Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 10

8.11.2016.

Govorni razvoj dece


predkolskog uzrasta

Razvijanje govora kroz


komunikaciju u vrtiu

Funkcije i osobenosti jezika i komunikacije


dece predkolskog uzrasta
Institucionalna sredina povoljna za razvoj
govora kroz komunikaciju

8.11.2016.

Komunikacija ...
Komunikacija: usmena razmena poruka izmeu najmanje dve
osobe, sa odreenim ciljem, koja se uvek odvija u okviru neke
situacije koja odreuje tok razmene poruka

Poruka otkriva nain na koji njen autor opaa i shvata svet,


njegova unutranja stanja, ono to on/ona doivljava, osea,
misli, saznaje
Komunikacija se uvek odvija se u okviru neke situacije koju
odreuju: prisutne osobe (linost, uzrast, uloge, iskustvo...
ta i kako e se rei) i okolnosti u kojima se odvija
komunikacija (broj osoba, mesto, vreme...)

Funkcije komunikacije u predkolskom


vaspitanju
Uspostavljanje i
odravanje odnosa
sa drugima

Prenoenje
informacija

Traenje odgovora
na pitanja koja se
postavljaju o svetu

raspitivanje o idejama, oseanjima drugih,


zajedniko definisanje pravila igre, poziv na igru,
traenje pomoi, informacija, objanjenja
raspodela uloga u aktivnostima,
organizovanje zajednikih aktivnosti...
imenovanje i opisivanje predmeta,
opisivanje i objanjavanje pojava,
objanjavanje odnosa: slinosti, razliitosti,
uzronosti...

emu slue stvari,


uzroci neke pojave,
razlike i slinosti izmeu predmeta,
razlozima ponaanja drugih osoba...

8.11.2016.

Funkcije komunikacije u predkolskom


vaspitanju

Samoizraavanje
(ekspresija)

Prianje
oslonjeno na
matu i
kreativnost

obrazlaganje svojih postupaka i izbora,


izraavanje svog ukusa,
izraavanje svojih ideja
izraavanje svojih oseanja

simbolika igra,
crtanje, slikanje, vajanje,
pravljenje stvari...

Pregled postignua u govoru dece na


uzrastu od 4-5 godina
Rezultati istraivanja (Kvebek, francusko govorno podruje):
Najvei broj dece od 4g. pravilno izgovara sve glasove
Potekoe: izgovaranje pojedinih glasova u odreenim reima
ili u kombinaciji sa nekim drugim glasovima
Dete od 4g. koristi:
- najee: proste reenice tipa IS - G IS
Deak jede jabuku.
- ponekad: prosto-proirene reenice
Posle veere, Erik jede jabuku sedei za stolom.
PS
IS G IS
PS

8.11.2016.

Pregled postignua u govoru dece na


uzrastu od 4-5 godina
- poinje da koristi: sloene reenice:
odnosne: Volim mamu koja daje cvee.
dopunske: Deak jede jabuku, jer je gladan.
sastavne: Beba plae jer je mama otila i ona se probudila.
Na uzrastu od 5g. procenat sloenih reenica raste, ali ne
prelazi 15%
Razlika izmeu uzrasta od 4 i 5g. je u koliini verbalizacije
(vie govore na uzrastu od 5g.)

Eksplicitno iskazivanje poruka na uzrastu


od 4-5 godina
Poruke: nejasne -> oteano razumevanje dejih iskaza
izostavljanje informacija, korienje nepotpunih reenica,
ispremetan redosled, zamenice, gestovi, mimika...
Zato?
Govor deteta vezan za akciju i osobe koje ga dobro poznaju ->
dete nauilo da rauna na to da e sama situacija dopuniti
njegovu poruku (retke prilike za eksplicitno izraavanje)
neophodno stvoriti uslove koji podstiu dete da razvija
sposobnost da koristi sva jezika sredstva u komunikaciji i da
se prilagoava na razliite komunikativne situacije

8.11.2016.

Eksplicitno iskazivanje poruka na uzrastu


od 4-5 godina, primer:
Vaspitaica se obraa detetu i saoptava joj da je boli glava i moli
ga/je da ode do lekara i zamoli za lek
Poruka 1: Treba mi lek za glavu.
Poruka 2: Mariju boli glava.
Poruka 3: Treba mi tableta za vaspitaicu, boli je glava.
Poruka 4: Tabletu za Mariju, boli je glava.
Poruka 5: Da li bi mi dala tabletu za Mariju jer je boli glava.

Jezike varijacije na uzrastu od 4-5 godina


Jezike varijacije:
- upotreba razliitih rei za iste predmete (beba, lutka),
- razliite formulacije reenica sa istim znaenjem (ostavi me na
miru, ne smetaj mi, ne diraj me),
- razliite rei u zavisnosti od sagovornika i konteksta
Otkud jezike varijacije?
- jezik koji dete izgrauje je jezik koji je u upotrebi u njegovom
porodinom i drutvenom okruenju
- jezike varijacije proistiu iz raznolikosti sredina iz kojih dete
potie

8.11.2016.

Jezike varijacije na uzrastu od 4-5 godina


Polazak u vrti je prilika za izloenost i upotrebu ireg spleta
jezikih varijacija
Ciljevi:
obogaivanje govornog razvoja deteta
(pruanjem prilika za razliite upotrebe jezika koje prevazilaze
upotrebu jezika u detetovom dotadanjem okruenju)
Podsticanje na upotrebu istih rei na funkcionalno drugaiji
nain (a ne izbacivanje rei iz govora deteta);
na primer: kola, auto, automobil

Osnovna teza:
Jezik je sredstvo
komunikacije

Dete ui jezik
upotrebljavajui ga
uei za ta se sve jezik
moe upotrebljavati i kako
moe njime da se slui u
raznovrsnim situacijama

Drugim reima
Dete mora biti u kontaktu sa
jezikom, mora imati mogunost
da ga isproba u razliitim
situacijama, da izrazi ono to
misli, osea ili o emu mata u
okviru njemu znaajnih
aktivnosti

lino iskustvo i pogodni uslovi...

8.11.2016.

Sredina koja je povoljna za razvoj govora


kroz komunikaciju
Sredina u kojoj mogu da se upranjavaju sve funkcije govora
Sredina koja decu podstie na komunikaciju vei stepen
uea dece u planiranju i realizaciji aktivnosti
Sredina koja prua raznovrsne situacije za komunikaciju
(razliit broj sagovornika, funkcije komunikacije, teme, uloge)
Sredina u kojoj deca mogu da saopte svoja lina iskustva
Sredina u kojoj se obraa panja na deje inicijative u
komunikaciji pokazivanje da je poruka primljena,
odgovaranje na pitanja
Sredina u kojoj se nastoji da deca dobro razumeju ono to se
govori (jasan i precizan govor, vezivanje govora za aktivnost)

Predikovanje pojmova
esta praksa: razgovori s decom na odreene TEME
Apstraktni pojmovi: tekstura, vozila, praznici, vreme, hrana...
Ogranien razgovor ili pak previe razuen
Alternativa: predikovanje pojmova
Tema = imenica i predikat
Npr: pripremanje hrane, kupovina hrane
Voenje smislenijih razgovora
Voenje razliitih razgovora o istim temama
-> Ograniavanje pojma, ali proirivanje smisla teme!

8.11.2016.

Vaspitni postupci u kontekstu stvarne


komunikacije
treba da su usmereni na uspenosti komunikacije
treba da se sprovode u okviru autentine interakcije
treba da se sprovode u okviru svih aktivnosti
Dete se ui u kontekstu aktivnosti onome to mu je potrebno da bi
uspeno komuniciralo (podsticanje funkcionalne upotrebe jezika):
jezika znanja treba pruati detetu onda kada su mu stvarno
potrebna da bi komuniciralo
potrebe komunikacije odreuju ta je to to deca treba da
znaju

Vaspitni postupci za razvijanje sposobnosti


komunikacije
Usmereni na:
podsticanje eksplicitnog izraavanja poruke
formulisanje poruke tako da zadovolji norme komunikacione
prikladnosti

Osnovni postupci: proirenje, nastavljanje, postavljanje pitanja

8.11.2016.

Vaspitni postupci za razvijanje sposobnosti


komunikacije: PROIRENJE
(1) Modifikovanje iskaza tako da se ne menja njegovo znaenje
dodavanje nekog elementa:
Leksiko proirenje:
Dete: Pas kae vau, vau.
Odrasli: Da, pas laje.
Sintaksiko proirenje:
Dete: Guram tu pa se on pomeri tamo. / igra stoni fudbal /
Odrasli: Ti gura ruicu da bi se igra pomerio do kraja stola.
(2) Pruanje jezikih mogunosti razliitih od onih koje je dete
koristilo kroz POSTAVLJANJE PITANJA:
Dete: Ili smo na skijanje. Tati je bilo dosadno.
Odrasli: Iao si da skija sa svojim tatom zato to mu je bilo dosadno
kod kue?

Vaspitni postupci za razvijanje sposobnosti


komunikacije: NASTAVLJANJE
Nastavljanje razgovora u smeru koji je odreen sadrajem iskaza
deteta:
Dete: Pas kae vau, vau.
Odrasli: Da, mislim da se ljuti na maku.
Ili kroz POSTAVLJANJE PITANJA:
Dete: Guram to pa se igra pomeri tamo.
Odrasli: A kako se slui rukom da bi pomerio igraa na drugu
stranu?
Proirenje se zadrava na onome to je izreeno, precizirajui ili
preformuliui iskaz A nastavljanje produava verbalnu aktivnost
dodavanjem nove informacije, isticanjem nekih elemenata iskaza

8.11.2016.

Vaspitni postupci za razvijanje sposobnosti


komunikacije
Proirenjem se detetu pokazuje model iskaza koji je bolje
prilagoen kontekstu komunikacije od njegovog -> poboljava
preciznost poruke (jasnost, eksplicitnost)
Nastavljanjem se obogauje poruka time to se razgovor
produava -> poboljava verbalnu aktivnost deteta
Zajedno:
odravanje verbalne interakcije i stimulisanje izraavanja deteta
pruanje povratne informacije detetu o njegovoj poruci i nainu
komuniciranja

Vaspitni postupci za razvijanje sposobnosti


komunikacije
Nije uvek nuno da se poruka eksplicira!
ve samo kada to olakava razumevanje poruke.

Izbegavati fetiizam eksplicitnog govora!

Nije cilj da se deca naue jednom ispravnom modalitetu


jezika
ve da naui da razliite modalitete koristi u skladu sa
situacijom (uenje komunikacione prikladnosti)!

10

You might also like