2.

Proces reprodukcije
2.1. Proces i tok reprodukcije
2.2. Sredstva poduzea
2.2.1.Osnovna sredstva
2.2.1.1. Kapacitet
2.2.1.2. Amortizacija
2.2.2 Obrtna sredstva

k.god.2008./2009.

2.1. Proces reprodukcije

Proces reprodukcije kontinuirani je proces
proizvodnje proizvoda ili usluga kojima se
direktno ili indirektno zadovoljavaju odreene
ljudske potrebe.
Proces reprodukcije u svakom drutvu treba
se odvijati kontinuirano, jer neprekidnim
stvaranjem novo nastalih vrijednosti i
obnavljanjem uloenih sredstava, poduzee
osigurava pretpostavke svog postojanja.
k.god.2008./2009.

Proces reprodukcije zapoinje odreenim

ulaganjima pa govorimo o elementima inputa
(ulaza) i rezultira odreenim uincima pa
govorimo o elementima outputa ( izlaza) .
Tijekom procesa reprodukcije dolazi do
transformacije angairanih sredstava gdje se
uloena sredstva ( elementi ulaza ) u procesu
proizvodnje transformiraju u rezultate rada
(
elementi izlaza ).
Proces reprodukcije zapoinje postojanjem
odreene koliine novanih sredstava a
zavrava ostvarivanjem uveane koliine novca
koja je rezultat plasmana proizvedenih
proizvoda i/ili usluga na tritu.
k.god.2008./2009.

Reprodukcijski tok

N1

N2

k.god.2008./2009.

Sp

UP

N1 - novana sredstva u poetnom obliku

Sp- angairana sredstva za proizvodnju ( sredstva

rada i predmeti rada)

U- utroci elemenata reprodukcije ( sredstva rada,

predmeti rada i tekui rad)

Q- gotovi proizvod

Up - ukupan prihod

N2- Novana sredstva u zavrnom obliku

k.god.2008./2009.

Elementi ulaza
Elemente ulaza poslovnog sustava, iskazano
u naturalnom obliku ine:
predmeti rada (M)
sredstva rada (S)
rad ( tekui, ivi rad) (L) pa se funkcija
proizvodnje moe napisati u ovom obliku
Q= f (M,S,L)
k.god.2008./2009.

Troenje
sredstava
proizvodnje
(predmeta rada i sredstava za rad) ili reprodukcijsko troenje
svodi se na proces
prenoenja
njihove
vrijednosti
na
novostvoreni proizvod ( ili uslugu).
Rezultat troenja ivog rada jest proces
stvaranja nove vrijednosti. Reprodukcijsko
troenje moemo promatrati sa dva stajalita
kao tehniko troenje
kao ekonomsko troenje
k.god.2008./2009.

a) tehniko troenje
Izraava se fizikim jedinicama koliina
utroenih sredstava za rad, predmeta rada i rada.
Veliinu odreenog potroka moemo odrediti
kao :
a) trajanje troenja (t)
b) intenzitet troenja (i) koji je dan odnosom
koliine utroenog elementa u fizikim
jedinicama (u) i vremenom troenja (t)
k.god.2008./2009.

b) ekonomsko troenje
Izraava se novanim jedinicama , kao
umnoak utroenih koliina proizvodnje i
cijene, dakle kao troak.
Na visinu trokova najvie utjeu slijedei
faktori:
prirodni (geografski, klimatski,raspoloive
koliine i vrste sirovina ....)
tehniki (svojstva proizvoda: oblik, teina,
dimenzije i sl. )
organizacijski
k.god.2008./2009.

Angairana sredstva su jedan od temeljnih

uvjeta za obavljanje svakog
poslovnog
procesa a sastoje se od dva dijela :
osnovnih sredstava (Os)
obrtnih sredstava (Ob)

As = Os + Ob
Predstavljaju vrijednost osnovnih sredstava
za koje se obraunava amortizacija i
vrijednost raspoloivih obrtnih sredstava u
toku jedne godine.
k.god.2008./2009.

10

Elementi izlaza
Elementi izlaza ine output poslovnog
sustava, jer se u procesu proizvodnje
elementi ulaza transformiraju i pretvaraju u
elemente izlaza.
obujam proizvodnje ( Q)
vrijednost proizvodnje ( Up)
dohodak ( D)
dobitak ili gubitak (Db ili G)
k.god.2008./2009.

11

Obujam proizvodnje ( Q)
predstavlja
ukupnu koliinu proizvedenih uinaka
(q) ( upotrebnih vrijednosti), u odreenom
vremenskom razdoblju (t) (na pr. u toku
jedne godine ).

Q= q
Upotrebnu vrijednost proizvoda ine
njegove fizike i tehnoloke karakteristike
k.god.2008./2009.

12

Vrijednost proizvodnje oznaava koliinu

ostvarenog ukupnog prihoda ( Up) dobivenog
pri
plasmanu
proizvedenih
uinaka
( proizvoda i/ili usluga)

Up = Q cp
Ukupan prihod predstavlja umnoak obujma
proizvodnje (Q) i pojedinanih prodajnih
cijena proizvoda i/ili usluga (cp).
k.god.2008./2009.

13

Dohodak
(D) predstavlja ekonomski
rezultat drutveno priznatog troenja ivog
rada u drutvenoj reprodukciji. Oznaava
koliinu realizirane nove vrijednosti.
Dobiva se nakon to se od ukupnog
prihoda ( Up) odbiju materijalni trokovi
(Mt) i amortizacija ( A ).

D = Up - ( Mt + A )
k.god.2008./2009.

14

Dobit - u financijskim izvjetajima iskazuje se

kao razlika prihoda i rashoda obraunskog
razdoblja.
Za pojedinca, dobit je razlika izmeu prihoda i
svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda.
Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a
ako je negativna, ostvaren je gubitak. To je
dobit prije oporezivanja.
Nakon to se odbije porez na cjelokupni iznos
dobije se dobit poslije oporezivanja ili profit.
k.god.2008./2009.

15

2.2. Sredstva poduzea

Prema svojoj namjeni sredstva uloena
(angairana) u procesu proizvodnje pojavljuju
se kao poslovna sredstva (koja se pojavljuju
kao

osnovna sredstva
obrtna sredstva

Poslovna
sredstva
poduzee
koristi
svakodnevno u svom poslovanju i ona
odreuju opseg poslovanja poduzea.
k.god.2008./2009.

16

2.2.1. Osnovna sredstva

Osnovna sredstva se u procesu reprodukcije
troe postepeno, u toku dueg vremenskog
razdoblja.
U nizu ciklusa proizvodnje, stalno prenosei dio
svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod dok
se u cijelosti ne istroe.
Njihovo je glavno obiljeje da u procesu
reprodukcije ne mijenjaju svoj pojavni oblik.
k.god.2008./2009.

17

Pojavni oblici osnovnih sredstava su:

a) stvari


zemljita za privredne
svrhe

ume i umski nasadi

osnovno stado,

graevinski objekti
privrednog karaktera

dugogodinji zasadi

strojevi, ureaji i
transportna sredstva

k.god.2008./2009.

instalacije,

alati instrumenti

krupni inventar i krupna

ambalaa;

investicije u toku

sredstva za rad vrijednosti

iznad zakonski propisane
vrijednosti, odnosno
vijeka trajanja duljeg od
godinu dana.
18

b) prava
patenti ( kao iskljuivo pravo koritenja
nekog pronalaska) i
licence (kao kupljeno pravo koritenja nekog
tueg pronalaska)
c) novac - koji se moe koristiti iskljuivo za
osnovna sredstva.
To su novana sredstva od uplaene
amortizacije, dotacije za osnovna sredstva,
prodaja ili odteta za upotrebu drugih
osnovnih sredstava.
k.god.2008./2009.

Osnovna sredstva (Os) prema

strukturi koritenja dijele se na :

19

svojoj

aktivna osnovna sredstva :

- osnovna sredstva u upotrebi
- osnovna sredstva izvan upotrebe

osnovna sredstva u pripremi

k.god.2008./2009.

20

Kada govorimo o osnovnim sredstvima i

njihovom funkcioniranju u proizvodnom
procesu susreemo se sa dva vrlo znaajna
pojma
 kapacitet
 amortizacija

k.god.2008./2009.

21

2.2.1.1. Kapacitet
Sposobnost nekog sredstva za rad da u
odreenom vremenskom intervalu ( t)
proizvede odreenu koliinu uinka (Q) naziva
se kapacitetom (K) tog sredstva za rad.
K=

Q
t

Da bi se odredio kapacitet nekog sredstva za

rad potrebno je definirati uvjete u kojima e se
rad ostvarivati.
k.god.2008./2009.

22

To su :
 odreena koliina uinaka








odreena kvaliteta uinaka

odreeni predmeti rada
potreban broj radnika
odreeni stupanj uinka radnika
odreeno vremensko razdoblje
broj radnih smjena
odreene tehnoloke metode i sl...

k.god.2008./2009.

23

Vrste kapaciteta
a) ugraeni ( instalirani) kapacitet
( Ku)- utvruje se na temelju tehnikih
mogunosti instaliranih sredstava za rad
bez obzira na nune prekide u radu,
dotrajalost strojeva i sl. i zato se jo naziva
teoretski ili idealni kapacitet.
Izraava se kao
Ku = 365 x 24 = 8.760 sati/god.

k.god.2008./2009.

24

b) radni ( stvarni, proizvodni )kapacitet (Kr)

predstavlja stvarno mogue iskoritenje
ugraenog kapaciteta umanjeno za nune i
predviene prekide (tp) u radu (zbog smjena,
redovnog odravanja, popravaka i sl.).
Izraunava se kao:
Kr = Ku - tp = 2.920 -tp (sati/god)
k.god.2008./2009.

25

c) optimalni kapacitet (Ko) - promatra se sa:

tehnikog

- kao najpovoljniji
stajalita
koeficijent korisnog djelovanja
ekonomskog stajalita - kao stupanj
iskoritenja kapaciteta pri kojem se ostvaruju
najbolji finacijski rezultati
Svako poduzee raspolae sa vie strojeva koji
meusobno ine tehnoloku cjelinu i njihovi
kapaciteti moraju biti meusobno usaglaeni
jer u protivnom dolazi do uskog grla
proizvodnje.
k.god.2008./2009.

26

usko grlo proizvodnje

Sredstvo za rad koje u skupini ili tehnolokom procesu ima najmanji kapacitet proizvodnje predstavlja usko grlo proizvodnje.

k.god.2008./2009.

27

planirani

kapacite ( Kpl) je kapacitet na

kojem poduzee planira svoju proizvodnju
u odreenom vremenskom razdoblju ( moe
biti teorijski, radni ili optimalni )

ostvareni

kapacitet (Ko) je onaj kapacitet

kojim je poduzee u odreenom vremenskom razdoblju stvarno proizvodilo uinke.
U idealnim uvjetima
Kpl = Ko

k.god.2008./2009.

28

Stupanj iskoritenja kapaciteta

Izraunava se iz odnosa koliina stvarno
proizvedenih uinaka (Q) i moguih uinaka tj.kapaciteta ( K) u jedinici vremena.
K=

Q
100
t

Optimalan stupanj iskoritenja kapaciteta

bitan je za poslovni uspjeh poduzea, zbog
djelovanja fiksnih trokova.
k.god.2008./2009.

29

2.2.1.2. Amortizacija
Sredstva za rad se u toku reprodukcije troe,
prenosei dio svoje vrijednosti na novi proizvod.
Amortizacija je
obuhvaa

proces koji s jedne strane

postupno

smanjivanje vrijednosti osnovnih

sredstava (obezvrjeivanje, deprecijacija )
a s druge strane

izdvajanje

novanih sredstava potrebnih za

nabavu novih sredstava za rad.
k.god.2008./2009.

30

Osnovna sredstva troe se na dva naina i to

kao :
 fiziko troenje
- funkcionalno ( operativno) troenje
- fiziko starenje ( prirodno troenje)
- oteenje sredstava ( lom,kvar)
 ekonomsko troenje
- napredak znanosti i tehnologije
- promjene na tritu
k.god.2008./2009.

31

Fiziko troenje sredstava za rad

uvjetovano je karakteristikama tih sredstava,
i
njihovom
funkcijom
u
procesu
reprodukcije.
Fiziki vijek trajanja sredstva ovisi, o
intenzitetu troenja ali i nainu odravanja
sredstva.
Fiziko troenje je u direktnom odnosu s
vremenom njihova funkcioniranja u procesu
proizvodnje.
k.god.2008./2009.

32

Ekonomsko troenje odreeno je ekonomskim

vijekom trajanja sredstava za rad jer ona
nakon nekog vremena postaju ekonomski
neupotrebljiva zbog promijenjenih uvjeta
proizvodnje i/ili promijenjenih zahtjeva
trita.
Zbog opasnosti da sredstva za rad ekonomski
zastare i prije njihove fizik dotrajalosti treba
ih se to vie korititi tj. Poslovati sa to viim
stupnjem iskoritenja kapaciteta.
k.god.2008./2009.

33

Sistemi obrauna amortizacije

Sredstva za rad se neprestano troe prenoseo
dio svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod.
U praksi se smanjivanje njihove vrijednosti
izraava tako da se otpisuje dio vrijednosti za
koji se pretpostavlja da e se vrijednost
osnovnog sredstva smanjiti ili za koji se stvarno
smanjila.
Postoje dva sistema obrauna amortizacije vremenski
i funkcionalni.
k.god.2008./2009.
34

vremenski sistem obrauna amortizacije

Vremenski sistem obrauna amortizacije temelji se
na pretpostavci da e se sredstva za rad istroiti
poslije stanovitog vremena, bez obzira na to u kojoj
se mjeri koriste tj. bez obzira na stupanj iskoritenja
kapaciteta.
Visina otpisa je funkcija prosjenog vijeka trajanja
sredstva za rad.
Razlikujemo

proporcionalni

progresivni

degresivni

kumulativni
k.god.2008./2009.

35

proporcionalni otpis
Pretpostavlja se da se sredstvo za rad u toku
vremena ravnomjerno troi, pa se amortizacija
obraunava po formuli

Am =

Cn
t

gdje je
Am - godinji iznos amortizacije
Cn - nabavna vrijednost osnovnog sredstva
t - broj godina
k.god.2008./2009.

36

 progresivni otpis
Temelji se na stanovitu da se sredstva troe u
poetku najmanje, a kasnije sve vie. Zato
se stopa amortizacije (p) izraunava tako da
je u poetku najnia, zatim raste i zavrava s
najviom.
Godinji amortizacijski iznosi se poveavaju
a sadanja vrijednost osnovnog sredstva se
sve bre smanjuje.
k.god.2008./2009.

37

degresivni otpis
Proizvodnja se u prvim godinama najjae
optreuje iznosom amortizacije a kasnije sve
manje i manje.
Polazna pretpostavka je :
novo sredstvo za rad u poetku je sposobnije
za proizvodnju, ali tijekom vremena opada
njegova upotrebljivost.
k.god.2008./2009.

38

 kumulativni otpis
Kumulativni otpis obavlja se mnoenjem
osnovice za otpis sa stopom amortizacije
koja predstavlja omjer izmeu preostalog
vijeka trajanja i kumulativnog zbroja
dotadanjeg vijeka trajanja.
Otpis je ubrzan u prvim godinama a
usporen u posljednjim godinama vijeka
trajanja sredstava za rad.
k.god.2008./2009.

39

funkcionalni sistem obrauna

amortizacije
Visina otpisa odreuje se kao funkcija
stupnja iskoritenja sredstava za rad, a
time i kao funkcija uinaka tih sredstava.
Prema tome amortizacija po jedinici uinka
dobije se iz odnosa nabavne vrijednosti
sredstava za rad (Cn) kao osnovice za
amortizaciju i koliine proizvoda ( Q)

A=
k.god.2008./2009.

Cn
Q
40

2.2.2. Obrtna sredstva

Bitna karakteristika obrtnih srestava je da ona
ulaskom u proces reprodukcije ne zadravaju
svoj prvobitni oblik, ve se neprestano obru ,
mijenjajui se i pretvarajui iz jednog
pojavnog oblika u drugi.
Pojavni oblici obrtnih sredstava su : stvari,
prava i novac
k.god.2008./2009.

41

stvari


sirovine i ostali materijali za proizvodnju

nedovreni proizvodi i poluproizvodi:

zalihe gotovih proizvoda

sitni inventar i sitna ambalaa:

sredstva za rad vrijednosti ispod zakonski

propisane odnosno vijekat trajanja krae od
godinu dana

k.god.2008./2009.

42

prava


potraivanja za obrtna sredstva ( na pr. od

kupaca)

licence koje se isplauju razmjerno opsegu

proizvodnje

novac


novac u banci na iro raunu i na drugim

raunima koji su namijenjeni za nabavu
raznovrsnih sredstava

razliite isplate (osobni dohoci, tue usluge

i sl.) i novac u blagajni poduzea

k.god.2008./2009.

43

Kruni tok obrtnih sredstava

NOVAC
(novac)

SIROVINE
(stvari)

PROIZVODI
( stvari)

TRITE
(prava)

ZALIHE
(stvari)
k.god.2008./2009.

44

koeficijent obrtaja
Vrijeme potrebno da se zavri jedan proizvodni
ciklus tj. da N1 zavri kao N2 dakle uveani
novac, naziva se jednim obrtajem obrtnih
sredstava.
Broj obrtaja obrtnih sredstava u toku jedne
godine naziva se koeficijentom obrtaja obrtnih
sredstava (K) a izraunava se kao

Up
Ob

K =
k.god.2008./2009.

45

dani vezanosti
Pojam koji se vezuje uz obrtaj obrtnih sredstava.
Predstavlja broj dana potrebnih za jedan obrtaj
obrtnih sredstava a dobiva se kada se 360 dana
podijeli sa koeficijentom obrtaja (K)

n=
k.god.2008./2009.

360
K
46