PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

ZADATAK :
Za mainski dio prema slici u prilogu projektovati tehnoloki proces ukovnog kovanja , ako se predvia
velikoserijska proizvodnja . Zadatak treba da obuhvati sljedee :
1. Crte otkivka uzimajui u obzir :
1.1 Ravan podjele i liniju sastava ukovnja
1.2 Dodatke za obradu
1.3 Kovake tolerancije
1.4 Kovake nagibe
1.5 Radijuse zaobljenja
1.6 Slijepa udubljenja
1.7 Hladne i vrue kote
2.
Konstrukciju kanala za vijenac
3.
Konstrukciju reduciranog otkovka
4.
Odreivanje potrebnih gravura i nain kovanja
5.
Dimenzije i teinu uloka(pripremka)
6.
Tehnoloku kartu kovanja
7.
Izrada crtea zavrne gravure
8.
Konstrukciju ukovnja
9.
Odreivanje deformacionog rada i sile kovanja
IZRADA.
1.1 Ravan podjele :
Osnovno pravilo kod odreivanja ravni podjele je to da ravan mora biti u ravnini presjeka dvije najvee
dimenzije otkovka. Ravan podjele za na sluaj prikazana je na slici 1, u prilogu.
1.2 Dodaci za obradu
Dodatak za obradu je sloj materijala , koji se skida naknadnom mainskom obradom / odnosi se na
mainsku obradu rezanjem/. Dodatak za obradu se dodaje samo onim povrinama kod kojih je
predviena naknadna obrada .
Kovake mjere ,se odreuju na osnovu dimenzija obraenog komada po obrazcu :
DK D D
dK d d
HK H H

gdje su : DK , dK , HK -vanjski promjer , unutranji promjer i visina otkovka

D , d , H - vanjski promjer , unutranji promjer i visina gotovog / obraenog komada /
D, d, H,- dodaci za obradu
Kod kvaliteta obraene povrine iznad N11 dodatak za obradu se poveava i to : za kvalitete N10-N8 za
0,3 - 0,5 mm sa svake strane otkovka i za kvalitet iznad za 0,5 - 0,8 mm.
Prema tome za na primjer da bi se odredili dodaci za obradu izraunat emo teinu otkovka.
Teina gotovog mainskog dijela je :
Gm Vm

gdje je : Vm - zapremina dijela

- zapremonska masa
Za na sluaj zapreminu izraunavamo iz relacije :
Vm = V1 + V2 + V3
Pristupamo izraunavanju zapremina :
D12 d12

4
4

V1

102 2 662

4
4

H1 h

39 8167,14 3419,36.39 185.159,52 mm3

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

D22 d 22

4
4

V2

82 2 54 2

4
4

H 2 h

18 5278,34 2289,06 18 53.807,04 mm3

D12 d12
D22 d 22

D D2
4
4
h
h 102 82 270 .27 2373,84 27
V3 1
l h

2
2
2
2

1494,64 .27 670.680 64.093,68 40.355,28 775.128,96 mm3

pa je ukupna zapremina :
Vm = V1 + V2 + V3=185.159,52+53.807,04+775.128,96=1.014.095,52mm3=1,015 dm3
sada moemo izraunati teinu gotovog mainskog dijela :
Gm=1,015*78=79,17(N)
odnosno teina otkovka je za oko 25-30% tea zbog predvianja rubnog vijenca i dodataka za obradu ,
pa je :
GOT=1,25*79,17=98,96(N)
Na osnovu teine otkovka , za II klasu tanosti ( velikoserijska proizvodnja ) i za pojedine dimenzije
otkovka iz Tabele 9 ( skripta Ekinovi S. ) , biraju se dodaci za obradu :
H1 66 mm.... H 1 2 2,4 0,5 5,8mm H1K H1 H 1 66 5,8 71,8mm
H 2 45 mm... H 2 2 2,3 0,5 5,6mm H 2 K 45 5,6 50,6mm
D1 102 mm.. D1 2 2,4 0,5 5,8mm D1K 102 5,8 107,8mm
D2 82 mm.. D 2 2 2,4 0,5 5,8mm D2 K 82 5,8 87,8mm
d1 66 mm.... d 1 2 2,4 0,5 5,8mm d1K 66 5,8 60,20mm
d 2 54 mm... d 2 2 2,4 0,5 5,8mm d 2 K 54 5,8 48,2mm
Za dimenziju h=27mm,h=0 pa je hk=h=27 mm.
1.3 Kovake tolerancije
Tolerancije izrade otkovka predstavljaju . kao i kod drugih vidova obrade dozvoljeno odstupanje od
nominalnih mjera. Prema GOST-u 7505-55 dozvoljeno odstupanje od nominalne mjere sastoji se od dva
dijela sl. 1.a : gornjeg x i donjeg y., pri emu je :
x= a + c i y= b + c
Ovdje a + b definiu zavisnost tolerancije od kvaliteta povrine i teine otkovka a c definie zavisnost
tolerancije od dimenzije otkovka.
Na osnovu toga kovake mjere sa kovakim tolerancijama bie :
x
y

DK D D
HK H H
dK d d

x
y

y
x

Sada na osnovu Tabele 11 ( Skripta Ekinovi S, str.5 ) , za na primjer a u cilju preglednosti imamo:
D1
D2
H1
H2
d1
d2
h
l
H , D , d (mm)
102
82
66
45
66
54
27
270
KLASA TANOSTI
2
2
2
2
2
2
2
2
5,8
5,8
5,8
5,6
5,8
5,8
0
0
D , H , d (mm)
HK , DK , dK ,
107,8
87,8
71,8
50,6
60,2
48,2
27
270
a
1,8
1,8
1,8
1,8
1,8
1,8
1,8
1,8

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

Tolerancije

UKOVNO KOVANJE

b
c
x
y

0,9
1,24
3,04
2,14

0,9
1,24
3,04
2,14

0,9
1,24
3,04
2,14

0,9
1,24
3,04
2,14

0,9
1,24
3,04
2,14

0,9
1,24
3,04
2,14

0,9
0,1
1,9
1,0

0,9
0,72
2,52
1,62

Na osnovu gore prikazanog kovake mjere uzevi u obzir dodatke i kovake tolerancije su :
3 ,04

D1 K 107,8 2 ,14

87,8

H1 K

71,8

H 2K

50,6

2,14
3,04

60,20

d1K

3, 04
2 ,14

D2 K

d2K

3, 04
2 ,14
3, 04
2 ,14

48,20

2 ,14
3,04

1,9
1, 0

hK

27

LK

270

2 ,52
1, 62

1.4 Kovaki nagibi

Da bi se omoguilo vaenje otkovka iz alata potrebno je da se sve povrine otkovka , a time i gravure
koje su paralelne sa pravcem kretanja gornjeg ukovnja bude pod izvjesnim nagibom.
U Tabeli 12 ( Skripta Ekinovi S. , str. 55 ) za kovanje ekiem bez izbijaa , preporuuje se :

za unutranje povrine =100

za vanjske povrine =70

1. 5 Kovaki radijusi
Unutranji radijusi ( radijusi zaobljenja i ispupenja gravure ) i vanjski radijusi zaobljenja ( radijusi
zaobljenja udubljenja gravure ) su vrlo vane veliine , jer se njihovim poveanjem olakava teenje
metala i bolje popunjavanje gravure.
Vrijednosti vanjskih radijusa biraju se iz Tabele 10 ( Skripta Ekinovi , str.53 ) a u zavisnosti od teine
otkovka i klase tanosti , prema toj tabeli za na primjer vanjski radijus je :
R=3 , 5 mm i po obrazcu :
r=3*R+0,5=3*3,5+0,5=11 mm
1. 6 Slijepa udubljenja i ploice za probijanje
Prilikom kovanja otkovaka sa upljinom u otkivak se utiskuje upljina da bi se smanjio otpadak
materijala pri obradi skidanjem strugotine.
U primjeni imamo nekoliko vrsta ploica za koju karakteristike i konstruktivna rjeenja imamo u Tabeli
13 ( Skripta , Ekinovi S , str. 58 ) , za na sluaj debljina ploice bi bila :
S1 0,45 d1K 0,25

H 1K
5 0,6
2

H1K
0,45 60,2 0,25 35,9 5 0,6 35,9
2

0,45 46,225 3,59 3,059 3,59 6,65mm

Za glavu 2 , slijedi da je debljina ploice :

S 21 0,45 d 21K 0,25

H 21K
5 0,6
2

H 21K
0,45 48,2 0,25 25,3 5 0,6 25,3
2

0,45 47,4 3,06 3,059 3,064 6,1mm

Radijusi zaobljenja u slijepim udubljenjima biti :

H
r1 r 0,1 1K 2 11 0,1 35,9 2 16,59mm
2
H2K
r 2 r 0,1
2 11 0,1 25,3 2 15,5mm
2
Da bi imali ove radijuse zaobljenja , vie nemamo ploice za probijanje jer provlaei radijus r=15,5mm
konstruktivno je nemogue imati ploicu S=6,1 mm. Zbog toga i udubljenje u veoj glavi otkovka se
usvaja r=16 mm , uz napomenu da e se provrti na otkovku dobiti naknadnom mainskom obradom
( buenjem ) a ne probijanjem ploice :

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

1.7 Hladne i vrue kote

Pri konstruisanju zavrne gravure neophodno je znati koeficijent linearnog irenja , koji zavisi od vrste
materijala , otkovka i temperature kovanja. Prema tome kovake mjere dobivene u taki 2.1.3 treba
poveati radi irenja otkovka na temperaturi kovanja.
Tako je vrua kota :
DV 1 t DK n DK

gdje je : DV- vrua kota

DK- hladna kovaka kota
- koeficijent lineranog irenja
n - faktor poveanja
Na osnovu Tabele 14 i 15 ( Skripta Ekinovi S. str. 60 ) , za na konkretan primjer a na osnovu materijala
.1530 , oitavamo faktor poveanja dimenzija n=1,016 , pa e vrue kote biti :
D1V n D1K 1,016 107,8 109,53mm
D2V 89,20mm
H1V 79,45mm
H 2V 51,40mm
d1V 61,16mm
d 2V 48,97 mm
LV 274,32
hV 27,432mm

sada moemo nacrtati crte otkovka koji je prikazan na sl. u prilogu teksta uz napomenu da su veliine u
zagradi vrue kote.
2. Kanal za vijenac
Kanal za vijenac se izvodi oko konture zavrne gravure i u njega utie viak materijala pri zavrnom
kovanju , formirajui na taj nain vijenac. Kanal se sastoji iz dva dijela i to :mosta i magacina.
Optimalna vrijednost mosta kanala se izraunava po izrazu :
m 0,015

A ..., mm

gdje je : A - povrina otkivka u ravni podjele :

A - je :
2
D1 D1 D2 D22
A

L
38.285,48mm 2
4
2
4

pa je :
m 0,015

38.285,48 0,015 195,66 2,93mm

sada izraunavamo koeficijent za odreivanje kanala i to iz relacije :

H
BSR

K 1,5 0,3

gdje je : H , mm - dubina gravure

BSR , mm - srednja duina gravure na dotinom mjestu.
Za veu glavu (1) :
H
71,8
D
107,8
H
H 1K
35,9.....BSR 1K
53,9
0,666
2
2
2
2
BSR
za manju glavu (2) :

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

H 21K 50,6
D
87,8
H

25,3.....BSR 2 K
43,9
0,576
2
2
2
2
BSR
Usvajamo veu vrijednost : 0,666 , pa izraunavamo K:
H

K 1,5 0,3 0,666 1,6998

Poto se dobivena vrijednost K=1,6998 nalazi u intervalu K=1,6-2,5 to u Tabeli 16( Skripta , Ekinovi ,
str 64 ) odgovara kanal srednje irine i usvojivi m= 3 mm , oitavamo ostale konstruktivne mjere rubnog
kanala:
M=5 mm , bm=12 mm , bM=32 mm , bSR=5,3 mm , AK=2 01mm2 , R=15 mm , R 1=M=5 mm ,
R2=m/2=3/2=1,5 mm .
Nakon ovoga moemo izraunati zapreminu vijenca , po izrazu :
VV k p AK Oo q bm bM
gdje je :kp = 0,7 za otkovke I grupe
AK = 201 mm2- povrina poprenog presjeka kanala
Oo - obim otkovka u podionoj ravni
q - koeficijent kojim se uzima u obzir oblik otkovka
Oo D1 D2 2 L D1 D2 614,184 735,6 1.349,78mm
Iz tabele 17 ( Skripta Ekinovi S , str.65 ) oitavamo q=4 , pa imamo :
VV 0,7 201 1349,78 4 12 32 154.001,6mm 3

3 Konstrukcija reduciranog otkovka :

Reducirani otkovak je komad okruglog presjeka ija je povrina jednaka zbiru povrina poprenog
Ar Ao 2 k p AK

presjeka otkovka i vijenca a iste je duine kao i zadati otkovak.

gdje je : A0 - povrina poprenog presjeka otkivka
AK - povrina poprenog presjeka kanala za vijenac
Ar - povrina poprenog presjeka reduciranog otkivka
kp - koeficijent popunjavanja kanala , 0,7
pa je : Ar = A0 +1,4* AK
Iz ovoga prenik reduciranog otkovka je :
d r 1,13

Ar

Srednja reducirana povrina se izraunava iz relacije :

V VV
ASR o
L0
a srednji poluprenik iz relacije :
d SR 1,13

ASR

Sada emo izraunati srednju reduciranu povrinu :

Vo

Gotk
98,625

1,26 dm 3

78

VV 154.001,6 dm 3

Lo 53,9 270 43,9 367 mm... pa.. je :

ASR

1.260.000 154.001,6
4.134,53 mm 2 .... d SR 1,13 4.134,53 72,6mm
367

Proraunska tabela za na konkretan primjer :

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

PRESJEK

Ao , mm2

Ak , mm2

Ar = Ao +1,4* AK
mm2
1.
0
201
281,4
2.
2943,8
201
3225,2
3.
7108,2
201
7389,6
4.
7540
201
7821,4
5.
7539
201
7820,4
6.
7467,2
201
7748,6
7.
3914
201
4195,4
8.
2754
201
3035,4
9.
2646
201
2927,4
10.
3686
201
3967,4
11.
4857,6
201
5139
12.
4807
201
5088,4
13.
4242,28
201
4523,68
14.
4351,6
201
4633,0
15.
2934,8
201
3216,2
16.
0
201
281,4
Slika br. 4 predstavlja reducirani otkivak i nalazi se u prilogu prorauna.

dSR=1,13*
16
64,2
98,0
100,5
100
99,5
73,2
62,25
61,13
71,20
81,00
80,60
76,00
77,00
64,00
16

Ar

Sa slike je vidljivo da linija srednjeg presjeca konturu reduciranog otkivka u takama A-A i B-B. to
znai da e otkivak biti sa jednim krakom i dvije glave , dakle sloeni.
Na slici 4 b predstavljena je linija reduciranih povrina za posmatrane presjeke. Poto je linija B-B
udaljena od kraja reduciranog otkivka za 90 mm , to e biti duina glave prvog reduciranog otkivka ,
Lg1= 90 mm. Duinu kraka prvog reduciranog otkivka odredit emo iz uslova da nedostajua zapremina
glave mora biti jednaka suvinoj zapremini kraka( odnosno nedostajue i suvina povrina na konturi
reduciranih povrina (An1i As1) , sl. 4b.
Vn1 VS 1
Vgl

2
d SR

d 2
Lgl SR
LK 1 VK 1
4
4

ako se ovo svede na reducirane povrine prema slici 4b znai da je : An1= AS1.
Poto se radi o sloenim i geometrijskim nepravilnim povrinama stvar emo pojednostavniti pa e biti :
a b lK 1 h g e
e f

cd
2
2
2
2
sa slike 4b izmjerivi kotirane povrine dobit emo :
38 7 lK 1 9 4 9
98

30 6
lK 1 22mm
2
2
2
2
Iz gornjeg prorauna i slike 4b slijedi da smo sloeni otkivak podjelili na dva prosta otkivka ,
geometrijskih karakteristika :
lK 1 22.., l g 1 90..., lo1 102

lK 2 148., l g 2 110 .., lo 2 268

Pri emu je :
lo= lo1+ lo2=102+268=370
Linija podjele oznaena je sa C-C , sl.4

2.4 Odreivanje potrebnih gravura i naina kovanja.

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

2.4.1 Odreivanje potrebnih gravura.

Vrsta pripremnih gravura ima vie , a za njihovo odreivanje slui reducirani otkivak i dijagram prikazan
na sl. 31 ( Skripta , Ekinovi S.,str 75 ).
Za koritenje dijagrama potrebno je izraunati sljedee koeficijente :
d
l
d d r min
r max ...., o ...., K K
d SR
d SR
lK
gdje je :- predstavlja odnos maksimalnog i srednjeg reduciranog prenika
- predstvlja odnos duine i srednjeg prenika reduciranog orkivka
K-karakterie konusnost
Poto se u naem sluaju radi o sloenom reduciranom otkivku , raunamo ove koeficijente za svaki
prosti reducirani otkivak posebno :
d
82
1 r1 max
1,129
d SR
72,6
l
102
1 o1
1,40
d SR 72,6
d d r1 min 87,8 16
K K1

3,26
lK 1
22
to u dijagramu na sl.31 ( Skripta , Ekinovi S. , str 75 za teinu prvog reduciranog otkivka
d 2
Go1 SR l01 32,9
4
znai da uzimamao gravuru br.8 tj. GRAVURU ZA IZDUIVANJE I UVALJIVANJE OBLIKA, /
ZATVORENU /
Drugi prosti reducirani otkivak :

2
21

d r 2 max 102,6

1,41
d SR
72,6
lo 2
258

3,55
d SR 72,6

d K 2 d r 2 min 107,8 16

0,35
lK 2
148
Takoer iz gore pomenutog dijagrama , radi se o istoj gravuri br. 8. tj. GRAVURU ZA IZDUIVANJE I
UVALJIVANJE OBLIKA, / ZATVORENU /
K

2.4.2 Odreivanje naina kovanja

Za na primjer odnosno za teinu otkovka 98,6 N i duinu 350 mm , odgovara podruje C iz dijagrma 32
( Skripta , Ekinovi S , str. 75 ) , to znai da e se kovanje vriti iz pojednanih pripremaka.

2.5 Odreivanje dimenzija i teine polaznog materijala ili pripremka.

Dimenzije pripremka se odreuju na osnovu zapremine otkovka i vijenca uveane za dodatak za odgor ,
tj.
VP Vo VV 0,1

=0,02-0,03 u sluaju zagrijavanja u plamenim peima.

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

Povrina poprenog presjeka zavisi od naina pripremnog kovanja odnosno pripremnih gravura , tako za
:
- pripremno kovanje u gravurama za uvaljivanje oblika i nekim drugin , povrina se izraunava iz
relacije :
AP c ASR

gdje je : ASR-srednje reducirana povrina

c- koeficijent prema tabeli 19 ( skripta Ekinovi S , str 83 ), za na sluaj c=1,2
Na osnovu gore reenog za na primjer e biti :
VP Vo VV 0,1 1,26 0,154 1 0,03 1,456dm3
Teina pripremka je :
G p V p 1,456 78 113,6 N

Povrina poprenog presjeka pripremka je :

Ap c ASR 1,2 4134,53 4961,43mm 2

Usvojivi kvadratni popreni presjek , dobivamo prenik :

ap

Ap 70,43

Usvaja se standardna vrijednost iz Tabele 20 ( Skripta , Ekinovi S., str.84 )a ps=75 mm , pa je stvarni
presjek :
ApST a 2ps 752 5625mm 2

Duina pripremka je :
Lp

Vp
ApST

318,8mm...usvajamo..320mm

Dakle kao plazni materijal koristit e se kvadratna ipka prema JUS. C.B3 o24 ax L=75x320.

2.6 Crte zavrne garvure

Sa zavrnom gravurom povezana su tri vana konstruktivna elementa ukovnja a to su : kanal za
vijenac,otvor za klijeta i ulivni kanal.
Kroz udubljenja za kovaka klijeta kod zavrnih gravura postavlja se tz. ulivni kanal koji se koristi za
ulivanje u gravuru lako topivih metala npr. olova u cilju provjere tanosti gravure.Crte zavrene gravure
prikazan na slici 5 u prilogu prorauna.

2.7 Deformacioni rad i sila kovanja:

U literaturi najee se susreemo sa izrazom deformacioni rad pri posljedenjm udaru malja ekia :
W 18 1 0,005 D 0,75 0,001D 2 D M
gdje je :M- vrstoa materijala u krajnjem fazi procesa kovanja . Vrijednosti ove veliine za razne
vrste elika dati su u Tabeli 22( skripta , Ekinovi S , str.96 ).
D-najvei promjer otkivka u horizontalnoj ravni .
Teina padajui dijelova ekia za otkovke koji u horizontalnoj ravni imaju okrugao presjek rauna se iz
relacije :

G1 10 1 0,005 D 1,1
D

Za na sluaj imamo sljedee :

0,75 0,001 D 2 D M ... N

PROGRAM IZ OBRADE DEFORMACIJOM

UKOVNO KOVANJE

W 18 1 0,005 D 0,75 0,001D 2 D M 18 1 0,005 22,1 1,1

22,1

36.820 J

22,1 60

N
D 1,13 382,52 22,1 cm....... M 60
2
mm

Teina padajui dijelova ekia je :

2
G1 10 1 0,005 D 1,1
D

20.455 N

0,75 0,001 D 2 D M ... 10 0,8895 1,41 1,23 1326

Poto na otkivak u horizontalnoj ravni nema okrugao popreni presjek to je :

L
G1 G 1 0,1
BSR

20.455 1 0,1 35,0 24.120 N

10,9

Usvaja se eki dvostrukok dejstva sa teinom padajuih dijelova G1=24.120 N.

LITERATURA:

Skripta , dr. Ekinovi Sabahudin , MF Zenica " Slobodno i ukovno kovanje "
Sveska sa vjebi iz predmeta " Obrada deformacijom " , Plani Ibrahim , dpl. in.