Professional Documents
Culture Documents
OET1 El Strujni Krugovi CB PDF
OET1 El Strujni Krugovi CB PDF
Strossmayera u Osijeku
Osnove elektrotehnike I
Elektrina struja
+
+
1
+
U12 = 1 2
+
+
vodi
arulja
- -
Elektrina struja
Elektrina struja
+
+
+ +
++
+
+
U 12 = 1 2
---
Dva tijela na
razli
razliitim potencijalima
Q1 = Q2
U12 = 1 2
vodi arulja -
Postupak
izjedna
izjednaavanja potencijala
1 = 2
vodi arulja
Izjedna
Izjednaeni potencijali
Osnove elektrotehnike I
Elektrina struja
Elektrina struja
Elektrina struja
toplinski uinak,
kemijski uinak,
svjetlosni uinak,
magnetski uinak.
Osnove elektrotehnike I
Osnove elektrotehnike I
I=
Q
t
[I ] = [Q]
[t ]
C As
=A
=
s
s
(amper)
Shematska
oznaka
ampermetra
Osnove elektrotehnike I
pozitivna struja
Q
I=
Q
t
pozitivnog naboja
smjera i promjeni
Q
i = = konst.
t
dQ = i d t
i = i (t )
i=
dt
t
Promjenljiva jakost struje
dQ
dt
i=
dQ
dt
Osnove elektrotehnike I
Im
Im
T 2
t [s]
T 2
0
...ili elektri
elektrinom kutu
2
i = I m sin t
T
Izmjenina struja trokutastog oblika
t [s]
t
f =
1
T
[ f ] = [1] = 1 = Hz
[T ] s
(herc)
U praksi se najee
sinusoidalnog oblika.
koristi izmjenina
struja
2
t = I m sin 2 f t = I m sin t
T
= 2 f naziva se kruna frekvencija.
i = I m sin
Oznaka
[ ] = [1] [ f ] = 1
s
Osnove elektrotehnike I
J=
[J ] = [I ] = A2
[S ] m
I
J=
S
I
S
Elektrini otpor
Ohmov zakon
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Ohmov zakon
jakost struje
U
= R = konst.
I
Ohmov zakon
Jednostavnom
izraz:
algebarskom
operacijom
dobijemo
U = IR
Na krajevima vodia kroz koji tee elektrina struja
pojavljuje se razlika potencijala. Cijeli vodi nije na
istom potencijalu.
Ovo je bitna razlika u odnosu na pojave u
elektrostatici, gdje je cijeli vodi uvijek bio na istom
potencijalu.
Osnove elektrotehnike I
Elektrini otpor
Elektrini otpor i elektrina vodljivost
Elektrini otpor
R=
Elektrini otpor i elektrina vodljivost
U
I
[R] = [U ] = V =
[I ] A
Elektrini otpor
Elektrini otpor
G=
1 I
=
R U
[G ] = [I ] = A = 1 = S
[U ] V
(simens)
(ohm)
R=
U
I
I=
U
R
G=
I
U
I = GU
U = IR
U=
I
G
Elektrini otpor
Elektrini otpor vodljive ice
Elektrini otpor
raspodjelu
R=
l
S
Elektrini otpor
Osnove elektrotehnike I
Elektrini otpor
[ ] = [R] [S ] = m
[l ]
m
= m
[ ] = mm
S
l
= 10 6 m
G =
Elektrini otpor
Elektrini otpor
[ ] = [G ] [l ] = S m2 = S =
[S ] m m
m
Sm
= 10 S
=
2
mm
mm2
6
Elektrini otpor
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
Rt = R20 (1 + )
Elektrini otpor
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
[ ] =
1
C
Elektrini otpor
Osnove elektrotehnike I
Elektrini otpor
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
Rt
Elektrini otpor
273.16
20
[ C]
o
Elektrini otpor
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
Supravodljivost
Kod velikog raspona temperatura (npr. arne niti u
elektrinoj arulji) linearna aproksimacija otpora nije
vie dovoljno tona.
Rt
273.16
20
[ C]
o
Elektrini otpor
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
Elektrini otpor
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
10
Osnove elektrotehnike I
Jouleov zakon
Elektrini otpor
termometar
termos-boca
Jouleov zakon
Elektrini otpor
tekuina
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Jouleov zakon
uinka
moe
se
provesti
Jouleov zakon
W = RI 2 t = UIt =
Pri ovom ispitivanju
konstantnu vrijednost.
W = RI 2 t
gdje je R elektrini otpor kroz koji tee struja, I je
jakost struje, a t je vrijeme.
U2
t = GU 2 t
R
elektrina
struja
imala
je
Elektrini otpor
Rad i snaga elektrine struje
Elektrini otpor
P=
Rad i snaga elektrine struje
W
U2
= RI 2 = UI =
= GU 2
t
R
11
Elektrini otpor
Osnove elektrotehnike I
Elektrini otpor
p=
dW
u2
= ui =
dt
R
= i2R
W = dW = p d t = ui d t
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Ri dt = RI T
2
A = Ri 2d t
Elektrini otpor
Rad i snaga elektrine struje
je
manja
1 2
i dt
T 0
od
I=
I=
STRUJNI KRUGOVI
Jednostavan strujni krug
Im
2
12
Spojni vod
Osnove elektrotehnike I
Elektrini izvor
Ako se vodovi u realnosti kriaju bez elektrinog spoja
to moe biti oznaeno shematski tako kao da jedan
vodi zaobilazi drugi.
U naim emo razmatranjima spojne vodove smatrati
idealnima, tj. smatrat emo da nemaju elektrinog
otpora.
Ako spojni vod ima elektrini otpor koji se ne smije
zanemariti, tada e to biti posebno naznaeno.
Shematski prikaz
elektrinog izvora
E
Elektrini izvor je pretvara neke druge energije
(kemijske, mehanike, svjetlosne) u elektrinu
energiju.
Unutar elektrinog izvora elektrini naboji se s mjesta
nieg potencijala prenose na mjesto s viim
potencijalom.
Troilo
Shematski prikaz
troila
13
Osnove elektrotehnike I
U
I=
R
U = IR
R
I
E = IR
I=
Jednostavan strujni krug
U
R
Protunapon
E = IR
U = IR
Taj napon se zove protunapon (pad napona ili napon
na troilu).
14
U1
U2
R1
Osnove elektrotehnike I
R2
R=
U = U1 + U 2
I1 = I 2 = I
R = Ri
U U1 + U 2 U1 U 2
=
+
= R1 + R2
=
I
I
I
I
i =1
+
E
Do sada smo o elektrinom izvoru govorili kao o
idealnom elementu, koji nema nikakav elektrini otpor.
R0
E
Nadomjesna shema realnog naponskog izvora
izvora
15
Osnove elektrotehnike I
U=E
I=
R
R0
U = E IR0
E
R0 + R
+
I
U = E IR0
+
E
optereenje
radna toka
U = RI
I=0 A
U = E RI
kratki spoj
U
+
R0 +
prazni hod
R> 0
Ik =
E
R0
U=E
R0 +
Ik
R= 0
I +
U=0
+
R0 +
16
Osnove elektrotehnike I
Pmax
P = I 2R =
Pmax =
P=
Snaga gubitaka:
Pg =
Stupanj djelovanja
Stupanj djelovanja ureaja omjer korisno
upotrijebljene energije W i privedene energije Wu :
W
Wu
W g = Wu W
W
t
Wg
E 2 I0 E
=
4 R0
4
R = R0
E2 R
(R0 + R)2
KIRCHHOFFOVI ZAKONI
t
omjer korisne snage i
P
P + Pg
17
Kirchhoffovi zakoni
Osnove elektrotehnike I
Kirchhoffovi zakoni
I5
I1
I4
Ik = 0
k =1
I3
odnosno:
I2
vor s vie struja
I1 I 2 + I 3 + I 4 I 5 = 0
I1 + I 3 + I 4 = I 2 + I 5
Kirchhoffovi zakoni
Drugi Kirchhoffov zakon
Potencijalni dijagrami
a
IR
E
+ -
U ac = a c = IR
b = a IR E
U ab = a b = IR + E
U ac
c
Potencijalni dijagram
Kirchhoffovi zakoni
- + R4
E1
I4
Kirchhoffovi zakoni
+ I2
+E
- 4
I1 + R1 E2
Zatvorena petlja
sloenog strujnog kruga
R2
3
- + +
+ R3 - I 3
a E1 I1R1 + E2 + I 2 R2 E3 + I3 R3 + E4 I 4 R4 = a
E1 + E2 E3 + E4 = I1R1 I 2 R2 I3 R3 + I 4 R4
18
Kirchhoffovi zakoni
Osnove elektrotehnike I
Kirchhoffovi zakoni
R I
k =1
= Ek
k k
k =1
ili rijeima:
U bilo kojoj zatvorenoj petlji sloene elektrine mree
algebarska suma protunapona jednaka je algebarskoj
sumi elektromotornih sila u toj istoj petlji.
Kirchhoffovi zakoni
Paralelni spoj otpora
Kirchhoffovi zakoni
I
I1
I2
Ik
R1
R2 L
Rk
In
Rn
Ekvivalentni otpor
n
I = I1 + I 2 + I 3 + L + I k L + I n = I k
k =1
Ik =
Kirchhoffovi zakoni
U
= UGk
Rk
Kirchhoffovi zakoni
I = U Gk = UG
k =1
R=
G = Gk
k =1
1
1
=
R k =1 Rk
Pri paralelnom spoju otpora zbrajaju se reciprone
vrijednosti pojedinanih otpora, odnosno vodljivosti.
1
=
G
G
k =1
1
n
R
k =1
R=
R1 R2
R1 + R2
19
Osnove elektrotehnike I
Kirchhoffovi zakoni
Kombinirani spoj otpora
Kirchhoffovi zakoni
Serijski spoj izvora
Kirchhoffovi zakoni
R01
+ -
- +
+ -
E1
R03
R02
E3
E2
R0
E = Eab = E1 + E 2 E3
Kirchhoffovi zakoni
Serijski spoj izvora
Shema ekvivalentnog
elektrinog izvora
R0 = R0k
E = Ek
k =1
k =1
20
Kirchhoffovi zakoni
Osnove elektrotehnike I
+ - R01
a
E1
+ E2
I0 =
I0
E1 E 2
R01 + R02
R02
I1 R02
=
I 2 R01
Kirchhoffovi zakoni
+ -
I2
R02
E2
I = I1 + I 2
E1 E2 + I 2 R02 I1 R01 = 0
R
Kirchhoffovi zakoni
Paralelni spoj izvora
I1
+ E1
+ - R01
Kirchhoffovi zakoni
Paralelni spoj izvora
E1 IR I1 R01 = 0
Metode rjeavanja
Osnovni pojmovi
Grana elektrine mree dio mree koji se sastoji od
serijski vezanih izvora i otpora kroz koje prolazi struja
iste jakosti.
METODE RJEAVANJA
ELEKTRINIH KRUGOVA
21
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Mrea sadri:
I1 +
a
I2 - R2+
+ R
5
E1
b +
I6
R4
I II +
+ - R3 - +
E2
III
E3
I3
c
Elektrina mrea sa
etiri vora i est grana
...
vorova,
n...
grana,
Metode rjeavanja
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
a ... I1 + I 2 + I 6 = 0
b ... I 2 I 3 + I 5 = 0
c ... I 3 I 4 I 6 = 0
Jednadbe kontura - naponske jednadbe:
Metode rjeavanja
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
g...
- R+
I4
R1 - I5
+
Metode rjeavanja
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
Metode rjeavanja
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
E1 E2 = I1 R1 I 2 R2 I 5 R5
I ...
E3 = I 3 R3 I 4 R4 I 5 R5
II...
E
III ...
2 + E3 = I 2 R2 + I 3 R3 + I 6 R6
22
Metode rjeavanja
E1
I1 +
Metode rjeavanja
+ R
5
-
E2
-
I6
2+
R4
+
+ - R3
1 I2 - R +
2
I4
R1 - I5
Metode rjeavanja
Metoda napona vorova
Osnove elektrotehnike I
- +
-
E3
I3
Elektrina mrea sa
etiri vora i est grana
R6+
Metode rjeavanja
1 ...
2 ...
3 ...
I1 + I 2 + I 6 = 0
I 2 I3 + I 5 = 0
I1 + I 4 I 5 = 0
Jednadbe potencijala:
1 = 0 I 6 R6
2 = 0 E3 + I 3 R3
3 = 0 I 4 R4
1 = 2 + E2 I 2 R2
1 = 3 + E1 + I1 R1
2 = 3 I 5 R5
G1 =
Struje:
I 6 = 1G6
I 3 = ( 2 + E3 )G3
I 4 = 3G4
I 2 = ( 2 1 + E2 )G2
I 1 = (1 3 E1 )G1
I 5 = ( 3 2 )G5
Metode rjeavanja
1
R1
G2 =
1
R2
1
R6
Dobiju se 3 jednadbe s nepoznanicama 1, 2 i 3:
1 (G1 + G2 + G6 ) 2G2 3G1 = E1G1 + E2G2
Metode rjeavanja
Uvodimo oznake:
G6 =
G11 = G1 + G2 + G6
G12 = G2
G13 = G1
Na jednak nain definiramo G21, G22, G23, G31, G32 G33 slijedi sustav jednadbi:
j =1
jk
j =1
jk
Ekj
23
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Metoda konturnih struja
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Ia +
j =1
j k
E1
Id
R1 - Ie
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Metoda konturnih struja
+ R4
+ R
5
I II
+ - R3 - +
Ib - R2+
E2
If
b+
III
E3
Ic
Elektrina mrea sa
etiri vora i est grana
- R+
6
Struje kontura:
Struje grana:
I ... I1 = I a I a = I1
II ... I 2 = I d I d = I 2
III ... I 3 = I f I f = I 3
I e = I1 I 2
I b = I1 I 3
Ic = I3 I2
Metode rjeavanja
Uvedene oznake:
Jednadbe konturnih struja:
I1 ( R1 + R2 + R5 ) I 2 R5 I 3 R2 = E1 + E2
I1 R5 + I 2 ( R3 + R4 + R5 ) I 3 R3 = E3
I1 R2 I 2 R3 + I 3 ( R2 + R3 + R6 ) = E2 + E3
Sreeno:
I kontura ...
R11 = R1 + R2 + R5
R12 = R5
R13 = R2
II kontura ...
R21 = R12 = R5
R22 = R3 + R4 + R5
R23 = R3
R31 = R13 = R2
R32 = R23 = R3
R33 = R2 + R3 + R6
24
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Metoda superpozicije
Metode rjeavanja
Metoda superpozicije
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Metoda superpozicije
E1
R3 I3'
I1' R1
I2'
R2
I2
R2
E1
R3 I3
I1 R1
Zadatak:
Metoda superpozicije
R2
E2 = 0
I2''
E1
R R
R1 + 2 3
R2 + R3
R3
I 2 ' = I1 '
R2 + R3
I1 ' =
I3 ' ' =
E2
E2
R R
R3 + 1 2
R1 + R2
I3''
I1''
R1
R1 + R2
Metode rjeavanja
Naponski i strujni izvori
Metode rjeavanja
E
R0
E1 = 0
R3
R1
E2
I
+
R
-
Nadomjesna shema
realnog naponskog
izvora
U = E IR0
25
Metode rjeavanja
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
U = E IR0
I=
E U
= Ik I0
R0 R0
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
R0
I
+
R
-
R0
Ik
I0 I
R U
I0 =
U
R0
U = I 0 R0
Realni izvori, predoeni idealnim strujnim izvorima,
mogu se zamijeniti idealnim naponskim izvorima, sa
serijskim unutarnjim otporom R0:
E = I k R0
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
naponskih
izvora
rjeava
Ekvivalentna
elektromotorna
sila za n izvora:
E = Ei
i =1
R0 = R0i
i =1
se
E1 +- I
R01
+
E2 R02
E3
R03
R U
E
R0
R U
26
Metode rjeavanja
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Paralelni spoj
postepeno:
Metode rjeavanja
+
R U
Ik
G02 Ik3
G03
G U
I
G01 Ik2
Metode rjeavanja
Naponski i strujni izvori
G0 G U
Ik1
R0
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
I k = I k1 + I k 2 I k 3
Ekvivalentna unutarnja vodljivost:
I k = I ki
i =1
R U
se
E1 - E2 - E3
R01
R03
R02
rjeava
izvora
E = E1 + E2 E3
naponskih
vie
Ik
G0
1
R0 =
G0
E=
G0 = G0i
i =1
Ik
G0
1
R0 =
G0
E=
27
Metode rjeavanja
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Ik1
Ik2
Ik3
I +
R01
R02
R U
R03
E
R0
I
+
Ik
Metode rjeavanja
E = I ki R0 i
i =1
elektromotorna
Ekvivalentna
sila:
R U
R0 R U
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
R0 = R0i
i =1
Ik =
E
R0
Metode rjeavanja
Ik1
G01 Ik2
G02 Ik3
G03
G U
Ik1
Ik2
Ik3
G U
G01 G02 G03
I+
28
Metode rjeavanja
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Ik
G0 G U
I k = I ki
i =1
I k = I k1 I k 2 + I k 3
G0 = G0i
i =1
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
Theveninov teorem:
struja I kroz otpor R neke linearne mree moe se odrediti
tako da se preostali dio mree nadomjesti gledan sa
stezaljki tog otpora jednim naponskim izvorom ET i
unutarnjim otporom RT ,
iz zadane sheme treba odstraniti otpor R tako da stezaljke na
koje je bio prikljuen ostanu otvorene,
Theveninov teorem
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
E1 +R2
R1
R3
E1 +R2
R1
Theveninov teorem
Theveninov napon:
ET =
b
a
+
ET = U ab
R3
b
Theveninov napon na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
R1
E1
R2
R1 + R2
RT
R2
R3
b
Theveninov otpor na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
Theveninov otpor:
RT =
R1 R2
+ R3
R1 + R2
29
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
Metode rjeavanja
a
ET
RT
I
+
Nortonov teorem
I=
ET
RT + R
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
Nortonov teorem:
struja I kroz otpor R neke linearne mree moe se odrediti
tako da se preostali dio mree nadomjesti gledan sa
stezaljki tog otpora jednim strujnim izvorom IN i unutarnjim
paralelnim otporom RT ,
iz zadane sheme treba odstraniti otpor R i kratko spojiti
stezaljke na koje je bio prikljuen,
struja IN je struja koja tee kroz kratko spojene stezaljke,
otpor RT je Theveninov otpor - otpor cijele preostale mree,
gledan sa stezaljki, kad je R odstranjen, a sve
elektromotorne sile mree premotene (unutarnji otpori
moraju ostati), a strujni izvori odspojeni.
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
E1 +R2
R1
E1 +R2
R1
IN =
R1
E1
R2
R2 R3 R2 + R3
R1 +
R2 + R3
a
RT
R2
R3
Theveninov otpor:
R R
RT = 1 2 + R3
R1 + R2
a
IN
R3
b
Nortonova struja kroz kratko spojene stezaljke (bez otpora R)
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
IN
RT R U
b
Theveninov otpor na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
R3
Nortonov teorem
Nortonova struja:
I = IN
RT
RT + R
30
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
Metode rjeavanja
Millmanov teorem:
ako imamo vie paralelno spojenih grana, a samo dva vora a
i b, onda moemo odrediti napon izmeu ta dva vora,
Millmanov teorem
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
E G
Ej
Gj
U ab =
G
j =1
a
j
E1 +- E2 +- E3
R1
R3
R2
I1
j =1
n
Millmanov teorem
I4
R4 U ab
-
Paralelni spoj 4 grane
- vodljivost j te grane
U ab =
I j = (E j U ab ) G j
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
I1 = (E1 U ab ) G1
I 4 = ( U ab ) G4
Struja etvrte grane ima negativan predznak tee u
suprotnom smjeru od pretpostavljenog!
31
Metode rjeavanja
Osnove elektrotehnike I
Metode rjeavanja
R2
R12
R1
R1 =
0
R13
R23
R3
R31 R12
R12 + R23 + R31
R12 R23
R12 + R23 + R31
R23 R31
R3 =
R12 + R23 + R31
R2 =
Metode rjeavanja
Transfiguracija zvijezde i trokuta
R2
R12
R1
R1 R2
R3
R2 R3
R22 = R2 + R3 +
R1
R23
R3 R1
R3 R31 = R3 + R1 + R
2
R12 = R1 + R2 +
0
R13
32