SARAJEVO

MAJ / JUNI 2008.

BROJ / 950 / 951 GODINA LXIII
NOVA SERIJA / BROJ 118 / 119 / GODINA XII

Nadgradnja odgojno-obrazovnog rada

etvrti kongres doekati to spremnije
Uenje u kreativnoj i oputenoj atmosferi

Narudbe se mogu izvriti:

narudbenicom na adresu:
PROSVJETNI LIST, Ali-paina 4/I
SARAJEVO
uplatnicom na raun:
338-900-22078869-47
telefonom / faxom na brojeve:
(033) 203-755
(033) 203-750 (fax)

Iz sadraja

4. Mujo Musagi: Ekskurzija

5. Izmeu dva broja
6. Ibrahim Halvadija: etvrti kongres doekati to spremnije
8. Emir Harin: Nadgradnja odgojno-obrazovnog rada
10. Ramzija aji: Prosvjetari u borbi sa reformom
11. Hana Kora: Piromanija: Namjerno izazivanje paljevinama
12. Gorana Jovanovi: Kako napraviti odmak od klasine kolske priredbe
14. Medina Jusi-Sofi: Uenje u kreativnoj i oputenoj atmosferi
16. Vida Svoljak-Rojko: Individualizirani program za uenika sa smetnjama autizma
18. efket Arslanagi: Veliki matematiari: Johan Kepler
20. Aida Kro: Iz jezike prakse
21. Sarajevski dani poezije
22. Ramo Hastor: Beari
24. Ukratko
28. Povodi, miljenja, reagovanja
29. Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja
30. Pria Prosvjetnog lista: Luis Fernando Verisimo: Kriza
32. Iz historije bosanskohercegovakog kolstva

Prvi broj Prosvjetnog lista izaao je novembra 1945. godine, a prvi broj nove serije septembra 1996.
Predsjednik Upravnog odbora: Branko Alagi
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Mujo Musagi
Urednica: Maida Vodeniarevi
Grafiko ureenje i DTP: Dizajn Studio MRAK
Adresa Redakcije: Ali-paina 4/I, Sarajevo. Telefoni: (033) 203-750 i 203-755; Fax: 203-750. E-mail: prosvjetnilist@lol.ba
List izlazi jednom mjeseno, a u julu i avgustu ne izlazi. Cijena jednog primjerka 2 KM. Godinja pretplata (sa potarinom) 24 KM.
Rjeenjem Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo Prosvjetni list je upisan u Registar medija, pod brojem M44/99 dana 15. 12. 1999. godine.
Prosvjetni list je registrovan u Republikom komitetu za informisanje 18. maja 1981. godine pod rednim brojem 390.

tampa: Tipografija D.O.O., Sarajevo

Rukopisi, fotografije, CD i diskete se ne vraaju, niti honorariu.
iro-raun Prosvjetnog lista: 338-900-22078869-47 UNICREDIT BANK, Sarajevo.

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

BIJELO NA CRNOM

EKSKURZIJA
O

vih sam dana, radei u iriju BZK Preporod, proitao

barem 200 djeijih radova na temu Uz knjigu sam upoznao/la domovinu. itajui uspjene i manje uspjene
pjesme i prozne sastave na ovu temu, gotovo sam prieljkivao jednu reenicu ili strofu koja bi, otprilike, glasila ovako: Uz knjigu se,
zaista, moe upoznati domovina, njena historija i prirodne ljepote,
ali ja bih, ipak, rado obio(la) sve krajeve Bosne i Hercegovine,
njene gradove i sela, planine i rijeke i tako sam(a) upoznao(la)
svoju domovinu. Naravno, ne ljutim se nimalo to takve reenice
ili strofe nije bilo. Uenici su pravilno shvatili konkursni zadatak
i (uz pomo nastavnika, a, ponekad, i uz pomo roditelja) ispisali
niz veoma uspjenih radova o tome kako im je knjiga pomogla da
upoznaju svoju domovinu. Bilo je, razumljivo, u tim radovima i
oekivane doze patriotizma i vidljivih nanosa patetike, ali i horskog opjevavanja naih nekoliko kulturno-historijskih simbola: Baarija Sarajevo, Stari Most
Mostar, Viegrad uprija na Drini...iz ega se
moglo izvesti najmanje dva zakljuka: prvi treba vie itati, drugi treba vie putovati Bosnom i
Hercegovinom.
Nekako u isto vrijeme, dok sam iitavao djeije radove, u novinama sam proitao informaciju o
tome kako Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo preporuuje osnovnim i srednjim kolama, koje djeluju na podruju ovog kantona, da se
kolske ekskurzije ne organizuju van granica nae
drave. Tako se tema uenikih ekskurzija ponovo
nala u sreditu interesovanja najire javnosti, jer,
po svojoj prirodi, to nije samo kolsko pitanje, tu su i druge zainteresovane strane: roditelji, turistike agencije, autoprevoznici...
pa i poneki rijetki patriota autsajder, koji nema djeteta u koli,
nema turistiku agenciju, niti prevozniku firmu, ali bi, eto, i on,
moda i iskreno, elio pomoi da se ovo pitanje rijei u korist patriotskog bloka, onih, dakle, koji su za ekskurzije unutar Bosne
i Hercegovine. Preporuka bi se, prema ovoj informaciji, odnosila
samo na ovu godinu, a ve od naredne godine na snagu bi stupio
pravilnik kojim bi ovaj stav ojaao i kojeg bi se morale pridravati
sve kole.
I, naravno, na reakcije nije trebalo dugo ekati. Ve za dan-dva
imali smo prilike proitati ljutite reakcije Pokreta mladih BiH i jo
nekih omladinskih nevladinih organizacija, koje sa indignacijom
i gnuanjem odbacuju mijeanjekolskih vlasti u mogunost da
se kole, uenici i njihovi roditelji slobodno opredjeljuju kuda e
i kako putovati u okviru kolskih ekskurzija. Istovremeno, na nekom internet forumu, ovakve mirne, dostojanstvene i slobodoljubive stavove, pratile su i vulgarne politike poruke, kojih se ne
bi postidjeli ni najzagrieniji nacionalisti i ovinisti iz devedeset
druge godine.
Da se razumijemo, o kolskim ekskurzijama, kao i o mnogim
drugim kolskim temama, treba otvoreno i demkratski razgovarati
i u kolama, i u ministarstvima, i meu roditeljima, i, naravno,
meu uenicima. Treba pronai najpogodnije forme razmjene ar4

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

gumenata kojima se opravdava stav o zabrani organizovanja ekskurzija van granica Bosne i Hercegovine i onih koji se protive
takvom stavu, nazivajui ga rigidnim, staromodnim i neprihvatljivim. Takvih je pria, da ne zaboravimo, bilo i prije rata, samo
nam je tada domovina bila mnogo prostranija, pa je i opasnost
od klaustrofobije bila manja. Ipak, i tada se, kao to je to sluaj i
sa ovim vremenom, pronalazilo bezbroj opravdanja da se krene u
Italiju, paniju, Grku...umjesto prema Plitvicama, Ohridu, Dubrovniku...
E, pa, vidite, ako se tada, sa mnogo veom domovinom, i pored veeg broja domaih ljepota ilo u inostranstvo, zato bi tu
mogunost sada trebalo zabranjivati, imajui u vidu i injenicu da
smo i ovako smanjenu domovinu dodatno isparcelisali entitetskim
granicama?, kao da ujem glasove onih koji bi sa ekskurzijama do
Atine, Barcelone, Bea, Trsta...
Ipak, koliko god sam i sm protiv zabrana ove
vrste, kada o ekskurzijama govorimo ne smijemo
zaboraviti jednu, ili dvije-tri bitne injenice, a one
se imenuje tako jednostavno: Bosna i Hercegovina
je mlada, nezavisna drava, ta drava je bila napadnuta i u njoj je bio rat. Eto takvu dravu, svoju
domovinu, da se pozovem na uenike radove sa
poetka ovog teksta, treba upoznati i voljeti. U toj
smanjenoj i jedinoj domovini desili su nam se Srebrenica, Viegrad, Zvornik, Omarska, Trnopolje,
Keraterm, Kapija, Markale, Kozarac, Heliodrom,
Stupni Do, Ahmii, ali i: Vlai, Tunel ispod aerodroma, Biha, Mostar, Gradaac, Brko, Gorade
i druga mjesta herojske odbrane. U toj smanjenoj i jedinoj domovini su i dalje i: Neum, i Borako jezero, i Slapovi Kravice, i
Martinbrodski vodopad, pa: Una, Sana, Neretva, Sutjeska, Drina; tu su i: Vrelo Bosne, Vrelo Bune, Hutovo blato, i: Stari Most,
Baarija, Poitelj, Radimlja, Jajce, uprija na Drini, Vranduk,
Bobovac,Visoki, Desilo...
I, ono to je svakako najvanije, a to esto zaboravljamo: tu su
nove generacije uenika, roene u ratu ili neposredno nakon rata,
koje, i da su htjele, nisu imali prilike proi svojom domovinom, da
bi je upoznale i voljele. Eto zato sam pristalica da uenici svoje
kolske ekskurzije prvenstveno organizuju u Bosni i Hercegovini.
Moramo priznati: sramotno je nae neznanje o vlastitoj domovini.
Tek smo u ratu uili kako se zovu brda oko naih gradova i sela,
kako se zovu planine i rijeke koje su nam htjeli uzeti ili su nas sa
njih tjerali u tuinu. Pa kad je ve tako a tako jeste red je onda,
kroz kolski proces odgoja i obrazovanja, prvo upoznati svoju zemlju, kao to prvo upoznajemo svoju koulju, svoju kuu, svoju
bau, pa tek onda putovati irom Evrope i svijeta. Taj stav bi se
trebao podrazumijevati, bez bilo ijih preporuka ili naredbi.
A oni koji bez ljepote bijelog svijeta teko ive, evo im prilike
predstoji nam dugo i toplo ljeto, imamo razuenu dijasporu, a
i turistike agencije vrlo su brojne. U svakom sluaju, svim prosvjetnim radnicima, naim itaocima, elimo ugodne dane ljetnog
odmora, bilo da e ih provesti u Bosni i Hercegovini ili, barem, u
nekom bliem inostranstvu.

Izmeu dva broja

Pomo iz Emirata za obrazovanje

ovoformirana humanitarna fondacija

Dubai Cares objavila je listu od 12
drava koje e biti korisnice fonda za pomo u obrazovanju u iznosu od milijardu
dolara, objavilo je rukovodstvo te fondacije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Meu
tim dravama je i Bosna i Hercegovina,
koju je prije nekoliko mjeseci posjetio
princ Maktum bin Muhamed bin Raid,
sin vladara Dubaija i osnivaa fondacije.

Agencije prenose da je rije o najveoj fondaciji na svijetu koja e pomagati osnovno

obrazovanje u zemljama u razvoju.
Novac fondacije e biti utroen u izgradnju kola, popravku poruenih objekata,
osiguranje vode i sanitarija u kolama, pomo u kolskom priboru i ishrani i osiguranje medicinske brige za uenike i nastavnike, kao i organizaciju dodatne edukacije za
nastavnike i uenike.

Sredstva za studentske zajmove

lada Federacije BiH dala je saglasnost

na Statut Fonda za studentske zajmove FBiH. Fond je osnovala Vlada FBiH u
cilju poticanja osiguranja sredstava, podrke i omoguavanja studiranja studentima
na visokokolskim ustanovama u FBiH.
Za osnivanje i poetak rada Fonda Vlada je osigurala sredstva od 500.000 KM iz
budeta Federacije za 2007. godinu kroz

transfer Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a 1.000.000 KM iz sredstava

Federalnog zavoda za zapoljavanje.
Fondom upravlja Upravni odbor, kojeg
imenuje Vlada na prijedlog federalne ministrice obrazovanja i nauke, a sainjavaju
ga predsjednik i etiri lana, od kojih je
najmanje jedan iz redova studenata.

Sedam bh. kola u svjetskoj mrei

rezentacija projekta kole: partneri

budunosti, koja je odrana 8. maja
u Goethe institutu u Sarajevu, ima za cilj
stvaranje mree od najmanje 1.000 kola
partnera irom svijeta, a u kojima postoji
nastava njemakog jezika.
O tome su na konferenciji za novinare
govorili Julia de Cuveland, atae za kulturu i tampu Ambasade Njemake u BiH,
direktor Goethe instituta u BiH Michael
Schroen i struni savjetnik za njemaki
jezik u BiH Rainer Strobelt.

Ministarstvo vanjskih poslova Njemake, kako je istaknuto, ovu godinu je proglasilo godinom obrazovanja, te je zato i
osmiljen ovaj projekt.
U ovaj projekt mogu ui sedam kola
iz Bosne i Hercegovine. Prednost imaju
srednje kole, a mogu aplicirati i osnovne
kole. kole zainteresirane za ovaj projekt
mogu aplicirati do 4. jula. Formulari za
apalikaciju su na veb-sajtu Goethe instituta: www.goethe.de/bih.

Postdiplomski studij za bibliotekarstvo

skoro e na sarajevskom Filozofskom

fakultetu ponovo biti otvoren postdiplomski studij za bibliotekarstvo koji je na
ovom fakultetu postojao prije agresije na
BiH. Procedura o pokretanju ovog studija
je zavrena, a predavanja e najvjerovatnije otpoeti narednog septembra.
To je nekada bio prvi postdiplomski
studij na prostoru bive Jugoslavije i bilo
je neophodno ponovo ga pokrenuti. Godinama ve stagniramo, a imamo kadar koji
stjee znanstvene titule. Potrebno je ovdje
obrazovati ljude novim znanjem, a ne da
oni odlaze u Zagreb, Ljubljanu ili na Pale,

kazala je Senada Dizdar, profesorica za

oblast bibliotekarstva pri Odsjeku za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Postdiplomski studij, koji e trajati tri
godine, predvien je za one studente koji
su obrazovanje stjecali po starom sistemu.
Polaznicima e predavati strunjaci sa Sarajevskog univerziteta i profesori s Odsjeka za informacijske znanosti Sveuilita u
Zagrebu, koji e ih poduavati upravljanju
informacijama i znanjem, ali i o osnovama
o web-dizajnu i kognitivnoj psihologiji.

Rekli su...
Nevjerojatnim
cinizmom
poastili
ste graene ovog napaenog grada dajui
srebrenikoj osnovnoj
koli ime Petar Petrovi Njego. Proitajte
gospodo, ako se radi o
Vaoj omaci, djela Petra Petrovia Njegoa, pa ete vidjeti kakav je njegov odnos
prema jednom od naroda u Bosni i Hercegovini, prema vjeri tog naroda, prema njegovim vjerskim i kulturnim osjeanjima.
Krajnjim cinizmom smatram ovakav akt
nazivanja kole imenom Petra Petrovia
Njegoa u gradu koji predstavlja najvee
stratite Bonjaka u dravi BiH i u svijetu,
koncem XX stoljea
(Gradimir Gojer, predsjednik
Drutva pisaca BiH u pismu
predsjedniku Vlade RS Miloradu
Dodiku, ministru prosvjete RS Antonu
Kasipoviu i lanu Predsjednitva BiH
Neboji Radmanoviu)
Poznato mi je
da i u Austriji postoje studenti i profesori nezadovoljni implementacijom ovog
procesa. Provoenje
Bolonjskog procesa u
zemljama EU jo je u
toku i veoma je bitno i za bh. visokokolske institucije da se prikljue tome. Proces
e pojaati konkurenciju i transparentnost
i moi emo znati koji univerziteti u odreenoj oblasti nauke nude kvalitetnije obrazovanje
(Verner Almhofer, austrijski
ambasador u BiH i nekadanji profesor
germanistike)
Neki ljudi u sebi
nose nasilje. Prema
mom uvjerenju, nasilnici su obino ljudi
koji pate od kompleksa
manje vrijednosti i nasiljem ele pokazati da
su moni i promijeniti
svoju sliku o sebi. Nasilje moe biti i revolt prema neemu, a ponekad se govori i
o nasljednom faktoru Obino se govori da treba poveati broj zatvora, policajaca Tim putem moe se neto rijeiti,
ali problem je u cjelokupnom sistemu socijalizacije. Odgoj je potpuno zanemaren
i dobio je sporedni znaaj. Opa odgojna
aktivnost, koja bi djelovala preventivno,
posve je zatajila
(Dr. Ismet Dizdarevi,
profesor psihologije)
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Aktuelnosti

Razgovor sa Ibrahimom Halvadijom,

predsjednikom Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH

etvrti kongres
doekati to spremnije

Osigurati jedinstvo sindikalne borbe i pronai efikasne

metode rada kojima e se tititi interesi cjelokupnog lanstva

red odlazak na ljetni raspust, obratili smo se Ibrahimu Halvadiji,

predsjedniku Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH,
sa molbom da za nae itaoce izdvoji nekoliko osnovnih karakteristika sindikalne
aktivnosti u proloj i prvoj polovini ove
godine. Prenosimo vam, u saetoj formi,
neke ocjene gospodina Halvadije.
PL.: Molili bismo Vas, gospodine Halvadija, da nam vrlo kratko, tek u formi
registrovanja, izloite osnovne probleme
kojima se Va sindikat bavio tokom prole i
u prvoj polovini ove godine.

pritisak na nae aktiviste, sve do njihovog

proglaavanja tehnolokim vikom ili novanog kanjavanja. Unutar ovog grubo naznaenog okvira bavili smo se mnotvom
specifinih problema pojednih sindikalnih
organizacija u koli, opini, kantonu... Ali,
za to bi nam zaista trebalo dosta prostora.
PL.: Bilo je, koliko znamo, i nekih disonantnih tonova u samom Sindikatu osnovnog obrazovanja. O emu se, zapravo,
radi?

Kolektivni ugovori trajna

domaa zadaa

HALVADIJA: Pa, moram priznati, i u

naem Sindikatu je bilo sluajeva nepotivanja vlastitog Statuta. Pojedinci ili cijele
sindikalne podrunice kao da nisu savladali
ni abecedu unutarnje sindikalne demokratije. Mi, dodue, nismo stranka, politika
partija, ali u akcijama bitnim za cjelokupno lanstvo moramo znati prepoznavati
interese veine. A, poznato je to u praksi,
uvijek e neko sa takvim generalnim stavom biti nezadovoljan. U tom sluaju ne
treba ruiti jedinstvo sindikalne borbe, jer
se ono teko i dugo gradi, nego pronalaziti
najadekvatnije metode za budue djelovanje Sindikata, u kojem, ako je to uope
mogue, ne bi bilo nezadovoljnih.
PL: Ova, 2008. godina, kako to stoji i u
vaem Programu rada, je i pretkongresna
godina. Ta okolnost, sama po sebi, trebala
bi doprinijeti da se aktivnost vaeg Sindikata intenzivira, kako biste naredni, etvrti kongres doekali organizaciono spremni
i osposobljeni za izazove koje e donijeti
ili ve donosi reforma odgojno-obrazovnog sistema.

HALVADIJA: Stavljate me u nezgodnu poziciju da samo registrujem pitanja

kojima se Sindikat osnovnog obrazovanja
i odgoja bavio u ovom proteklom periodu.
Pa kad ve, zbog prostora, tako treba biti,
evo navest u samo najaktuelnije probleme
kojima smo se uspjeno, ili manje uspjeno, bavili u ovom periodu.
Morali smo, prije svega, i u ovom periodu redovno provjeravati vlastite organizacijske i kadrovske mogunosti, te nau
osposobljenost da se uspjeno bavimo
onim najbitnijim zadacima koji proizlaze iz Programa i Statuta naeg Sindikata.
Pri tome nismo mogli podcijeniti nimalo
bezazlene pokuaje slabljenja jedinstva
naeg Sindikata, kojih je, takoer, bilo, a
kojih e i u budue biti, imali se u vidu injenica da slab i nesposoban sindikat nee
moi uspjeno braniti interese radnika.
Ipak smo se, to je i prirodno, najvie bavili pitanjima koja bismo mogli vezati za
radno-pravni status naeg lanstva i njegov
ekonomski - socijalni poloaj. Radi se o irokom spektru problema iz ove oblasti, a
centralno mjesto svakako zauzimaju aktivnosti vezane za kolektivne ugovore, njihovo potpisivanje i primjenu, sve do sudskih
presuda u nekim kantonima, koje smo, uz
6

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Moramo
prepoznavati interese veine

Morali smo ponekad, uspjeno irei mreu nae sindikalne organizacije,

(zato i to ne istai?) znati i zatititi
nae povjerenike u kolama, jer je bilo
sluajeva da se u kolama, direktno ili
indirektno, vri pritisak na nae aktiviste, sve do njihovog proglaavanja
tehnolokim vikom ili novanog kanjavanja. Unutar ovog grubo naznaenog okvira bavili smo se mnotvom
specifinih problema pojednih sindikalnih organizacija u koli, opini,
kantonu... Ali, za to bi nam zaista trebalo dosta prostora.
velike napore, uspijevali dobiti. Moram
napomenuti da su to poslovi za koje se ne
moe rei da su zavreni. Za na i sve druge sindikate kolektivni ugovori, i sve ono
to oni sa sobom nose, bit e trajna domaa
zadaa.
Morali smo ponekad, uspjeno irei
mreu nae sindikalne organizacije, (zato
i to ne istai?) znati i zatititi nae povjerenike u kolama, jer je bilo sluajeva da
se u kolama, direktno ili indirektno, vri

ekaju nas ozbiljni poslovi

HALVADIJA: U pravu ste, ekaju
nas ozbiljni poslovi u pripremi etvrtog
kongresa, mada moram naglasiti da ta
aktivnost niim ne smije utjecati na nae
svakodnevne redovne aktivnosti. Priprema

Aktuelnosti
Kongresa samo e pojaati nau odgovornost prema onome to su osnovne obaveze
naeg Sindikata. Zato emo morati na svim
nivoima nae organizacije, od podrunice
do Glavnog odbora, raditi tako da svakom
naem lanu osiguramo pojedinani ugovor o radu, koji je usklaen sa Zakonom
o radu, Opim, granskim ili kantonalnim
ugovorom, te sa zakonima o osnovnom
obrazovanju na nivou kantona ili drave.
Dakako, tu su i podzakonski akti: pravilnici o ocjenjivanju i napredovanju, pravilnik o strunom usavravanju, pedagoki
standardi... Sve to moramo imati u vidu
kod voenja aktivnosti na pravnoj i svakoj
drugoj sigurnosti naeg lana, to, uostalom, i jeste osnovni smisao sindikalnog
djelovanja. A kada je rije o opoj, generalnoj liniji nae aktivnosti, nastojat emo
da se ona odvija tako da se u njoj prepoznaju interesi svih zaposlenih u osnovnom
obrazovanju. Treba stvarati i svojevrsnu
kulturu sindikalnog rada, pri emu mislim
na kulturu dijaloga, kulturu izgradnje zajednikog stava, kulturu u svakodnevnoj
komunikaciji, i unutar Sindikata i prema
naim partnerima u ekonomskom ili socijalnom dijalogu. Ako ve govorimo o
unutranjem ustrojstvu naeg Sindikata,
onda bih istakao da nam je tu cilj da ove
godine konano privedemo kraju postupak
u preregistraciji naeg Sindikata, u skladu
sa Zakonom o udruenjima i fondacijama
Bosne i Hercegovine, te da jo vie vertikalno i horizontalno uveemo sve segmente i nivoe nae organizacije.
PL.: Znamo da Sindikati nisu zadueni
za provoenje reforme obrazovanja. Ali,
reforma sistema, u kojem su oni bitan segment, ih itekako interesuje. Stoga e i va
Sindikat, pretpostavljamo, i dalje uporno traiti striktno provoenje reformskih
zakona u oblasti osnovnog obrazovanja i
odgoja...

nai aktivisti moraju i sami biti dobro upueni u aktuelno stanje u sistemu odgoja i
obrazovanja, kao to moraju do kraja ovladati i metodama sindikalne borbe, o emu
sam ve ranije neto govorio. Kada ste pomenuli reformu obrazovnog sistema i na
odnos prema njenom provoenju, moda
je ovo prilika da kaem da se politika na
najdirektniji nain mijea u obrazovni sistem, zbog ega umjesto dobrih rezultata u
reformisanju imamo, poput kakve trakavice, ponavljanje ve davno uoenih problema, kao to su, naprimjer, dvije kole pod
jednim krovom, neusaglaenost nastavnih
programa i slino. I upravo ti politiki problemi najee remete i jedinstvo sindikalTano je da mi nismo najodgovrniji
za provoenje reforme obrazovanja, ali
smo ivotno zainteresovani za uslove u
kojima e nae lanstvo obavljati svoje
redovne poslove. Stoga budno pratimo
i podstiemo sve aktivnosti na primjeni
zakona iz ove oblasti usvojene na nivou
drave BiH. Trait emo punu saradnju
sa Agencijom za predkolsko, osnovno
i srednje obrazovanje BiH, te sa novoformiranom Konferencijom ministara
obrazovanja u BiH.
ne akcije, tupe otricu nae borbe, jer se
politiki odnosi ponekad grubo preslikavaju u sindikalno organizovanje. To neki
moda rade namjerno, drugi misle da tako
uvaju nekakvu svoju sindikalnu autonomiju, a, na koncu, rezultat je jasan: nae
lanstvo nee biti zatieno i bit e, sasvim
prirodno, nezadovoljno.
Sve su to, kako vidite, poslovi kojima
emo se morati baviti svakodnevno i koje
bismo, na odreen nain, trebali finalizirati
na naem etvrtom kongresu.

PL: Oito je, iz ovoga to ste do sada

kazali, da ete u vremenu koji slijedi tom
unutarnjem sindikalnom ustrojstvu posvetiti punu panju. Od ega ete u tom poslu
krenuti? Ili ste, moda, ve krenuli?
HALVADIJA: Krenut emo, logino,
od temelja. Ve smo, zapravo, uspostavili
jedinstvenu zajedniku bazu podataka za
sve nae lanove, a to je uslov za izgradnju bilo koje organizacije, pa tako i za izgradnju modernog sindikata. Pod pojmom
moderni sindikat svakako podrazumijevam onaj sindikat koji zna prepoznati i
zatititi interese svoga lanstva. To je na
osnovni cilj. Nema tu nikakvih nejasnoa,
niti velike filozofije, pa i ne treba izmiljati
toplu vodu. Sve treba podrediti tom cilju,
i nadam se da emo, imajui u vidu i ve
steena iskustva, uspjeti u tom poslu, u
emu e nam ve pominjani etvrti kongres svakako biti od velike koristi. Neka
iskustva drugih srodnih sindikata takoer
treba preuzeti, ako daju dobre rezultate,
zbog ega je potrebna i ta takozvana meusindikalna saradnja.
PL.: Uskoro e i kraj ove kolske godine,
gospodine Halvadija, pa Vam evo prilike
da, na kraju ovog razgovora, uputite kratku poruku vaem lanstvu, barem onom dijelu do kojeg dolazi Prosvjetni list.
HALVADIJA: Hvala na ponudi i rado
u je prihvatiti, vjerujui da va list dolazi do ruku velikog broja lanova naeg
Sindikata. elim svim nastavnicima, kao i
svim uposlenicima u osnovnom obrazovanju, estitati uspjean zavretak jo jedne
kolske godine. Istovremeno im elim i to
ugodniji ljetni odmor, kako bismo se u septembru nali to odmorniji i to spremniji
za nove izazove, bilo da je rije o onim
redovnim, radnim obavezama, ili, pak, o
obavezama koje nas ekaju kao Sindikat.

Krenut emo od temelja

HALVADIJA: Tano je da mi nismo
najodgovrniji za provoenje reforme obrazovanja, ali smo ivotno zainteresovani za
uslove u kojima e nae lanstvo obavljati
svoje redovne poslove. Stoga budno pratimo i podstiemo sve aktivnosti na primjeni zakona iz ove oblasti usvojene na nivou
drave BiH. Trait emo punu saradnju
sa Agencijom za predkolsko, osnovno i
srednje obrazovanje BiH, te sa novoformiranom Konferencijom ministara obrazovanja u BiH. Prirodno ja da se zalaemo
za to bre i to uspjenije usaglaavanje
kantonalnih zakona o osnovnom obrazovanju sa onim okvirnim na nivou drave.
Zbog svega toga nae lanstvo, a osobito
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Aktuelnosti

Primjer dobre primjene inkluzivnog obrazovanja

Nadgradnja odgojno-obrazovnog rada

Indeks za inkluziju u Osnovnoj koli Ivan Goran Kovai u Gradacu naiao na plodno tlo i
razumijevanje, prvenstveno menadmenta kole, a zatim i nastavnika i uenika Permanentno
ukljuivanje djece romske populacije u sve vidove nastavnih i vannastavnih aktivnosti, te
primjena i usavravanje inkluzivnih principa u odgoju i obrazovanju

ez obzira na to da li nam
je inkluzija u kolama
nametnuta preko noi,
da li nas je zatekla nespremne
i nepripremljene, injenica je
da moramo nastojati pronai
pravi model kako bismo to
bezbolnije preli put od starog
ka jednom novom i, po svim
pokazateljima, boljem nainu
obrazovanja i odgajanja djece.
Ilustracija ovoj tvrdnji ima i o
tome neto kasnije.
Najprije kaimo to da je u
Sarajevu od 2. do 3. aprila ove
godine odrana meunarodna
konferencija pod nazivom U pravcu jednakih mogunosti za romsku djecu u jugoistonoj Evropi - modeli dobre prakse
u oblasti inkluzivnog obrazovanja i antidiskriminacije. Seminar je organiziran u
suradnji sa Save the Children UK, Vijeem
ministara BiH, i uz podrku Save the Chlidren Norway i Misijom OSCE-a u Bosni
i Hercegovini. Ono to je posebno vano
istai jeste da su se na jednom mjestu nali ljudi iz regiona koji rade, manje ili vie
uspjeno, na provoenju Indeksa za inkluziju u svojim kolama i u svojim lokalnim
zajednicama.
Sa podruja Tuzlanskog kantona u radu
seminara aktivno su uestvovale dvije
osnovne kole: Poljice iz Poljica, Opina Lukavac i Ivan Goran Kovai iz
Gradaca.
Ovdje emo se osvrnuti na rad i primjere
dobre inkuzivne primjene u Osnovnoj koli Ivan Goran Kovai iz Gradaca.

Prije primjene Indeksa

Ova kola je prije tri godine, u suradnji
sa organizacijom Save the Children UK,
pokrenula aktivnosti na uvoenju Indeksa
za inkuziju. Rezultati su bili vie nego vidljivi ve nakon prve godine.
Prije nego to se osvrnemo na primjere
dobre prakse, vratiemo se nakratko na
vrijeme prije primjene Indeksa i kroz niz
8

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

indikatora navesti kakvo je bilo tadanje

stanje u radu kole.
U radu kole prije primjene Indeksa analizom smo utvrdili sljedee:
uenici nisu u zadovoljavajuoj mjeri participirali u kulturi kole, u kreiranju
kolskih aktivnosti i predlaganju i donoenju znaajnih odluka za kolsku zajednicu,
postojale su prepreke za uenje i aktivno uee uenika ometenih u psihofizikom razvoju,
postojanje negativnog gledanja na razliitosti meu uenicima,
nedovoljna otvorenost kole prema
lokalnoj zajednici, kao i prema resornim
ministarstvima,
postojanje specijalnog odjeljenja za
djecu koja su na bilo koji nain ometena u
razvoju, kao i za romsku djecu.

Poslije Indeksa
Evidentne su promjene u odgojno-obrazovnom radu nakon primjene Indeksa za
inkluziju. Promjene koje su se pozitivno
odrazile na rad kole, oitovale su se u
sljedeem:
stvaranje inkluzivne kulture,
kreiranje inkluzivne politike i
razvoj inkluzivne prakse.
U okviru stvaranja inkluzivne kulture

kola se u potpunosti i transparentno otvorila prema lokalnoj i

iroj drutvenoj zajednici za svaki
vid konstruktivne saradnje. U isto
vrijeme proirena je i na kvalitetniji stupanj podignuta saradnja sa
roditeljima uenika. Na tom planu
se, naravno, i dalje kontinuirano
radi.
Ilustrativan je sljedei primjer:
kolske 2005/06. godine u nastavnom procesu nije bilo djece romske nacionalnosti; otvaranjem
kole i djelovanjem u lokalnoj zajednici, tj. primjenom Indeksa, ve
kolske 2006/07. godine redovnom nastavom je bio obuhvaen 21 uenik
iz reda romske populacije. Ove kolske
godine upisano je novih sedam uenika,
a za sljedeu 2008/09. kolsku godinu na
evidenciji se ve nalazi 16 evidentiranih
novih aka. Ono to je posebno vrijedno
istai je injenica da su sva djeca uspjeno
zadrana u kolskim klupama to i jeste bio
cilj ovog projekta, a to se moe pripisati
metodologiji usvojenoj iz Indeksa.
Permanentno se radi na ukljuivanju djece romske populacije u sve vidove nastavnih i vannastavnih aktivnosti. U tu svrhu
je formirano koordinaciono tijelo na nivou
kole koje sainjavaju menadment kole, grupa nastavnika i uenika. Taj tim je
osmislio projekat pod nazivom Ukljuivanje djece romske populacije u redovno kolovanje. Napravljena je strategije
rada i zacrtani su jasni ciljevi i ciljne grupe
prema kojima treba djelovati i na koje treba
uticati da bi se postigli odreeni rezultati.
To su prije svega bili roditelji djece Roma,
romska udruenja, opinske vlasti, Centar
za socijalni rad, Dom zdravlja kao i resorna ministarstva. Kompletan tim je otiao u
romska naselja, razgovarao sa roditeljima,
izvrio anketiranje radi dobijanja adekvatnih statistikih pokazatelja, odravao niz
predavanja o znaaju obrazovanja i na razne zanimljive naine (putem portfolija,
plakata, afia, letaka) promovirao svoju
kolu. Prilikom rada na ovom projektu po-

Aktuelnosti
kualo se, donekle, i uspjelo animirati iru
drutvenu zajednicu. To se inilo putem
specijalnih radio emisija, preko printanih
medija kao i posjetama opinskim strukturama vlasti.
to se inkluzivne kulture tie osjetna je
razlika na relaciji nekad i sad: djeca romske nacionalnosti sada su prihvaena kako
od uenika tako i od nastavnika, podrana
su u finansijskom pogledu (djeci je Ministarstvo obezbijedilo besplatan prevoz,
a kola u saradnji sa Opinom besplatne
udbenike i pribor); sami uenici su ukljueni u sve kolske aktivnosti (ve
dvije godine zaredom uenici
Romi aktivno uzimaju uee u
obiljeavanju 8. aprila Meunarodnog dana Roma). Treba istai i
da je uenica Azemina Fehratovi
(IVa) dvije godine zaredom birana meu 10 najuspjenijih uenica romske populacije na Tuzlanskom kantonu.

uestvuju u svim aspektima svog obrazovanja. Nastavnici pronalaze sve materijalne resurse, resurse u sebi i svojim kolegama, uenicima, roditeljima i u lokalnoj
zajednici koji se mogu iskoristiti i pomoi
za podrku u uenju i ueu u ovom procesu.

Romi, nai sugraani

Ove godine je povodom Meunarodnog
dana Roma kolski razvojni tim za inkluziju organizirao okrugli sto o temi Problemi Roma u lokalnoj zajednici. Okrugli
sto je bio dobro organiziran i posjeen od

Razvijanje inkluzivne
svijesti

Profesionalni izazovi
Razvijanjem inkluzivne kulture meu uenicima se stvorila
atmosfera solidarnosti i tolerantnijeg odnosa prema drugom i
drugaijem. Ostvaren je i partnerski odnos izmeu kolskog osoblja i roditelja, premda resursi koje posjeduju roditelji jo uvijek nisu u potpunosti iskoriteni.
kola takoer ostvaruje blisku saradnju sa
partnerskim kolama iz Federacije i Republike Srpske koje takoer rade na istim ili
slinim projektima, a i sa onim kolama
koje jo uvijek nisu zapoele primjenu Indeksa, nastojei na taj nain, posrednikim
putem, uvui i njih u procese nadgradnje
odgojno-obrazovnog rada.
Nakon uspostavljanja temelja inkluzivne
kulture, kola je imala pred sobom jasno
zacrtan plan i strategiju za kreiranje i razvijanje inkluzivne politike. Suoeni sa
novim profesionalnim izazovima, nastavni
kadar i menadment kole se morao temeljito educirati putem seminara, nabavke
strune literature i asopisa. Ve 2006/07.
godine zaposlenici ove kole imali su dovoljno znanja i hrabrosti da u svojoj koli organiziraju jednodnevni seminar na
opinskom nivou pod radnim nazivom
Djeca sa posebnim potrebama. Unutar
kole je sastavljen Inkluzivni kolski razvojni plan koji je fleksibilan i podloan
stalnom mijenjanju i nadograivanju.
to se tie inkluzivne prakse, nastavni
proces je isplaniran i prilagoen inkluzivnoj nastavi. asovi su osmiljeni imajui u
vidu razliitosti meu uenicima. Uenici
se u svakom pogledu podstiu da aktivno

pitanja. Meutim, problemi su viestruki,

poevi od slabe ili nikakve obrazovanosti
koja vlada u romskim zajednicama, neupisivanja djece u matine knjige roenih,
a samim time kasnije i u kole, nerijeen
status zdravstvenog osiguranja, kao i problemi oko vlasnikih posjeda na kojima
Romi obitavaju.
Okrugli sto je zavren sveanom priredbom koju su pripremili uenici ove kole,
u kojoj su posebno ulogu odigrali uenici Romi, a u holu kole je bila prireena
izloba likovnih i literarnih radova pod nazivom Romi, nai sugraani.

strane svih relevantnih drutvenih inilaca

koji mogu doprinijeti da se pone sa rjeavanjem diskriminirajueg statusa Roma.
Svoj doprinos u radu ovog okruglog stola
dali su i predstavnici Opine sa gradonaelnikom na elu, zatim delegacija Centra
za socijalni rad, Zavoda za zdravstveno
osiguranje, predstavnici OSCE-a, NVO
Zdravo da ste Banja Luka, Obdanita
Kolibri, kao i predstavnici osnovnih kola Sveti Sava iz Modrie i Poljice iz
Poljica, koje takoer uspjeno primjenjuju
Indeks za inkluziju, sa posebnim akcentom
na ukljuivanje Roma kao marginalizirane
etnike zajednice u redovno kolovanje.
Vano je istai da su okruglom stolu prisustvovali i uenici Romi i oni koji to nisu,
a uee je uzela i jedna Romkinja, majka
Azemine Fehratovi, koja se i pored tekih materijalnih uslova njene porodice bori
da sticanjem znanja njezina kerka izae
iz tog zaaranog kruga siromatva i bijede. Azeminina majka je s ponosom istakla
uspjehe svoje kerke i elju da nastavi tim
putem kako bi joj budunost bila svjetlija.
Jedan od osnovnih prijedloga koji se uo
za okruglim stolom je da se problematika
Roma mora rjeavati u saradnji svih drutvenih instanci, naravno uz saradnju i samih Roma. Naelnik je istakao da Opina
Gradaac svake godine pravi jednogodinji plan i program za rjeavanje romskog

Daljnje aktivnosti ove kole su

ukljuivanje jo veeg broja Roma
u redovno kolovanje, stvaranje
uenikog kluba koji bi promovirao kulturu, jezik i obiaje Roma,
ali i svih drugih naroda, daljnja
saradnja sa lokalnom zajednicom
i meunarodnim organizacijama,
kao i bolje saradnja sa romskim
udruenjima i roditeljima romske
djece.
Ovdje je najvie bilo rijei o
ukljuivanju djece Roma u nastavni proces, ali i o aktivnom radu kole i sa
djecom koja imaju potekoa u uenju ili
imaju neke fizike potekoe. U tom kontekstu kola ini koliko je to u njenoj moi,
ali za neke vee infrastrukturne zahvate
oko i unutar samih kolskih prostorija koji
su neophodni da se urade kako bi se djeci sa potekoama u kretanju omoguilo
brzo i sigurno kretanje, potrebna je pomo
lokalne zajednice, Ministarstva, kao i donatora. Razvojni tim e svakako raditi na
zastupanju da se i u lokalnoj zajednici to
je mogue vie razvija inkluzivna svijest
kako bi se rjeavali ovi problemi.
Zakljuak bi bio sljedei: Indeks za inkuziju je u Osnovnoj koli Ivan Goran
Kovai u Gradacu naiao na plodno tlo
i razumijevanje, prvenstveno menadmenta kole, a zatim i nastavnika i uenika ove
kole. Namjera je nastaviti primjenjivati
inkluzivne principe odgoja i obrazovanja
djece, usavravati ih, nadograivati, stvarati jednu zdravu, radom i aktivnou bogatu i otvorenu kolsku zajednicu.
Naravno, mi prosvjetni radnici smo svjesni da kola kao institucija odgojno-obrazovnog rada predstavlja samo jedan segment inkluzivnog rada, i da na rad nee
biti u potpunosti ostvaren sve dok naa
drutvena zajednica ne shvati pojam inkluzije i na kraju i sama postane inkluzivna.
Tekst i fotosi: Emir Harin
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Aktuelnosti

Prosvjetari u borbi sa reformom

Nesebina pomo strunjaka

O uspjenoj organizaciji trodnevnog seminara za uitelje,

nastavnike i pedagoge lukavakih osnovnih kola

ovim poslijeratnim godinama, svaki put, kada

se prosvjetari suoe sa
nekim problemom i poale se
na potekoe u radu, kao pomo, stiu rijei ohrabrenja da
je reforma obrazovanja u toku,
te da se moramo integrisati i prilagoditi evropskim standardima
rada u odgojno-obrazovnom sistemu.
Jedan od takvih standarda i
zahtjeva je da se inkluzivna i
redovna nastava provode uporedo, zajedno, neodvojivo!
A prosvjetari, valjda, ponosni
na svoja ranija iskustva, natovare na plea
jo jedno breme i ne slutei koliko e morati uloiti napora da ga nose, ne znaju za
rijei ne mogu, teturaju, trae naina kako
da od onoga to znaju i osjeaju izgrade
sigurne temelje budue linosti.
Vjeruju da ljubav moe sve, a ljubav
prema onome to rade, rui granice nemogueg i stavlja ih na prvu borbenu liniju
ne pitajui za mogunost i sposobnosti u
toj borbi.
Za reformu su svakako i ona je neupitna.
Ali, da li bi trebalo reformisati, prije svega
uitelja, edukativno ga osposobiti za sve
inovacije koje se uvode, onako napreac,
ili se to preputa slobodnoj kreativnosti samog uitelja?

Humanitarci na djelu
Nekoliko zadnjih godina, reforma je uenicima sa posebnim potrebama (uenici sa
psihosomatskim potekoama u razvoju)
obezbijedila mjesto sa ostalim uenicima u
odjeljenjima, kako bi se ti uenici socijalizovali, a drutvo ih prihvatilo i omoguilo
im, barem donekle normalan ivot.
Prosvjetari, naravno, nisu bili protiv, ali
savjest se pobunila. Mnogi su se zapitali da
li e moi u grupi od najmanje 25 uenika
u odjeljenju takvoj djeci pruiti dovoljno
panje. Neosporno je da svi ele da im pomognu, da uspiju. Ali, kako i na koji nain
raditi sa takvom djecom i uspjeti?
Uitelji u niim razredima su uz seminare o devetogodinjem obrazovanju mogli
da saznaju i poneku informaciju o inklu10

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Osnovna kola Lukavac Grad

zivnoj nastavi, ali u predmetnoj nastavi se
ne zna ko je vie zbunjen: uenik ili nastavnik?
Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog
kantona je, kao prvu pomo kolama, uputilo timove defektologa, ali finansije nisu
dostatne za odravanje rada ovih timova.
Svjesni tog problema, i elei da djeca sa
smetnjama u psihikom i fizikom razvoju
ne trpe, a da se nastavnici i uitelji u tom
poslu bolje snau, u pomo priskau timovi defektologa iz Zavoda za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihikom i
fizikom razvoju Tuzla. U saradnji sa italijanskom organizacijom EDUC-AID, koja
je uveliko pokazala brigu o ovoj djeci, ovi
humanitarci svoja nauno steena iskustva
i iskustva usavravanja nesebino prenose putem organizovanih seminara, nudei
maksimalnu pomo svima kojima je ona
potrebna.

Neprekidna edukacija
Za vrijeme zimskog raspusta, pored svojih uobiajenih obaveza i rada u Zavodu i
na fakultetima, grupa izuzetnih defektologa je u Osnovnoj koli Lukavac Grad Lukavac organizovala trodnevni seminar za
uitelje, nastavnike i pedagoge lukavakih
osnovnih kola, o karakteristikama djece
i omladine sa psihosomatskim potekoama u razvoju i o prilagoenim programima. Koordinator ovog izuzetno uspjenog
seminara, defektolog Selma Hodi, uz
pomo EDUC-AID-a, i u saradnji sa peda-

gogom kole Lukavac Grad

Almom Avdi, okupila je zaista izvanredan tim strunjaka,
koji su svoja dugogodinja
iskustva nesebino podijelili
sa kolegama ukljuenim u odgoj i obrazovanje.
Predavanja, doc. dr. Nevzete
Salihovi, dekana Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta
Tuzla, doc. dr. imete Hatibovi, doc. dr. aire Meali, doc. dr. Mirele Duranovi, prodekanice za nastavu,
Sanele Manduki, uveliko
su uesnicima seminara proirila znanja, uope o inkluzivnoj nastavi i
radu sa djecom sa psihosomatskim potekoama u razvoju.
Na ovom seminaru dati su odgovori na
brojna pitanja. Prije svega o tome kako
pripremiti uenike da prihvate takvu djecu u odjeljenju, kako da i sam nastavnik
pristupi takvom ueniku, kako prilagoditi
nastavnu jedinku mogunostima tih uenika, ukljuiti ih u rad nastavne jedinice koja
je u obradi, kako izraditi individualni plan
i program za svakog uenika posebno, pratiti njihove mogunosti i dostignua, poticati ih u radu.
Nikada, ini se, uesnici seminara, nisu
bili zadovoljniji, jer i sami kau da su nauili neto novo, neto to nisu znali, a prijeko im je bilo potrebno.
I pored toga, koordinator seminara Selma Hodi je istakla da se za sve nejasnoe
i dileme o inkluzivnoj nastavi, moe potraiti pomo i na njihovim internet stranicama, ali i direktnim kontaktima. Dakle,
mi koji radimo sa djecom, moramo meusobno saraivati, jedni druge dopunjavati,
jer imamo isti cilj: odgoj i obrazovanje
djeteta.
Takoe ne treba zaboraviti, da mi uitelji
moramo uspjeno polagati svaki ispit itav
svoj radni vijek (dijete), a put do takvog
uspjeha zahtijeva neprekidnu edukaciju.
Vojska prosvjetara, rekao je Viktor Igo,
je najjaa i najmonija sila, a prosvjetari
kau: Strategija je razraena i ovu bitku
emo sigurno dobiti.
Ramzija aji

Aktuelnosti

Piromanija

Namjerno izazivanje paljevina

Neodoljiva potreba za paljenjem, podmetanjem poara i
posmatranjem poara: drutveni problem ili neto drugo?

avremeno posmatranje piromanije

upuuje na to da je piromanija tek
jedan od znakova raznih oboljenja,
ali da su piromani i osobe koje nisu bolesnici i osobe koje mogu da imaju odreene
poremeaje. Kada su u pitanju mladi radi
se o osobama sa neprilagoenim ponaanjem (agresivnost, krae, razbojnitva, teka razbojnitva).
Podmetanje poara kroz historiju je bilo
uvijek prisutno mahom kao oblik mistificiranog ljudskog ponaanja. Danas je podmetanje poara u porastu i nezahvalno je
prognozirati da li e se i u kom obimu ponoviti, ali injenica je da je piromana sve
vie.
Sa malo napora, paljenjem ibice, vidan
je veliki efekat poara, koji izaziva uznemirenost stanovnitva, paniku, strah, bespomonost i sl.
Podmetanje poara utie na ivot drutvene zajednice ostavljajui ne samo materijalne posljedice (slabiji, osiromaen
nain ivota na podruju zahvaenim poarom), ve esto stradanje nevinih rtava
(ozljede ili smrtni ishod), poveanje premija osiguranja i dr. Podmetanje poara je
moralno i krivino kanjivi in.
Kao krivino djelo jednostavno je izvodivo, a tee je za otkrivanje i dokazivanje.

Profil piromana
Uzroci nastanka poara su razliitog porijekla. Podmetanje poara je izraavanje
svoje agresivnosti, narcistikih karakteristika koja najee proizlaze iz poremeenih impulsa, agresivnosti, autoagresivnosti
(dvostruka agresija) seksualne i drugih
frustracija. Poremeaji kontrole impulsa,
nedostatak kontrole nad impulsima, potrebe te osobe da uspjenim izvoenjem takvih radnji doivi zadovoljstvo, gratifikaciju, pri emu se najee ne javlja osjeaj
krivnje, ve osloboanje napetosti i prije
samoga ina. Piromani su nerijetko ti koji
prvi javljaju o poaru i stiu prvi da gase
vatru.
Najvei broj piromana karakterizira alkoholinost, i to kod omladine mukog
spola i kleptomanija kod osoba enskog
spola.
Vrlo rijetko se deavaju poari iz osvete,
mrnje i ljubomore.
Piromaniju posmatramo kao simptom i
ona moe biti uzrok raznog nekontrolisa-

nog ponaanja, najee pomijeanog.

Plamen kao neobian, vrlo interesantan
simbol i fenomen, izaziva kod piromana
osjeanje da e time rijeiti nagomilanu
napetost koju nosi u sebi, a koje se piroman
ne zna na drugi nain rijeiti. Najee se
radi o osobama mukog spola (90%), niskog obrazovnog statusa, bez zanimanja,
osobama koje potiu iz disfunkcionalne
porodice, sa socijalnim problemima, sklonim alkoholu ili drugim sredstvima ovisnosti. U takvom stanju te osobe, na licu
mjesta, ponekad pokuaju suicid.
Ako se radi o mlaim osobama (u SAD
vie od 40% uhapenih za ovo krivino
djelo su osobe mlae od 18 godina), pojava vatre je esto rezultat eksperimentisanja
sa ibicama.
Piromane analiziramo posmatranjem
kroz faze i uloge u kojima se oni nau i
onim to ine. Posmatramo ih kao:
- lica koja podmeu poar,
- lica koja javljaju o poaru koji se desio,
- lica koja sudjeluju u gaenju poara
koji su sami podmetnuli.

Uzroci poara
Uzroci poara mogu se razvrstati na sljedee:
- poar se ne postavlja zbog novane
koristi, treba ga razlikovati od namjerno
izazvanog poara u cilju prikrivanja kriminalnih aktivnosti, teroristikih aktivnosti,
sabotaa i sl.(kraa ume, sjee ili neto
drugo),
- napetost ili emotivno uzbuenje prije
ina izazivanja poara,
- opinjenost vatrom, zanimanje za nju,
znatielja ili osjeaj nadmoi sa povezanim okolnostima,
- uitak, zadovoljstvo, poputanje napetosti ili uestvovanje u gaenju poara, a
nekada se desi i nesrea pa piroman izgori.

Pirotehnika sredstva i
policijske mjere
Pirotehnika sredstva se dijele prema
razredima, tj. pirotehnike igrake (djeiji pitolji, bomboni, epovi, ibice, male
petarde), koje se prodaju u radnjama tokom itave godine osobama starijim od
14 godina; pirotehnika sredstva za male
vatromete, petarde, fontane, bengalske
baklje, topovski pucnji i sl., prodaju se li-

Pie: doc. dr. Hana Kora

cima iznad 18 godina ivota, u odreenim
radnjama oruja i streljiva, a upotreba je
zabranjena u zatvorenim prostorijama.
Zakon o prekrajima se kri prodajom
pirotehnikih sredstava na mjestima gdje
to nije dozvoljeno.
Policijske mjere kod serijskih podmetnutih poara:
- uspjeno otkrivanje piromana ovisi o
obuci policije za ovo kriminogeno ponaanje,
- zalaganje za mijenjanje kazni za piromane,
- posmatranje i informisanje o osobama
koje prve javljaju u poaru,
- posebno praenje lica koja prva stiu u
pomo u gaenju.

Prevencija
Prevencija je, prije svega, u prepoznavanju osoba sklonih ovom kriminalnom
ponaanju od ranog djetinjstva (djeca sa
rizinim ponaanjem, djeca iz problematinih porodica, djeca koje su bila rtve
seksualnih i drugih vidova zlostavljanja),
potom u prikupljanju saznanja o osobama
sklonim ponaanju namjernom i smiljenom podmetanju poara, te njihova pravovremena identifikacija u cilju spreavanja
i suzbijanja poara.
Ako se radi o mladim osobama naroito
su potrebna nastojanja uspjenog lijeenja.
Potrebna je edukacija medija, jer prikazivanjem poara mogu da se kod piromana izazovu i pokrenu impulsi i recidivi za
vatrom.
Potrebno je kontinuirano raditi na senzibilizaciji stanovnitva za veim protupoarnim aktivnostima, raditi na optoj
prevenciji, edukaciji stanovnitva, organizaciji preventivno-dojavnih slubi.
Neophodno je zajedniko djelovanje,
koordinacija hitnih slubi.
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

11

Iz prakse, za praksu

Planiranje kulturno-umjetnikih i zabavnih programa u jednoj kolskoj godini

Kako napraviti odmak

od klasine kolske priredbe
U osnovnim kolama se tokom jedne kolske godine odravaju razni kulturno-umjetniki
i zabavni programi, najee u povodu obiljeavanja znaajnih dogaaja i datuma,
a da se ne bi uvijek sve svelo na red recitacija, red muzikih taaka potrebno je pomno
planiranje na poetku kolske godine
Pie: Gorana Jovanovi

veini kola programi se obavezno odravaju na Dan kole, na dravne praznike, na Dan djeije radosti, ali esto
(preesto) i u drugim prilikama. Zato kaemo pree-

sto?
Zato to se programi najee sklepaju od gotovih raspoloivih taaka koje se nerijetko i ponavljaju - pred istom ili slinom
publikom.
Optimalno je u svakom polugoditu organizirati po dva vea
programa, a po potrebi i niz manjih, prigodnih ili za ciljanu publiku. Na primjer, u prvom polugoditu moe se obiljeiti Dan
djeteta i Dan uitelja (zajedno), Dan djeije radosti... U drugom
polugoditu Dan kole (ako pada u tom periodu) i Dan roditelja,
kao vei programi (za roditelje, uenike i zvanice), a prigodni datumi ne moraju uvijek biti i velike priredbe. Ponekad je za to
dovoljan i kolski razglas ili radio-stanica.

Kako pripremiti i realizirati program

Mnogo je vanije planirati KAKO to uspjenije pripremiti i
realizirati program. Da to ne bi uvijek radili isti ljudi, za pojedine programe treba da budu zadueni, maltene, svi nastavnici
podijeljeni u kreativno-tehnike ekipe za pojedine programe. Po
mogunosti to vie i to ee angairati pripravnike i staiste,
mlade kolege. Ozbiljna priprema jednog programa uvee ih u
mnoge tajne zanata nevezane uvijek direktno za program. Kako
neko mora nositi zvono, potrebno je odrediti dva koordinatora
(jednog iz predmetne i jednog iz razredne nastave) koji e ponijeti najvei teret organizacije ali i angairati druge za parcijalne
zadatke vezane uz program. Idealno je ako se parovi koordinatora
izaberu meusobno i to za programe prema vlastitom afinitetu,
ali nije nuno - treba sve nauiti, dug je radni sta prosvjetnog
radnika...
Nema dobrog programa bez dobre tehnike podrke: ureenje
pozornice, osvjetljenje i razglas, video-zapisi, kontakti sa novinarima... Od najpouzdanijih uenika na poetku godine formira se
deurna ekipa za priredbe koja e u svemu biti desna ruka koordinatora, pripremiti pozornicu, doekivati goste, pomagati izvoaima i poslije priredbe dovesti mjesto odravanja (salu, hol) u
prvobitno stanje. lanstvo u ovoj ekipi treba zasluiti primjernim
odnosom prema koli i to treba da bude ast a ne samo obaveza.
Program e sigurno biti kvalitetniji ako se u njegovu pripremu
ukljue i roditelji i uenici (osim izvoaa) prema afinitetima. U
nekim kolama Vijee uenika ima radnu grupu upravo za programe.
12

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Nekoliko ideja za zanimljive programe

- Pokai ta zna - uenici pokazuju razliite talente, od pjevanja i sviranja do karatea i ritmike
- Debate, tribine, okrugli stolovi o interesovanjima i problemima mladih u formi atraktivnoj za publiku
- Susreti s linostima iz javnog ivota (knjievnici, pjesnici,
sportisti, glumci, pjevai) prema izboru uenika
- Susreti bivih i aktuelnih uenika generacije i ponosa kole
- Gostovanje pozorita, sekcija iz drugih kola ili lokalne zajednice, plesnih klubova...
- Kino-projekcije hit filmova za ovaj uzrast ali i drugih koji ne
nose naznaku roditeljska panja
- Demonstracije sportskih vjetina (ritmika gimnastika, borilaki sportovi, ples), klubova u kojima uenici treniraju van kole
- Izlobe radova likovne, tehnike sekcije, sekcije narodnih rukotvorina...
- Djeca pjevaju hitove/sevdalinke
- Prezentacija CIVITAS projekata osmih razreda za tekuu kolsku godinu
- Kvizovi (zanimljiv je kviz u kojem odrasli i djeca zamijene
uloge)
- Karaoke
- Zajedniki nastup djeteta i njegovih roditelja (sviranje, pjevanje, preskakanje konopca, pimplanje lopte, ongliranje i slino)
- Maskembal
- Takmienje muzikih talenata...
U toku toplijih mjeseci mogu se na kolskim terenima organizirati sportski turniri u kojima mogu uestvovati zajedno uenici,
roditelji i nastavnici - revijalne utakmice, Igre bez granica...
kolski hol moe se iskoristiti za zajednike radionice za uenike i roditelje za pravljenje rekvizita, scenografije, kostima za
programe, didaktikog materijala, za art shopove, mini-teajeve
ikebane, plesa, glume, ivanja, slikanja, keramike ...
Do novih atraktivnih ideja moe se doi putem radionica za
nastavnike gdje svako moe predloiti neto bez obaveze da to
sam realizira. Zimski i ljetni raspust za uenike, kada su nastavnici
obavezni dolaziti na posao, pravo je vrijeme za pripremu takvih
programa.
Vrijeme je da stare dobre priredbe kolanog tipa odu polako
u penziju.

Iz prakse, za praksu

Kviz opeg znanja i kulture

U Osnovnoj koli Osman Nuri Hadi u Sarajevu odran je
Kviz opeg znanja i kulture ponaanja u kojem su uestvovali
svi uenici (prvi nivo). Iz svakog odjeljenja u polufinale su ula
po tri najbolja uenika, a u veliko finale, odrano pred publikom
na Dan roditelja, ulo je po troje najboljih uenika iz svakog
uzrasta. Pobjednici su bili po jedan uenik iz svakog uzrasta.
Pitanja su bila iz kolskog gradiva, bontona, pravila kole i
opeg znanja koje se nosi iz porodice, s posebnim naglaskom
na Zimsku olimpijadu odranu u Sarajevu 1984. godine kada su
roditelji dananjih uenika i sami bili djeca...
U takvim prilikama kao to su kviz takmienja neminovni
su biseri netanih odgovora. Iskusnim pedagozima nije teko procijeniti zato je dolo do pogreke. Najrjee je u pitanju
neznanje. Ili brzopleto pogreno proitaju pitanje ili pogreno
prepiu od druga...
Biseri su najee duhoviti, pa, evo, nekoliko najblistavijih:
Kako se jo kae ugao?
oak.
ta je softver?
Psihiki dio raunara.
Ako te neko nazove telefonom i kae KO JE TO? ta e
odgovoriti?
Ne budi nekulturan, prvo se kae dobar dan, mogu li dobiti
tog i tog, a ne tako!
Kako se zove ruski naunik koji je ustanovio periodni sistem
elemenata?
Znala do maloprije...
ta je madrigal?
Neto u vezi sa muzikim, ali ta?
ta treba uraditi prije jela?
Rei bismilu.
Gdje izvire rijeka Bosna?
Ispod rijeke Bosne izvire planina Jahorina.
ta je suprotno od spor?
Rops.
Za koliko dana treba vratiti knjigu u biblioteku?
Danas!
Koji su neradni dani u sedmici?
Ponedjeljak, utorak, srijeda, etvrtak, petak, subota i nedjelja.
Koja se otrovna stvar nalazi u cigaretama?
Zmija otrovna.
ta je ponornica?

Rijeka koja se ulijeva u zemlju i nakon nekoliko dana izlijeva.

Napii pravilno MALE NOVINE.
Pali.
Da li je grab crnogorino ili bjelogorino drvo?
Nije.
Na koju se stranu uvijek okree magnetna igla na kompasu?
Prema panju na mahovini.
Koliko ima samoglasnika u naem jeziku?
Nekad pet, nekad est.
Kako se zovu ljudi koji se bave posmatranjem zvijezda?
Ginekolozi.
ime se bave dizajneri?
Dizajnerijom.
Kako se jednim imenom zovu svi fiziki dijelovi raunara?
Hardver ili softver - neto jest.
Koje se voe smatra bosanskim nacionalnim voem?
Banana.
ta je autobiografija?
Stari hitovi pa se ponavljaju.
Koliko u nogometu traje jedno poluvrijeme?
Jedan sahat.
Koju linost zovemo Zmaj od Bosne?
Halida Belia.
Za koji sport je karakteristian dvokorak?
Folklor.
ta je epicentar?
Centar za djecu bez roditelja.
Nabroj borilake sportove.
Trkanje s konjima, ragbi.
Koja je najpoznatija freska na svijetu?
Jeeva posljednja veera.
ta je Labudovo jezero?
Gdje se labudovi okupljaju.
Evo ta najmlai misle ta radi direktor:
Nareuje, pregleda kod nastavnika da li je tano u dnevniku.
Moe da radi ta hoe.
Pita djecu to ih je uiteljica poslala i to su zakasnili.
Izbaca iz kole ko ne slua.
Daje platu, govori neto uiteljicama...

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

13

Iz prakse, za praksu

Kreativne ideje nastavnika

Uenje u kreativnoj i oputenoj atmosferi

Mnogo je naina da se sa uenicima ponovi gradivo na drugaiji, neobian i
neuobiajen nain i as odri u veoma prijatnoj atmosferi

oznato je iz psihologije uenja i poduavanja da je rezultat mehanikog

uenja i uenja napamet, kratkotrajno pamenje, a uenja sa razumijevanjem
i uenja kroz igru, dugotrajno pamenje
koje treba da bude cilj svakog poduavanja u koli. Dakle, nastavnici trebaju da
imaju za cilj da uenici usvoje i steknu
znanje koje e im u budunosti koristiti, a
ne da izdeklamuju informacije da bi dobili
ocjene. Preoptereenost uenika nastavnim sadrajima, a nastavnika propisanim
nastavnim planom i programom, ne treba
da bude izgovor za nekvalitetno ueniko
znanje i nekvalitetnu nastavu. Ako neko
ne radi u nastavi s ljubavlju i rad sa uenicima ne shvata kao znaajnu misiju na
ovom svijetu, nalazit e razliite izgovore i opravdanja za svoj bahat odnos prema radu. Osim toga, tradicionalne metode
rada su se toliko uvrijeile da je vrlo teko
mijenjati ustaljene navike rada i uvoditi
neto novo u nastavni proces. Svaka reforma obrazovanja odvija se vrlo sporo, jer
podrazumijeva korjenite promjene, prvo u
svijesti svih sudionika, a potom i u njihovom djelovanju. Nije jednostavno odvojiti se od onoga to je uobiajeno ili tradicionalno, niti od onoga na ta smo navikli.
Pokojni dr Bojd Lejn (Boyd Lane), istinski
kreativni pedagog, napravio je listu od 165
pouzdanih naina zaustavljanja kreativnog
procesa u kolama. Lista obuhvata slijedee inhibitore:
Pokuali smo jednom, ali nije ilo,
Uprava kole nee da nam to kupi,
Zajednica nee imati razumijevanja,
Nemamo dovoljno novca,
To je previe radikalno,
To je previe konzervativno,
Sindikat nastavnika e se boriti protiv toga,
Ljudi nisu spremni za to,
Prekasno je,
Prerano je,
Potrebno je vie angaovanja,
Ukljueno je previe ljudi,
To e dobiti lo publicitet.1

14

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Treba biti ustrajan

Kada sam svojevremeno predlagala nastavnicima da, za promjenu, neki as odre
u prirodi, na oblinjem proplanku, sjedei
sa uenicima na jastuiima u krugu, odgovorili su mi da bi se tome prvo usprotivio njihov direktor, te da bi roditeljima
bilo vrlo udno to uenici treba da nose
u kolu dekice i jastuie. Ova opravdanja
sam u potpunosti razumjela, jer se sjeam
da sam kao maturantica Uiteljske kole,
puna ideja i entuzijazma, tokom prakse, u
kolu nosila mnogo didaktikog materijala
i uglavnom uenike poduavala kroz igru.
Sasvim sluajno sam saznala da je jedna
roditeljka rekla, da jedva eka da zavrim
svoju petnaestodnevnu praksu, jer se sa
djecom samo igram, a nita ih ne uim.
Takvo miljenje me je zaista zapanjilo, jer
nisam bila svjesna injenice da i roditelji
na kolu gledaju kao na neku krutu organizaciju zasnovanu na strogim pravilima,
a ne na mjesto gdje e uenici s radou
dolaziti i provoditi lijepe trenutke u atmosferi igrajueg rada, i pri tome lake uiti.
Toj majci je bilo udno to umjesto da piem po tabli, na nastavu donosim plakate,
aplikacije i ilustracije, koristim grafoskop
(tada je bio u trendu), to umjesto da uenicima predajem, traim od njih da sami
dolaze do saznanja istraivanjem i logi-

kim zakljuivanjem ili da se uive u uloge,

da vizueliziraju neki doivljaj ili pojavu...
Uskoro e i ovi naini rada biti prevazieni u svijetu, ali naa svijest o tome kako
dijete treba da ui u koli, naalost, ostat
e na istom nivou, nepromijenjena. Onda
e se svaki pokuaj uvoenja neeg novog,
smatrati udnim, sve dok se svi ne utopimo
u rutinu, opravdavajui se da nije vrijeme
za to. A kada, onda, jeste? Zato, ponemo
li odmah sa promjenama, onda i imamo
izglede da emo neto vremenom i postii,
dok stalnim prolongiranjem ne moemo
nita ni oekivati!
Kada nastavnik odlui da nastavu osvjei
novim metodama rada, da preuzme ulogu
voditelja, motivatora u nastavi, a ne isporuioca gotovih znanja, da prepusti uenicima da svojim aktivnim ueem dolaze
do znanja, a ne pasivnim primanjem, onda
treba biti spreman na izvjestan rizik: nerazumijevanje okoline, veu dinaminost u
radu sa uenicima, dodatno vrijeme i trud
koji e trebati uloiti u svoj rad... A rezultati moda odmah nee biti vidljivi. Da bih
ohrabrila sve nastavnike na promjene u nainu rada nabolje i da bih im ukazala na injenicu da je njihov rad izuzetno vrijedan i
da e plodove svoga rada ubirati znatno kasnije, uporedit u nastavniki rad sa rastom
kineskog bambusa. Naime, kada se posadi
sjeme ove neobine biljke, nita se osim
tankog izdanka ne vidi pune etiri godine.
Za to vrijeme, rast se odvija ispod tla, u
velikom vlaknastom korijenu to se iri i
prodire duboko u zemlju. Ali pete godine,
kineski bambus naraste 32 metra. Mnogo
je toga to je slino rastu kineskog bambusa. Dogaa se da radite, ulaete vrijeme
i trud, ali ponekad mjesecima, pa i godinama, ne vidite nikakve rezultate. No, budete
li strpljivi, nastavite li raditi, doi e i ona
peta godina i zapanjiti vas rezultatom i
promjenama, ba kao i rast bambusa.2
Dakle, vano je da budete istrajni u onome to elite postii i svojim kreativnim
idejama ete, malo pomalo, osvojiti i
uenike, njihove roditelje, svoje kolege i
nadreene. Za kvalitetnu nastavu, potrebno je mnogo truda i strpljivosti, mnogo
odricanja i motiviranosti za rad.
I u ovom broju emo vam prezentirati

Iz prakse, za praksu
nekoliko ideja s namjerom da vas one potaknu na nove ideje sa
kojima vas, dragi itatelji, oekujemo tokom raspusta ili poetkom nove kolske godine. Svoje radove poaljite na adresu redakcije ili na na mail!

Spajalice u slubi
usvajanja novih pojmova
U pojedinim predmetima, posebno u starijim razredima osnovne kole, uenici treba da usvoje mnogo novih imena i pojmova
koje dotad nisu uli, a teko ih ue, ali i izgovaraju. Zato preporuujemo spajalice u kojima ete zadati gornju reenicu, a uenici
e spajajui slova iz te reenice u donja polja, pratei zadate linije,
dobiti novu rije, odnosno ime koje treba da usvoje. Dakle, zadatak je da samo prate linije koje vode do odreenih polja i u ta
polja upisuju odgovarajua slova iz gornje reenice. To moete
uraditi izvodei uenike da na tabli ili plakatu spajaju po jedno
slovo (preduslov je da tano odgovore na pitanje iz prethodnih
lekcija, tako da ete na zanimljiv nain sa njima usput i ponoviti
prethodno gradivo), ili da, ako nemate puno vremena za uvod,
sami ispune spajalicu na nastavnim listiima, na kojima ete jo
napisati neto o traenom imenu, pojmu i sl., a kasnije uenike
pitati da vam odgovore na nekoliko pitanja vezanih za to to su
proitali na listiima.
Ova ideja se moe primjenjivati u svim predmetima kada nastavnik eli uenike pouiti novom pojmu, kada eli da to lake zapamte i naue ime nekog vladara, izumitelja, vojskovoe,
umjetnika i sl. Bitno je da se od slova koja ine zadani pojam,
smisli rije i reenica koja e ih sadravati. Naravno, moe biti
i vika, ali ne i manjka slova u reenici iz koje e uenici spajati
slova u donje rubrike.
Evo konkretnog primjera:
O

(Rjeenje: Nabukodonosor)
Zanimljive su i spajalice sa slikama na jednoj i rijeima na drugoj strani koje uenici treba da poveu, ili sa sinonimima, zatim
pojmovima koji odreuju vrstu rijei u reenici, koje spajaju datume sa dogaajima, formule sa njihovim znaenjima i sl. Dakle,
u ovakvim spajalicama su dati podaci na dvije strane koje uenici
treba da poveu linijama. Moe se napraviti i takva spajalica, pa
da na jednoj strani bude nekoliko praznih polja koja e uenici popuniti, a korespondiraju sa traenim zadatkom na suprotnoj strani.
U niim razredima, spajalice mogu biti dizajnirane u vidu labirinta, tako da uenici treba da pronau put od jednog do drugog pojma i poveu ih. Neto kasnije, zadaci se mogu uslonjavati tako
to e se na tom putu spajanja pojmova, pojavljivati jo zadataka
i smjernica, tj. ako uenik tano odgovori na pitanje, treba krenuti
u odreenom pravcu, a ako ne odgovori, kree stranputicom i samim tim ne dolazi do rjeenja. Na taj nain, uenici e sami dobiti
povratnu informaciju o tome da li su tano odgovorili na pitanja i
vraat e se ponovo na zadatke da bi doli do konanog cilja.

Ideje za grupni oblik rada

Interdisciplinaran pristup odreenom kolskom gradivu, odlino
se moe realizirati radom u grupi. Kao uvod u temu moe posluiti
zanimljiv nain da provjerite ta sve uenici znaju o tome. Potreb-

no je da grupa ima paran broj uenika i da je na listu na kojem e

pisati svoje predznanje, nacrtana krunica koja je izdijeljena na 4,
6 ili 8 jednakih dijelova, zavisno od broja uenika u timu. Svaki
uenik treba da u svoj dio kolaa napie ta zna o zadatoj temi
ili na ta ga sve to asocira i da zarotira papir prema narednom
ueniku. Cilj je da svaki uenik napie neto novo, ali i da proita
ta je njegov prethodnik napisao. Nakon toga, jedan od uenika
e iznijeti rezultate rada grupe. Ukoliko ne elite da uenici vide
ta su pisali oni prije njih, moete im rei da papir posloe kao
lepezu, tako da presavijanjem papira prekriju prethodni odgovor.
Uenici e tokom glavnog dijela asa raditi na svojim zadacima,
a u zavrnom dijelu asa (ili blok asova ukoliko sastavite razliite predmete da biste ih obradili u meusobnoj korelaciji) moete
zadati uenicima da postavljaju pitanja za uenike drugih grupa.
Pitanja treba da napiu na razliite papirie, sve ih stave u eir i
izvlae. Naravno, ne smiju odgovarati na pitanja koja su oni sami
postavili. Da ne bi dolo do zabune, svaka grupa neka napie pitanja na papiriima razliite boje.
Grupni oblik rada moe biti vrlo efikasan i kada se radi o asu
ponavljanja. Uenici mogu u grupama organizovati press konferenciju. Jedan od uenika treba da bude neka linost (pisac, pjesnik, neka historijska linost, muziar, kompozitor, slikar, vajar,
biolog, putopisac, geograf, hemiar, fiziar i sl., zavisno od toga o
kojem asu i kojem predmetu se radi), a ostali uenici da budu novinari koji e pripremiti pitanja. Za to vrijeme, uenik sa kojim e
se raditi intervju, treba da se dobro pripremi da bi znao odgovore
na pitanja. Nakon toga, jedan po jedan uenik postavljaju pitanja
i zapisuju odgovore. Na kraju, jo jednom sreuju reenice, popravljaju rukopis i razmjenjuju odgovore da bi ih provjerili. Razmjena odgovora meu grupama je takoer vrlo efikasna, posebno
ako su linosti koje treba intervjuisati razliite.
Dakle, mnogo je naina da se sa uenicima ponovi gradivo na
drugaiji, neobian i neuobiajen nain. Igra asocijacija u kojoj e
nekoliko uenika glumiti razliite linosti iz historije, knjievnosti, likovne umjetnosti, muzike i sl., a ostali uenici im postavljati
pitanja da bi otkrili njihov identitet je takoer vrlo zanimljiva
i prijemiva uenicima. Kroz tu igru, mogu se ponavljati detalji
vezani za te linosti, postavljati dodatna pitanja, traiti poreenja,
slinosti i razlike i dr. Najaktivniji uenici i oni koji rijee zadatak,
mogu se nagraditi i ocjenama. Tako ete istovremeno imati i as
ponavljanja i ocjenjivanja u vrlo prijatnoj atmosferi u razredu.
Medina Jusi-Sofi
m_jusicsofic@yahoo.com
Gordon, T., Kako biti uspean nastavnik, Kreativni centar, Beograd, 2006.g.
str. 119.
1

2
Vodi za rad Vijea roditelja u osnovnim i srednjim kolama, str. 6, preuzeto
sa www.uskoro.ba

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

15

Iskustva iz Slovenije

Individualizirani program za uenike sa smetnjom autizma

Pouavanje uenika veliki izazov

Autizam je psihika smetnja, kojoj nai pedagoki radnici posveuju veliku panju

naoj koli (Srednja trgovinska

kola u Ljubljani) imamo velik
broj uenika s posebnim potrebama. Ministarstvo je za svakoga od njih
izdalo odluku, u kojoj je precizirano, to
treba kola napraviti za njihov uspjean razvoj i za uspean zavretak kolovanja, da
bi u kasnijem ivotu bili sposobni raditi u
svom zanimanju.
Meu tim uenicima je i uenik Petar,
koji ima smetnju autizma. Za njega je u
koli izraen individualizirani program
obrazovanja (IP). Izradila ga je struna
komisija kole na prijedlog uitelja, koji
uenika ue, u suradnji sa kolskom savjetnicom i suglasno sa kolskim zakonom
i odlukom resornog ministarstva. IP je po
zakonu o inkluziji obavezan za sve uenike s posebnim potrebama. kola IP mora
izraditi u roku od 30 dana nakon prijema
odluke ministarstva.
Prije nego to smo izradili IP za Petra,
proitala sam vie strunih knjiga o autizmu. Na taj nain sam se osposobila i za bolji individualni rad s Petrom.
Doktor Branka D. Jurii {Autizam,
Ljubljana, 1991. (cv Kanner 1943.)} meu
ostalim tvrdi, da su smetnje u socijalnom
funkcioniranju jedna od temeljnih karakteristika autistine djece i maloljetnika.
Za osjeaje drugih ljudi ne pokazuju nikakav interes, za empatije nisu sposobni,
a i sami rijetko pokazuju svoje pozitivne
osjeaje (npr. smijeh). Ovi ljudi izbjegavaju uspostavljanje kontakta oima. Autorica pomenute knjige ustanovila je i neke
karakteristine osobine autistine djece i
maloljetnika, meu kojima i sljedee: neprekidno priaju o jednoj te istoj stvari,
rijei ponavljaju kao papagaj (eholalija),
ne igraju se sa drugom djecom, okreu ili
kotrljauju predmete, ne pokazuju smisao interes za kreativnu igru, pokazuju otpor
za bilo kakve promjene, vrlo malo komuniciraju s vrnjacima.

Popuna i poboljanje obrazaca

Sa sigurnou moemo tvrditi da je svaki
autist drugaiji od ostalih, jer se smetnje od
pojedinca do pojedinca mogu jako razlikovati i izraziti na drugu nain. Autista prati
njegova dijagnoza cijeli ivot i pokazuje se
u blagom, umjerenom ili jakom obliku.
Obrazac za IP nije prepisan iz zakona.
Izraivali pa su ga uitelji i savjetodavni
16

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

radnici na nekoliko radionica, odranih u

organizaciji Zavoda za kolstvo u Ljubljani. Konani rezultat jeste da se obrasci od
kole do kole razlikuju, barem u nekim
detaljima. Obrazac, kojeg upotrebljavamo
u naoj koli, nije izraen za vjena vremena i mi ga po potrebi popunjavamo i
poboljavamo.
Vratimo se ponovo naemu ueniku autistu Petru. Njegov autizam pokazuje se
izrazito u tome to nema sposobnosti stalnog kontakta oima: ako je zainteresiran,
ovjeka pogleda u oi samo za moment,
te onda oi brzo pomjeri, pria rijetko i to
istovremeno samo sa jednom osobom, nasamo i u tiini.
IP, koji smo u koli izradili specijalno za
njega, sadri:
- Ope podatke o ueniku i njegovim roditeljima;
- lanova strune grupe, zaduene za
izradu IP, koje je odredio direktor kole;
- Petrova jaa podruja: vrlo je uporan
kod svakog uenja, sposoban je u nekoliko
reenica rezimirati sutinu svakog teksta,
a kad se mora dokazivati pismeno, napie vrlo malo, ima smisao za uenje stranih jezika, jedini u razredu ima peticu iz
njemakog jezika, prvi je obradio domae
itanje i uspjean je u informatici. U IP-u
se navode i njegovi interesi, meu kojima
je naroito itanje knjiga, zbog ega esto
dolazi u kolsku itaonicu;
- Globalne ciljeve poduavanja: da bi
uenik u svim predmetima postigao barem
minimalne obrazovne standarde i na kraju
uspjeno zavrio kolovanje za ekonomskog tehniara, treba da napreduje u so-

cijalizaciji i da se osposobi za samostalan

ivot. Zavrio je ve trogodinji program
za zanimanje prodavac, ali je sam ustanovio da to nije za njega, jer ne zna dobro
komunicirati sa ljudima. Zbog toga produava kolovanje, da bi postao ekonomski
tehniar;
- Konkretne ciljeve u prilagoavanju
nastave kod pojedinih predmeta (za to su
zadueni pojedini uitelji, svaki za svoj
predmet), nain izvoenja dodatne strune
pomoi, prilagoavanje kod provjeravanja
i ocjenjivanja znanja i kod napredovanja,
pa i kod vremenske raspodjele nastave.
Sva prilagoavanja polaze od strune ocjene Komisije za usmjeravanje djece, odnosno maloljetnika s posebnim potrebama na
ministarstvu, od ocjene kolskih strunih
radnika, te od prijedloga uitelja i roditelja.
Praksa pokazuje da je kod pripreme novih
IP vrlo vano da su na prvom sastanku prisutni i oni uitelji, koji su dotinog uenika uili u protekloj kolskoj godini. Oni u
radu s njim ve imaju dragocjena iskustva,
koja e sluiti kao pomo kod izrade IP;
Kod prilagoavanja nastave za pojedine
kolske predmete, kad se radi o Petru, daje
se prednost grupnom radu u povezivanju
s individualnim radom, a kad je mogue,
ukljuuje se i pomo drugih uenika u razredu.

Dodatna struna pomo

Uitelji su predvidjeli i prilagodili ueniku radne listie, zadae i usmjeravanje
njegovog ponaanja: za predmete slovenski i engleski jezik uenik ima pravo na
pojednostavljen i smanjen obim nastavnog
gradiva; za njega je predvieno i mjesto
sjedenja u razredu. Petar, naime, mora sjediti sprijeda, da bi uvijek bio u vidokrugu
uitelja. Kod usmjeravanja ponaanja je
odreeno da primjerno ponaanje pohvalimo, a neprimjerno ignoriramo.
Prilagoavanja kod provjeravanja i ocjenjivanja znanja sastoje se u tome da Petar
kod veine predmeta pokae svoje znanje
u pisanoj formi, u manjem obimu zadaa
i u sadrajnoj prilagoenosti, te u produenom vremenu za izradu zadae, a kod
engleskog jezika radi pismene zadae van
razreda i uz stalnu podrku prisutnog uitelja.
Uenik je u proloj kolskoj godini iz
matematike negativno ocijenjen, ali je ipak

napredovao. Zbog vrlo smanjene sposobnosti za usvajanje potrebnog matematikog znanja kola se posavjetovala na odjeljenju za
vanbolniku psihijatriju, gde su strunjaci Petra ocijenili i onda
koli preporuili da ga oslobodi nastave matematike. Direktor
kole je tu preporuku uzeo u obzir i Petar tako nastavu matematike ne prati.
Na kraju ove kolske godine Petra eka matura i za njega je
predvieno produeno vrijeme pisanja maturskog rada, a ispite
moe davati i u dva roka.
IP takoer sadri nain i obim izvoenja dodatne strune pomoi: u kolskoj 2007/08. godini uenik ima odobrena tri kolska
sata dodatne strune pomoi u tjednu. Pomo je predviena za
poslovnu matematiku, poslovnu informatiku i za engleski jezik.
Pomo iz matematike je bila ukinuta, jer je uenik iz tog predmeta
u proloj kolskoj godini imao tri sata dodatne strune pomoi,
a na kraju je ipak bio negativno ocijenjen, ali je, bez obzira na
to, napredovao u vii razred. U tekuoj kolskoj godini struna
komisija kole je odluila da e uenik imati strunu pomo samo
iz onih predmeta kod kojih se dobiva znanje, potrebno za rad ekonomskog tehniara. Dodatna struna pomo izvodi se van nastave,
i to ve od rujna 2007. i trajae sve do kraja svibnja 2008.
Roditelji treba da potpiu dokument, iz kojeg je vidljivo da su
mogli biti prisutni kod izrade IP za svog sina, da se s IP slau i da
su jedan izvod IP i sami primili. Ovo zadnje bi bilo vrlo vano u
sluaju, da s njihove strane, doe do bilo kakve albe. Sam uenik
je, za vrijeme izrade njegovog IP, imao mogunost ispoljiti i svoje
miljenje o svim oblicima rada.

Meusobna saradnja
Prilozi uz IP, su sljedei: plan rada za sate dodatne strune pomoi, raspored sati dodatne strune pomoi i raspored sati za razgovor s uiteljima.
Primjernost IP provjeravamo povremenom evaluacijom kod
roditelja i uenika i na redovitim sastancima razrednog uiteljskog skupa, gdje se dogovaramo o konstatacijama i o eventualnim
popunjavanjima naeg rada sa odreenim uenikom. Roditeljima
sam ve nekoliko puta osobno kazala, da ako misle, da ja za Petra mogu jo ta dodatno napraviti, neka to kau. Moja saradnja s
njima je izuzetno dobra. Uenik ima najvie povjerenja u svoju
razrednu, a od razrednih drugova je samo jednom kazao sve o
sebi. Uope, Petar je prilino nepovjerljiv djeak, a kolski prijatelji su ga svejedno dobro primili. Nikada ga ne ismijavaju i po
potrebi mu pomau.
Petrov IP je usklaen sa stavovima struke. U koli je bio izraen
s velikom voljom i s ciljem da uenik kolovanje zavri uspjeno
i tako dobije obrazovanje za posao, koji bi elio obavljati i koji
bi mu omoguavao samostalan ivot. Uprkos napisanog, njegovo
obrazovanje u naoj koli ima barem jednu manjkavost. Naime,
za Petra nismo nali poduzee koje bi ga primilo na praksu. Zbog
toga je to obavio u raunovodstvu kole uz sudjelovanje kolske
psihologinje i uiteljice, koja organizira obaveznu kolsku praksu po poduzeima, i bio je vrlo uspjean. Petrov primjer nam je
dokaz da poslodavci inkluziju jo nisu prihvatili. Istina je da se u
naem drutvu, i inae, pojavljuju brojne potekoe kod zapoljavanja invalidnih osoba i kroninih bolesnika. Ima ih puno, koji su
zbog toga bez posla.
Za nas uitelje je pouavanje uenika s autizmom velik izazov,
a inkluzija je izazov za itav kolski sistem i za drutvo uope. Ja
sam osobno zadovoljna, da pouavam uenika s autizmom, jer na
taj nain provjeravam svoje teoretsko struno znanje s tog podruja i u praksi.
Vida Svoljak-Rojko

U fokusu

Neplanirani raspust
O tome koliko je politika ula u nae kole

estali prekidi nastave na inae neuralginim federalnim prostorima viestruko su tetni. Prije svega za
uenike kojima prekidi kontinuiteta nastavnog procesa
svakako nanose tetu u njihovom znanju.
Gotovo da je postala praksa da se, iz raznoraznih razloga,
djeca usmjere na neplanirani raspust. A zna se da svaki proputeni nastavni sat valja nadoknaditi kao to se zna da nadoknadni asovi, predasovi, produeci i slino, nisu onaj pravi
nastavni kvalitet, kao redovna nastava, planirana u odreenom
kontinuitetu. Zbog takve situacije trpe i uenici i nastavnici
kojima e kolska godina potrajati due. I bez uvrede, treba
rei da kola ipak nije fabrika u kojoj e se poslije trajka i
trajkovanja dosta izgubljenog nadoknaditi radnim subotama,
nedjeljama i pojaanim angaovanjem za mainama. Bitne su
razlike izmeu fabrike i kole.
U posljednje vrijeme gotovo da je postala praksa da djeca
ne idu u kolu i po dvije sedmice, ak i due, da bi se postigao
neki cilj: dobio bolji ili primjereniji kolski prostor, rijeio problem prevoza uenika od kue do kole i obratno, obezbijedila nastava na maternjem jeziku, rijeio neki gorui problem u
dvije kole pod jednim krovom i sl. Za vrlo kratko vrijeme
formiraju se i udruge roditelja ove ili one nacionalnosti, aktiviraju se savjeti roditelja, u njih ukljuuju i sami uenici I dok
pregovori i natezanja traju esto se gube stotine nastavnih sati
i neto manje kolskih nastavnih dana, a sve to u korist tete i
nastave, i nastavnika, i uenika, i uenikih roditelja.
Svi subjekti zainteresirani za normalan rad kola na potezu
su da pomenute situacije to hitnije, bre i efikasnije rijee,
i to od ministarstava obrazovanja, preko pedagokih zavoda,
do samih kola. Nekada su u pitanju bizarne stvari koje se sa
samo malo dobre volje i elje mogu da razrijee. A ako je, pak,
u pitanju neka tea i sloenija problematika, valja joj prii temeljitije, dublje i kompletnije u svakom pogledu.
Pitanje koje lebdi u zraku svakako je ono koje se s razlogom
sve ee postavlja u javnosti, u prvom redu kolskoj, a to je:
koliko je politika, posebno ona lokalna, ula u kole? Jer, iza
neplaniranih raspusta uenika ponegdje stoje i neke stranke,
sve u cilju zadobijanja odreenog broja poena, pretoenih u
izborne glasove graana. I to u smislu: mi vas titimo, mi stojimo iza vas, glasajte sutra za nas, a u svemu tome dovoljno je
pogledati imena i prezimena koja stoje iza ovakvih protestnih
manifestacaija, pa da nam bude jasno u ijem je loncu (ili loncima) dosta toga zakuhano.
Valja dodati jo neto: u pitanju je i nesposobnost cijelog
niza subjekata da efikasno i brzo djeluju u ovakvim kriznim
kolskim situacijama. ak i kad jedan dan prije uenici krenu
u kolu, nakon podueg prislinog odmora, dosta znai. Da ne
govorimo o drugim utedama dragocjenih kolskih dana i nastavnih sati.
Blagovremeno reagovanje i pozitivne mjere smirivanja esto
uzavrelih strasti zlata vrijede, uz jo jednu napomenu da se uvijek ima u vidu svako potencijalno arite slinih dogaanja.
Najtea je situacija to djeca, eto, ne idu u kolu. Pa ta? U
ovom sluaju to je mirenje s neim viestruko tetnim i loim.
Ma ime mi pravdali nau nespremnost da uemo u vatru, ona
najjae gori i plamsa.
Eref Berbi
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

17

Veliki matematiari: Johan Kepler (1571.-1630.)

ivot posveen
kretanju nebeskih tijela
Kepler, kao i Omar Hajam, nije vjerovao u tanost astrolokih predvianja, odnosno prihvatio je osnovni princip da nebeska tijela imaju
uticaj na pojave na Zemlji, ali je kao kopernikanac odbacivao komplikovani sistem konvencionalne astrologije

Pripremio: prof. dr. efket Arslanagi

Geometrija je jedan vjeiti bljesak u svijesti Boga. Onaj njen dio koji je u harmoniji sa
ovjekom jedan je od razloga to je ovjek slika Boga.

ohan Kepler (Johann Kepler) roen

je 21. 12. 1571. u malom njemakom
gradu Vajl der tat u pokrajini Virtenberg, a umro 15. 11 1630. u Regensburgu. Otac mu je bio plaeni vojnik, a majka
kerka gostioniara. Johan je bio njihovo
prvo dijete. Pet godina poslije njegovog
roenja porodica se preselila u oblinji Leonberg. Iste godine, otac je posljednji put
krenuo u rat, iz kojeg se nikada nije vratio.
Mali Johan je posluivao u dedinoj gostionici, gdje su gosti esto bili zadivljeni njegovim sposobnostima za raunanje.
Poslije pohaanja lokalne kole i oblinjeg sjemenita, namjeravajui da se zaredi u svetenika, upisao se na Univerzitet
u Tibingenu koji je vaio za uporite ortodoksnog kalvinizma.
Studije na tadanjim univerzitetima
ukljuivale su aritmetiku, geometriju,
astronomiju i muziku, ali je konkretan sadraj varirao od univerziteta do univerziteta. U Tibingenu je Kepler uio astronomiju
kod vodeeg astronoma toga vremena, Mihaela Mestlina.

Carski matematiar
U Tibingenu je izuavao i matematiku, takoer i latinski, grki i hebrejski,
koji su bili neophodni za itanje Biblije
na originalnim jezicima. Mestlin je izabrao Keplera, kao najboljeg uenika, da
bi ga uio i viu astronomiju, uvodei ga
u Kopernikov heliocentrini sistem. Pod
uticajem Mestlina, Kepler se opredijelio
za predavaa matematike u Gracu. Neslaganje sa vjerskim autoritetima dovelo
je do njegovog iskljuenja iz crkve 1612.
godine. Kepler je patio zbog toga, ali ta
zabrana nikada nije ukinuta. Cijelog ivota je ostao duboko religiozan ovjek, iako
njegovo vjerovanje nije bilo u skladu sa
ortodoksnim luteranizmon. Njegove knjige sadre mnogobrojna obraanja Bogu,
18

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

a on sam je svoj rad vidio kao ispunjenje

hrianske dunosti da razumije boja djela. Osim toga, vjerovao je (kao i Pitagora i
Platon prije njega) da je Bog stvorio svijet
po matematikom planu i da matematika
omoguava da se taj svijet shvati.
Kepler je 1601. godine doao na mjesto
Carskog matematiara u Pragu. U to vrijeme poinje njegov rad na utvrivanju Marsove orbite. Kepler je zakljuio da orbita
Marsa nije krunica nego elipsa u ijoj se
jednoj ii nalazi Sunce.
On je najprije mislio da se Mars, kao i
ostale planete, kree po krunici. Ali na
kraju - kae on - neprijatelj sklopi mir i
posredstvom nae majke prirode posla poruku o kapitulaciji; kao ratni zarobljenik,
uz izvjesne uslove bez protivljenja, bi priveden u moj logor u pratnji aritmetike i
geometrije.
Zakljuak o orbiti Marsa, proiren kasnije na sve planete, dobio je naziv Prvi Keplerov zakon. Posmatrajui prije svega
Mars izveo je i Drugi Keplerov zakon:
linija koja spaja planetu sa Suncem u jednakim vremenskim intervalima opisuje jednake povrine. Te zakone Kepler je izloio
u svojoj knjizi Astronomia nova, izdanoj 1609. godine u Hajdelbergu.

Nedjeljivi dijelovi
Godine provedene u Pragu za Keplera su
predstavljale period mirnog i produktivnog
rada. Godine 1611. stvari kreu nepovoljnim tokom. Prvo mu umire sedmogodinji
sin, a zatim ena Barbara. Smrt sina je veoma teko podnio. Kepler je sahranio sina
i enu u istu grobnicu, napisao epitaf na
latinskom jeziku i sa preostalom djecom se
preselio u Linc.
Za enidbu sa drugom enom, Suzanom vezana je sljedea epizoda. Prilikom
kupovine vina za svadbenu ceremoniju,
zapanjilo ga je kada je vidio da prodava
odreuje zapreminu bureta vrei jednu je-

dinu radnju mjerio je palicom rastojanje

od otvora za sipanje do take dna koja je
najudaljenija od njega. Jasno je da pri tom
mjerenju uopte nije uzimao u obzir oblik
bureta. Razmiljajui nad tim problemom
naao je formule ne samo za zapreminu
bureta, nego i raznih drugih tijela: limuna, jabuke, kruke, turske alme
itd. Svoja istraivanja objavio je u raspravi Nova stereometria doliorum (Nova
stereometrija vinskih buradi ), koja je
objavljena u Lincu 1615. godine i u kojoj
je Kepler koristio Arhimedovu ideju podjele na nedjeljive dijelove. Kasnije je
taj metod razvio Bonaventura Kavaljeri
(Kavaljerijev princip).
U Lincu je Kepler objavio svoje druge
djelo iz kosmologije Harmonija svijeta, u kome je sadran i uveni Trei
Keplerov zakon, koji tvrdi da je odnos
kvadrata perioda dviju planeta jednak odnosu kubova srednjih vrijednosti poluprenika njihovih orbita.
U vrijeme dok je radio na Harmoniji
svijeta zadesila ga je jo jedna porodina
tragedija. Njegova majka Katarina, koja je
u to vrijeme ivjela u Virtenbergu, optuena je kao vjetica, ali je na kraju osloboena optube.
Kepler je napustio Linc 1626. godine
da bi radio za Albrehta fon Valentajna,
jednog od uspjenih vojskovoa u Tridesetogodinjem ratu (1618.-1648.). Kao i
kralju Rudolfu i Valentajnu je Kepler bio
potreban kao astrolog. Kepler je, kao nekada Omar Hajam, obavljao posao astrologa.
Kao i Hajam, meutim, nije vjerovao u tanost astrolokih predvianja. On je prihvatio osnovni princip, da nebeska tijela imaju
uticaj na pojave na Zemlji (na primjer, da
Sunce prouzrokuje godinja doba, a Mjesec plimu) ali kao kopernikanac odbacivao
je komplikovani sistem konvencionalne
astrologije.
Interesantan je epitaf, koji je Kepler sam

sebi sastavio: Mjerio sam Nebesa, sada

mjerim sjenke Zemlje. Dua pripada Nebu,
sjenka tijela lei ovdje.
Umro je poslije krae bolesti, u Regensburgu, gdje je boravio povodom posla u
vezi sa izdavanjem njegovih knjiga. Sahranjen je u lokalnoj crkvi. Tridesetogodinji
rat je bio u punom jeku. Uskoro je i crkva u
kojoj je Kepler sahranjen bila potpuno razorena, pa i danas od njegovog groba nema
nikakvog traga.

Smotra stvaralatva runih radova osnovaca

Doprinos ouvanju kulturne batine

Na ovoj manifestaciji pod radnim nazivom
Suvenir moga grada, sela, moje sredine ivljenja, moje domovine
BiH uestvovale 22 osnovne kole HNK-a

Istina je kerka vremena

Arago je rekao o Kepleru: Nadaren sa
dvije sposobnosti, na prvi pogled nepomirljive vulkanska mata i umna upornost,
koju ni najtei rauni nisu mogli da uplae.
Kepler je pretpostavio da kretanje nebeskih
tijela mora da se odvija po jednostavnim
harmoninim zakonima. Upravo te zakone je htio da otkrije. Hiljade bezuspjenih
eksperimenata, greki u raunu, neizbjenih pri tako kolosalnom poduhvatu, ni za
trenutak ga nisu pokolebali da odustane od
cilja koji je nasluivao u daljini. To istraivanje mu je oduzelo 22 godine ivota, ali
mu nije dosadilo. ta su 22 godine rada za
onoga ko e postati zakonodavac svijeta,
koji e da upie ime neizbrisivim slovima
na prvoj stranici jednog besmrtnog kodeksa.
Pored tri zakona kretanja planeta, Keplerova velika otkria su i:
- prvo korektno nauno objanjenje
funkcionisanja ljudskog oka, matematika
teorija mrane komore (camera obscura),
- teleskop sa dva konveksna soiva zasnovan na njegovim radovima iz optike,
- dva nova pravilna polijedra,
- prvo matematiko izuavanje pakovanja sfera, koje je dovelo do objanjenja
oblika elija pelinjeg saa (1611.),
- metod za odreivanje zapremine obrtnih tijela, i mnoga druga.
Prvi je upotrijebio rije satelit (opisujui
1610. godine Jupiterove mjesece, koje je
otkrio Galilej). Kepler je govorio: Temporis filia veritas; cui me obstetricari non
pudet. (Istina je kerka vremena, i ja se
ne stidim to sam joj babica.)
Aludirajui na eventualno nerazumijevanje savremenika, Kepler je napisao:
Zar nije Bog ekao est hiljada godina da
se pojavi tuma njegovih rijei!
Najzad, zavrimo rijeima Bernarda
oa: U cijeloj poznatoj nam historiji
ovjeanstva samo su osam ljudi Pitagora, Aristotel, Ptolomej, Kopernik, Galilej, Kepler, Njutn i Ajntajn uspjeli
da sintetizuju cjelokupno znanje svoga
vremena u novu predstavu o Vasioni,
predstavu grandiozniju od predstava
njihovih prethodnika.

Detalj sa izlobe runih radova osnovaca HNK-a

motra stvaralatva runih radova

uenika osnovnih kola Hercegovako-neretvanskog kantona po programskom sadraju nastavnog predmeta
Kultura ivljenja odrana je 24. aprila u IV
osnovnoj koli u Mostaru. Smotra stvaralatva pod radnim nazivom Suvenir moga
grada, sela, moje sredine ivljenja, moje
domovine Bosne i Hercegovine, imala je
revijalni i takmiarski karakter.
Ciljevi i zadaci Smotre, na kojoj su uestvovale 22 osnovne kole HNK-a, bili su
da se kod uenika razvija smisao i potreba za stvaralakim radom, razvija ljubav
prema runom radu, da uenici ovladaju
tehnikom izrade tradicionalnih runih radova, da na taj nain daju svoj doprinos u
ouvanju kulturne batine BiH, da razvijaju pozitivne takmiarske osobine, te da
spoznaju da takav oblik rada (izrada tradicionalnih suvenira) moe unaprijediti
turistiku ponudu i da na taj nain mogu
lanovima svoje porodice poboljati porodini budet.
Nastavnici kulture ivljenja su navedene ciljeve i zadatke, zajedno sa uenicima,
na originalan i kreativan nain utkali u sve
izloene rune radove i pokazali ueniku
sposobnost izrade tradicionalnih upotrebno-estetskih suvenira, raenih od prirodnih
materijala, dostupnih uenicima u njihovoj
sredini ivljenja.

Pokrovitelj Smotre bio je Pedagoki zavod Mostar koji je, po svom programskom
opredjeljenju, uvijek spreman da podri
aktivnosti predmetnih savjetnika koji organizuju razliita takmienja osnovnih kola
HNK-a i iznae sredstva za organizaciju
i nagrade pobjednicima. Tome daju svoj
doprinos svi zaposleni u Pedagokom zavodu, na elu sa direktoricom Sabahetom
Bijedi.
Na kraju Smotre stvaralatva izabrana
su tri runa rada koja su proglaena najoriginalnijim suvenirima sredine koju
su predstavljali. Tako je Osnovna kola
Alija Isakovi iz Prozora osvojila prvo
mjesto za rad uenika ove kole Mahira
Purgia (nastavnica efika Grci). Drugo
mjesto pripalo je IV osnovnoj koli Mostar
za rad uenice Amine Zaklan (nastavnica
Mirsada Mustafi). Tree mjesno pripalo
je Osnovnoj koli Drenica iz Drenice,
rad uenice Medine Mui (nastavnica Senada Dumpur).
Po programskom sadraju Kantonalnog
aktiva nastavnika kulture ivljenja Smotru stvaralatva je inicirala, organizovala i
izlobu runih radova aranirala nastavnica kulture ivljenja Subhija Kapi, struna saradnica-savjetnica Pedagokog zavoda Mostar.
S. Kapi
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

19

Iz jezike prakse

Tri mogue greke kod pisanja naziva kola

(Veliko slovo, navodnici i skraenice, a i o pisanju naziva predmeta)

voga puta rije je o pisanju naziva

kola, odnosno, ustanova, a usput
emo objasniti i pisanje naziva
kolskih predmeta. Zbog dileme oko pisanja naziva kola u praksi se bespotrebno
iznalaze razliita pravopisna rjeenja. urei da se stignu uraditi sve dnevne obaveze, ne nalazi se vrijeme zatraiti pomo u
pravopisnim prirunicima ili od nekog ko
bi mogao dati odgovor na jezika pitanja.
Evo prilike da rijeimo dilemu u vezi sa
pisanjem naziva kole.
Na poetk naziva kole obino stoje rijei: osnovna kola, ak se treba upisati i
javna ustanova pa tek onda osnovna kola, a onda slijedi naziv kole. A kole su
dobijale nazive po imenima poznatih ljudi, po kvartu ili naselju u kojem se nalazi
kola, po tome koja je po redu kola u tom
kraju ili naselju. Sve su to mogue kombinacije za naziv kole koji kasnije treba sa
svim navedenim odrednicama pravopisno
odrediti i pravilno napisati. U praksi se susreu razliita pravopisna rjeenja: 1.) Pobjednici su O.."Harmani 2" Biha - www.
harmani2.blogger.ba/; 2.) Fontana ispred
O.. Huso Hodi - www.tesanj.net; 3.) O
"Hilmi ef. ari" Tarin poela sa radom
u kolskoj 1928/29. Odlukom SO Hadii
1953. godine nastavlja svoju djelatnost pod
nazivom O "Bratstvo jedinstvo". - http://
www.hadzici.ba/; 4.) Sportske aktivnosti
uenika O.. Muhsin Rizvi Osnovna kola
"Muhsin Rizvi" - http://www.fojnica.ba
; 5.) O.. Pale, Pale; O.. Hasan Kiki,
Sarajevo; O.. Kozarac, Kozarac ; O..
S. Strahimira Kranjevia, Mostar; O..
Gromiljak, Kiseljak - http://www.srpskeposte.com/ ; 6.) Vijee roditelja JU Druga
osnovna kola Srebrenik; Vijee roditelja
JU O urevik ivinice ; JU O Bukinje Tuzla - www.monkstk.ba/Ministarstvo/JavnaRasprava ; 7.) Dobrodoli na
portal osnovne kole Musa azim ati
Veliko ajno Visoko, BiH - http://www.
moja-skola.co.ba/O_skoli.htm ; 8.) Lijepa,
moderno opremljena, ugodna za boravak
- to je danas - O "Skender Kulenovi" u
Sarajevu, ali je napisana skraenica i sa
takom: O. "Skender Kulenovi" - http://
www.os-sk.edu.ba/historijat.htm.
Meu ovim nazivima ima razliitih rjeenja za pisanje naziva kola. Pie se skraenica O.. ili O bez take, ili sa takom
20

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Pie: mr. Aida Kro

(Institut za jezik Sarajevo)
na kraju O. ili se umjesto skraenice
pie Osnovna kola sa velikim slovom O
i osnovna kola - malim slovom. Onda slijede kombinacije naziva sa navodnicima i
bez navodnika, pa i kada je kola dobila
ime po nekom uglednom ovjeku. Oznaka da kola djeluje kao javna ustanova u
praksi se najee pie kao skraenica JU
bez taaka, ali i sa takom: J.U. Kako je
pravilno?
Nazivi kola spadaju u vielana vlastita imena kod kojih se samo prva rije pie
velikim slovom kao i ostale rijei koje se
inae piu velikim slovom. Znai: Poetak naziva kole pie se velikim slovom, a
onda i vlastita imena ljudi i mjesta unutar
naziva kole, piu se velikim slovom.
Drugo, ako je kola dobila ime po mjestu ili po nekom uglednom graaninu, taj
dio obavezno se pie izmeu navodnika:
Osnovna kola Muhsin Rizvi", Osnovna
kola Skender Kulenovi", Osnovna kola Gromiljak Kiseljak, Osnovna kola
Kozarac Kozarac. Ako u nazivu kole nije vlastito ime mjesta ili neke osobe,
nego je kola dobila ime po redu kako su
nastajale u nekoj sredini, tada se navodnici
ne piu: JU Druga osnovna kola Srebrenik.
Tree, u praksi je uobiajeno da se umjesto osnovna kola pie skraenica O.. U
Pravopisu bosankog jezika ova skraenica
je svrstana u skraenice s takom koje se
piu malim slovom (o. .). U jezikoj praksi navedenu skraenicu uobiajeno je pisati velikim tampanim slovima stoga to je
to poetak naziva kole, a take ostaju iza

svakog slova: O. . "Skender Kulenovi".

Kad smo ve kod pisanja skraenica koje
su u svakodnevnoj jezikoj praksi este
zbog utede na prostoru i vremenu, rijeimo i dilemu oko pisanja skraenice za
javnu ustanovu.
Skraenica za javnu ustanovu spada u
sloene skraenice koje nastaju tako da se
od svake rijei uzme poetno slovo. Taj tip
skraenica pie se bez taaka iza pojedinih
slova: JU Djeca Sarajeva, JU Osnovna
kola engi Vila I Sarajevo, JNU Institut za jezik, itd.
Nadamo se da je sada jasno kako je pravilno pisati nazive kola.
1) Skraenicu O. . treba pisati sa takom ili kad se sintagma Osnovna kola nalazi na poetku naziva kole rije osnovna
treba pisati velikim slovom.
2) Naziv kole koji je vlastito ime treba
pisati izmeu navodnika.
3) Nazive tipa: Druga osnovna kola ne
treba pisati pod navodnike.
4) Skraenica JU pie se bez taaka.
5) U primjerima koji su izdvojeni trebalo je: O. . Harmani 2 Biha ili Osnovna kola Harmani 2 Biha; O. . Huso
Hodi Teanj; O. . Hilmi ef. ari
Tarin; O. . Bratstvo jedinstvo; O. .
Muhsin Rizvi; O. . Pale Pale; O. .
Hasan Kiki Sarajevo; O. . Kozarac
Kozarac; O. . S. Strahimira Kranjevia Mostar; O. . Gromiljak Kiseljak;
JU Druga osnovna kola, Srebrenik; Vijee roditelja JU O. . urevik ivinice;
JU O. . Bukinje Tuzla; Osnovna kola
Musa azim ati Veliko ajno, Visoko;
O. . Skender Kulenovi u Sarajevu.
I jo neto to smo najavili u podnaslovu ovog teksta - pisanje naziva kolskih
predmeta. Nazivi kolskih predmeta piu
se velikim slovom samo u dokumentima i
zvaninim kolskim evidencijama (u kolskim dnevnicima, svjedoanstvima, uvjerenjima). Velikim slovom pie se naziv
predmeta i ako nazivu prethodi rije predmet: Testiranje iz predmeta Bosanski jezik.
U ostalim sluajevima nazivi predmeta
piu se malim slovom: Predajem fiziku;
spremam se za ispit iz matematike; djeca
su uivala na asovima kulture ivljenja;
predmet Kultura govora polae se na prvoj
godini.

Nakon sedmodnevnog trajanja (od 7. do 14. maja 2008.)

u Domu mladih odrana zavrna priredba 47. Sarajevskih dana poezije

Bosanski steak
palestinskom pjesniku Mahmudu Derviu
Uesnici 47. Sarajevskih dana poezije, pored Sarajeva,
svoje stihove su govorili i u Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci, Tenju i Goradu

akon skromnog otvaranja, kojem je prisustvovao izuzetno

mali broj posjetilaca, i ovogodinji, 47. Sarajevski dani
poezije, svojim raznovrsnim sadrajima su pokazali kako
interes za pjesniku rije u Sarajevu i drugim gradovima Bosne
i Hercegovine i dalje postoji, uprkos nepovoljnog ekonomskog i
drutvenog okruenja. U veoma razuenom programu ovogodinje najreprezentativnije pjesnike manifestacije u naoj zemlji,
koja se, pored Sarajeva, organizovala i u Tuzli, Mostaru, Banjoj
Luci, Tenju i Goradu, uestvovalo je preko 60 domaih i petnaestak stranih pjesnika, a meu njima i:
Andre Shinkel (Njemaka), Ewa Sonnenberg (Poljska), Yasuhiro Yotsumota (Japan),
Stella Morotskaja (Rusija), Bogomil uzel (Makedonija),
Mathis Mathisen (Norveka), Ervin Jahi (Hrvatska), Flora
Brovina i Milan Jesih (Slovenija). Zemlja gost, da se posluimo sajamskom terminologijom, ovogodinjih Dana bila je Danska, koju su predstavljali: David Laebu, Pia Tafdrup, Martin
Glaz Serup, Narcisa Vuina i Erik Stinus.
Cijenei aktuelnu situaciju u prevodilatvu, naroito kada je rije
o izuzetno malom broju prevoda bosanskohercegovakih pisaca
na druge jezike, organizator je, u sklopu ovogodinjih Sarajevskih
dana poezije, upriliio susrete prevodilaca i prevodilake radionice, sa namjerom da podstakne prevoenje bosanskohercegovake
knjievnosti na svjetske jezike. U ovim susretima i radionicama
uestvovali su: Ismail Bandora (Jordan), Silvio Ferri (Italija),
Tvrtko Klari (Hrvatska), Grzegorz Latusizynski (Poljska),
Viktoria Radics (Maarska), Damijan inigoj (Slovenija) i Zvonimir Radeljkovi (BiH).
Od posebnih, prateih programa vrijedi pohvaliti Likovni i pjesniki portret Boka Kuanskog i Okrugli sto o knjievnom djelu
Advana Hozia.
Ipak, i ove, kao i ranijih godina, najvee interesovanje je vladalo
za dobitnika priznanja Bosanski steak, nagrade koju Drutvo
pisaca BiH svake godine dodjeljuje istaknutom domaem i stranom pjesniku, u ijem se djelu prepoznaju izuzetne knjievnoestetske i humanistiko-etike vrijednosti. Ove godine dobitnik
Bosanskog steka je Mahmud Dervi (Mahmaud Darwish),
palestinski i jedan od najistaknutijih savremenih arapskih pjesnika, te kandidat za Nobelovu nagradu za knjievnost. Obrazlaui
odluku o dodjeli ovog priznanja Mahmudu Derviu, dr. Esad Durakovi je, kao vrstan poznavalac arapske knjievnosti, istakao i
sljedee: ...Dervi je jedan od utemeljitelja knjievnosti otpora,
ivi klasik prema opem sudu arapske kritike i knjievnih historiara, i pjesnik koji je po svijetu pronio slavu onoga nemjerljivog
dara Arapima koji se zove poezija i u kojoj je taj svijet suvereno
izrazio najvie domete svoga genija. Mahmud Dervi je dobitnik
mnogih nagrada. Koliko znamo, bio je kandidat i za Nobelovu

Mahmud Dervi

Ako prohoda sokakom

Ako prohoda sokakom koji ne vodi u bezdane
Reci onima to skupljaju smee: Hvala!
Ako iv vrati se domu svome, kao to verse savrene
Jedna drugoj vraaju se, sebi kai: Hvala!
Ako oekuje neto, pa sam prevari se, odmah ujutro
Otii da vidi gdje bio si, i leptirima kai: Hvala!
Ako povie iz sveg glasa, i vrati se eho,
Ko je tamo?, peini kai: Hvala!
Ako pogleda ruu, a da ne povrijedi te ona,
Pa se obraduje, srcu svome kai: Hvala!
Ako ujutro ustane, i kraj sebe ne nae nikoga
Da protrlja ti oi, vidu svome kai: Hvala!
Ako prisjeti se jednog slova imena svog ili
Imena grada svojega,
Budi dobro dijete!
Kako bi ti Gospod kazao: Hvala!

nagradu, i sigurno ga ne bi mimoila da nije Palestinac i da se

njegova knjievnost ne afirmira kao knjievnost otpora...
Zahvaljujui se na nagradi, Dervi je, pored ostalog, naglasio
da iza njegovih stihova stoji ...patnja naroda lienog svih prava,
ali koji je i dalje ispunjen kulturom ivota. Ja sam tek stavio svoj
skroman potpis na rijei koje ispisuje moj narod.
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

21

Zapis

Beari

z jedne televizijske emisije saznali smo o

problemu prevoza uenika od kue do kole na terenu Olova. Kako je u emisiji nedovoljno objanjeno o emu se radi, Fadila i ja,
ispred Fondacije Hastor, zaputismo se prema
Olovu. Kada sam se u Olovu raspitivao gdje da
naem te uenike, rekoe mi da vozim do Olovske Luke, pa kod tvornice rublja Alma Ras
da skrenem desno prema Kneini i onda opet
da pitam, to i uinih. Tek to skrenuh s glavne
ceste Sarajevo - Tuzla prema Sokocu, Kneini
pristigoh jednu enu koja je pjeaila u istom
smjeru. Zaustavih auto, pa umjesto bilo kakvog
pitanja naiaretih joj da ue. ena prvo pogleda u svoje blatnjave izme, otvori vrata, uvue
glavu u kola, pa ree:
Bogami u ti isprljati auto a nemam ti platit.
Nije problem, rekoh, ui.

Ma, ne bih je ulazila ovako da je blie i da

ova kia ne pada, ree ena im je sjela. Ma,
bila kod zubara, i neto se namirila, pa pourih da me dijete to manje eka pred kolom na
ovakom vremenu, odgovori ena na zamiljeno pitanje.
Koji ti je razred dijete i gdje ide u kolu?,
upita je Fadila.
Drugi je razred i ide u kolu u Dugandie,
odgovori ena poto krajem mokre marame
obrisa lice.
A gdje ti stanuje?, upitah je.
Ma ima oko dva kilometra od kole lijevo,
preko ume.

i galame djece sa koje se puila mokra odjea.

Vozei se tako djeca ispriae kako moraju
ustati prije pet sati ujutro da bi na vrijeme stigla
u kolu u sedam i trideset.
Nas su nekako odredili da nas vozi autobus
poslije druge djece koja idu u kolu u Olovu.
Da nas vozi poslije njih, mi bismo mogli puno
kasnije kretati od kue, kae Nejra.
Joj, kako bih ja bacila sahat kad zazvoni ba
kad sam ja uhorila da spavam, dodade Amra.
Pa, ta mislite, da ne idete u kolu?, postavih im provokativno pitanje.

Djeak Hamza Bear

sa svoja dva mala sestria
ruice su bile vrlo studene, a odjea na njima
mokra.
ta radite ovdje, postavih kolektivno pitanje da bih vidio ko je voa grupe. Djeak koji
se predstavio Hamza Bear iz drugog razreda,
kae:
Danas smo imali dva asa pa ekamo autobus koji e naii iza dvanaest sahati.
Dugo vam je ekati, to ne idete pjee?
Ih, to je predaleko nama do Kolakovia a
kamoli njima do Beara!, odgovori jedna djevojica.
Hajde, smjestite se u auto, velim im ja
malo zapovjedniki.

Kakav je to problem sa prevozom djece do

kole?, upitah je kako bih saznao neto vie o
zadatku kojeg elim upoznati i po mogunosti
rijeiti.

Neu, ja moram ekati sestru, ona ne smije

sama, ree Amra, takoe uenica drugog razreda.

Ma, ovaj prevoznik kae da nema rauna

voziti etvero-petero djece autobusom oko pet
kilometara po makadamu od Beara do Kolakovia i nazad i djeca sad taj dio puta pjeae.

etvrti je razred, ali mi imamo jo oko kilometar od Beara do nae kue kuda se ne moe
autom.

Koji ti je razred sestra?, pitam.

Poslije kratke stanke nastavi kao da se nekome ali:

Uredu, rekoh im. Sjedite vi u auto a ja

odoh dovesti ostalu djecu iz Kolakovia i Beara.

Beari pripadaju Srpskoj, djeca idu u kolu

u Federaciji, a to se tie finansiranja ne stiu ni
tamo ni amo.

Kad se djeca smjestie u auto, da ne kisnu, ja

odoh u kolu koja je stotinjak metara udaljena
od ceste, bez mogunosti prilaza kolima.

Kad ugleda, u daljini, pored ceste, jednu djevojicu, ree:

U kolskoj zgradi me pozdravi posluiteljica

i odvede u zbornicu u kojoj se za as pripremala nastavnica engleskog jezika. Uputie me
u uionicu gdje je nastavnica razredne nastave
Jasmina akmi drala as uenicima etvrtog
razreda za jednu grupu osmogodinje i jednu
grupu uenika devetogodinje kole. Pozdravih
se sa uenicima, a uiteljici se predstavih rekavi joj gdje sam poao i zato. Poslije kraeg
razgovora zamolih je da pusti uenicu Nejru
Rizvanovi sa asa, kako ne bi ekala autobus.
Nejra se spremi i mi krenusmo prema kolima u
kojima su djeca, zbog skuenog prostora, jedno
drugom sjedila u krilu. Smjesti se i Nejra. Vonju po makadamu i ne primijetismo od smijeha

Eno moje cure, eka me!

Zaustavih auto, ena uze svoje stvari i bez
pozdrava, zgrabivi dijete za ruku, urno ode
lijevo seoskim putem.
Izaoh i ja iz auta. Desno, u jednom potoiu,
petero-estero djece neto vade iz vode. Pozvah
ih da dou. Kad prioe, predstavih se:
Ja sam uitelj Ramo, a ti?
Pruih ruku jednom djeaku, on ree svoje
ime, a mene podioe marci od njegove studene ruke. Upoznah se sa svima. U svakog djeteta

22

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Ma kaki, ja u uiti sve dok se moe kolovati, ja elim postati glumac. Najvie bih volio
glumiti kauboja u kaubojskim filmovima, ubrza Hamza kao da e mu neko oduzeti to zanimanje.
I tako, reenica po reenica, stigosmo u Kolakovie gdje izaoe djeca iz ostalih zaseoka,
a ostadoe u kolima samo djeca iz Beara koja
rekoe da su odavde udaljena oko pet kilometara i da ovaj put pjeae jer se autobus ovdje
okree.
Produih vonju sa troje djece iz Beara.
Jedno ide u esti razred u Olovu, a jedno u etvrti razred u kolu u Olovskim Lukama. Priaju djeca svoje dogodovtine na putu do kole,
hvale se, pomalo i pretjeruju, a ja ih razumijem.
Vano je da su zdrava, otvorena i da ue. Tako
u razgovoru stigosmo i u Beare. Poe padati
snijeg. Uosmo u kuu Vahida Beara. Pijemo
kafu i priamo o ivotu i radu ljudi u Bearima
kao i o acima pjeacima. Ponavlja se pria:
Mi ne pripadamo ni tamo ni amo, niko o
nama ne brine, ali, eto, Bogu fala, djeca su nam
zdrava pa moe se. Ne moe nas nita slomiti,
mi smo odluili da nau djecu pomaemo dokle
ona ele da ue, a kako - vidjet emo. Bog je
svaiji, veli Vahid dok ispija oljicu kafe.
Kako ti vidi rjeenje da djeca ne pjeae
toliki put?, pita Fadila.
U tom asu se zau da neko otresa snijeg sa
sebe i na vratima se pojavi jedna djevojica.
Rekoe da je to Bensiha Brki, uenica etvrtog razreda, koja ovdje eka majku jer ne smije sama umom skoro kilometar. Izaoh pred
vrata. Snijeg pada li pada. Na izlasku iz ume
pomoli se ena prekrivena snijegom. Kad se
priblii, strese sa sebe snijeg, pozdravi i pozva
kerku. Kae, moraju da poure dok nije vie
napadalo. Ponovo se pozdravie u znak rastanka i odoe.
Dogovorih se sa Vahidom da on odvozi i dovozi djecu svojim autom, a da e mu Fondacija
Hastor nai sponzora za finansiranje dijela
trokova. Kako je snijeg podosta napadao, iako
je bio 18. mart, podobro se namuih dok sioh
na put. Krenuh za Vogou. Sada je manje truckanja, a drvee se okitilo snijegom, pa je bila
milina posmatrati taj pejza iz toplih kola.
Ramo Hastor

Rezultati Preporodovog konkursa za

najbolje literarne i likovne radove osnovaca

Knjiga nam je pomogla da upoznamo domovinu

lanovi dva irija Preporodovog

konkursa za najbolje literarne i likovne radove, na temu Uz knjigu sam
upoznao/la domovinu, u sastavu: Bisera
Alikadi, Asmir Kujovi i Mujo Musagi ( za literarne radove) i Jusuf Avdi, Jasminko Mulaomerovi i Muo ahman
(za likovne radove), te Hatida Duman,
koordinator konkursa, nakon to su proitali i pregledali vie stotina uenikih
radova iz osnovnih kola irom Federacije
BiH, odluili su da nagrade pripadnu sljedeim uenicima:
U konkurenciji literarnih radova:
1. Lamija Leto, 6. r. etvrte osnovne
kole, Mostar
2. Ajana aki, 7. r. O Musa azim
ati, Zenica
3. Ivona Jovanovi, 7. r. O Mehmedalija Mak Dizdar, Sarajevo
U konkurenciji likovnih radova:

1. Amina Zupevi, 1. r. O Safvetbeg Baagi, Sarajevo

2. Irma Beganovi, 8. r. O Gornje
Prekounje Ripa, Biha
3. Ana Gruji, 5. r. O Safvet-beg Baagi, Visoko
Pored uenika, i ovoga puta, organizator
konkursa, Matini odbor BZK Preporod,
nagradio je i nekoliko nastavnika koji su
iskazali najvie entuzijazma u organizovanju konkursa i iji su uenici poslali zapaene likovne i literarne radove. Ove godine
nagrade su dobili: Jasmin Kasumovi iz
Sanskog Mosta, Imra Dindo, O Miladije, Tuzla, Mirza Ibrahimpai, O
Gornje Prekounje Ripa, Biha (za likovni dio konkursa) i: Emira Hadi, O
Doboj-Istok, Fadila Meanovi, O Hilmi ef. ari, Tarin i Denana Tali, O
Mehmedalija Mak Dizdar, Zenica (za
literarni dio konkursa).

Uz knjigu sam
upoznala domovinu
Divim se djelima Perl Bak,
divim se njenoj Kini,
ali vie sa Andriem
volim obii upriju na Drini.
Nigdje nema tako lijepih i
ivopisnih predjela
kao to je opieva Bosanska Krajina.
Ne treba mi kompas, ne treba mi mapa
kad me knjiga povede ispod Uninog
slapa.
Mark Tven i rijeka Misisipi...
Od toga ne zadrhti srce moje
kao od Bate sljezove boje.

Vratih se opet u ovaj vijek

da dui ranjenoj pronaem lijek.
Proputovah knjigom od Pariza do
Struge,
nigdje ne bi lijepo kao tamo
gdje rastu Bulke pored pruge.
Uzeh kartu za put to utjehu i sreu
prua,
to je moja omiljena knjiga Rua .
Kreni sa mnom, vjeruj mi sve,
sa knjigom moe stii bilo gdje.

Putujem, divim se...Putevi se zapraili

dok itam Nekrolog jednoj ariji.
Sjedoh u vremeplov i ne naoh sreu,
jer otputovah u 1783.
Srce mi obuze velika tuga,
Jer Sarajevom je vladala velika kuga.

(Treenagraeni rad
Ivone Jovanovi VII 4 O
Mehmedalija Mak Dizdar,
Sarajevo)

Iz biljenice prosvjetnog radnika

Bosanski Marko
Kraljevi u Bugojnu

jeam se sa ugodnom sjetom svoga

profesora jezika iz gimnazijskih dana
i njegovog profesionalnog recitovanja poezije.
Jednom prilikom je bio toliko uivljen
u ulogu da je ugazio u lavor sa spuvom
punog vode. Ali, kao to rekoh, bio je profesionalac, samo je otresao vodu s noge, ne
prekidajui stihove a mi smo mogli crknuti
od sputavanog smijeha jer nismo imali srca
i hrabrosti grohotom se nasmijati poto je
stvarno lijepo i predano recitirao.
A tom prilikom su bili stihovi o bosanskom Marku Kraljeviu koji ze zvao Bojii Alija i zauvijek mi se urezae u memoriju stihovi:
Bojiiu, boji li se koga,
Boga malo,
Cara nimalo,
A vezira ko dorata svoga...
Ne sjeam se da nam je ovaj dragi profesor pored izvrsne interpretacije skrenuo panju na jo neto veoma bitno i zanimljivo
za ovoga nesumnjivo najveeg bosanskog
epskog junaka, silnijeg i hrabrijeg ak i od
Marka Kraljevia to nam zorno pokazuju
navedeni stihovi.
Naime, ovaj gazija nae vjeno poivalite ba u Bugojnu, pod jednim starim
nianom koji se nalazi u Borakom parku
usred grada (sa zadnje strane kafia Luping).
Pod teretom nekoliko stoljea nian je
duboko potonuo u zemlju, usljed ega se i
nakrivio, ali prkosno i dostojanstveno stoji
jo uvijek uspravljeno, ne pokleknuvi pod
bremenom vijekova udruenih sa zaboravom, nebrigom i nehatom koji mu se poklanjaju.
A to je sramotno za sve nas Bugojance,
da uz nas lei najvea legenda i to pod
nianom starim nekoliko stotina godina a
mnogi to i ne znamo, i ne vodimo o njemu
rauna.
Valjda e i ovaj tekst doprinijeti da se
podsjetimo ovoga junaka te da mu uredimo i ogradimo mezar, postavimo plou sa
njegovim imenom uz uvene stihove o
ovom gaziji i s ponosom to pokazujemo
svim posjetiocima, gostima, turistima, ali i
da se o ovome ui u bugojanskim kolama,
te da se recituju ovi stihovi kao to je to bio
sluaj nekada u naoj Gimnaziji.
Viktor Dundovi
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

23

Ukratko

Sarajevo
Smotra naunih projekata iz fizike
Meunarodna osnovna kola u Sokolovi-Koloniji na Ilidi bila je 9. i 10. maja
domain Smotre naunih projekata iz fizike za uenike osnovnih kola. Ova smotra, odrana u organizaciji Drutva fiziara
BiH i Bosna Sema obrazovne institucije i
u saradnji sa ministarstvima obrazovanja,
bila je, kao i ranijih godina, meunarodnog
karaktera. Pored takmiara iz bh. kola na
ovoj manifestaciji su uestvovali mladi iz
17 zemalja. Na ovoj manifestaciji je bio
izloen 101 projekt, rad 130 uenika i 48
profesora. Rije je o projektima u funkciji
zatite okolia, utede energije ili pak onima koji unose inovacije u eksperimentalnu
nastavu fizike.
Struni iri, kojeg je obezbijedilo Drutvo fiziara BiH, ocijenio je da je projekt
uenika iz Rumunije bio najbolji meu
najboljima.

Najbolji odlaze u Drezden

U organizaciji Gete instituta BiH odrano je dravno takmienje iz njemakog
jezika za 21 uenika koji su pobjednici
kantonalnih takmienja u Federaciji BiH,
takmienja na nivou RS i Distrikta Brko.
iri kojeg su sainjavali Nina Vihman, direktorica Odjela za jezike pri Gete institutu, Oliver Joka, lektor Robert Bosh fondacije na Univerzitetu Demal Bijedi
u Mostaru i Lazlo Pap, lektor sa jednog
pedagokog fakulteta iz Maarske je, u
skladu sa Evropskim referentnim okvirom,
izabrao tri najbolja natjecatelja. Na nivou
A to je Amina Badnjevi iz Bosanske
Krupe, na nivou B Rusmir Aljiz iz Brkog
i na nivou C Tina Zeki iz Sarajeva.
Vihman je kazala da se ovih dana i u
drugim zemljama gdje postoji ovaj institut
odravaju slina takmienja. Nakon toga
pobjednici iz svih zemalja idu u Drezden
gdje e od 23. jula do 4. avgusta biti odrana Olimpijada. Uesnici Olimpijade e,
pored vjetine govora, itanja i pisanja njemakog jezika, kroz razne projekte dokazati da poznaju oblasti kao to su kultura i
politika u ovoj zemlji.

stvovalo je ukupno 56 kola.

Pobjednici, i to osmi put zaredom, bili
su uenici Osme osnovne kole Ilida,
a koji su bili i etiri puta dravni prvaci.
Uenici ove kole uestvovali su i na brojnim evropskim takmienjima na kojima su
ostvarili zapaene rezultate.

Neka vlada ljubav

U Osnovnoj koli amil Sijari na
Dobrinji 15. aprila je povodom Dana ove
kole i Dana Armije RBiH uprilien bogat kulturno-zabavni program. Uenici su
igrom, muzikom i pjesmom poslali poruku
Neka vlada ljubav.
Direktor kole Faruk Jabuar tim povodom je izjavio:
Tokom rata htjeli su ubiti kolu jer su
znali da tako mogu ubiti znanje. Ali, danas

Takmienje iz geografije
U sarajevskoj Osnovnoj koli Isak Samokovlija 8. maja je odrano kantonalno
takmienje osnovaca iz geografije.
U pojedinanom takmienju prvo i drugo
mjesto osvojili su Amila Jakubovi i Benjamin Hadihasanovi iz Osnovne kole
Isak Samokovlija, a tree Kemo Meki
iz Osnovne kole Hilmi ef. ari.
U ekipnom takmienju pobjednici su
uenici Osnovne kole Sokolje, drugo
mjesto zauzeli su uenici Osnovne kole
Isak Samokovlija, a tree uenici Osnovne kole Hilmi ef. ari.

Mladi o znaaju javne politike

U zgradi institucija BiH u Sarajevu sredinom maja odrana je finalna smotra 32
pobjednika tima iz cijele BiH, uesnika Civitasovog Projekta graanin. Cilj
ovog projekta je ohrabriti mlade da se informiraju o pojmu i znaaju javne politike,
metodama i postupcima koji se koriste u
procesu njenog formiranja, te nainu na
koji graani mogu uestvovati u njenom
kreiranju. Mladi su na ovogodinjoj smotri
radili na pronalaenju i rjeavanju problema javne politike u svojim zajednicama, a
posebna panja je bila posveena i nasilju
u koli.
24

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Pobjednici uenici
Osme osnovne kole
U KSC Vogoa odrano je 12. saobraajno-obrazovno takmienje uenika
osnovnih kola Kantona Sarajevo. Ue-

smo pokazali da ivimo i radimo.

Pored uenika i nastavnika ove kole,
meu brojnim zvaninicima sveanosti su
prisustvovali ambasador Malezije u BiH
Zulkifli Adnan, ambasador Njemake u
BiH Mihael munk, te ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Safet Keo.

Dan eljeznikog kolskog centra

Povodom 15. aprila, Dana eljeznikog
kolskog centra, u ovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi odrana je sveanost koju su
pripremili uenici i profesori. Uenici su
goste proveli kroz kabinete, radionice, biblioteku
Direktor eljeznikog kolskog centra
Ilija obot kazao je da su ove godine uz
Dan kole organizirana i otvorena vrata
za uenike osmih razreda osnovnih kola
kako bi ih pozvali da upiu ovu kolu.

Projekti o bh. batini

Nedavno su u Bonjakom institutu
promovirani najbolji interdisciplinarni
ueniki radovi projekta Otvori riznicu
tajni, zakucaj na vrata bh. ljepota. Najbolje radove u kategoriji srednjih kola

Ukratko
imale su Trea gimnazija i Mjeovita srednja drvno-umarska kola, a od osnovnih
kola Mula Mustafa Baeskija, Malta
i Osman Nuri Hadi.
Svim uenicima su urueni certifikati i
simboline nagrade.

projekt pod nazivom Vremeplovom kroz

matematiku.
Prezentaciji ovog projekta, kojim su se
maturanti oprostili od svoje kole, prisustvovao je veliki broj uenika i profesora.
Projekt je na zanimljiv nain predstavio
razvoj matematike kroz historiju.

u sarajevskom naselju Mojmilo, zasadili

su 25 lipa oko cijelog djeijeg igralita.
Cilj projekta, koji Udruenje realizira zajedno sa Opinom Novi Grad, prema rijeima Harisa Piplaa iz Udruenja tehniara hortikulture, jeste da se oplemeni naa
sredina i da svako dijete ima drvo o kojem
e brinuti.

Pokloni malim Romima

Povodom Dana Opine Novo Sarajevo,
uenici Osnovne kole Hrasno su 22.
aprila prezentirali projekt pod nazivom
Nai kolski drugovi Romi. Rije je o
multimedijalnom programu na kojem su
osnovci vrijedno radili. Nakon prezentacije, uenicima romske populacije koji
pohaaju ovu kolu, nastavno osoblje je
uruilo prigodne poklone.

Prirunik za profesore
Omladinska informativna agencija
(OIA), zajedno sa srednjokolskim profesorima i pedagozima, osmislila je edukacijski paket koji e biti koriten u nastavnim
predmetima poput predmeta Demokratija
i ljudska prava. Ovaj paket, po rijeima
izvrnog direktora OIA-e Jana Zlatana Kulenovia, treba pomoi da se u bh.
srednjim kolama na to adekvatniji nain
promovira aktivizam kod mladih.
Nakon zavrenih seminara u Sarajevu,
Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, bit e izraen prirurnik za profesore s metodama i
vjebama uz DVD sa TV emisijama koje
tretiraju probleme mladih.
Senad Ali, lan autorskog tima, inae profesor sarajevske Druge gimnazaije,
podsjeajui da je kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj prvo profesor treba
biti inovativan i produktivan, te kao takav
podsticati svoje uenike na aktivizam, pojanjava da ovaj paket nee nita revolucionarno izazvati, ali e biti dio procesa i
predstavljat e neiscrpan izvor mogunosti
podsticanja uenika na aktivniji odnos.

Matematiki vremeplov
Nedavno su maturanti sarajevske Tree gimnazije prezentirali multimedijalni

Direktorica SOS sela Suada oli izrazila je nadu da e se zasaene lipe primiti i
da e rasti, a djeca su obeala da e o njima
voditi posebnu brigu.

Planirana gradnja kole

Nagrade za najbolje radove
U Osnovnoj koli Edhem Mulabdi
23. aprila je sveano obiljeen Meunarodni dan djeteta Republike Turske. Djeca
iz ove kole, zajedno sa svojim vrnjacima
iz kola Safvet-beg Baagi i Mula Mustafa Baeskija priredili su bogat kulturno-zabavni program.
Pripadnici Turskog kontingenta EUFOR-a nagradili su uenike - autore najboljih likovnih i literarnih radova.

Promocija doktora nauka

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu 24.
aprila promovirano je osam doktora nauka
iz etiri naune oblasti.
U zvanje doktora poljoprivrednih nauka
promovirana je Nermina ulani, medicinskih nauka Mustafa Hiro, Raif Serdarevi i Amir Denjali. U doktora tehnikih nauka promovirani su Samir Ribi,
Nina Ugljen-Ademovi i Armin Hadrovi, dok je u doktora ekonomskih nauka
promoviran Dragan Kovaevi.

Nedavno su vijenici Opinskog vijea Novi Grad donijeli odluku kojom se

utvruje postojanje interesa i potrebe za
izgradnju kole na mjestu nekadanjeg zatvora u sarajevskom naselju Aneks. Odluka
je donesena na osnovu uraenog elaborata
o opravdanosti gradnje nove kole.
Izgradnjom kole trajno e se rijeiti
dugogodinji problemi uenika iz padinskih dijelova opina Novo Sarajevo i Novi
Grad.
Glavni razlog pokretanja i prihvatanja
ove inicijative je to je kola u koju trenutno idu uenici udaljena od njihovih kua i
po nekoliko kilometara, izjavio je Ahmet
Zeo iz press slube Opine Novi Grad.
Na osnovu dobivenih podataka iz tri
osnovne kole, u novu kolsku zgradu bi
ilo 825 uenika.

Drvo za svako dijete

lanovi Udruenja tehniara hortikulture, zajedno sa djecom i osobljem SOS sela
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

25

Ukratko
Upisano 892 prvaia
U prvi razred 15 osnovnih kola na podruju sarajevske Opine Novi Grad u
aprilskom roku upisano je ukupno 892 prvaia.
Najvie prvaia je upisano u Osnovnu
kolu Umihana uvidina 94, potom
u Osnovnu kolu Aleksa anti 92, u
Osnovnu kolu Avdo Smailovi 87, a
u Osnovnu kolu Skender Kulenovi 81
uenik.
Neto manje prvaia upisano je u osnovne kole Fatima Guni (75), Mehmedalija Mak Dizdar (66), Mea Selimovi
(63), Sokolje (60), Behaudin Selmanovi (55), amil Sijari (53), dok je
manje prvaia upisano u kole Osman
Naka (35), Dobroevii (36), Demaludin auevi (33), Osman Nuri Hadi (32), te 30 prvaka u privatnu kolu
Al Walidein Gazzaz.
Upis prvaia bit e nastavljen u avgustu
mjesecu.

Dan Osnovne kole

Aleksa anti
Dan Osnovne kole Aleksa anti obiljeen je 7. maja. Uenici su tim povodom
priredili bogat kulturno-zabavni program.
Sveanom obiljeavanju roendana ove
kole prisustvovali su i brojni gosti, meu
kojima i predstavnici italijanske humanitarne organizacije Time for Peace.
S ovom organizacijom odlino saraujemo ve 11 godina. Svake godine izdvaja
novac za pomo djeci slabog materijalnog
stanja u mjesenom iznosu od po 80 KM,
a ovog ljeta nai maliani e otputovati u
Italiji, kazao je Mario Ambroi, direktor ove kole.

Otvoren novi vrti

U sarajevskom naselju Bua Potok 8.
maja otvoren je vrti Zeko, ime je Javna ustanova Djeca Sarajeva bogatija za
jo jedan predkolski objekt. Vrti e biti
na raspolaganju ne samo novogradskim,
nego i malianima iz drugih opina.
Od kraja 2005. godine pa do danas, uz
kvalitetnu saradnju s resornim ministarstvima, opinama, te brojnim donatorima,
a prije svega uz ogromno i nesebino zalaganje uposlenika ove ustanove, realizirano je vie od 30 znaajnih projekata. Svi
ti projekti imali su samo jedan cilj, a to
je uiniti predkolski odgoj i obrazovanje
dostupnim irem krugu najmlaih, uz potivanje multietninosti, kulturnog i tradicionalnog bogatstva svih naih graana,
izjavila je Arzija Mahmutovi, direktori26

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

ca JU Djeca Sarajeva.
U sarajevskim vrtiima boravi oko 2.200
djece uzrasta od jedne godine do polaska u
kolu. Cijena usluga nije bitno mijenjana
od 1997. godine, kada je iznosila 130 KM,
a danas iznosi 140 KM.

Dan Mjeovite
srednje tekstilne kole
Nedavno je u sarajevskoj Mjeovitoj
srednjoj tekstilnoj koli, uz bogat kulturno-zabavni program, obiljeena 48. godinjica ove obrazovne ustanove.
Na ulazu u kolu postavili smo spomentablu naem rahmetli profesoru Huseinu
Bieviu, te nekadanjim uenicima kole
koji su dali svoje ivote za odbranu BiH,
kazao je direktor kole Omer Pajevi.
Direktor Pajevi je na sveanosti povodom Dana kole uruio novane nagrade
profesorima Emini Meanovi, Jasni Reneti, Zilhi Ahmedhodi i uenici Selmi
Fariz za angairanje u koli.

Dobili informatiki kabinet

Memorijalnog kompleksa u Potoarima,

uruili 77 paketa za pedesetak srebrenikih
i bratunakih osnovaca.
Pomo je prikupljena u okviru multidisciplinarnog projekta koji uenici ove gimnazije organizuju svake godine.
eljeli smo uraditi neto humano i odluili smo pomoi srebrenikim i bratunakim malianima. U akciju se ukljuilo skoro cijelo Sarajevo. Sretna sam to vidim
osmijehe na djeijim hrabrim licima, kazala je Sajra Galii, uenica ove kole.
Vrijednost svakog paketa je 130 KM, a
sadri hranu, kolski pribor, odjeu i dr.

Festival rada
srednjih tehnikih kola
Zenica U zenikoj gradskoj dvorani
Bilmie odran je deveti po redu festival srednjih tehnikih i strunih kola. Na
ovoj najveoj smotri stvaralatva i tehnike
kulture u BiH uestvovalo je oko hiljadu
mladih i njihovih mentora iz svih krajeva
Federacije BiH i Distrikta Brko.

Sarajevska Osnovna kola Mehmedalija Mak Dizdar dobila je 12. maja informatiki kabinet opremljen sa deset novih
raunara. Radi se o donaciji u okviru humanitarne akcije Dobro je initi dobroQuadro koju realiziraju firme Unimar i
Mobil media.
Ova donacija e biti od velike koristi
naim uenicima. Nedavno nam je Ministarstvo obrazovanja KS odobrilo prikljuak na internet tako da je sada informatiki
kabinet potpun, kazao je Munib Kukavica, direktor ove kole.

Paketi osnovcima
Srebrenice i Bratunca
Srebrenica Uenici treeg razreda
sarajevske Prve bonjake gimnazije, posredstvom Udruenja Majke enklave
Srebrenica i epa, 20. aprila su u krugu

Deveti festival rada srednjih tehnikih i

strunih kola okupio je na jednom mjestu
vie od 800 uenika 55 razliitih zanimanja, te dvije stotine mentora - nastavnika
iz 62 kole iz gotovo cijele drave. Svi oni
se takmie, osim u teorijskom dijelu nastave, u praktinom radu i inovacijama, te u
okviru izlobi uenikih radova iz redovne
nastave, vannastavnih aktivnosti, digitalne
fotografije, amaterskog filma, kazao je
izmeu ostalog Hasan Brki, predsjednik
Udruenja nastavnika srednjih tehnikih i
strunih kola FBiH.

Srednjokolci osvjetlali obraz

Srebrenik Na estom festivalu srednjokolskog dramskog stvaralatva, odranog od 17. do 24. aprila u Konjicu, meu
32 uesnika ovog festivala zavidno tree
mjesto osvojila je Dramska sekcija Mjeovite srednje kole iz Srebrenika. U vrlo

Ukratko
jakoj konkurenciji uenici ove kole izveli su predstavu Garavi sokak po tekstu
poznatog pjesnika Miroslava Mike Antia.
U predstavi su uestvovali uenici: Josef
Jerkovi, Elvis Joldi, Mao Mehmedovi, Mirza Selimovi, Edin Zahirovi,
Jasmin Kiki, Vanja udi, Halida Haski, Azra Jarevi, Miralem Jaarevi,
Amila izmi, zajedno sa voditeljima
Dramske sekcije Velidom Smajloviem,
Edisom Muratovi i Draenom Pavloviem.
Vrijedi posebno istaknuti da ovo nije
jedino znaajno priznanje srebrenikim
srednjokolcima, lanovima ove sekcije.
Godinama se u MC posveuje puna panja originalnom glumakom izrazu talentovanih uenika, a posebno je bio zapaen
nastup Dramske sekcije sredinom aprila
ove godine povodom obiljeavanja 31. godinjice rada i djelovanja MC.
E. Berbi

Donacija i multimedijalni centar

Tuzla Nedavno su francuska organizacija Studenti bez granica i Zajednica
graana BiH u Parizu, u saradnji sa Ambasadom Francuske u BiH, Gimnaziji Mea
Selimovi u Tuzli donirali 12 kompjutera.
Predsjednik Zajednice graana BiH u
Parizu Mustafa Drljevi je kazao da je pet
kompjutera dobila i Osnovna kola u Teoaku, a jedan Crveni kri u tom gradu. Dva
kompjutera poklonjena su i frankofonskom
klubu u Bihau.
To je akcija koju provodimo ve sedam
godina i do sada smo opremili 28 kola u
BiH. Ovoga puta akciji su se prikljuili i
francuski studenti, kazao je Drljevi.
Iz Tuzle i vijest da je prilikom nedavne posjete Univerzitetu u Tuzli federalna
ministrica obrazovanja i nauke Meliha
Ali kazala je da su osigurana sredstva u

federalnom budetu za poboljanje studentskog standarda, te da e kroz razliite

fondove studentima biti na raspolaganju
oko pet miliona KM. Taj novac e najvie
biti na raspolaganju studentima u okviru
stipendija, a samo u protekloj godini ova
populacija mladih je dobila 131 stipendiju
ovog ministarstva.
Svaki fakultet u Federaciji BiH mogao je da aplicira sa dva najbolja studenta
kojima bismo osigurali stipendije. Tako
namjeravamo i naredne godine. Takoer,
i studentski centri e moi predloiti po
dva studenta za stipendiju. Otvorili smo
i fond iz kojeg svaki student moe dobiti
studentski zajam od 2.500 KM, kazala je
ministrica.
Meliha Ali je posjetu Univerziteta u
Tuzli iskoristila kako bi otvorila i multimedijalni centar u Studentskom domu,
ija je vrijednost 100.000 KM. Centar je
opremljen sa sedam kompjutera i prateom
opremom.

Otvoren Proljetni salon 08

Travnik Osnovano 1972. godine, preregistrirano prije pet godina, Udruenje likovnih stvaralaca iz Travnika okuplja (za
sada) 52 umjetnika iz Travnika, Viteza,
Novog Travnika, Fojnice, Bugojna, Sanskog Mosta i Mostara. Otvoreno je i dalje
prema svim graanima, bez obzira na njihovu starosnu, spolnu ili nacionalnu strukturu i pravce stvaralatva. Iako je jo uvijek bez svojih prostorija i stalnih prihoda,
Udruenje sve vie utie na irenje likovne
kulture tako da izlobe posjeuje sve vei
broj graana, a mnoge kole organizuju
zajednike posjete uenika svakoj od mnogobrojnih likovnih manifestacaija. Tako je
bilo i prilikom otvaranja Proljetnog salona 08 koji je okupio veinu lanova koji
su se predstavili djelima raenim u raznim
tehnikama. Nakon prigodne besjede pred-

sjednika Udruenja Velida Trkia, govorile su Elvira Gorinjac, Vildana Kalo

i Fatima Masli, dok su lanice Alter
arta izvele uspjeli performans prema tekstu Prie o vezirovom slonu Ive Andria,
ija se radnja deava u Travniku.
Svojim radovima su se ovog puta predstavili: Ana Ani, Rasema Hrvai, Jasenka Jenko, Mustafa Varupa, Hajrudin
Kujundi, Velid Trki, Ismet Begovi,
Alisa aber, Ahmed Hrustanovi, Jasmina Muji, Vildana Kalo, Marija ari,
Stela uki, Beir Harai, Eno Tamburi, Fatima Sara, Sneana iljak, Amila
Seferovi, Dragica Kovaevi i Radivoje
Ljei, a za izlobu je tampan i vrlo lijepo
ureeni katalog sa reprodukcijama u boji
koji je uredio Mirko Adaip.
M. Gafi

Uenje na daljinu
Prijedor U Elektrotehnikoj koli u
Prijedoru uvodi se elektronsko obrazovanje u nastavi matematike i informatike. Za
opremanje informatikog kabineta u ovoj
koli Ministarstvo prosvjete RS dalo je
35.000 KM.
U ovoj koli kau da je uenje na daljinu izazvalo veliko zanimanje uenika koji
sada internet koriste i za uenje, a ne samo
za zabavu.

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

27

Povodi, miljenja, reagovanja

Nae je da uenicima
ukaemo na norme
Odgovor E. Ali na priloge
Uenici ponavljaju iste greke i Ne
sputavati uenike u izboru rijei, objavljene
u Prosvjetnom listu br. 113/114 i br. 115

113/114. broju Prosvjetnog lista (decembar 2007./januar 2008.) na str. 10-12 objavili ste moj rad pod naslovom
Uenici ponavljaju iste greke. Zahvaljujem na prostoru koji ste ustupili mom radu. U 115. broju objavljen je na str. 26
prilog pod naslovom Ne sputavati uenike u izboru rijei, iji
su potpisnici Mirsada i Sead Prljaa, a u 116. na str. 26-27 i prilog
Ifete Hasibovi pod naslovom Pustimo djeci da sama oblikuju
svoje reenice.
Poto u ovim prilozima ima prigovora i pitanja upuenih meni,
molim Vas da u sljedeem broju objavite i ovaj moj kratki odgovor.
Tekst Ne sputavati uenike u izboru rijei zavrava reenicom: Na jezik je bosanski, srpski i hrvatski, a to podrazumijeva
koritenje normirane leksike sa cijelog podruja Bosne i Hercegovine. Na ovome stavu temelji se osnovna primjedba dvoje potpisnika teksta na pristup koji sam imala u svome radu. Da podsjetim,
predmet moga rada bila je analiza odstupanja od normi bosanskog,
hrvatskog i srpskog jezika u 240 pismenih radova uenika od petog do osmog razreda jedne kole u travnikom kraju. Iako su u
pismenim zadaama najee pravopisne greke, pozabavila sam
se samo analizom odstupanja od gramatike i leksike norme. Na
svega nekoliko primjera pokazala sam da uenicima nije uvijek
poznato da pojedine lekseme imaju prednost u jednoj standardnojezikoj normi, druge u drugoj. Mislim da je potrebno upoznati
uenike sa savremenim stanjem triju standardnojezikih normi u
BiH, npr. s time da u standardnom bosanskom jeziku leksema pol
ima jedno, a spol drugo znaenje. S tim normama, predoenim u
vie prirunika, a ne samo u jednom, moemo se slagati, ali i ne
moramo, nae je da uenicima ukaemo na njih. A da sam i sama
za to kreativniji pristup u nastavi, pokazuje i to to sam svoj krai
osvrt na odstupanja od leksike norme zavrila stavom da je potrebno kod uenika stalno razvijati svijest o mnotvu mogunosti
koje im jezik nudi, o radosti izbora, o razvijanju sposobnosti prelaska s jednog varijeteta na drugi.
Povodom teksta Ifete Hasibovi nemam ta naroito rei: ona
malo hvali mlau kolegicu E. Ali, malo se prisjea svojih davnih poetaka i svoga profesora S. Markovia, a vie rui dananje
profesore, onako redom. Jasno je i zato: oni su krivi za bosansku
normu, kakvu-takvu, bez njih bismo imali samo dvije norme, ili
jednu, onu iz vremena S. Markovia. O ovome ne bih uope raspravljala; to je apsolvirano krajem prolog stoljea. Ukratko, drago mi je da sam svojim prilogom malo potaknula i druge da razmiljaju i piu o primjeni jezikih normi u kolskoj praksi, o tome
kako se to bolje snai u novonastaloj sociolingvistikoj situaciji,
kako odgovoriti izazovima multistandardnosti u jednom razredu i
u vienacionalnoj zajednici kakva je BiH. Jasno je da pritom moemo imati koristi samo od struke i nauke, ne i od emocija.
Elmedina Ali
28

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Promjene u kontinuitetu
Da li su dole na red
promjene i novine u nastavi vjeronauke?

ugo vremena nije bilo znaajnijih zahtjeva za nekim promjenama u pristupu nastavi vjerskog odgoja i obrazovanja, ak i
u nekim otvorenim pitanjima. Ipak, neke stvari kao da upozoravaju da je stiglo vrijeme da se i na tom osjetljivom planu neto
mijenja.
Nedavno je uzoriti kardinal Josip Bozani, s nivoa zagrebakog
Kaptola, pokrenuo vrlo vano pitanje: ta misle ueniki roditelji o
vjerskom odgoju i obrazovanju u kolama, ta predlau i ta bi moda
trebalo drugaije postaviti?
Kod nas je inicijativa da se vjeronauka uvede u obdanita i djeije
vrtie, makar i na mala vrata, pokrenula lavinu pravih pitanja, od onih
kome to ba sada treba, do toga nije li to ipak dodatno optereenje djeci
koja za takvo neto jo nisu dorasla, sve do potezanja vjerskih propisa
ta se moe a ta ne moe, do same pedagogizacije ove problematike.
I u redovima samih vjerouitelja nema jedinstva. Po jednima je porodica ta koja ugrauje vjeru u due djece, i to od malih nogu, a po
drugima tu je kola izuzetno znaajna, a oba ova vana inioca valjalo
bi uvaiti.
Bilo kako bilo, nastava vjerskog odgoja je ve odavno stekla pravo
graanstva u naim kolama. Moglo bi se rei da je religija, u uslovima
obezvreivanja mnogih vrijednosti, prije svega onih moralnih, ostala
njihov dosljedni uvar i zatitnik. Mnogo potenog, moralnog i estitog
upravo se preko vjeronauke direktno prenosi na uenike, na budue
generacije koje e nastaviti da utiu, svakako pozitivno, na odreena
kretanja u drutvu. Dodamo li ovome jo jedan bitan podatak po kome
su i u kadrovskoj, i organizacionoj, pa i programskoj orijentaciji prisutna znaajna pozitivna kretanja, postaje nam jasno da se mnogo toga
dobrog, drugaijeg i pozitivnog dogaa u nastavi vjeronauke, to je za
pozdraviti.
Svakako da od promjena u ovoj nastavi ne treba bjeati, tim prije to
je kod nas kompletno obrazovanje u znaku reforme od koje niko ne
moe biti izuzet niti ostati po strani. A u kojoj mjeri i koliko, stvar je
situacione procjene odreenih stanja. Svaka ishitrenost, nedoreenost,
povrnost, tenja za promjenama po svaku cijenu, moe samo tetiti.
Mora se, prije svega drugog, uvaiti kontinuitet nastavnog procesa, pa
i kad je rije o vjerskoj nastavi gdje takoe vae nastavna mjerila i
principi.
Najgora situacija koja nas moe zadesiti jeste ona da o nekim nastavnim pitanjima raspravljamo incidentno, kad se neto dogodi ili dok nas
neto ne povue za jezik, iako smo najee svjesni da se to upravo
moglo i oekivati. Gaenje poara uvijek nosi rizik zakanjele intervencije, a preventiva daje u najveem broju sluajeva prave rezultate.
Da rezimiramo: vjeronauk i vjerouitelji danas su potreba obrazovnog sistema kod nas. ak se ima utisak da se u tom pogledu nismo ba
mnogo pretrgli od pruanja pomoi i podrke neemu to je najpouzdaniji put do estitosti i moralnosti za one koji tek izrastaju i neumitno
dolaze. U ovom vremenu sve prisutnije duhovne degradacije kod nas,
duhovno i moralno u kolskim klupama mnogo vrijedi i znai. Drugo
je pitanje kakvu vjeronauku elimo u kolama. Svakako ne onu stereotipnu, ukalupljenu i odbojnu za promjene, naravno pozitivne, ve
onu prilagoenu vremenu u kojem ivimo. Sve to pak treba procesno
posmatrati i realizovati, da se uje rije teologa, ali i pedagoga, uenikih roditelja, zato ne, na odreeni dostupan nain, i samih uenika.
Ne treba nam u svemu tome bilo kakva javna rasprava ve dijalog nabrojanih subjekata o svim vanim pitanjima u nastavnom kontinuitetu
i u njegovim savremenim tokovima. I to otvoren, nauan, tolerantan i
konstruktivan dijalog u kome ponaanje u smislu eks katedra i magister diksit nemaju mjesta, odnosno do zajednikih stavova i rjeenja
zajedno treba doi i predloiti ih.
Eref Berbi

Zanimljivosti iz svijeta obrazovanja

Djevojicama
plaaju da idu u kolu

Samo 8,4 posto

uenika ita knjige

Djevojice koje pohaaju nastavu u dravnim kolama u finansijskoj prijestolnici

Indije, Mumbaju (nekadanjem Bombaju),
zavravaju kolsku godinu malo bogatije
nego to su poele.
Za svaki dan proveden na asovima
gradske vlasti uenicama plaaju po jednu
rupiju (dva centa), dok se djeaci vraaju
kuama bez iega drugog osim domaih
zadataka. Akcija ima dva cilja: jedan je da
se povea posjeenost kolama, a drugi se
uklapa u iru kampanju vlasti za jaanje,
odnosno popravljanje poloaja djevojica
i ena.
Prema indijskim svadbenim obiajima,
nevjeste odlaze u porodicu supruga zajedno sa mirazom. Zato porodice vie ulau
u sinove nego u kerke, iako je raskorak
izraeniji u seoskim predjelima Indije
nego u Mumbaju. Mumbajske djevojice
vide plan vlasti kao priliku za lako stjecanje novca.
Jedna od tih uenica, inae zvijezda
kole, je i trinaestogodinja Ajea Hanih.
Prole godine izostala je sa nastave samo
12 puta kada su ona ili njeni roaci bili bolesni. Njena majka kae da od novca koji
dobije za redovno pohaanje nastave moe
kupiti haljinu, ali djevojica eli tedjeti
novac i platiti kolarinu za iduu godinu.

Nedavno istraivanje pokazalo je da djeca u Srbiji za svakodnevnu komunikaciju

koriste tek nekoliko desetina rijei. Samo
8,4 posto srednjokolaca ita knjige, dok
ih 37 posto nikad nije ulo u biblioteku.
Brate, smaram se, mislim, ovaj, u fazonu, pali, ekstra su najei izrazi koji
se mogu uti od prosjenog srbijanskog
kolarca.

osnovne kole Centar u gradiu Vejkros.

kolski dunosnici alarmirali su policiju
nakon to je jedan djeak rekao uiteljici
da je jedna djevojica u kolu donijela no.
Otkrilo se kako su uenici planirali onesvijestiti uiteljicu kristalnim draem za papir, zavezati je lisicama i selotejpom, te je
izbosti noem.
Osmogodinjaci i devetogodinjaci navodno su bili bijesni na uiteljicu, jer je
jednog od njih ukorila to je stajao na stolici. Dvoje uenika uhapeno je na temelju
optubi za maloljetnike, a oekuje se jo
jedno privoenje.

Divljanje tinejdera po koli

Rezultati istraivanja pokazuju da su

reenice kod uenika u osnovnim i srednjim kolama izuzetno loe. Konstrukcija
im je takva da podsjea na reenice u engleskom jeziku, to je nedopustivo. Loa je
i upotreba pravopisnih pravila, izjavila je
saradnica Instituta za pedagoka istraivanja Jelena Stevanovi.
Istraivanje je, takoer, pokazalo da 45
posto uenika prvih razreda osnovnih kola formulira svoje izjave koristei samo
jednu ili dvije rijei.

Pet razularenih tinejdera, naoruanih

bejzbol palicama i maetama, protutnjalo
je kroz jednu kolu u predgrau Sidneja,
lomei prozore, zastraujui uenike i nanosei povredu glave jednom od nastavnika, saopila je policija i navela da je 19
osoba lake povrijeeno u tom napadu.
Tinejderi, koji imaju izmeu 14 i 16 godina, uhapeni su i vjerovatno e biti optueni za pokuaj nanoenja teke tjelesno
povrede, za ta se moe dobiti do sedam
godina zatvora, prenijele su agencije.
Njihova imena nisu objavljena, poto se
radi o maloljetnicima. Jo nije poznat razlog njihovog napada.

Na oglasnoj ploi
imena debele djece

kolsku godinu zavravaju bogatije

Ostali bez ocjena

Zbog greke na kompjuteru uenici etiri kole u SAD ostali su bez evidencije o
ocjenama tokom jednog mjeseca nastave.
kola Evansville-Vanderburgh objavila
je na svojoj internetskoj stranici da se problem dogodio tokom proljetnih praznika.
Strunjaci iz IBM-a kau da je do gubljenja podataka dolo zbog nesretne i vrlo
rijetke kombinacije problema s raunarom
i podrkom za uvanje podataka. Neki nastavnici sauvali su privatnu evidenciju o
ocjenama, ali ipak ih je vei broj imao povjerenje u kompjutere.
Uenici su razliito raspoloeni i nakon
incidenta, ovisno o tome kakve su ocjene
imali.

Nedavno je u vrtiu Ciciban u Velikoj

Gorici pored Zagreba medicinsko osoblje
izmjerilo tjelesnu teinu predkolaca. Na
oglasnoj ploi vrtia postavili su liste djece s podacima o njihovoj teini. Uz imena
djece koja su tea od predvienih granica
za tu dob crvenim slovima je pisalo: debljina.
Ministarstvo obrazovanja i sporta Hrvatske brzo je reagiralo na anonimnu dojavu
okiranog roditelja, koji potez uprave smatra diskriminatorskim.

Osujeen napad
djece na uiteljicu
Grupa osnovaca od osam i devet godina u amerikoj saveznoj dravi Dordija
planirala je napasti svoju uiteljicu, te su
u kolu donijeli no za meso, lisice i selotejp.
Podijelili su zadatke, koji su ukljuivali
prekrivanje prozora i ienje nakon to
obave ono to su naumili. U zavjeru je bilo
upleteno devet djeaka i jedna djevojica iz

Nasilno ponaanje
pijanog uenika
Nedavno se u osnovnoj koli u Dugom
Selu (Hrvatska) odvijala prava drama. etrnaestogodinji uenik pijan je doao na
nastavu te poeo divljati po koli. Prvo je
fiziki nasrnuo na jednu uenicu i istukao
je, a svoj bijes je iskalio i na kolskoj psihologinji kod koje je polomio staklo i razrezao sebi ruke.
U koli su odmah pozvali Hitnu pomo,
a nasilni djeak je nasrnuo i na njihovu
ekipu koja ga je na kraju ipak uspjela savladati i odvesti u bolnicu.
Za to vrijeme nekoliko stotina uenika u
Dugom Selu, jednom od najveih u Hrvatskoj, u strahu je bilo zakljuano, a nastava
je, prema nekim informacijama, produena ak dva sata.
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

29

Pria Prosvjetnog lista

Luis Fernando Verisimo *)

KRIZA

avrit e se zima, i jednog dana e se protegliti na plai

uz obavezno Aaah... i pomislit e: lijep je ivot. Dobro sad, nije ba tako lijep. Ljudi umiru od gladi u raznim
dijelovima svijeta, ak i u mojoj okolini. Ljudi se ubijaju, berze
propadaju. Sida. Brazilska vlada. Nedostatak novca.
Ali ovdje, na ovoj plai, pod ovim suncem, sa ovim proljetnim
povjetarcem koji, s vremena na vrijeme, pree preko tijela kao
saft kojim se prelijeva peenje da se ne bi osuilo, ivot je sasvim
neto drugo. To su prednosti plae. Skinemo odjeu i odjednom
se naemo u dodiru sa osnovnim stvarima postojanja. Osjeamo
pijesak pod golim stopalima, osjeamo patos planete. Nita te ne
dijeli od Zemlje. Ni asfalt ni on od cipele. Miris mora. Prastari
miris mora. Koliko je od ovih mirisa koje mi svakodnevno osjeamo poznavao primitivni ovjek? Vrlo malo. Znao je samo za
prirodne mirise. More, trava, zemlja nakvaena s kiom, mirisi
sopstvenog tijela.
Dobro sad, pomislit e ti, ja miriem na losion poslije brijanja,
dezodorans i kremu za sunanje, na stvari koje primitivni ovjek
nije koristio. Kada bih nekim udom sada bio prebaen u prahistoriju, prouzrokovao bih senzaciju po peinama. Naravno, i zbog
orca i tamnih naoala, ali naroito zbog mirisa. Praljudi bi me
okruili duboko uzdiui. Kako bih im objasnio zato miriem kao
procvjetala livada? Ali ovaj miris mora je isti od nastanka svijeta.
Kada na plai skine odijelo, ovjek simbolino svlai sa sebe
slojeve civilizacije koji ga dijele od neposrednog dodira sa prirodom. Uh, ivote lijepi! Ne skidam orc samo zato to tu, ipak,
ima i svijeta sa djecom. Ovdje me nita ne dotie. Kod kue sam,
u svom elementu. Ja sam mukarac u svom habitetu. Udiem lijep
i ist zrak koji je tu samo zato da bi mene odrao u ivotu. Niko
me nije pitao, ali ne bih mijenjao ovaj raspored ni za ta na svijetu.
Bog, pravi autokrata, stvarao je svijet po svom eifu, nije sluao
bazu, nije raspisivao plebiscit, a to, ako se malo bolje pogleda,
naa srea. Jer, da se Stvoritelj odluio za demokratske metode,
kosmos ni danas ne bi bio gotov, a mi bismo proputali sve ove
sjajne televizijske serije.
ivimo u svijetu kakav nam je dat i jo nikoga nisam uo da
proces stvaranja svijeta naziva boijim faizmom. Ja se barem ne
alim. Mislim da je kosmos super stvar i ne bih pravio drugaiji
30

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

svijet, mada se slaem da su neke stvari - kao, naprimjer, Saturn

i cio repertoar Hulija Iglasijasa - vrlo sumnjivog ukusa. Ali zato:
jagode, duga, molekularna struktura, polje sa itaricama, ena,
zvijezda padalica govore samo jednu stvar: Bog - genije.
Dobro mi je, zatien sam. Ovdje, dok leim na ovom vrelom
pijesku, osjeam kako se moja planeta kree i osjeam se kao da
sam ponovo u zaljuljanoj kolijevci. Mi smo stara vrsta, imamo
stari dogovor sa ovom starom loptom koja se okree oko starog...
Jesi li itao o ozonskom omotau?
ta?
Izvini, jesi li, moda, spavao?
Ne, ne, kakav omota?
Ozonski.
A ta je s njim?
Otkrili su da nestaje.
Kako to: nestaje!?
Unitava se. To je ozonski omota koji filtrira suneve zrake i
titi nas od njihovog tetnog djelovanja. Otkrili su da postoji rupa
u ozonskom omotau i da se stalno poveava.
ta sad, pomislit e, dok skuplja svoje stvari: pekire, policajce, porodicu, da pobjegnu od sunca. Samo nam je jo to falilo.
Kriza je dospjela i do stratosfere. Kuda sad pobjei!?

*) Luis Fernando Verisimo (Verissimo) jedan je od najpopularnijih

savremenih brazilskih pisaca. Roen
je 26. septembra 1936. u Porte Alegreu. Odrastao je u SAD, gdje je ivio
od 1943. do 1945. i od 1953. do 1956.
godine, kada je zavrio srednju kolu.
Radio je u izdavakoj kui Editor
Globo u Porto Alegreu, u odjeljenju
za grafiku i dizajn. Objavio je nekoliko knjiga od kojih su mu najpoznatije
Klub anela i Borhes i vjeiti orangutani.

Prosvjetni radnici pjesnici:

MELIDA TRAVANI

STVARI JEDINSTVENE NAMA

Svijea,
obina bijela svijea,
topim se,
curim,
hiljadu sam vrelih kapi.
Sjea li se
kako smo kao djeca
voljeli zagnjuriti prste
u ostatke nekada velike dive,
posmatrajui u njima
otiske svojih prstiju...?
Divne li radosti!

onano smo u prilici da vam u ovoj rubrici predstavimo i

jedno novo ime, a to uvijek inimo sa velikim zadovoljstvom. Rije je o Melidi Travani, roenoj 22. 3. 1985.
godine u Doboju. Gimnaziju je zavrila u Tenju, a u septembru
2007. godine diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Tuzli, na
Odsjeku za bosanski jezik i knjievnost. Za natprosjean uspjeh
ostvaren tokom kolske 2006/2007. godine dobitnica je Srebrene
plakete Univerziteta u Tuzli. Sada je studentica Postdiplomskog
studija iz knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Dobitnica je tree nagrade "Mak Dizdar" za neobjavljenu zbirku pjesama na manifestaciji Slovo Gorina 2007. godine u Stocu.
Pored poezije, pie prie i tekstove iz oblasti knjievne kritike.
Poeziju je objavljivala u asopisima Ostrvo, Razlika, Gradovrh,
ivot i Motrita.

Radi u Centru za kulturu i obrazovanje u Tenju.

KLATNO
Jutros je na mene pala
paukova mrea.
Zarobljena u neprobojnu tkaninu
to mi stie grudi, oduzima dah...
Mozak je ve doivio veliki prasak.
Ali,
sat na zidu me uspavljuje...
Tika-taka...
I opet tika-taka, tika-taka...
Prestat e,
jednom mora prestati.

PUTOVANJE MIMO SVIJETA

Spakovala sam cijeli ivot
u jedan kofer,
za pola sata ispriala ti
sve o sebi,
sada, evo, ekam
da onaj smijeni ovjeuljak
pitaljkom oznai polazak voza.
Uradit u to kako
je uradila i Ana Karenjina.
Lice mi u guvi gubi sjaj,
postaje neprimijetno,
srce luaki lupa.
Ah,
zaboravila sam ti rei:
u posljednjoj ladici mog ormara
ostavila sam ti par fotografija
sa boanstvenim osmijehom.
Znam:
takvu si me volio.

TRAG
najljepa stvar na svijetu je
svaliti se na udobni krevet,
leati cijeli dan,
vlaei usne sokom od narande.
s vremena na vrijeme
zamiriti
i poeljeti poneku elju.
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

31

Iz historije bosanskohercegovakog kolstva

Dar-ul-muallimin

kola koja je za svoje vrijeme znaila mnogo

Za sve vrijeme svog postojanja Dar-ul-muallimin je dao nekoliko stotina svrenih
apsolvenata, koji su se preteno posvetili zvanju muallima, neki su prihvatali dunosti vjerouitelja u osnovnim kolama ili su nastavljali kolovanje na erijatskoj sudakoj koli ili u Carigradu, osposobljavajui
se za erijatske suce, muderise i za druge vie duhovne slube, dok su se neki, pored svoje muallimske
slube, usavravali i polagali u Rijasetu ispite za vjerouitelje u srednjim kolama

nastavnom programu navedeni su ciljevi za svaki predmet: zemaljski jezik, pedagogija, zemljopis, povijest, prirodopis, prirodoslovlje, raun, geometrija, tursko pismo,
krasopis i gospodarstvo, kao i nastavni sadraji za svako godite
posebno.
Cilj nastave srpskohrvatskog jezika bio je pravilno itanje i razumijevanje onoga to se ita po sadraju i formi, sigurnost u pismenom i usmenom izraavanju misli, sposobnosti u sastavljanju
poslovnih sastavaka, poznavanje najznaajnijih domaih knjievnika i njihovih djela, poznavanje pravopisa i gramatike (raene
su sve promjenljive i nepromjenljive vrste rijei u svim oblicima,
zatim reenica mnogostruna sloena, stegnuta i skraena, reenina zgloba i sveza...).
Nastava pedagogike imala je za cilj: Poznavanje nauke o uzgoju. Tjelesni i duevni uzgoj. Pojam, zadaa i sredstva uzgoja.
Upute u nastavi. U treem razredu izuavali su se sadraji iz psihologije, te kraa primjena ope didaktike.
Nastavni cilj u zemljopisu bio je: Potanje poznavanje Bosne i
Hercegovine, Austro-Ugarske monarhije, te europske Turske. Pregledno poznavanje Evrope i drugih dijelova svijeta s obzirom na
najvanije za gospodarstvo, obrt i trgovinu, proizvode i prometne
prilike. Izuavali su se pojmovi vezani za zemljovid i globus,
temeljni pojmovi fizikalnog i matematikog zemljovida, poznavanje Bosne i Hercegovine u njenim prirodnim i politikim prilikama, te glavni proizvodi, kulturne i prometne prilike, sunev
sistem, prirodne prilike i politika podjela Evrope, mora koja je
opkoljavaju, trgovake veze Austro-Ugarske monarhije i najznaajnijih trgovakih i industrijskih drava.
Nastavni cilj povijesti bio je: Povijest Bosne i Hercegovine i
Austro-Ugarske monarhije. Najglavnije iz ope povijesti uz neprestano isticanje dogaaja koji su najznamenitiji za kulturni razvoj i
socijalni napredak ovjeanstva. Prikazivanje istorijskog razvoja,
najglavnije o dunostima i pravima dravljana. Najglavniji dravni oblici s obzirom na upravu i ustav. Izuavala se povijest sva tri
vijeka, prikazivanje slavenskih naroda, te Arapa i Osmanlija.
Cilj nastave prirodopisa bio je: Buenje smisla i ljubavi za
prirodu. Poznavanje glavnih zastupnika u sva tri prirodna carstva s
obzirom na njihovo praktino znamenovanje u graanskom ivotu
i u ekonomiji prirode. U prvom goditu izuavala se zoologija,
botanika u drugom, a u treem goditu mineralogija i geologija.
U nastavi prirodoslovlja isticao se cilj: Poznavanje naglavnijih fizikalnih pojava na temelju posmatranja, iskustva i eksperimenata.
Iz predmeta raun uile su se sve etiri raunske operacije i
olakice s cijelim i decimalnim brojevima i zakljuni raun (prvo
godite). U drugom goditu razlomci, postotni i kamatni raun s
primjenom zakljunog rauna. U treem goditu sloeno pravilo
32

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

trojno, kvadriranje i kubiranje, postotni raun trokova u skladu sa

potrebama praktinog ivota i kuanstva.
Geometrija je bio zaseban predmet, zahtijevao je upotrebu
pribora za geometriju. Izuavali su se geometrijski likovi i tijela,
izraunavao obim i povrina, Pitagorina teorema.
S predmetom krasopis njegovao se itljiv i lijep rukopis latininog i irilinog pisma, osobito pri pisanju razliitih zadaa kao i
vjebanje u lijepom pisanju kredom na tabli.
Od svjetovnih predmeta uilo se i tursko pismo. Zahtijevalo se
lijepo pisanje i poznavanje turskih rijei u svim oblicima, sastavljanje kraih pisama i poslovnih sastavaka, te obraivanje Inaha.
U nastavi gospodarstvo isticao se cilj: Naela za pojedine grane gospodarstva. Gojenje najvaijeg gospodarstvenog bilja, uzgoj
domaih ivotinja. Teoretiki to vie uzgojiti uenike da mogu
valjano, ne samo ureivati svoje zemljite nego kako e moi upuivati i narod u unapreenju racionalnog gospodarstva.
Po nazivu jezika srpsko-hrvatski moe se pretpostaviti da je
ovaj nastavni program donesen iza 1907. god. jer je od te godine uveden zvanian naziv jezika srpsko-hrvatski. U ovaj program
uvrten je i predmet gospodarstvo koji se u nastavnom planu iz
Izvjetaja o upravi iz 1906. ne navodi niti u svjedoanstvu. Mogue je da je u meuvremenu dolo do manjih izmjena nastavnog
plana i programa o emu je govorio i Mulabdi ali nije precizirao
godinu. Dar-ul-muallimin je postojao od 1892. i radio kako je i
zasnovan sve do 1909. Te godine dolazi do neke promjene u radu
ovog zavoda, ukida se svake godine po jedno godite, to traje
do 1914. godine. Od tada se Dar-ul-muallimin podie na etiri
godine.

Reforma Dar-ul muallimina

Poslije plana za reformu mekteba Ulema medlis je sastavio i
program za reformisani Dar-ul-muallimin1. Poslije mnogo peripetija dolo se do zajednikog plana reforme medresa i Dar-ulmuallimin. Donesen je i plan predmeta koji su se trebali izuavati
s kratkim programom. Iz plana se moglo vidjeti da je predvieno
izuavanje kako vjerskih, tako i svjetovnih predmeta: arapski jezik sa knjievnou, turski jezik sa knjievnou, bosanski jezik
sa knjievnou, matematika, svjetska povijest, zemljopis, biologija sa geologijom, fizika, kemija i pedagogija sa psihologijom.
U istom broju list Misbah donosi izjavu Ulema medlisa da e
se poveati zahtjevi u vjerskim predmetima. Svjesni su i nedostatka naobrazbe i iz svjetovnih predmeta i saglasni da se iz ovih
predmeta proire nastavni sadraji, ali minimalno. Ulema medlis stoji na stanovnitvu da Dar-ul-muallimin mora imati karakter
vjerske kole i trai da svjetovni predmeti u Dar-ul-mualiminu ni
u kom pogledu ne majoriziraju medresansku obuku, niti joj budu
na tetu. Na sjednici izvanrednog zasjedanja Sabora od 19. juna
1913. godine raspravljalo se o reformi Dar-ul-muallimina i njego-

Iz historije bosanskohercegovakog kolstva

vom podizanju sa tri na etiri godine, te hoe li se vjerski predmeti
prenijeti u Dar-ul-muallimin ili e se i dalje izuavati u medresama, a da se u njemu ue samo svjetovni predmeti.
Godine 1913. Dar-ul-muallimin se spaja sa Kurumlijom i smjeta u njene prostorije.
Dizdar Muhamed Emin navodi da na tako spojenom Dar-ulmualliminu i Kurumliji su radili Mufti Muhamed ef. prvi muderis i upravitelj Kurumlije, Bajri Mulla ef. drugi muderis, Berberovi Hafiz Hamdi ef., zamjenik Bajria za vrijeme njegovog
odlaska na had, a kasnije kao stalni trei muderis, Haznadarevi
Ibrahim ef., upravitelj Dar-ul-muallimina, Muteveli Asim beg i
Muli Hamdija uitelj Dar-ul-muallimina, svi kao stalni nastavnici, a kao honorarni bili su zaposleni Dafi Hadi Hafiz Asim ef.,
gimnazijski vjerouitelj, Burek Ahmed ef., uak Hafiz Sulejman
ef., a neko vrijeme i uitelj Kreevljakovi Hamdija ef. i Rakovi
Miralem ef2.
Zahtjev da uenici Dar-ul-muallimina radi vieg vjerskog obrazovanja istovremeno pohaaju i neku od sarajevskih medresa
doprinosio je i prilivu slualaca i na Kurumli medresi, koja je
i pored izvjesne stagnacije jo uvijek slovila kao najkvalitetnija
kola. Polaznici Dar-ul-muallimina su istovremeno pomagali ovoj
medresi ne samo brojem nego i kvalitetom.
inili su to svojim obrazovanjem, jer je na uiteljskoj koli bilo
vie svjetovnih predmeta, oba pisma: latinica i irilica kao i novih
pedagokih metoda u nastavi3. Hanikah medresa je radila samostalno, ali su njeni uenici pohaali Dar-ul-muallimin kao redovni
aci.
U 1914. godini trogodinji Dar-ul-muallimin se reformie i podie na etverogodinji. Samim tim se nastavni plan i program
proiruje, te se pored svjetovnih predmeta, koji su se iskljuivo
predavali u trogodinjem Dar-ul-mualliminu, uvode i vjersko-orijentalni predmeti:
Arapski jezik
Ibadat
Muamelat
Akaid
Ahlak
Turski jezik
Tarihi islam
Kiraet
Hati - arebi
Istina, ovi predmeti nisu obuhvaeni u Nastavnom planu i programu etverogodinjeg Dar-ul- muallimina, ali u Zapisniku sa
uiteljske sjednice Dar-ul-muallimina odrane 15. XI 1915. navedeni su predmeti, predavai i raspored sati.
Nastavno osoblje i predmeti:
Red broj

PREDMETI

PREDAVAI

Arapski

Mehmed ef. Mufti

Ibadat

Mula ef. Bajri

Muamelat

Mula ef. Bajri

Akaid

H. Ahmed ef. Hadijamakovi

Ahlak

H. Ahmed ef. Hadijamakovi

Turski

Ahmed ef. Burek

Tarihi - Islam

Hifzi ef. Mufti

Kiraet

Hadi Asim ef. Dafi

Hati - arebi

Hafiz Sulejman ef. uak

10

Jezik

Muli i Haznadarevi

11

Raun i geometrija

Asimbeg Muteveli

12

Prirodne nauke

Asimbeg Muteveli

13

Gospodarstvo

Asimbeg Muteveli

12

Zemljopis i Povijest

Haznadarevi Ibrahim

15

Krasopis

Haznadarevi Ibrahim

16

Pedagogija

Muli Hamdija

Vjerski predmeti koji su se izuavali u reformisanom Dar-ul

-mualliminu su:
- Ibadat - obredoslovlje (vjersko ienje, namaz, post, zekat,
had, halal i haram).
- Muamelat - imovinsko pravo (kupoprodaja, poljoprivreda, nasljedno pravo, oporuke, kamata, ugovori)
- Ahlak - islamska etika (ponaanje i obiaji)
- Tarihi Islam - historija islama
- Kiraet - pravilno uenje Kur' ana, to ukljuuje i Tadvid - pravila o uenju Kur' ana.
- Hati-arebi - pisanje arapskog pisma - kaligrafija
Nastavni plan za etverogodinji Dar-ul-muallimin bio je podijeljen na etiri godita i obuhvatao ove predmete: jezikoslovlje (u
sva etiri godita po 4 asa), zemljopis i povijest, prirodne nauke,
raun i geometrija, takoer po 4 asa u sva etiri godita, pedagogija (uprva tri godita po 5 asova, a u IV goditu 6 asova),
krasopis (u prva tri godita po 1 as), crtanje (u prva tri godita po
1 as), gimnastika (u prva dva godita po 1 as) i gospodarstvo (u
III goditu 1 as, u IV goditu 2 asa).
Uporeujui predmete i broj sati sedmino po goditima, kako
je navedeno u nastavnom planu, sa zapisnikom sa sjednice, moe
se zakljuiti da se ovaj plan u potpunosti nije primjenjivao u praksi. Razlog moe biti preoptereenje uenika prekobrojnim asovima iz pojedinih predmeta.
Predmeti crtanje i gimnastika nisu uvrteni u raspored, moda
zbog nedostatka nastavnog kadra, to je bila esta pojava pa se iz
tih predmeta prakticiralo polaganje ispita na kraju kolske godine.
Uporeujui nastavni program trogodinjeg i etverogodinjeg
Dar-ul-muallimina (koji je nepotpun), evidentno je da su zahtjevi
iz gotovo svih predmeta podignuti na neto vii nivo i da je gradivo raireno na etiri godita.
Iz jezikoslovlja precizirani su gimnazijski udbenici.
Izuavanje zemljopisa proireno je sadrajima: klima, hidrografija, ovjek i rase.
U povijesti preciziran je u prvom goditu Stari vijek, istoni
narodi, Grci i Rimljani. U drugom goditu Srednji vijek, seoba
naroda, kristalizacija evropskih drava, opirnije o Arapima i povijesti Bosne i Hercegovine. U treem goditu kulturni momenat
na poetku ovog vijeka, izumi i otkria i politika povijest do Revolucije. etvrto godite najnoviji vijek od Revolucije do danas.
Za pedagogiju je karakteristino preciziranje udbenika za svako godite. Za prvo godite I dio pedagogije autora Basarieka,
za drugo godite II dio pedagogije istog autora i hospitalizacija u
mektebi-ibtidaiji po dva sata sedmino. Tree godite specijalna
metodika po treem dijelu pedagogije Basarieka i po dva sata
sedmino hospitalizacije te vjebe u praktinom radu u koli po
dvije sedmice. U etvrtom goditu je bila predviena povijest nauke o uzgoju - Basariek, te vjebe u praktinom radu u ibtidaijama, a po mogunosti i u dva nia razreda osnovne kole po vie
sedmica.
Spominje se i higijena - novi nastavni predmet po jedan sat sedmino.
Razlog za uvoenje vjersko-orijentalnih predmeta u etverogodinjem Dar-ul-mualliminu svakako je bio taj to su od 1914.
godine njegovi polaznici iskljuivo pohaali etverogodinji Darul-muallimin, a ne uporedo s njim i medresu, to je bio sluaj kod
trogodinjeg Dar-ul-muallimina. Planirano nastavno gradivo za
trogodinji Dar-ul-muallimin, uvoenjem vjersko-orijentalnih
PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

33

Iz historije bosanskohercegovakog kolstva

predmeta, je razdijeljeno na etiri godita, a samim tim je smanjen
i broj sedminih sati to je navedeno u razjanjenju za etverogodinji Dar-ul-muallimin.

Udbenici koriteni u Dar-ul-mualliminu

Uenici su, na poetku kolske godine, dobivali udbenike koje
su vraani koli na kraju kolske godine. Vlada je propisivala udbenike za svjetovne predmete. To su prvenstveno bili udbenici
koji su se koristili u ostalim odgovarajuim kolama u Monarhiji,
preteno dobijeni iz Hrvatske.
- itanka za III i IV razred osnovnih kola i gramatika za osnovne kole (u prvom goditu)
- itanka za gimnazije i gramatika bosanskog jezika, autor Divkovi ( u drugom goditu)
- itanka za gimnazije i Izvaci iz poetike Petraia
- itanka za gimnazije autora Milera, Izvaci iz poetike Petraia, te Milerovi Izvaci iz povijesti knjievnosti
- Zemljopis za srednje kole, autor Rihter (u prvom i drugom
goditu)
- Zemljopis (trgovina i promet), autor Zehden (u treem i etvrtom goditu)
- Povijest - opa povijest Klaia (u prvom goditu)
- Povijest (srednji i novi vijek), autor Lilek (u drugom, treem
i etvrtom goditu)
- Prirodopis (zoologija), autori Medi i Prica (u prvom goditu)
- Prirodopis (botanika), autor Kipoti
- Raunica za niu gimnaziju A. M. Matia (u sva etiri godita)
- Pedagogija, autor Basariek (u sva etiri godita)

Hronologija prestanka rada Dar-ul-muallimina

Spajanjem Dar-ul-muallimina sa Gazi Husrev-begovom Kurumlijom medresom 1913. godine (po zakljuku Ulema medlisa i
Vakufsko-mearifskog saborskog odbora) i njegovim preseljenjem
u zgradu Kurumlije medrese, dotadanji red i nain obrazovanja u
njoj je poremeen. I dalje su uenici Medrese pohaali predavanja
na Dar-ul-mualliminu, ali su redovno polazili sabahske i ikindijske dersove u Medresi, dok je raspored sati u Dar-ul-mualliminu
bio podeen prema nastavi u Medresi. Od tada tri kolske godine (1914/15, 1915/16. i 1916/17.) nastava se odravala po redu i
rasporedu nastalom na temelju dotadanjih nastavnih planova ove
dvije ustanove ali prilagoenih novonastaloj situaciji - tvrdi Tralji4.
U cilju osavremenjavanja islamskog odgojno-obrazovnog procesa u mektebima i vjeronauke u dravnim osnovnim i srednjim
kolama, sa savremeno kolovanim vjerouiteljima, Uleme-medlis odluuje otvoriti 1916/17. godine osmorazrednu okrunu medresu u Sarajevu s tim da se postepeno ukine Dar-ul-muallimin.
U jesen 1917. godine otvoren je prvi razred nove medrese, a u
Dar-ul-mualliminu nije. I sljedee dvije godine nije otvoren prvi
razred u Dar-ul-mualliminu (a ni u Kurumliji medresi), pa je
zavretkom kolske 1919/20. godine Dar-ul-muallimin prestao
potpuno s radom. Time je i Kurumlija medresa ostala bez uenika.
Nakon ovog neuspjelog pokuaja sa okrunom medresom doi
e do sjedinjavanja Kurumlije i Hanikah-medrese u jednu, Gazi
Husref-begovu medresu.
Uinjena je velika nepravda u rangiranju ove kole od strane
34

PROSVJETNI LIST, maj / juni 2008.

Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije 1935. godine, kad

joj je dodijeljen rang dvogodinje srednje kole. Uz velike napore Ulema - medlisa u Sarajevu i Islamske vjerske zajednice
u FNRJ, nepravda je ispravljena. Ministarstvo prosvjete - odjeljanja za srednje kole u Beogradu, pod brojem 8594 od 13. aprila
1939. godine, usvojilo je miljenje Glavnog prosvjetnog savjeta
pod brojem 327, koje glasi: Svrena reformisana kola Dar-ulmuallimin u vremenu od 1813. do 1920. godine ima rang srednje
strune kole sa zavrnim ispitom koji odgovara rangu svrene
uiteljske kole sa uiteljskim ispitom zrelosti. Svjedodba svrenog reformisanog Dar-ul-muallimina za oznaeno vrijeme vai
kao kvalifikacija samo za uitelja narodnih kola islamske vjeroispovijesti.
Ulema - medlis na svojoj sjednici od 12. 6. 1958. godine pod
brojem 835 zakljuuje da Vrhovnom islamskom starjeinstvu u
FNRJ predloi da se i svrenicima trorazrednog Dar-ul- miallimina prizna rang pune srednje kole, uz obrazloenje da izmeu
jednog svrenika trorazrednog i etverorazrednog Dar-ul-muallimina nema nikakve osobite razlike, osim to je onaj drugi zavrio
jedan razred vie, isto kao i kod svrenika etverorazredne i petorazredne uiteljske kole.
Islamska vjerska zajednica u FNRJ, Ugovorom o socijalnom
osiguranju svetenika IVZ u FNRJ, priznala je svrenicima i trogodinjeg i etverogodinjeg Dar-ul-mualimina rang potpune
srednje kole.
Za sve vrijeme svog postojanja Dar-ul-muallimin je dao nekoliko stotina svrenih apsolvenata, koji su se preteno posvetili zvanju muallima u naim mektebima ibtidaijama.
Neki su prihvatali dunosti vjerouitelja u osnovnim kolama,
a neki su nastavljali kolovanje na erijatskoj sudakoj koli ili
u Carigradu, osposobljavajui se za erijatske suce, muderise i za
druge vie duhovne slube. Neki su se pored svoje muallimske
slube usavravali i polagali u Rijasetu ispite za vjerouitelje u
srednjim kolama.
Ova kola po svom Nastavnom planu i programu bila je ukljuena u evropske tokove. Veliki doprinos tome dali su: nekadanji
uitelj Dar-ul-mualimina, knjievnik Edhem Milabdi naprednim
idejama u reformisanju muslimanskog kolstva uope, takoer
uitelj Dar-ul-muallimina Hamdija Muli koji je na osnovu radova najeminentnijih evropskih pedagoga i psihologa zahtijevao
promjene stanja u nastavi, uitelj i neko vrijeme upravitelj Dar-ulmuallimina Salih Aliehi, kako je ve ranije navedeno bio je prvi
Musliman iz Bosne i Hercegovine koji je zavrio Beki pedagogium godine 1894. Beki pedagogium bio je tada jedini zavod ove
vrste u Austro-Ugarskoj.
Ope, struno i pedagoko znanje uitelja u reformisanim mektebi ibtidaijama bilo je podignuto na vii nivo.
Moda Dar-ul-muallimin nije mogao zadovoljiti sve potrebe
onih vremena ali je, kae Mulabdi za svoje vrijeme znaio mnogo u strunijem i boljem osposobljavanju kadrova koji su imali
pozitivnu ulogu u reformi poetnih vjerskih kola mekteba koji je
ispunio jednu veliku nau prazninu.
Suada Hukovi
(Kraj)
1 Misbah, Ostvarena reforma i Dar-ul-muallimina. 1/1913, 20-21, str. 163.
2 Spomenica Gazi Husref-begove etiristo-godinjice,str. 51.
3 450 godina Gazi Husref-begove medrese u Sarajevu, str. 63.
4 Tralji hafiz Mahmud, 450 godina Gazi Husref-begove medrese u
Sarajevu,Sarajevo, str. 85.

OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA, FAKULTETIMA,

UENICIMA, STUDENTIMA, NASTAVNICIMA I PROFESORIMA
U izdanju Instituta za jezik iz tampe je iziao

RJENIK BOSANSKOG JEZIKA

Rjenik se moe kupiti u Institutu za jezik (ul. Hasana Kikia 12 Sarajevo)

po cijeni od 125,00 KM, ili naruiti putem telefona:
033/200-117 i faxa: 033/206-864,
te dopisom na nau e-mail adresu: insjezik@bih.net.ba