BosnaiHercegovina

FEDERACIJABOSNEIHERCEGOVINE
USTAVNISUD
FEDERACIJEBOSNEIHERCEGOVINE
Broj:U-15/10
Sarajevo,02.12.2015.godine.
UstavnisudFederacijeBosneiHercegovine,odluujuiozahtjevuPotpredsjednikaFederacijeBosneiHercegovine,
zautvrivanjeustavnostilana6.stav2.lana27.,tel.69.do73.Zakonaonotarima,naosnovulanaIV.C.3.10.(2)a)
UstavaFederacijeBosneiHercegovine,nakonjavnerasprave,nasjedniciodranojdana02.12.2015.godine,donioje
PRESUDU
Utvruje sedalan6.stav1.,udijelukojiglasi:kaoilicekojeispunjavapretpostavkeizstava2.ovogalanaistav2.
istoglana,tel.27.i73.Zakonaonotarima(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:45/02),nisuuskladusaUstavom
FederacijeBosneiHercegovine.
PresuduobjavitiuSlubenimnovinamaFederacijeBiH.
Obrazloenje
1.Podnosilaczahtjevaipredmetzahtjeva
Potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), dana 19.04.2010. godine,
Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnijela je zahtjev za
utvrivanjeusklaenostilana6.stav2.ilana27.,tel.69.do73.Zakonaonotarima(udaljemtekstu:osporeneodredbe
Zakona), sa lanom II.A.2.(1).c), d), k) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa lanom VII.3. Ustava
FederacijeBosneiHercegovineiAneksomnaUstavFederacijeBosneiHercegovine.
2.Strankeupostupku
Uskladusalanom39.stav1.ZakonaopostupkupredUstavnimsudomFederacijeBosneiHercegovine(Slubene
novineFederacijeBiH,br.:69/05i37/03)strankeuovompostupkusu:PotpredsjednicaFederacijeBosneiHercegovine,
kao podnosilac zahtjeva, te Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosioci
osporenogzakona.
3.Bitninavodizahtjeva
Uzahtjevusenavodi,daadvokatskainotarskaslubadjelujuuistojjavnojslubu,usmjerenojnapruanjestrune
pravnepomoifizikimipravnimlicimauostvarivanjuizatitinjihovihprava,obavezaipravnihinteresa.Upuenisunaistu
klijentelu, kojoj moraju pruati usluge u skladu sa najviim strunim i profesionalnim standardima, pa bi njihove usluge
trebalebitijednakodostupnesvimgraanimaipravnimlicima,kojibimoraliimatipunusloboduizbora.Uostalom,osnovni
principi na kojim funkcionie Evropska unija, izmeu ostalog, su puna sloboda kretanja ljudi, kapitala i informacija,
ukljuujui i punu slobodu pruanja usluga. Postaje evropskim standardom, da dravne granice nisu prepreka slobodnom
pruanjuusluganotaraiadvokata,akljuniprincipnjihovogposlovanjajekonkurencijakvalitetaicijene.
Meutim,zakonodavacosporenimodredbamaZakonauskraujepravograanimaipravnimlicimadapovlastitomizboru
odluuju da li e odgovarajue usluge zatraiti od advokata ili notara i upuuje ih notarima na koji nain, suprotno
evropskom, a i domaem konkurencijskom pravu, uspostavlja monopolski poloaj notara za izuzetno irok krug pravnih
poslovairadnji,zaijeobavljanjesujednakokompetentniiadvokati.
Notariiadvokatimorajuispunjavatiisteusloveupogledustruneimoralnekompetencijezaobavljanjesvojihfunkcija,
iz ega proizilazi da bi advokati i notari morali imati barem pribline uslove poslovanja, odnosno prava na rad i iste
mogunosti u ostvarivanju drugih, ustavom i meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, zagarantiranih sloboda i
prava.Istotakoigraanibimoraliimatiistusloboduizboraodkogadatraepravnesavjeteipomouostvarivanjusvojih
pravaipravnihinteresa,tesloboda.Meutim,osporeniZakonsadrinizrjeenjakojanisuuskladusaUstavomFederacije
BosneiHercegovine,meunarodnimdokumentimaoljudskimpravimaisaopimprincipimameunarodnogprava.Takoje
lanom 27. osporenog Zakona propisano da: vlada kantona odreuje broj potrebnih notara za podruje kantona, kao i

njihovo slubeno sjedite, te da se broj notara odreuje prema broju stanovnika, pri emu se po pravilu na 20.000
stanovnikatrebaotvoritijednonotarskomjesto.
Ovomodredbomse,pomiljenjupodnosiocazahtjeva,zanotareuspostavljaprivilegiran,monopolskipoloajzapruanje
odgovarajuih usluga, iako su i advokati, po strunim i moralnim kompetencijama sposobni da pruaju te usluge.
Uspostavljanjemonopolskogpoloajaiiskljuivanjekonkurencijeznanja,sposobnosti,kvalitetaicijenaupruanjupravnih
usluganemoeseoznaitikaolegitimanciljzakonodavca,jertonijeuskladusaopimpravilimameunarodnogprava.
Ovakvo rjeenje se ne moe smatrati saglasnim ni sa drugim standardima meunarodnog prava, prema kojem, ovakva
rjeenja trebaju biti u interesu demokratskog drutva, jer iskljuuju elementarno pravo graana da slobodno disponiraju
svojim pravima i slobodno odluuju od koga e traiti odgovarajue pravne usluge. Ovakva rjeenja ne mogu
zakonodavcalegitimiratinipozivanjemnajavniinteres,jertajinteresnebibiodovedenupitanjedaiadvokati,kaoinotari,
podistimuslovimaobavljajuosporenimZakonompropisaneusluge,tonesumnjivoukazujedajezakonodavacprekoraio
meunarodni pravni standard o proporcionalnosti intervencije u javnom interesu. Stoga je ovakvo rjeenje u direktnoj
suprotnostiisazabranomdiskriminacije,tojepropisanobrojnimmeunarodnimdokumentimaoljudskimpravima.Takoje
ulanu2.Opedeklaracijeoljudskimpravima,kojapremaAneksunaUstavFederacijeBosneiHercegovineimapravnu
snaguustavnihodredabapropisanoda,SvakomesudostupnasvapravaislobodenavedeneuDeklaraciji,bezrazlikebilo
kojevrste,kaotosurasa,pol,jezik,politikoilidrugomiljenje,nacionalnoilidrutvenoporijeklo,imovinaroenjeilidrugi
pravnipoloaj.Istegarancijepropisujeilan2.stav2.Meunarodnogpaktaoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima,
kaoilanII.A.2.(1).c)id)UstavaFederacijeBosneiHercegovine,kojimsupreciziraniprincipijednakostipredzakonomi
zabrana svih vidova diskriminacije. Osporena odredba Zakona dovodi advokate u nepovoljniji poloaj i u pogledu
ostvarivanja zagarantiranog prava na rad, koje pravo je zagarantirano Opom deklaracijom o ljudskim pravima, gdje je u
lanu23.stav1.propisano:Svakoimapravonarad,naslobodanizborzaposlenja,napravineipovoljneusloveradaina
zatituodnezaposlenosti,aiulanuII.A.2.(1)l)UstavaFederacijeBosneiHercegovinesegarantirapunaslobodana
rad.
Meutim, osporenim odredbama l. 69. do 73. Zakona o notarima osigurava se poseban ekskluzivitet, tako to se
neopravdanovrloirokalistapravnihposlovarezerviraiskljuivozadjelovanjenotara.Tosenaroitoodnosinaosporeni
lan 73. Zakona, koji propisuje pravne poslove za koje je obavezna notarska obrada isprava, iako su, prema propisanim
kvalifikacijama i moralnim osobinama i advokati jednako kompetentni za njihovo obavljanje, ali je osporenim lanom 73.
Zakonapropisanodasupravniposlovinitavi,akoispravenisunotarskiobraene.Takosepraktinoograniavaposlovna
sposobnostfizikihipravnihlica,jerseizlausuvinimtrokovimanotarskeobrade,todovodidoapsurdnihsituacijadase
npr.advokati,kojisupoZakonuoadvokaturiFederacijeBosneiHercegovineovlatenidasastavljajuugovore,testamentei
drugeisprave,morajuobratitinotaruukolikoeledisponiratisvojimpravima.Upogleduobaveznenotarskeobradeisprava
u pogledu prometa nepokretnosti propisano je rjeenje, koje se rijetko moe sresti u komparativnom pravu. Jo je
drastinija situacija sa obaveznom notarskom obradom osnivakih ugovora i potvrivanjem statuta privrednih drutava.
Bankeiosiguravajuadrutvasuizloenadodatnimmaterijalnimtrokovima,doknjihovepravneslubeostajubezposlaili
se pojavljuju samo kao supsidijarna podrka notarima, bez ikakvog pravnog uinka. Trokovi notarske obrade, prema
vaeojTarifi,seveuzavisinuosnivakogkapitalafirme,tojeneprihvatljivoiapsurdno.Stogaseosporeniml.69.do
73.Zakona,kojimseutvrujeiskljuivanadlenostnotara,povrjeujepravoadvokataidrugihdjelatnikanajednakostpred
zakonom,nazabranusvakediskriminacije,naimovinuinaosnovneslobode,kojapravasuzagarantiranalanomII.A.2.
(1).c), d), k), i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te brojnim meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima,
navedenim u Aneksu na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Prenoenjem veine nadlenosti sa advokata na notare
Federacija Bosne i Hercegovine je osporenim zakonskim rjeenjima opravdano dovela u sumnju da je tim zakonskim
rjeenjimapostignutapotrebnaproporcionalnostizmeuograniavanjanavedenihpravailegitimnogciljaZakona.Temeljem
izloenog,predloenojedaUstavnisudFederacijedonesepresudukojomeutvrditidalan6.stav2.,lan27.,tel.69.
do73.ZakonaonotarimanisuuskladusaUstavomFederacijeBosneiHercegovineidadanomobjavljivanjaovepresude
uSlubenimnovinamaFederacijeBiH,prestajudavaeodredbeZakonaonotarimanavedeneupodnesenomzahtjevu.
4.Bitninavodiodgovoranazahtjev
UstavnisudFederacije,dana21.04.2010.godine,uskladusal.10.i16.,auvezisalanom39.stav1.Zakonao
postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine pozvao je Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta
FederacijeBosneiHercegovine,dakaosuprotnastrankaupostupku,uroku30danaoddanaprijemapodneska,dostave
odgovor na zahtjev podnosioca. Odgovor na zahtjev, u ostavljenom roku, dostavio je Predstavniki dom, dok se Dom
narodanijeizjasnio.
U odgovoru Predstavnikog doma se navodi: Cijenimo da je predmetni zahtjev za utvrivanje ustavnosti u cijelosti
neosnovan. Istakli su, da su zakone o notarima donijeli entiteti, Federacija Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH , broj: 45/02), Republika Srpska (Slubeni glasnik RS, broj: 86/04) i Brko Distrikt (Slubeni glasnik
BrkoDistrikta,broj:9/03).
Zakoni o notarima su u potpunosti usaglaeni na razini Bosne i Hercegovine, a prihvaen je tzv. latinski tip
notarijatakojijeprisutanu21.dravi,laniciEvropskeunije.UFederacijiBosneiHercegovinenotarskaslubajepoela
saradom04.maja2007.godine.
UBosniiHercegovinizakonionotarimasupripremanidugogodinausklopukompletnereformezakonodavstvaidoneseni
sukaoreformskizakoniuciljupristupaevropskimintegracijamainapreporukuVijeaEvropedaseuzemljamautranziciji

povea stepen pravne sigurnosti i rastereti pravosue i javna uprava. S tim u vezi, donesen je Zakon o notarima koji
predstavljamoderanevropskizakon.
Prilikomdonoenjazakona,zakonodavacseopredijeliozarjeenjakojaedovestidopostizanjalegitimnihciljevakojisuu
opem interesu, kao to su: poveanje stepena pravne sigurnosti u oblasti prometa nekretninama i registraciji poslovnih
subjekata,rastereenjesudovaiorganauprave,pouzdanjeujavneregistrenekretninaiposlovnihsubjekata.
Svakadravamoeproglasitijavniinteresiuvestiodreenaogranienjapravaisloboda,akojetouinteresudemokratskog
drutvaiufunkcijiostvarivanjalegitimnihciljeva,toulanu23.propisujeiOpadeklaracijaopravimaovjeka.Uvodei
notarskuslubu,kaojavnuslubu,dravajenanjuprenijelajavnaovlatenja.Itosepokazaloopravdanim,jerzatrigodine
rada, notarska sluba je ispunila naprijed naznaene legitimne ciljeve u pogledu poveanja stepena pravne sigurnosti u
oblasti prometa nekretninama i osnivanju, te registraciji poslovnih subjekata. Sprijeen je rad na crno, a i mnoge druge
kriminalneradnjeunavedenimoblastima,dokjedravalegitimnonaplatilaporezidrugejavneprihode.
lanom 2. Zakona o notarima propisano je: Sluba notara je javna sluba koju obavljaju notari, koji su samostalni i
nezavisni nosioci te slube na koji nain se odmah uoava sutinska razlika izmeu notarske slube i advokatske
djelatnosti.Advokatskadjelatnostnijeureenakaojavnasluba.Advokaturajestesamostalnainezavisnadjelatnost,koja
pruapravnupomo.Organizacijairadisteseureujezakonom.Zakonomsuodreeniiposlovikojeobavljajuadvokatiu
okvirutedjelatnosti.
S druge strane, Zakonom o notarima je na notare prenijela dio javnopravnih ovlatenja i propisala da je notar duan da
nezavisno i nepristrasno obavlja ovu djelatnost, te da mora podjednako voditi rauna o interesima svih svojih stranaka u
postupkunotarskeobradeisprava,potopremanjimaimapoloajslubenoglica,teutomsvojstvunotarosiguravaiuva
dokaznusnaguiizvrnostnotarskiobraenihisprava.
Stogasmatrajudaovakvimnormiranjemnijepovrijeenustavnatetuadvokatskedjelatnosti.
Podnosilac zahtjeva je u zahtjevu oznaio lan 6. stav 2. i lan 27. Zakona o notarima ali kroz obrazloenje podnesenog
zahtjevaneukazujeuemusesastojineusklaenostnavedenihlanovaisakojimlanovimaUstavaFederacijeBosnei
Hercegovine.Stogasmatrajudasunavodiizzahtjevavezanizaovelanoveneosnovaniizrazlogatojenotarskasluba
na jednak nain dostupna svih graanima, koji ispunjavaju zakonom propisane uslove. Nesporno je, da je zakonodavac
propisujuiuslove,propisaorazliitezaadvokatskudjelatnostizanotarskuslubu,kaojavnuslubu,priemujepredvidioi
stroijeuslovezaobavljanjenotarskeslube,jernotarskasluba,kaojavnaslubajeizuzetaodslobodepruanjausluga.
Meutim,graanimajeostavljenaslobodaizborakonkretnognotara,kaoikonkretnogadvokata.Mogunostizboraizmeu
notaraiadvokatanemoenipostojatipotosurazliitidomeninjihovogdjelovanja.Neprihvatljivajeitvrdnjaizzahtjevaza
povredu slobode rada iz lana II.A.2.(1).l.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer ne postoji zagarantirano pravo na
rad,kojepojmovnonijeidentinosapojmomsloboderada.Slobodaradauosnovipredstavljaslobodanizborzanimanjai
zaposlenjapodjednakimuslovima,dostupnaradnamjestaifunkcije.Stoga,svakiadvokat,kojiispunjavauslovezanotara
moesekandidiratizaupranjenonotarskomjesto,podjednakimuslovimakojisezatotrae.
Nadalje,podnosilaczahtjevanavodidajeul.69.do73.Zakonaonotarima,zanotareosiguranjojedanekskluzivitet,
iakosuiadvokati,premapropisanimkvalifikacijamaimoralnimosobinamajednakokompetentnizaobavljanjetihposlova.
lanom69.propisanojedanotar,kaojavnislubenik,moevrititrivrsteposlovaito:notarskuobraduisprava;izdavanje
potvrdaiovjerupotpisa,rukoznakaiprepisa.Oveposlove,upredvienojformijavnihispravanikadanisuobavljaliadvokati,
radiegaistinisunimoglibitiodnjihoduzeti.
lanom 73. Zakona o notarima je propisano da odreeni pravni poslovi, navedeni u ovom lanu, za svoju valjanost
zahtijevaju notarsku obradu isprava jer u protivnom u nedostatku toga se smatraju nitavim. Meutim u stavu 5. ovoga
lanajepredvienodajeovauslovljenostobaveznenotarskeobradeispravavrijediogranienogtrajanja,tolikodugodok
ne bude zamijenjena posebnom regulativom o obavezi notarske obrade isprava, koje ih izriito u cijelosti ili u dijelovima
stavlja van snage. Mora se istai da je navedenim lanom obuhvaen samo mali broj pravnih poslova za koje se
zakonodavacopredijeliodabuduutojformi,toopetneiskljuujemogunostadvokatimadauestvujuupripremitihakata
zanotarskuobraduiliovjeruispravailieventualnozastupanjestranakaprednotarima.
Stoga smatramo, da osporene odredbe lana 69. do 73. Zakona o notarima nisu u suprotnosti sa Ustavom Federacije
Bosne i Hercegovine jer je u prvom redu normiranje ovih odnosa iskljuiva stvar cjelishodne procjene zakonodavca radi
znaaja ovih pravnih poslova, obzirom na injenicu da notarske isprave vrijede kao javne isprave i kao takve imaju punu
dokaznusnagujavneisprave,teizvrneispraveunivousudskihnagodbistranaka.
Izjanjavajui se na navode zahtjeva za ocjenu usklaenosti osporenih lanova Zakona o notarima sa Zakonom o
advokaturi, na koje ukazuje podnosilac zakona, pitanje ocjene eventualne nesaglasnosti ne moe biti u nadlenosti
Ustavnog suda, jer se radi o propisima iste pravne snage, usvojene od strane istoga donosioca Parlamenta Federacije
Bosne i Hercegovine. Stoga to pitanje smatramo iskljuivo kao stvar zakonodavne politike, jer je pravo zakonodavca da
odredikojeeposlovedatiunadlenostadvokatima,akojenotarima.Uostalom,niadvokati,kaoninotarijatnisuustavne
kategorijeinemanitijedneodredbeUstavaFederacijeBosneiHercegovinekojaspominjebiloadvokate,bilonotare.

Takoer smatraju, suprotno zahtjevu podnosioca da se Zakonom o notarima ne povrjeuje pravo na imovinu advokata.
Pravonaimovinuregulisanojelanom1.Protokola1.uzEvropskukonvencijuozatitiljudskihpravaisloboda.Meutim,
ukoliko je uope i dolo do ogranienja osnovnih prava advokata, odnosno njihovih prava na imovinu, to ogranienje je
propisano zakonom i to u javnom interesu. Javni interes se ogleda u tome to notari pruajui usluge kao nezavisni,
savjetujuipouavajustranke,naroitoslabije,ukazujuiimpritomenapravneposljediceposlakojizakljuuju.Natajnain
djelovanje notara doprinosi pravnoj sigurnosti, efikasnijoj zatiti i boljoj realizaciji prava jer notar podjednako zastupa
intereseobijustranaka.
Stimuvezi,smatraju,danemapovredaodredabaozatitiljudskihpravaiosnovnihslobodakojebiseodnosilenazatitu
imovine. U prilog tome istiu da advokati nisu imali iskljuivu nadlenost u sastavljanju isprava, a evidentno je da su u
veomamalompostotkusainjavalitakveisprave.Sdrugestrane,prihodiadvokatauFederacijiBosneiHercegovinesenisu
smanjili sa poetkom rada notara, ve su i poveani prema slubenim podacima Poreznih ispostava Sarajeva, Mostara,
Zenice,Tuzle,Travnika,Livnaisl.
Nadalje, u zahtjevu se iznose i tvrdnje u pogledu neusklaenosti Zakona o notarima sa evropskim pravom, odnosno
potrebeusklaivanjasaevropskimpravom.Smatramodanitijednatvrdnjaizzahtjevaupogleduevropskogpravanemoe
izdratikritiku.
Predlau, iz svih naprijed navedenih razloga, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da zahtjev za ocjenu
ustavnostinavedenihodredabaZakonaonotarimaodbijekaoneosnovan,tedautvrdidaosporeneodredbeZakonanisuu
suprotnostisaUstavomFederacijeBosneiHercegovine.
U potvrdu tih navoda jo istiu da Ustavni sud Republike Srpske nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za
ocjenjivanjelana68.ZakonaonotarimaRepublikeSrpske,kaoniUstavnisudRepublikeMakedonije,zaocjenulana16.
stav 1. taka b) Zakona o notarima Republike Makedonije, a ti lanovi su identini sa ovdje osporavanim lanom 73.
Zakona.
Uzodgovornazahtjevpodnosioca,PredstavnikidomParlamentaFederacijeBosneiHercegovinejedostavioipodnesak
prof. dr. Melihe Povlaki (u daljem tekstu: Podnesak prof. dr. Povlaki), kao sastavni dio Odgovora na zahtjev. Uz svoj
podnesakprof.dr.PovlakijedostavilaipodnesakPredsjednikaSaveznenotarskekomoreNjemakedr.TilmanGottea.
U podnesku prof. dr. Povlaki se nastavlja elaboriranje o podnesenom zahtjevu, istiui da je u cijelosti neosnovan i
nedovoljnoargumentiran,teseposebnapanjaposveujeosporenimlanovimaZakona.Uvezisaosporavanjemlana6.
stav2.Zakonasenavodi,dauzahtjevupodnosiocanijedanoobrazloenjesakojomodredbomUstavaFederacijeBosnei
HercegovineproturijeiovajosporenilanZakona,negojesamoufusnoti5.navedenovajosporenilanZakona,iakojeu
lanu 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine propisano da Sud odluuje u
granicamazahtjeva.Vezanozaosporavanjelana27.Zakonaseistie,dajeodstranepodnosiocazahtjevanavedenniz
injenica,alinitijednaneukazujenakonkretnupovreduUstavaFederacijeBosneiHercegovine.
U pogledu navoda zahtjeva za osporavanjem l. 69. do 73. istaknuto je da je Predstavniki dom Parlamenta Federacije
Bosne i Hercegovine dao valjane argumente zato smatra da osporeni lanovi Zakona nisu u suprotnosti sa Ustavom
Federacije.Prof.dr.Povlaki,samonaglaavadanekiodnavedenihposlovauzahtjevu,advokatinikadanisuniobavljali.
Nemanipovredepravanaimovinuadvokata,jer,premaustaljenojpraksiEvropskogsuda,titisesamopravonapostojeu
imovinu a nema garancije za stjecanje imovine. Pogreno se u zahtjevu navodi da je Parlament Federacije Bosne i
HercegovinetrebaoprilikomdonoenjanavedenogZakonautvrditijavniintereskakobiogranienjepravanaimovinubilo
legalno.Zaboravljenojenavesti,dalan1.Protokola1.doputaogranienjeindividualnogpravanaimovinu,aliuzakonom
propisanompostupkuiuzutvrivanjejavnoginteresa,toneznaidazakonodavacnemoravoditiraunadadonesenim
aktomnepovrijediustavomgarantiranaprava.Naosnovuiznesenog,pledirasedaUstavnisudFederacijedoneseodluku
kojomutvrujedaosporenilanoviZakonanisuusuprotnostisaUstavomFederacijeBosneiHercegovine.
5.Javnarasprava
UovompredmetuUstavnisudFederacijezakazaojejavnuraspravuzadan21.12.2010.godine,kojajeizprocesnih
razlogaodloenananeodreenovrijeme.Javnaraspravajeponovnozakazanazadan14.10.2015.godine,apozvanesu
stranke u predmetu, te predstavnici Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine i predstavnici Notarske komore
FederacijeBosneiHercegovine.
Najavnuraspravuodazvalisusepunomonicipodnosiocazahtjeva.
PredstavnikidomParlamentaFederacijeBosneiHercegovinenajavnojraspravitakoersuzastupalipunomonici.
IspredAdvokatskekomoreFederacijeBosneiHercegovinenajavnuraspravunikonijepristupio,aNotarskukomoru
FederacijeBosneiHercegovinezastupaojepredsjednikNotarskekomoreFederacijeBosneiHercegovine.
Punomonicipodnosiocazahtjevaucijelostisuostalikodnavodaizzahtjeva,izjasnilisenanavodeOdgovoranazahtjev
Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i predali pismeni podnesak, kao saetak usmenih
navodanajavnojraspravi.
Punomonici Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su takoer ostali u cijelosti kod navoda
Odgovoranazahtjev,priemusuposebanosvrtistaklinanotarijatinotareuEvropiiuokruenjekaoinastanjeuBosnii

Hercegovini, te na pojedinano osporene lanove Zakona o notarima, ukazujui na slinosti i razlike u zanimanjima
advokatainotaratenaodraajradanotaranamaterijalneefekte advokata. PredstavnikNotarskekomoreFederacijeBosne
i Hercegovine se takoer izjasnio na zahtjev podnosioca, koji se u veiniizlaganjapodudaraosanavodimapunomonika
PredstavnikogdomaParlamentaFederacijeBosneiHercegovine.UzavretkusvojihizlaganjaplediralisudaUstavnisud
FederacijedoneseodlukukojomeutvrditidaosporenilanoviZakonanisuusuprotnostisaUstavomFederacijeBosnei
Hercegovine
6.RelevantnipropisizadonoenjeodlukeUstavnogsudaFederacije
6.1.UstavFederacijeBosneiHercegovine
lanII.A.2.
Federacija e osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u aktima navedenim u
Aneksu.Posebno:
(1)SvalicaunutarteritorijaFederacijeuivajusljedeaprava:
a)(...),
c)najednakostpredzakonom;
d)zabranusvake diskriminacijenaosnovurase,bojekoe,spola,jezika,vjereiliuvjerenja,politikihidrugihstavova,
nacionalnogilisocijalnogporijekla,
(...).
l)naosnovneslobode:...........,slobodunarad;(...).
(2)Svigraaniuivajusljedeaprava:
a)(...),
b)politikaprava:(...);daimajujednakpristupjavnimslubama;(...).
lanVII.3.
Meunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Federaciji, te opa pravila meunarodnog prava ine dio
zakonodavstva Federacije. U sluaju nesuglasja meunarodnog ugovora i zakonodavstva, preovladava meunarodni
ugovor.
6.2.DodatakUstavuFederacijeBosneiHercegovine
6.2.1.Univerzalnadeklaracijaoljudskimpravimaiz1948.godine
lan2.
Svakompripadajusvaprava islobodenavedeneuovoj Deklaracijibezikakvih razlika upogledurase,pola,jezika,
vjeroispovijesti, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili drugih okolnosti.
Daljenesmijeseiniti(...).
lan23.
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i povoljne uslove rada i na zatitu od
nezaposlenosti.
(...)
lan29.
1.(...)
2.Uvrenjusvojihpravaislobodasvakosemoepodvrgnutisamoonimogranienjimakojasupredvienazakonom
iskljuivo u cilju osiguranja potrebnog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja pravinih zahtjeva
morala,javnogporetkaiopegblagostanjaudemokratskomdrutvu.
3.OvapravaislobodeseniukomsluajunemoguostvarivatiprotivnociljevimaiprincipimaUjedinjenihnacija.
lan30.
Nijedna odredba ove Deklaracije ne moe se tumaiti kao pravo za ma koju dravu, grupu ili lice da obavlja bilo koju
djelatnostilidavribilokakvuradnjuusmjerenunaruenjepravaislobodakojisuunjojsadrani.

6.2.2.Evropskakonvencijaozatitiljudskihpravaiosnovnihsloboda
lan14.
Zabranadiskriminacije
Uivanjepravaislobodapredvienihovomkonvencijomosiguravasebezdiskriminacijepobilokojojosnovi,kaoto
suspol,rasa,bojakoe,jezik,vjeroispovijest,politikoilidrugomiljenje,nacionalnoilisocijalnoporijeklo,vezasanekom
nacionalnommanjinom,imovnostanje,roenjeilidrugistatus.(...).
lan17.
Zabranazloupotrebeprava
Nitauovojkonvencijinemoesetumaititakodapodrazumijevapravobilokojedrave,grupeililicadaseupusteu
neku djelatnost ili izvre neki in koji je usmjeren na ponitavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo
ograniavanjeuveojmjeriodonekojajepredvienaKonvencijom.
Protokolbroj12.
uzEvropskukonvencijuozatitiljudskihpravaiosnovnih
sloboda
lan1.
1.Uivanjesvihpravautvrenihzakonomosiguranojebezdiskriminacijepobilokojemosnovu,kaotojepol,rasa,
boja koe,jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom
manjinom,imovinskostanje,roenjeilidrugistatus.
2.Nikognijedanorganvlastinesmijediskriminiratinipokojemosnovu,kaotojenavedenoustavu1.
6.2.3.Meunarodnipaktograanskimipolitikimpravima
lan25.
Svaki graanin treba da ima pravo i mogunost da bez ikakvih razlika navedenih u lanu 2.. i bez nerazumnih
ogranienja:
a)(...);
b)imapristupjavnimslubamasvojezemljeuzopeuslovejednakosti.
6.2.4.Meunarodnipaktoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima
lan2.
1.Svakadravalanicaovogpaktaobavezujesedaipojedinanoiputemmeunarodnepomoiisaradnje,naroito
naekonomskomitehnikompolju,akoristeiunajveojmoguojmjerisvojeraspoloiveizvorepreduzimakorakekakobi
sepostepenopostiglopunoostvarivanjepravapriznatihuovompaktusvimodgovarajuimsredstvima,posebnoukljuujui
donoenjezakonodavnihmjera.
2.Dravelaniceovogpaktaobavezujusedagarantirajudaesvapravakojasuunjemuformulisanabitiostvarivana
bez ikakve diskriminacije zasnovane na rasi, boji, spolu, jeziku, politikom ili kakvom drugom miljenju, nacionalnom ili
socijalnomporijeklu,imovinskomstanju,roenjuilikakvojdrugojokolnosti.
3.(...).
lan5.
1.Nijedna odredba ovog pakta ne moe se tumaiti kao da sadri bilo kakvo pravo za neku dravu, grupaciju ili
pojedincadaobavljanekudjelatnostilidavrinekiaktuciljuruenjapravailislobodepriznateovimpaktomilidazavode
veaogranienjaodonihpredvienihovimpaktom.
2. Ne priznaje se nikakvo ogranienje ili odstupanje od osnovnih prava ovjeka koja su priznata ili vae u svakoj
zemlji prema zakonima, konvencijama, propisima ili obiajima, pod izgovorom da ih ovaj pakt ne priznaje ili ih priznaje u
manjojmjeri.
lan6.

 1.Drave lanice ovog pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvaa pravo koje ima svako lice na mogunost
zaraivanjakrozslobodnoizabraniliprihvaenrad,ipreduzimajuodgovarajuemjerezaouvanjeovogprava.
2.(...).
lan7.
Dravelaniceovogpaktapriznajupravokojeimasvakolicedasekoristipravinimipovoljnimuslovimazaradkoji
naroitoosiguravaju:
(a)(...);
(b)(...);
(c) istu mogunost za sve da napreduju u svom radu u viu odgovarajuu kategoriju, vodei rauna jedino o navrenim
godinamaslubeisposobnostima;
(d)(...).

6.3.Zakonopravosudnomispitu
(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:2/95;35/98,i29/03)
lan1.
Pravosudniispit(daljemtekstu:ispit)jestruniispitkojipolaudiplomiranipravniciradistjecanjauslovazaobavljanje
poslovaizadatakaijejevrenjeuslovljenopravosudnimispitom.
lan2.
Ispitmogudapolaulicakojasukaodiplomiranipravniciradilinajmanjedvijegodinenapravnimposlovima.
Poduslovomizstava1.ovogalanaispitmogudapolauipripravnicivolonteri.
lan4.
Naispituseprovjeravasposobnostkandidatazasamostalnoobavljanjeposlovaizadatakaizlana1.ovogazakona.
Ispitsepolaepismenoiusmeno.
Pismenidioispitapolaeseizkrivinogpravaiizgraanskogprava,iliporodinogiliradnogprava.
Usmenidioispitapolaeseiz:
1)kaznenogprava(materijalnoiprocesno;
2)graanskogprava(materijalnoiprocesno)
3)porodinogprava;
4)privrednogprava;
5)upravnogprava;
6)radnogpravai
7)ustavnogsistemaiorganizacijepravosua.
6.4.Zakononotarima
(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:45/02)
lan1.
Ciljzakona
Ovim zakonom ureuje se organizacija, ovlatenja, nain rada, notarski ispit, kao i druga pitanja od znaaja za rad
notaranateritorijiFederacijeBosneiHercegovine(udaljemtekstu:Federacija).
lan2.
Javnasluba
Slubanotarajejavnaslubakojuobavljajunotari,kojisusamostalniinezavisninosiocite slube.
lan3.
Notarobavljaslubunotaraprofesionalnoiiskljuivokaozanimanjetokomvremenazakojejeimenovan,uskladusa
ovimzakonomipropisimadonesenimnaosnovuovogzakona.

 Notar moe svoju slubu vriti do navrenih 70 godina ivota, ukoliko ne nastupe razlozi za prijevremeni prestanak
slubepremalanu31.stav1.ta.1.i3.do6.ilirazrjeenjepremalanu32.ovogzakona.
lan5.
Uslovizapristupnotarskomispitu
Svakolicekojaispunjavauslovezaobavljanjeslubenotaraizlana26.ovogazakona,moekodFederalnogministarstva
pravdepodnijetizahtjevzapristuppolaganjunotarskogispita.(.....).
lan6.
Uslovizapristupanjepolaganjunotarskogispita
Za vrijeme prelaznog perioda od osam godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, polaganju notarskog ispita moe
pristupiti lice, koje je nakon poloenog pravosudnog ispita, u smislu lana 26. stav 4. ovoga zakona, radilo najmanje pet
godinanapravnimposlovima,kaoilicekojeispunjavapretpostavkeizstava2.ovogalana.
Nakon isteka prelaznog perioda iz stava 1. ovoga lana, polaganju notarskog ispita moe pristupiti samo lice, koje je
najmanjetrigodineprovelonaradukaonotarskipomonikusmislulana42.stav1.ovogazakona.
(...).
lan7.
Pohaanjepripremnogseminara
Uslovizapristupanjepolaganjunotarskogispitapredstavljaiobavezapohaanjapripremnogseminarakandidata,u
skladusalanom132.ovogazakona.
lan8.
Pismeniiusmenidioispita
Notarskiispitsepolaepismenoiusmeno.
Sadraj usmenog i pismenog dijela ispita mora odgovarati programu seminara iz lana 132. ovoga zakona, za
pripremukandidatazapolaganjenotarskogispita.
lan9.
Predmetpismenogdijelaispita
Pismenidioispitasastojiseodtriispitnazadatkakojiseradipoetirisata.
Ispitnim zadacima se provjerava da li su kandidati u stanju sainjavati notarske isprave u sljedeim pravnim
oblastima:
1.obligacionoistvarnopravo;
2.porodinoinasljednopravo;
3.privrednopravoi
4.izvrnopravo.
lan10.
Predmetusmenogdijelaispita
Usmenidioispitapolaeseujednomdanuitoizsljedeihpredmeta:
1.propisioslubinotara;
2.propisiozemljino-knjinompostupku;
3.propisioupisupravnihlicausudskiregistariprivrednopravo;
4. nasljedno pravo, porodino pravo, obligaciono i stvarno pravo, ali samo u dijelu u kojem je od znaaja za djelatnost
notara,i
5.izvrnopravo.
lan27.
Slubenosjeditenotaraibrojnotara
Naprijedlogrukovodiocakantonalnogorganaupravenadlenogzaposloveupraveipravosua(udaljemtekstu:kantonalni
organuprave),vladakantonaodreujebrojpotrebnihnotarazapodrujekantona,kaoinjihovoslubenosjedite.
Slubenosjeditenotarajeopinailigradkojeodredivladakantona.

NakonformiranjaNotarskekomoreFederacijeBosneiHercegovine(udaljemtekstu:Notarskakomora)prilikomodreivanja
brojanotarskihmjestakaoiprilikomutvrivanjaslubenihsjeditapribavljasemiljenjenotarskekomore.
Brojnotaraodreujesepremabrojustanovnikakojiivenapodrujukantona,priemusepopraviluna20.000stanovnika
trebaotvoritijednonotarskomjesto,uzimajuiuobzirigodinjibrojispravakojesenotarskiobrade.
Dvijeilitriopinekojeimajumanjibrojstanovnikaodbrojakojijeutvrenustavu4.ovogalana,moguimatijednognotara.
IV.Nadlenostnotara
lan69.
Poslovinotara
Notarjenadleandapreduzimanotarskuobraduisprava,izdajepotvrde,kaoidaovjeravapotpise,rukopiseiprijepise.
Notarmoeobavljatiostaleposlovekojisumupremaovomzakonudoputeni.
lan70.
Notarskaobradaisprave
Notarskaobradaispraveznaidajeispravaucijelostisainjenaodstranenotara,uskladusaodredbamalana74.do89.
ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane izjave, koje su stranke dale pred notarom i koje su svojim potpisom
odobrile.
lan71.
Ovjeraipotvrda
Ovjeraipotvrdaznaidajeispravasainjenauskladusaodredbamalana92.do101.ovogzakona.
lan72.
Nalogsudailiorganavlasti
Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost povjeriti vrenje i drugih poslova, koji su u saglasnosti sa
njegovomdjelatnou.Tuspadajunaroito:
1.popisipeaenjeostavinskeimovineisteajnemase;
2. procjene i javne prodaje (licitacije) pokretnih stvari i nekretnina u vanparninom procjene postupku, osobito
dobrovoljneprodaje,
3.razdiobaprodajnecijeneuizvrnompostupku.
V.-Obavezanotarskeobradeisprava
lan73.
Pravniposlovizakojejeobaveznanotarskaobradaisprava
Pravniposlovikojizasvojupravnuvaljanostzahtijevajunotarskuobraduispravaodnosesena:
1. Pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova, kao i izmeu lica koja ive u vanbranoj
ivotnojzajednici,
2.raspolaganjeimovinommaloljetnihiposlovnonesposobnihlica,
3. pravne poslove kojim se obeava neka inidba kao poklon, s tim to se nedostatak notarske forme, u ovom sluaju,
nadomjetaizvrenjemobeaneinidbe;
4.pravneposlove,ijijepredmetprijenosilistjecanjevlasnitvailidrugihstvarnihpravananekretninama,
5.osnivakaaktaprivrednihdrutavaiutvrivanjenjihovihstatuta,kaoisvakapromjenastatuta.
Pravniposlovizakoje,protivnostavu1.ovogalana,nisusainjenenotarskiobraeneisprave,nitavnisu.
Nezavisnoododredbestava1.ovogalana,obavezenotarskeobradeispravamogubitipredvieneiudrugimzakonima.

Strankeimajupravozahtijevatinotarskuobraduispravaizadrugepravneposlove,kojinisupredvieniustavu1.ili3.
ovogalana.
Odredbeovoglanavrijedesamotakodugodoknebuduzamijenjeneposebnomregulativomoobavezinotarskeobrade
isprava,kojeihizriitoucjeliniiliudijelovimastavljavansnage.
lan127.
Nagradazaradinaknadatrokova
Notariimajupravonanagraduzasvojradinaknadutrokovauvezisaobavljenimradom,uskladusatarifomonaknadama
inagradama.
TarifuonagradamainaknadamanotarautvrujeFederalnoministarstvo,naprijedlogNotarskekomore.
lan128.
Dospjelostnagradeinaknadetrokova
Plaanje nagrade za rad i naknade trokova notaru vri se odmah po obavljenom poslu, a notar moe traiti da
strankaplatiprimjereniiznospredujmaumomentupreuzimanjaposla.
Notarjeobavezanstranciizdatipotvrduoplaenojnagradiitrokovima.
lan129.
Solidarnaodgovornost
Ako je vie stranaka uestvovalo u zakljuenju pravnog posla pred notarom, ili je notar izvrio jednu radnju za vie
stranaka,svetestrankesolidarnodugujunagraduitrokovenotaru,akostrankedrugaijenedogovore.
6.5.Zakonoadvokaturi
(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:40/02)
lan1.
Ovimzakonomseureujeorganizacijaipoloajadvokatakojiosiguravapruanjestrunepravnepomoifizikimi
pravnimlicimauostvarivanjuizatitinjihovihprava,obavezaipravnihinteresa.
lan2.
Advokatura je nezavisna, profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira u skladu sa ovim zakonom i
propisimadonesenimnaosnovuzakona.
Samostalnostadvokatureostvarujeseposebno:
1)Nezavisnimvrenjemuslugapravnepomoi;
2)Pravomstrankenaslobodanizboradvokata;
3) Organiziranjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim
lanstvom;
4)DonoenjeStatutakojimseregulieradadvokatskekomoreinjenihorgana;
5)DonoenjemKodeksaadvokatskeetike;
6)Odluivanjemopravunaobavljanjeadvokatskedjelatnosti,privremenojzabraniiprestankuobavljanjadjelatnosti;
7)OdluivanjemooblicimasaradnjesaAdvokatskomkomoromRepublikeSrpskeiadvokatskimkomoramastranih
drava,meudravnimimeunarodnimudruenjimaadvokata;i,
8) Odluivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama meudravnih i meunarodnih institucija, organizacija i
udruenja.
lan3.
Advokatskadjelatnost,izmeuostalogaobuhvata:
1)Davanjepravnihsavjeta;
2)Sastavljanjerazliitihpodnesaka(zahtjevi,tube,predstavke,molbe,albeidr.)
3)Sastavljanjeraznihisprava(ugovori,testamenti,idr.)
4)Zastupanjestranakausvimparninim,upravnim,iostalimpostupcimapredsvimredovnimidrugimsudovima,drugim
dravnimorganima,arbitraamatepravnimlicima;
5) Obranu i zastupanje okrivljenog u kaznenom, prekrajnom i drugim postupcima u kojim se odluuje o odgovornosti
fizikihipravnihlica;i

6)Pruanjedrugihoblikapravnepomoifizikimipravnimlicimakakobisezatitilanjihovapravaiinteresi.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, svre advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajednikog vrenja
profesijemoguformiratizajednikiadvokatskiurediliadvokatskodrutvo.
lan4.
Advokatnesmijeobavljatidjelatnostikojesunespojivesaugledominezavisnouadvokatskedjelatnosti.
lan5.
Advokatisudunidapruajupravnupomosavjesnoistruno,uskladusaUstavom,zakonuidrugimpropisima,kao
iStatutomidrugimaktimaFederalneadvokatskekomore,teKodeksomadvokatskeetike.
Upravilu,advokatjeobavezanuvatikaoadvokatskutajnusvetomujestrankapovjerila,izuzev(...).
lan6.
Advokatjenezavisanusvomradu.
Advokatimapravoidunost,dauokviruzakonaiuokviruovlatenjadobijenihodstranke,preduzimasveradnjeu
svimpravnimposlovimakojesuponjegovojocjeniuinteresustrankekojojpruapravnupomo.
lan7.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlaten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji
BosneiHercegovine(udaljemtekstu:Federacija)uskladusaovimzakonom.
(...).
lan8.
Pruanje pravne pomoi mogu,poduslovimautvrenimovimzakonom,vritijedinoadvokatiiadvokatskipripravnici,
osimakodrugimzakonimanijedrugaijeodreeno.
III-Uslovizavrenjeadvokatskedjelatnosti
lan18.
Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima lice koje, ukoliko nije drugaije odreeno zakonom,
ispunjavasljedeeuslove:
1)dajedravljaninBosneiHercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao nabilo kojem pravnom
fakultetuubivojSFRJdo22.maja1992.godine,aakojediplomiraonaPravnomfakultetudrugedrave,ovajuslovstjee
nakonnostrificiranjadiplomeodnadlenogfederalnogorganauprave;
3)daimapoloenpravosudniispituBosniiHercegoviniilibivojSFRJdo22.maja1992.godine,aakojepravosudni
ispitpoloioudrugojdravi,ovajuslovstjeenakonpriznanjatogaispitaodstranenadlenogministarstvaFederacijeBiH;
4)dajenakondiplomiranjanapravnomfakultetustekaonajmanjeetirigodineradnogiskustvanapravnimposlovimau
advokaturi,sudu,tuilatvuilinapravnimposlovimauupravnimilidrugimdravnimorganimailipravnimlicima;
5) nije osuivan na kaznu zatvora za djela protiv ureenje i sigurnosti, za kaznena djela protiv ovjenosti i
meunarodnog prava, protiv slubene ili druge odgovorne dunosti ili za drugo kazneno djelo izvreno iz koristoljublja ili
drugihniskihpobuda,osimakojeproteklopetgodinaodizdrane,oproteneilizastarjelekazne;
6)danijeuradnomodnosualicukojesenalaziuradnomodnosudanomupisauImenikadvokataprestajeradniodnos,
osimusluajuzaposlenjauadvokatskomdrutvu;
7) da pokae zadovoljavajue znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, statuta, Kodeksa
advokatskeetikeipoznavanjedrugihakataFederalneadvokatskekomore,i
8)dajedostojanobavljanjaadvokatskedjelatnosti.Ranijeponaanjeipostupcimorajuukazivatidaetolicesavjesno
obavljatiadvokatskudjelatnost.
lan19.
PravonaobavljanjeadvokatskedjelatnostistiesemomentomupisauImenikadvokatakojisevodikodFederalne
advokatskekomoreidavanjemsveaneizjave.Imenikadvokatajejavnaknjiga,anijedandravniilidrugiorgannemoe
dati odobrenje za obavljanje poslova iz lana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako
drugaijenijeodreenozakonom.
(...).

Advokatskenagradeinaknade
lan31.
Tarifaonagradamainaknaditrokovazaradadvokata(udaljemtekstu:Tarifa)odreujenagradezaraditrokove
nastalevrenjemadvokatskedjelatnostikaoiprimjenuistupanjenasnaguovetarife.
Skuptina Federalne advokatske komore predlae Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon
konsultacijasaostalimrelevantnimministarstvima.TarifaseobjavljujeuSlubenimnovinamaFederacijeBiH.
Advokatimapravodazahtijevaidapriminagraduzaizvreniradinadoknadutrokovanastalihuvezisaradom,u
skladusaodredbamaTarife.
(...).
Advokatskekancelarije
lan33.
AdvokatmoeimatisamojednuadvokatskukancelarijunapodrujuFederacije.
Sjediteadvokatskekancelarijejeumjestunapodrujuregionalneadvokatskekomorekodkojejeadvokatupisanu
Imenikadvokata.
(...).
Advokatskipripravnici
lan50.
Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i struno osposobljava radi
polaganjapravosudnogispita,radomnapravnimposlovimauadvokatskojkancelariji,zajednikojadvokatskojkancelarijiili
advokatskomdrutvu.
Advokatski pripravnik ima advokata-principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost
dueodpetgodine.
7.injeninostanjeistavSuda
Nakon analize zahtjeva podnosioca, odgovora na zahtjev Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine, te nakon odrane javne rasprave 14.10. 2015. godine, Ustavni sud Federacije zakljuio je: da podnosilac
zahtjevasmatradalan6.stav2.,lan27.ilanovi69.do73.Zakonaonotarima,nisuuskladusaUstavomFederacije
Bosne i Hercegovine i Aneksom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine-Instrumenti za zatitu ljudskih prava koji imaju
pravnusnaguustavnihodredaba,dokjeprotivnastrana-ParlamentFederacijeBosneiHercegovine,ostaokodstanovita
daosporenimlanovimaZakonaonotarimanisupovrijeenerelevantneodredbeUstavaFederacijeBosneiHercegovine,
odnosno, da su osporeni lanovi Zakona u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Aneksom Ustava
FederacijeBosneiHercegovine.
UstavnisudFederacijekonstatujedaseosporenimodredbamaito:lanom6.Zakonaonotarima,propisujuuslovi
zapristupanjepolaganjunotarskogispita,lanom27.Zakona,propisujeseslubenosjeditenotaraibrojnotara,doksel.
69.do72.Zakona,propisujunadlenostnotara,alanom73.Zakona,pravniposlovizakojejeobaveznanotarskaobrada
isprava.
Ocjenjujuiosnovanostnavodapodnosiocazahtjeva,kaoinavodeprotivnestrane,UstavnisudFederacijepoaoje
od lana II.A.2.(1). c), d), i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da e: Federacija osigurati
primjenunajviegnivoameunarodnopriznatihpravaislobodautvrenihuaktimanavedenimuAneksu.Posebno,(1)Sva
licaunutarteritorijaFederacijeuivajusljedeapravana:(...).c)jednakostpredzakonom;d)zabranusvakediskriminacije;
(...),k)l)osnovneslobode:(...),slobodunarad (...);(2)Svigraaniuivaju:a)(...),b)politikaprava:(...)daimajujednak
pristupjavnimslubama;priemusetakoer,imajuuviduimeunarodniugovoriidrugimeunarodnisporazumi,kojisuna
snaziuodnosunaFederaciju,iopapravilameunarodnogprava,kojisupremaOdjeljkuVII.lanu3.UstavaFederacije
Bosne i Hercegovine, sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine, a prema kojem, u sluaju bilo koje
nesaglasnostiizmeumeunarodnihugovoraizakonodavstva,prevaguimajumeunarodniugovori.Stimuvezi,Ustavni
sud Federacije uzeo je u obzir lan 2., lan 23. stav 1. a posebno lan 29. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima,
premakojimasvakompripadajusvapravaislobodeutvreneuovojDeklaraciji,odnosno,dasvakoimapravonarad,teda
uvrenjusvojihpravaislobodasvakosemoepodvrgnutisamoonimogranienjimakojasupropisanazakonomiskljuivo
u cilju obezbjeenja potrebnog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljavanja pravinih zahtjeva
morala,javnogporetkaiopegblagostanjaudemokratskomdrutvu.IstatakvapravasadranasuiuEvropskojkonvenciji
o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima, a uivanje prava i sloboda predvienih Konvencijom
osiguravasebezdiskriminacijepobilokojemosnovu,ukljuujuiizabranuzloupotrebepravaodbilokoga,ukljuujuiibilo
kojudravu,uveojmjeriodonekojajepredvienaKonvencijom.Pritome,UstavnisudFederacijeposebnouzimauobzir
relevantne odredbe Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, prema kojima svaki graanin treba da ima
pravoimogunostdabezikakvihrazlika,navedenihulanu2.ibeznerazumnihogranienja,imapristupjavnimslubama

svoje zemlje uz ope uslove jednakosti, odnosno, odredbe Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima,premakojimdravelaniceovogpaktaobavezujusedagarantujudaesvapravakojasuunjemuformulisana
biti ostvarivana bez ikakve diskriminacije ili kakvoj drugoj okolnosti (lan 2. stav 2.), da ni jedna odredba ovog Pakta ne
moesetumaitikaodasadribilokakvopravozanekudravu,grupacijuilipojedincadaobavljanekudjelatnostilida
vrinekiaktuciljunepriznavanjapravailislobode,priznateovimpaktomilidazavodeveaogranienjaodpredvienih
ovimpaktom,kaoidasenepriznajenikakvoogranienjeiliodstupanjeodosnovnihpravaovjekakojasupriznatailivae
u svakoj zemlji prema zakonima, konvencijama, propisima ili obiajima, pod izgovorom da ih ovaj pakt ne priznaje ili ih
priznajeumanjojmjeri(lan5.)odnosno,dravelaniceovogpaktapriznajupravonarad,kojeobuhvatapravokojeima
svakolicenamogunostzaraivanjakrozslobodnoizabraniliprihvaenrad,ipreduzimajuodgovarajuemjerezaouvanje
ovog prava (lan 6. stav 1.) odnosno, da drave lanice ovog pakta priznaju pravo koje ima svako lice da se koristi
pravinim i povoljnim uslovima za rad koji naroito osiguravaju istu mogunost za sve da napreduju u svom radu u viu
odgovarajuukategoriju,vodeiraunajedinoonavrenimgodinamaslubeisposobnostima(lan7.).
Cijenei osporeni lan 6. stav 2. Zakona, u svjetlu navedenih odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i
meunarodnih ugovora i drugih meunarodnih sporazuma, koji su sadrani u Aneksu Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine i predstavljaju instrumente za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda a imaju pravnu snagu ustavnih
odredaba,UstavnisudFederacijejeizveozakljuakdaosporenilan6.stav1.Zakona,udijelukojiglasi:kaoilicekoje
ispunjava pretpostavke iz stava 2. ovog lana, kojim se propisuju uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita za
vrijeme prijelaznog perioda od osam godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, kao i stav 2. osporenog lana 6.
Zakona,kojiglasi:Nakonistekaprelaznogperiodaizstava1.ovoglana,polaganjunotarskogispitamoepristupitisamo
lice, koje je najmanje tri godine provelo na radu kao notarski pomonik u smislu lana 42. stav 1. ovog zakona, nije u
saglasnosti sa citiranim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i meunarodnim sporazumima sadranim u
AneksuUstavaFederacijeBosneiHercegovine,izrazlogatoseosporenimlanom6.stav1.Zakona,ucitiranomdijelu,
kaoistavom2.istoglana,propisujuuslovizapolaganjenotarskogispitakojemoguispunitisamoodreenekategorijelica
kojaispunjavajuuslovepropisanelanom42.stav1.Zakonaonotarima,akojeseodnosenapoloajnotarskogpomonika.
Dakle,samolicakojaobavljajuposaonotarskogpomonikakodnotarautrajanjuodtrigodine,aneilicakojaispunjavaju
opeuslovezaobavljanjeslubenotarakakojetopropisanolanom26.take1.do6.osporenogZakona,nakojinainse
protivno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i meunarodnim ugovorima i drugim meunarodnim sporazumima, koji
imaju snagu ustavnih odredaba, vri nejednakost pred zakonom i diskriminacija unutar Federacije Bosne i Hercegovine
svih drugih lica, da bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, i pod jednakim uslovima, mogu obavljati slube notara,
odnosno da uivaju osnovne slobode, kao to su jednakost pred zakonom, pravo na imovinu, pravo na rad, a posebno,
politika prava, kao to su pravo graana da imaju jednak pristup javnim slubama. Naime, propisivanje opih uslova za
obavljanje slube notara, kako je to sadrano u lanom 26. osporenog Zakona, a prema kojima za notara moe biti
imenovanolicekojekumulativnoispunjavauslovesadraneutakama1.do6.navedenoglana,dodajuitomeiposebne
usloveiztake7.istoglana,premakojojkandidatzaobavljanjenotarskedjelatnostimoraimatipoloeninotarski ispit,a
istovremeno ograniavajui pristup polaganju notarskog ispita uslovima sadranim u lanu 6. stav 1. u osporenom dijelu
reenice,istavom2.istoglana,premastanovituUstavnogsudaFederacije,predstavljadirektnudiskriminacijulicaunutar
Federacije Bosne i Hercegovine u uivanju njihovih graanskih i politikih prava zagarantovanih relevantnim odredbama,
sadranimuUstavaFederacijeBosneiHercegovineiAneksuUstava,teihjekaotakve,trebaloproglasitinesaglasnim
saUstavomFederacijeBosneiHercegovine.
Napominjemodajeosporenaodredbaudirektnojsuprotnostisazagarantovanimpravomnajednakostpredzakonom
iukontekstujednakogpristupajavnojslubi.Nime,uporediviopeiposebneuslovezaobavljanjeadvokatskedjelatnostiiz
Zakonaoadvokaturi,paiopeiposebneuslovezaobavljanjesudskefunkcije(imenovanjazasudijeopinskog,odnosno
osnovnog suda) iz lana 28. stav 1. Zakona o visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine u kojem je za
imenovanje sudije poseban uslov tri godine obavljanja pravnih poslova, nakon poloenog pravosudnog ispita. Dakle, bez
ogranienjakojihpravnihposlovaiukojojinstitucijiiliprivrednomdrutvu,ovarestrikcijakojomsedirektnoonemoguujeda
pravnici, pa i oni koji obavljaju najodgovornije javne funkcije, kao to je sudaka i koji u konanici odluuju i o moguim
sporovima proisteklim iz pravnih poslova, zasnovanih na notarski obraenim ispravama ne mogu ni pristupiti notarskom
ispitu,kaouslovuzaobavljanjenotarskedjelatnosti,pasamimtimnikonkurisatizaobavljanjeovedunosti,nesamoda
sedirektnokripravairokogbrojapravnikadakonkuriuzaobavljanjetakvejavnedjelatnosti,negoseopravdanomoe
ocijeniti, ne samo neustavnom, nego i neprihvatljivom. Ovo posebno treba imati u vidu i u kontekstu odredbi poglavlja 4.
Zakonaonotarima,kojireguliupoloaj,popunuiizborzanotarskogpomonika(tojeuslovzapolaganjenotarskogispita,
teukonanicizapostavljenjenamjestonotara),priemujeproceduratakvadanakonkonkursa,kojiprovodikantonalni
organ uprave na prijedlog Notarske komore, Notarska komora uz konsultaciju sa notarom donosi rjeenje o izboru
kandidata (lan 41. stav 2. Zakona o notarima) to pristup javnoj slubi na taj nain, u kljunom dijelu preputa samoj
asocijaciji notara, pa i jednom notaru koji izrazi potrebu za notarskim pomonikom, ime se zatvara krug i notarska
djelatnost,odnosnolicakojajeobavljajudirektnoodluujuotomekoeimatipristuptojjavnojslubi.
Upogleduocjenesaglasnostiosporenoglana27.ZakonasaUstavomFederacijeBosneiHercegovine,kojimsepropisuje
slubeno sjedite notara i broj notara, a prema kojem vlada kantona odreuje broj potrebnih notara za podruje Kantona
kao i njihovo slubeno sjedite, te da se broj notara odreuje prema broju stanovnika koji ive na podruju kantona, pri
emusepopraviluna20000stanovnikatrebaotvoritijednonotarskomjesto,uzimajuiuobzirigodinjibrojispravakoje
senotarskiobrade,UstavnisudFederacijejezakljuiodaosporenilan27.ZakonatakoernijeusaglasnostisaUstavom
FederacijeBosneiHercegovine,izrazlogajerserelevantnimodredbamaUstavaFederacijeBosneiHercegovinepropisuje

dasvalicaunutarFederacije,uivajupravanajednakostpredzakonomipravonaslobodunarad,sudjelovanjeujavnim
poslovimajednakopravnipristupjavnimslubama,azabranjujesesvakadiskriminacijapobilokojemosnovu(lanII.A.2.).
Isto se propisuje i u meunarodnim ugovorima i drugim sporazumima, koji su na snazi u Federaciji, te opim pravilima
meunarodnog prava, koja ine dio zakonodavstva Federacije, a posebno, zabrana diskriminacije (lan 14. Evropske
konvencijeozatitiljudskihpravaiosnovnihsloboda),zabranazloupotrebeprava(lan17.isteKonvencije),uivanjesvih
prava utvrenih zakonom bez diskriminacije (lan 1. Protokola broj 12. uz Konvenciju), pravo svakog graanina da ima
pravo i mogunost da bez ikakvih razlika navedenih u lanu 2. i bez nerazumnih ogranienja, ima pravo pristupa javnim
slubama svoje zemlje uz ope uvjete jednakosti (lan 25. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima), te,
obavezu svake drave lanice ovog pakta da se pojedinano i putem meunarodne pomoi i saradnje, naroito na
ekonomskom i tehnikom polju, a koristei u najveoj moguoj mjeri svoje raspoloive izvore preduzima korake da bi se
postepeno postiglo puno ostvarivanje prava priznatih u ovom paktu svim odgovarajuim sredstvima, posebno ukljuujui
donoenjezakonodavnihmjera(lan2.Meunarodnogpaktaoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima).
Naime, propisujui osporenim lanom 27. Zakona pravo da vlade kantona odreuje broj potrebnih notara za podruje
kantona kao i da odreuje njihovo slubeno sjedite u opini ili gradu koje odredi vlada, te vezujui broj notara za broj
stanovnikakojiivenapodrujukantonananaindaesepopravilu,na20000stanovnikaotvoritijednonotarskomjesto,
adadvijeilitriopinekojeimajumanjibrojstanovnikaodnavedenogbrojamoguimatijednognotara,naizravannainse
kreustavomzagarantovanapravalicaunutarFederacijenajednakostpredzakonom,kaoipravagraanadaimajujednak
pristupjavnimslubamakaonjihovapolitikaprava,odnosno,dasvakigraanintrebadaimapristupjavnimslubamasvoje
zemlje uz ope uslove jednakosti. Ustavni sud Federacije je stajalita, da utvrivanje broja notara u kantonu u uslovima
trinog privreivanja ne promovira konkurenciju, kvalitet rada i cijenu pruanja usluga. Radu notara kao instituciji koja
predstavljajavnuslubuiimanadlenostipropisanezakonomtrebadajojjeciljgraanin,kojipodnajpovoljnijimuslovimai
unajkraimrokovimamoedaostvarujesvojaprava,tosenemoezakljuitipremasadanjimrjeenjima,imajuiuvidu
obimisadrajpravnihposlovaivrstenotarskihispravazakojesuiskljuivonadleninotari.
Osimtoga,nanavedeninain,uodnosunanotarskuslubu,kojajejavnasluba,aobavljajujenotari,kojisusamostalnii
nezavisni nosioci te slube (lan 2. Zakona), takoer na izravan nain, vri se diskriminacija prema advokaturi, koja je
nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira u skladu sa Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i
Hercegovine i propisima donesenim na osnovu zakona (lan 2. Zakona). Propisivanjem jednog notarskog mjesta na 20
000stanovnika,odnosno,dadvijeilitriopinekojeimajumanjibrojstanovnikaodbrojakojijeutvrenustavu4.ovoglana
moguimatijednognotara,uneravnopravan,odnosnodiskriminirajuipoloajsestavljajuadvokatskauodnosunanotarsku
djelatnost, odnosno, notari se favorizuju u odnosu na advokatsku djelatnost koja prema Zakonu, takoer, ima zadatak
osiguravanje pruanja strune, pravne pomoi fizikim i pravnim licima u ostvarivanju i zatiti njihovih prava, obaveza i
pravnih interesa, a koja nema takvih ograniavajuih propisa u svojoj organizaciji, ime se graani Federacije Bosne i
Hercegovinestavljajuunejednakpoloajupogledunjihovogpravajednakogpristupaijednojidrugojslubi,pajeizsvih
navedenihrazlogastajaliteUstavnogsudaFederacije,dajeosporenilan27.Zakona,takoerusuprotnostisaUstavom
FederacijeBosneiHercegovine.
Nije sporno da zakonodavac u organizacionom dijelu, naravno ima pravo i obavezu da propie objektivne uslove za
otvaranje notarskog ureda, pa i njegovo sjedite. Pri tome broj stanovnika i slino, jesu neki od objektivnih i relevantnih
kriterija. No kako je notarska sluba javna i u funkciji graana, zakonodavac ima obavezu da, slino zakonima koji
organizirajuorganeupraveipravosua,propiejavneiprecizneusloveinatajnainuspostavinotarskuslubu,nanainda
omoguipristupsvimgraanimakojiimajupotrebu,aizakonskuobavezu,daodreenasvojapravaiobavezereguliupred
notarom. Ovakva manjkava odredba, iako se Ustavni sud nerado uputa u ocjenu kvaliteta zakona, to je obaveza
zakonodavca, ne garantira da e se notarska sluba uspostaviti u korist graana na podruju Federacije Bosne i
Hercegovine, jer ne propisuje obaveznost i uslove koji nameu uspostavu notarskog ureda na teritoriju cijele Federacije
BosneiHercegovine.Takavspojjavno-privatnogkaraktera,gdjezakonodavac,sajednestranepropisujeobaveznostdase
odreeniposlovimorajuobavitiprednotarom,asadrugestraneniimnepropisujeobaveznostuspostavenotarskogureda
premabriljivorazraenimkriterijimapotreba,promatranoizuglagraanina,paipravnoglicakaokorisnikausluga,generira
nejednakostgraana,kaoisvihostalihkorisnikanotarskihusluga,obziromnanjihovomjestoprebivalitailisjedita.Ovim
jeiovaodredbaZakonaonotarima,promatranoukontekstucijelogZakona,protivnagarantiranimustavnimpravima.
Na isti nain, i iz istih razloga, Ustavni sud Federacije stanovita je da je i osporeni lan 73. Zakona, u nesaglasnosti sa
UstavomFederacijeBosneiHercegovine.Naime,propisujuiosporenimlanomZakonaobavezunotarskeobradeisprava
nanaindapravniposlovikojizasvojupravnuvaljanostzahtijevajunotarskuobraduisprava,ataobavezaseodnosina
pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova, kao i izmeu lica koja ive u vanbranoj
zajednici;raspolaganjeimovinommaloljetnihiposlovnonesposobnihlica;pravneposlovekojimaseobeavanekainidba,
kao poklon s tim to se nedostatak notarske forme, u ovom sluaju, nadomjeta izvrenjem obeane inidbe; pravne
poslove, iji je predmet prijenos ili sticanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama; osnivaka akta privrednih
drutava i davanja saglasnosti na njihove statute, kao i svaku promjenu statuta, jer su u suprotnom nitavi te, propisujui
nitavost pravnih poslova za koje u skladu sa navedenim, nisu sainjene u formi notarski obraene isprave, se u prvom
redu vri diskriminacija na tetu drugih lica - diplomiranih pravnika sa poloenim pravosudnim, magistarskim ispitom ili
doktoratom,kojisusaistim,akoneiveimstrunimznanje,tesposobnostimaimoralnimkompetencijama,osposobljeniza
pruanjeistihilislinihusluga,priemusenejednakostpredzakonomidiskriminacijananajoiglednijinainmanifestirau
odnosunasvaovanavedenalica.

Sveovoukazujenanesaglasnostosporenoglana73.ZakonasacitiranimodredbamalanaII.A.2.(1)i(2)Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, meunarodnim ugovorima i drugim sporazumima koji su na snazi u Federaciji Bosne i
Hercegovine,asadranisuiuAneksuUstavuFederacijeBosneiHercegovine,posebnoupogledupravanajednakostpred
zakonom,tezabranudiskriminacijepobilokojemosnovu.Osimtoga,propisujuiobavezunotarskeobradeispravananain
kako je to sadrano u osporenom lanu 73. Zakona, te proglaavajui njihovu nitavost ukoliko nisu sainjene i notarski
obraene, a proteui takvu obavezu i na neodreen broj drugih zakona, kao to su npr.: Zakon o registraciji poslovnih
subjekatauFederacijiBosneiHercegovine(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:27/05,68/05,43/09i63/14);Zakono
stvarnim pravima (Slubene novine Federacije BiH, broj: 66/13); Zakon o obligacionim odnosima (Slubeni list SFRJ,
broj:29/78,39/85,57/89,SlubenilistRBiH,broj:2/92,13/93,13/94),(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:29/03i
42/11); Zakon o nasljeivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj:80/14); Porodini
zakon Federacije Bosne i Hercegovini (Slubene novine Federacije BiH, broj:35/15); Zakon o vanparninom postupku
(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:2/98);Zakonoizvrnompostupku(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:32/03),
tenepoznatbrojdrugihzakona,ukojimaobavezenotarskeobradeispravamogubitipredviene,teuzpropisivanjeTarifeo
nagradama i naknadama notara (Slubene novine Federacije BiH, broj: 57/13) i Pravilnika o visini nagrade i naknade
trokova notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj:23/15), kojima se
propisuje nain vrednovanja notarskog posla i obraunavanje nagrade za rad notara i naknade trokova notara u vezi sa
obavljenim radom, za poslove propisane Zakonom o notarima, odnosno, kojima se utvruje visina nagrade i naknade
trokovanotara kaopovjerenikasudauprovoenjuradnjiuostavinskompostupku,tenain njihovaobraunainaplateod
stranenotara,(zarazlikuodTarifeonagradamainaknaditrokovazaradadvokatauFederacijiBosneiHercegovine),na
direktan nain se favorizuje notarska u odnosu na advokatsku djelatnost, kako u pogledu pravnih poslova za koje je
obavezna notarska obrada isprava prema Zakonu o notarima kao i prema nepoznatom broju drugih zakona, tako i u
pogledu vrednovanja notarskih u odnosu na advokatske poslove, to nije u skladu sa relevantnim, citiranim odredbama
UstavaFederacijeBosneiHercegovinekaoimeunarodnimugovorimaidrugimsporazumimakojisunasnaziuFederaciji,
te opim pravilima meunarodnog prava koji ine zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud
Federacijejeimaouviduiinjenicudajeovakoutvrenaobavezaplaanjanotarskiobraenihispravaosporenimlanom
citiranog Zakona, nametnuta strankama (svim licima, graanima) bez mogunosti njihovog izbora, da takvo nametanje
obavezaneopravdavalegitimneciljevekojiseelepostiiosporenimpropisimaovogzakona,izkojihrazloga,takoernije
usaglasnostisaUstavomFederacijeBosneiHercegovine,premakojemsvigraaniuivajupolitikapravadaimajujednak
pristupjavnimslubama,odnosno,dauivajujednakostpredzakonomizabranudiskriminacijepobilokojemosnovu(lan
II.A.2.UstavaFederacijeBosneiHercegovine).
Zakononotarimauosporenomlanu73.propisujepravneposlovezakojejeobaveznanotarskaisprava,paakida
su nitavi ukoliko nisu notarski obraeni. Nadalje, stavom 2. da obaveza notarske obrade moe biti predviena i drugim
zakonima,tedastrankeimajupravozahtijevatinotarskuobraduizadrugeposlove,tekonanodasuodredbetoglanau
sutinitemporalnogkarakteradoknebuduzamijenjeneposebnomregulativomoobavezinotarskeobradeisprava,kojeih
izriitoucjeliniiliudijelovimastavljajuvansnage.
OpepravilokojejeutvrenoiujurisprudencijiEvropskogsudazaljudskapravajestedazakonimorajubitidostupni,jasnii
predvidivi. Samo takav zakon omoguava graanima da prilagode svoje ponaanje, jer znaju (princip dostupnosti) zakon,
jasanimje(princippreciznosti,odnosnojasnoe)ikaotakavimomoguavadauskladesvojeponaanjeiostvarujusvoja
pravaivreobavezeuskladusazakonom(princippredvidivosti).Samzakonskitekstoveodredbe,kojaupuujenabudui
neizvjesni dogaaj (propisivanje obaveze notarske obrade) i u drugim zakonima (dakle neodreenom krugu eventualnih
buduihzakonskihrjeenja)kaoidaodredbavrijedi,kakotonepravnikimjezikomustanovljavazakonodavac,samotako
dugodoksenezamijeniposebnomregulativom(suprotnoosnovnompravnomprincipuojednakojsnazizakona,jeunaem
pravnomsistemunemamohijerarhijskiodnoszakonskihnormi,negonunosthorizontalnogivertikalnogusaglaavanja)uz
ovakoneodreenenavode,inetekstoveodredbenerazumljivim,neprecizniminepredvidivimutakvojmjeridajeneodriv
upravnomporetkuukojemjevrhovniprincipvladavinaprava.
Kaotojenaprijedobrazloeno,osporenaodredbalana73.Zakonajestogaucijelostiocijenjenaneustavnom,te
danomobjaveuSlubenimnovinamaFederacije,odredbekojesuocijenjenetakvimvienisunasnazi.Uvezistimkako
je u meuvremenu donesen jedan broj posebnih zakona koji su propisali obaveznu notarsku obradu odreenih pravnih
poslova, a kako zakonski osnov u ovom sistemskom zakonu, po kojem je ta mogunost propisana vie ne postoji, te se
implikacijeoveustavnosudskeodlukeproirujuinaposebneodredbe.
Utvrujuinesaglasnostosporenih:lana6.stav1.udijelukojiglasi:kaoilicekojeispunjavapretpostavkeizstava2.ovog
lana, te stav 2. ovog lana, zatim l. 27. i 73. Zakona o notarima sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, koji se
nakon objavljivanja ove presude nee primjenjivati, Ustavni sud Federacije ukazuje i na lan 17. Evropske konvencije o
zatitiljudskihpravaiosnovnihsloboda,kojiseodnosinazabranuzloupotrebeprava,odnosnodasenitauovojKonvenciji
nemoetumaititakodapodrazumijevapravobilokojedrave,grupeililicadaseupusteunekudjelatnostiliizvreneki
inkojijeusmjerennaponitavanjebilokogodnavedenihpravaislobodailinanjihovoograniavanjeuveojmjeriodone
kojajepredvienaKonvencijom.Pritome,UstavnisudFederacijejesvakakouzeouobziriinjeniceda suprijestupanja
nasnaguZakonaonotarima,kojijeusvojensredinom2002.godine, anjegovaprimjenajepoelasaodloenimdejstvom
tek od 2007. godine, da su u Bosni i Hercegovini, i prije donoenja osporenog Zakona, postojali javni registri u vidu
zemljinihknjigairegistri privrednihsubjekata,tedasusveteposlovevezanozasainjavanjeugovora,godinamaunazad,
obavljali advokati, vezano za prijenos ili stjecanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, a pravnici u

privrednim drutvima vezano za osnivaka akta i statute privrednog drutava, kao i injenice da ne postoje relevantne
analizeilidokazidajeuspostavljenjemnotarskeslube,kaojavneslube(kakotonavodipredstavnikdonosiocaosporenog
Zakona o notarima), Federacija Bosne i Hercegovine ispunila zacrtane legitimne ciljeve u pogledu poveanja stepena
pravne sigurnosti u oblasti prometa nekretnina i osnivanja, te registracije privrednih subjekata u pogledu auriranja i
tanosti,odnosnopouzdanjaujavneregistre,terastereenjasudovaiorganauprave,putempreveniranjasporovaiputem
izvrnihnotarskihisprava,kojeimajusnagupravomonihpresuda,jerjestvarnostmnogodrugaija.
ZarazlikuodnaprijednavedenihosporenihlanovaZakonaUstavnisudFederacije,cijeneiiosporeneodredbel.
69., 70., 71. i 72. Zakona nije naao razloga iz kojih bi utvrdio da su osporeni lanovi 69., 70., 71. i 72. Zakona u
suprotnostisalanom II.A.2.1.(1)UstavaFederacijeBosneiHercegovine.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je veinom glasova, u sastavu: Domin Malbai, predsjednik Suda, Sead
Bahtijarevi, Vesna Budimir, Mirjana ukovi, dr. sc. iur. ahbaz Dihanovi, Aleksandra Martinovi, prof. dr. Edin
Muminoviidr.sc.KataSenjak,sudijeSuda.

Predsjednik
UstavnogsudaFederacije
Bosnei Hercegovine
DominMalbai,s.r.