Professional Documents
Culture Documents
Digitalni Filmovi 1-Vista
Digitalni Filmovi 1-Vista
Uvod
Sa pojavom digitalnih fotoparata i kamera pojavila se i potreba za znanjem digitalne fotografije i
pravljenja digitalnih filmova. Pravljenje digitalnih filmova nije via samo posao za profesionalce, ve
je postalo dostupno i za obine ljude. Jedan od alata za pravljenje digitalnih filmova je Windows
Movie Maker koji je vrlo jednostavan za uenje i korienje u uionici, kako za pravljenje uenikih
projekata u formi kratkog digitalnog filma, tako i za pravljenje digitalnih filmova za nastavu iji je
autor sam nastavnik.
Vetina pravljenja jednostavnih digitalnih filmova je prezentovana u ovim obrazovnim materijalima.
Ueniki deo je podeljen na 3 lekcije u kojima je detaljno objanjen postupak pravljenja digitalnog
filma, korak po korak, od osnovnih pravila za snimanje video materijala, dodavanja zvuka i titla, do
uobliavanja dilma i njegovog pamenja. Sve je ovo predstavljeno kroz priu o devojici Mariji koja
pomae svom kolskom drugu Vladi da naui da pravi digitalni film kako bi napravio kratak film o
svojim karate vetinama koji treba da preda na konkurs za prijem u meunarodnu letnju kolu u
Solunu.
eleli smo da kontekstualizujemo uenje za uenike uzrasta od 11 do 15 godina, sa primerima
vrnjakog uenja i uenja kroz uenike projekte. Ovaj obrazovni materijal nije vezan ni za koji
kolski predmet, plan i program, i ne zahteva nikakvo kolsko predznanje, osim osnovne digitalne
pismenosti uenika, to nastavniku daje mogunost da ga na razliite naine uklopi u nastavu kao
dobro planiranu aktivnost za prouavanje na asu odreenog predmeta ili osnovnu literature za
uenika koji samostalno pristupa pravljenju projekta kao domaeg zadatka.
Da bi pratio ove lekcije, potrebno je da je uenik raunarski pismen (poznavanje rada u Windows
operativnom sistemu) i potreban mu je samo personalni raunar sa mikrofonom da bi mogao da
odradi i sam sve prikazane radnje.
Sadraj
Microsoft Partner u uenju program.............................................................................2
Uvod................................................................................................................................ 3
Sadraj......................................................................................................................... 3
I lekcija za uenika.......................................................................................................... 5
OSNOVNA PRAVILA SNIMANJA....................................................................................... 7
PREBACIVANJE SNIMLJENOG MATERIJALA NA SA FOTOAPARATA NA RAUNAR............12
INSTALACIJA SOFTVERA WINDOWS MOVIE MAKER.....................................................16
I lekcija za uenika
Zdravo! Ve ste videli puno filmova, ali da li ste ikad napravili neki film? Ovde moete proitati priu
o Vladi koji ui da napravi svoj prvi film, uz pomo svoje drugarice Marije. Kroz ovu priu, zajedno
sa Vladom i Marijom, moete i sami da nauite osnovne stvari o digitalnoj fotografiji i pravljenju
digitalnih filmova.
Da bi i sami mogli da uradite sve to rade Marija i Vlada, trebae vam personalni raunar sa
operativnim sistemom Windows XP ili Wondows Vista, sa mikrofonom i zvunicima, a za snimanje
videa Vam je potrebna jednostavni digitalni fotoaparat ili digitalna video kamera.
Evo, vreme je da vas upoznamo sa Marijom i Vladom! Vlada je karate ampion, koji ima osvojen
ak crni pojas u karateu. Njegova je velika elja da ode u letnju kolu karatea, koju vodi svetski
uveni karate-trener i organizuje se svakog leta u Solunu. Da bi se prijavio za uee u ovoj letnjoj
koli za karate ampione, on mora da poalje trominutni film treneru, na kome se vidi kako izvodi 2
kate, 3 tehnike, sa slikama 3 karakteristina udarca. Vlada jo uvek ne zna sam da napravi digitalni
film, pa je zato u pomo pozvao svoju drugaricu iz odeljenja Mariju. Marija e mu pomoi da napravi
digitalni film ali i nauiti gad a sam to radi. Marija je veliki ljubitelj digitalne fotografije i filma, ve se
jako dugo njima bavi i vrlo je iskusna u pravljenju digitalnih filmova i fotografija.
Pazi, Vlado! Da bismo napravili dobru fotografiju i jasan film mora voditi rauna
o poloaju svetla. Svetlost razliito utie na fotografiju. Tako kada se slikamo
ujutru ili tokom dana bez oblaka na fotografiji emo dobiti predivne nijanse plave
boje, to je zbog toga to crvenu boju upija atmosfera, a ako se slikamo u
popodnevnim satima na slikama e preovladavati crvena boja jer tada atmosfera
upija plavu boju.
OK, ali ja imam fotoaparat koji automatski bira ekspoziciju pa se neu zamarati
time. Ali interesuje me, zar nije udno da koristi blic iako je jako svetlo?
Da, udno je ali ako hoemo jasnu fotografiju a svetlo dolazi slea, to je
neophodno. Ukoliko, pak svetlo pada sa prednje strane iz pravca fotoaparata na
slici e se pojaviti male senke, a detalji na slici nee se videti dobro. Ovaj sluaj
je dobar za slikanje jer ne moram dodatno da podeavam fotoaparat.
Da li je pravac pod kojim pada svetlo jedino o emu moram da vodim rauna
kada snimam video?
To jeste najvanija, ali nije jedina stvar o kojoj treba voditi rauna jer utie na
kvalitet videa i fotografija.
Pored smera svetlosti ja moram voditi rauna i o tome da li je svetlo direktno ili
difuzno (raspreno). Direktno svetlo dolazi samo iz jednog jakog izvora kao to
je na primer sunce. I tada na fotografiji dobijam jake kontraste izmedju objekata
Kod difuznog svetla objekat koji se slika je osvetljen iz vie pravaca. Kada je
maglovit ili oblaan dan sunce proizvodi difuzno svetlo. O bjekti koji su na slici
napred tada su bolje osvetljeni i jasnije se vide , dok se oni u pozadini slabije
vide. Difuzno svetlo moemo dobiti i pomou vetakog svetla. Da li si primetio
one platnene kiobrane u fotografskim radnjama kada se slika za linu kartu.
Oni slue za stvaranje difuznog svetla. Svetlo se iz vetakog izvora usmeri u
platneni kiobran od kojeg se ono odbija na osobu koja se slika. Zato su takve
slike veoma jasne..
Drago mi je da tako misli. Ali tu ima jo puno, puno stvari koje bi morao da
zna, na primer kako se koristi blic, kako se slikaju mali objekti i drugo.
Da, zna, mene ba interesuje slikanje buba i tih sitnih detalja, a i trebaju mi te
fotografije za biologiju. Kako se to radi?
10
Vai. Ovde u Sali emo dodatno primeniti vie od jednog reflektora i osvetljenje
kada snimamo. Molim te, ti poni sa vebom, a ja u poeti sa snimanjem videa
i fotografija dok ti veba.
I molim te, uradi vie puta jednu istu katu u film emo ubaciti samo onu koju si
uradio odlino.
11
12
Iako je svetlo u Sali bilo loe, filmovi su prilino dobri. Napravila sam dosta
video materijala, pa emo iskoristiti samo najbolje. Mislim da emo napraviti
dobar film.
13
14
Slika 1
15
Slika 2
16
Ovo je slino tom postupku, samo to sam ja pritisnula taster CTRL i kliknula
pojedinano na svaku datoteku koju sam elela da odaberem. Kada smo
prebacili ove datoteke moemo da ponemo sa montaom filma.
Slika 3
17
Slika 4
18
Sada u proveriti, ali mislim da imam. Da, imam ga. Instaliran je zajedno sa
Windows operativnim sistemom. Ali, ta ako ga neko nema na svom raunaru?
Ne brini se, bie lako i zabavno, nauiu te.. Kada budemo zavrili ovaj film I
19
20
Slika 5
21
Slika 6
22
ekaj, molim te, da ponovim: linija menija, linija alata, Kolekcije, multimedijalni
monitor za pregledanje materijala, traka za montau Vremenska osa ili Montani
sto i okvir Zadaci.
OK, zapamtio sam.
Sada u da uvezem materijal za na projekat. To radim klikom na odgovarajui
link u okviru Zadaci. Ako uvozim film kliknem na Video snimci i otvara se dijalog
Uvoz medijskih stavki. Kada obeleim film kliknem samo na dugme Uvezi i
saekam da se zavri uvoz (Slika 8).
Slika 7
23
Slika 8
Slike uvozimo na isti nain samo to sada u okviru Zadaci kliknemo na link
Slike. Sve slike koje su nam potrebne moemo da uvezemo odjednom. To
radimo tako to potrebne slike oznaimo drei taster CTRL i zatim kliknemo na
dugme Uvezi iz dijaloga Uvoz medijskih stavki. Kada ovo uradim u prozoru
Kolekcije se pojavljuje sav uvezeni materijal (Slika 9).
Odlino, moj digitalni fotoaparat snima video u .avi formatu, pa e sve biti OK...
24
Slika 9
25
KREIRANJE PROJEKTA
Pre nego zavrimo za danas moramo uraditi jo samo jednu stvar. Potrebno je
da sauvamo sve to smo do sada uradili da bi sutra mogli da nastavimo dalje.
To radimo tako to kliknemo u meniju Datoteka na Sauvaj projekat kao (Slika
10).
Otvara se prozor Sauvaj projekat kao u kome unosimo ime, odreujemo
mesto na hard disku gde elimo da sauvamo projekat i kliknemo na dugme
Sauvaj (Slika 11).
Slika 10
Slika 11
26
27