7,00

kuna
NOVINA ZA PROMICANJE ZAVIAJNIH VRIJEDNOSTI I BATINE BROJ 19 GODINA 7. WWW.MOK.HR

Volim
STR. 16 INTERVJU

PERO MIO, INTERVJU U

SPOMEN NA IVU BREANA
Ivo Brean nas zove: -Ljudi,
pozdravite se konano sa
svojom dragom Mrduom
i iziite u svijet STR. 6

IN MEMORIAM
MLADEN
BJAI
elim
pozdraviti
zoru koja e
bez mrnje i
zlobe jednom
osvanuti
na vedrom
hrvatskom
nebu STR. 53

Tko moe INTIMNA POVIJEST

organizirati vee
i bolje makare Muke prijateljice dobro STR. 62

od ibenana? odgojena eljad naziva

prilenicama, a potene
ibenske babe kurvetinama

DAIKIN KLIMA UREAJI

Vrhunska uinkovitost dostupnija no ikad
0K N
4 . 8 0 ENA tel. 022 340 644
L JU
*U K A A D O
N T
M O STA L AC
N
IJE www.pro-automatika.hr
3m I
 pe CIJELI D
Izbor najlje AN
maske LUDE
ZABAVE!
e
Karnevalsk
igre

Maskote,
nagrade

Pozivamo velike i male na

K I L U N A P A RK
KARNEVALS U DALMARE CENTRU
25.2. subota
11:00 do 19:00
grupe
NEKA
esne
Nastup
pl
S u 1 8h i IGRE
BALANgo dobre zabav
e
jo mn
o POCNU!
a
i smjeh
 ORDINACIJE:
RADIOLOGIJA,
voditelj dr.med. Vlatko Kneevi
GINEKOLOGIJA,
IBENIK, Matije Gupca 93 voditeljica dr.med. Indira Vukevi
Tel: 022 312 644 E-mail: info@dijagnostika-vita.hr
www.dijagnostika-vita.hr INTERNISTIKO-KARDIOLOKA,
Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka od 8:00 do 20:00 sati voditelj dr.med. Edvin Paro-Vidolin

Usluge radioloke Usluge ginekoloke Usluge internistiko-

ordinacije:
Magnetska rezonanca (MR)
Kompjutorizirana tomografija (CT)
Digitalna mamografija
Ultrazvuk s color dopplerom
4D ultrazvuk
Digitalizirana radioloka
snimanja
RTG zubi i eljusti
Elastografija
ordinacije:
Kliniki ginekoloki
pregledi (PAPA test, UZV Color
i Power Doppler, UZV dojke)
Kontrola i nadzor trudnoe
Dijagnoza i obrada
preinvazivnih promjena na
vratu maternice
Mali zahvati
Savjetovanje
kardioloke ordinacije:
Prvi pregled s EKG-om, kontrolni
pregledi i konzultacije
Potpuni preoerativni
internistiki pregledi
Kompletna neinvazivna
kardioloka dijagnostika (UZV srca,
holter EKG, holter krvnog tlaka,
ergometrija, spirometrija)
Kompletne laboratorijske pretrage
DIAGONALA
MAGARAC BIO TKO SE NIJE SKRIO
Mrdua Donja
FOREVER
Nezapamena repriza predstave Hamle-
ta u non stop - teatru sela koje misli da je
grad, a odrava se u organizaciji i uz samo-
prijegoran rad i sebino zalaganje gospoa
i gospode:
MATE BUKARICE reenog BUKARE, kari-
jernog lokaldomoljuba u ulozi kralja Klaudija
MILE PULJIZA reenog PULJE, viena-
mjenskog politiara konzervativno liberalno
konvertitske opcije, u ulozi Polonija;
ANE njegove neporone dobrodune
nepotizmu sklone keri u ulozi Ofelije;
MARE MI reene MAJKAE, korumpi-
rane seoske samosebidovoljnjae, u ulozi
kraljice Gertrude
MAKA stalnog predsjednika i lana
upravnih i nadzornih odbor, savjeta i povje-
renstava svih, svega , svakoga i za svagda u
ulozi Laerta;
JOCE KOKIA reenog KOKE, mueni-
ka i rtve vlastitih moralnih nazora, vjeno
nepodobnog potenjaine u ulozi kraljevia
Hamleta;
ANDRE KUNCE skromnog profesora,
seoskog zeta bez pedigrea fetivosti kao re-
isera predstave;
IMURINE komentatora i tumaa pred-
stave s pedigreom fetivosti iskljuivo u pr-
vom licu jednine ja, ja i ja
i ostalih Donjomrduana.
Zavrna scena, veliko finale.
Gospoe i gospoda, organizatori predsta-
ve hvataju se u kolo i polako kreu, hvataju
ritam, a imurina sveanim glasom objavlju-
je puku koji je doao gledati nezapamenu
predstavu koju se uvijek iznova reprizira, ali
nikako da je zapamti i iz nje neto naui:
IMURINA: Eto, lipi moj pue! Nije lako
napraviti reda u ovako velikom selu ki ovaj
na grad il ova naa, meknimo ga kazti,
drava. Tute, brte, ima i mrnje, i krae, i
zavisti, i ta ti ga ja znam. Ja ne velim. Nije
ni kod nas ta rukovodimo ba sve u redu.
I kod nas ima pogriaka i propusta i nepra-
vilnosti. Ljudi smo, i toga mora biti... Ali ta
da o tome govorimo? Pa mi smo spremili
prestavu kakvu su svi vidili stoput, a niko iz
nje nita nije nauija. To to nam je pa jedan
4 |Volim IBENIK
politiki sustav, a drugi jo nije doa, to nami
nit ne znai. Mi emo, kako triba, igrati i bez
njega ki da je tute. Je li tako, drugovi, ovaj
ne zamirite mi, gospodo? Mi smo spremili
prestavu. Sve je novo, a sve je po starom. To
triba proslaviti! Ajmo Pisma!
PUK PJEVA (tuno, neveselo i bez poleta):
Uivajmo, brao draga,
Neka ide sve dovraga!
ORGANIZATORI REPAJU REFREN (ilo, pr-
pono s puno entuzijazma):
Op, op, op, op, oei, popali,
preskoi, slai, obmani,
kandidiraj se, glasuj za me,
izaberi me, uhljebi me,
prevari, obeaj, neispuni,
slai, mai, krivotvori,
use, zase, nase
op, op, op, op... oei smai!
PUK PJEVA (tuna glasa, zanesena pogle-
da uprtog u daleke ideale):
Njima ae, pjati, lice, botiljuni,
peeno meso i dobri bokuni
pohano pile i but od janjca,
njima telea noga i bubrig od prasca,
paprenjak, kapula, frigana jetra,
vino iz konobe svetoga Petra,
slanina, kobasa i srce na aru,
donesi, kumaine za dunosnike nae,
rakiju staru, prut i paki sir,
neka se znade da im je pir!
Uivajmo, brao draga,
Neka nam ide sve ostraga!
Plaajmo brao koliko triba pa i vie,
nema veze to se nema
kau oni bie, bie
nama ionako nikad ne svie.
ORGANIZATORI PREDSTAVE REPAJU (ple-
u uspravni, uzdignuta ela i vrsto se dre
za ruke):
Treeta, brikula, kupa i pada,
nama partija, nama stranka,
nama divica mlada,
nama upravni odbor, postelja meka,
ena nek u kui sidi i eka,
prkno udovice, visoka plaa,
zaprdi i nai se dobrih kolaa,
Parafraza zavrne scene
Predstave Hamleta u selu
Mrdua Donja, opina Blatua,
prema autorovoj redakturi
drame iz 1971. godine
oguli raju, operi olde, privrni istinu,
pravdu opali,
u mekano sidi, cigaru zapali.
Op, op, op oei, smai, oi im zamai!
Nama masna brada i ratni sta,
ozbiljne stvari sve su la!
Digerica frigana, enske mudante,
godinji odmor, slubene aute.
Uivajmo, brao draga,
Neka ide puk dovraga!
Op, op, op, op.
Oei, popali! Smai, popali!
Privari, obeaj, neispuni,
slai, mai, plagiraj, krivotvori
poskoi, kandidiraj se,
glasuj za me, izaberi me, uhljebi me,
op, op, op, op...
Poloi, popiaj, poderi, poseri,
izvuci, navuci, natakni, oderi,
obrni, navrni, potari, puk pomuzi,
obeaj mu pa ga naguzi.
Op, op, op, op,
uni, prdni, digni se, mrdni,
ipni, skoi, ljubim ti oi,
Jae, jae, jae, jae,
skini narode gae, skini marvo gae.
Op, op, op, op... samo ilo,
samo ilo veselo nam bilo,
uivajmo brao draga
neka ide puk dovraga.
PUK PJEVA (okupljen oko kutija s obea-
njima):
Op, op, op...
Ajmo ispoetka
ionako znamo ta nas eka:
Njima ae, pijati, lice, botiljuni,
peeno meso i dobri bokuni
pohano pile i but od janjca,
telea noga i bubrig od prasca,
paprenjak, kapula, frigana jetra,
vino iz konobe svetoga Petra,
slanina, kobasa i srce na aru,

donesi, kumaine za dunosnike nae,
rakiju staru, prut, kapula i paki sir,
neka se znade da im je pir!
op, op, op...
Naguzimo se jope, brao draga,
Neka nam ide sve ostraga!
Op, op, op...
Naguzimo se jope, brao draga,
Neka nam ide sve ostraga!
ORGANIZATORI PREDSTAVE REPAJU (slo-
no, uglas):
Kolai, kotai, blagajne, vile,
upravno vijee, povjerenstvo, savjet,
peeno pile, opina, grad,
prasea mast, janjea muda,
demokratska vlast,
odbor, komisija, kokoji upak,
kraa, pronevjera, manjak,
evo ti pue telei pupak.
Katrige, referenti, sastanci, spisi,
kobasice, ugovori, izvjetaji, di si,
lokarde, traktori, vino, rakija tee,
e moj pue volovi, konji, ovce, smee,
demokracija, prosperitet,
bolji ivot, napredak,
jednakost spolova, socijalna pravda
vrti se, krii se, uni, digni se,
op, op, op, op...
op, op, op, op...
Jae, jae, jae, jae,
ja sebi, ti meni, oni nama
ja tebi, ti meni, mi sebi
oni nama nema srama
op, op, op, op...
op, op, op, op...
Jae, jae, jae, jae,
skini narode gae, skini marvo gae.
HAMLET (naivno, moleivo, u po glasa):
Jel to neko ugasija sviu? Ko je
ugasija sviu?
Svjetlo... Upalite svjetlo... Dajte ljudi
upalite svjetlo.
IMURINA:
Nu Amleta bedaka. miri da ni
ne vidi, a misli da je mrak.
OFELIJA:
Oj Amlete moja rano ljuta,
jesam li ti rekla ve sto puta,
mani se morala ne budi budala,
daj se prikloni, naguzi se, pokloni,
uzmi to ti nude
meni milo, tebi drago bude.
Oj Amlete moje rosno cvie
meni s tobom lipo bie,
on tebi ti njima mi sebi,
rekoe ti lipo nase, use i podase,
daj ne budi prase,
prikloni se, naguzi, pokloni, uzmi
ta ti budu dali
nek sviu pali kome u glavi daska fali.
Sve nae usluge vezane za pripremu oglasa i bannera ukljuene su
Poetak
IN MEMORIAM IVO BREAN, 1936. - 2017.
NOVINA ZA PROMICANJE ZAVIAJNIH
VRIJEDNOSTI I BATINE
Mjeseno izdanje asopisa ibenik Tim
GODINA 7. BROJ 19 Izlazi mjeseno
ISSN 1847-5116 / UDK 008 (497-5-3 ibenik)
CIJENA POJEDINANOG PRIMJERKA: 7 kn
NAKLADNIK
MO KOMUNIKACIJE d.o.o., Trg A. Hebranga 11a, IBENIK
sibeniknews@gmail.com tel/fax: 022 / 217 371
INTERNET: www.mok.hr
ZA NAKLADNIKA:
DIANA FERI (feric.diana@gmail.com), 099 7333 629
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
STANKO FERI (stanko.feric@gmail.com), 099 7333 628
MARKETING I MEDIJSKE KAMPANJE: ZORAN STOJIEVI
UREDNIKI KOLEGIJ: Stanko Feri, Diana Feri, Karmen Puli,
Manuela Radulovi, Boidar Grga, Boris Plazibat i Zoran Stojievi
STYLING & FASHION PHOTOGRAPHY:
Sara Pauk, Andrea Belamari i Danijel Feri
SURADNICI: Duka Stojievi i Snjeana Klari
SAVJETNICI REDAKCIJE:
Prof. Ivo Livakovi, Duka Zaninovi, Branko Viljac, Duko arac, prof.
Jasminka Pai, Diko kevin, Tomislav ovagovi, Joso Smoli, Joko
Zaninovi, Emilija Friganovi, Domagoj Friganovi, Duka Stojievi
AUTORI I SURADNICI U OVOM BROJU:
Joko elar (piritus movens), Prof. dr. Mladen Friganovi (Baldekinska
sjeanja), Stanko Feri (Dossier, Vijesti iz povijesti, Intimna povijest
ibenika, Gastronomska batina, Batina ljepote), Igor Radin (stare
fotografije), Joso Gracin (Zaviajni putopis), Petar Ivas (Naa pria),
Dinko kevin (Poezija) Duan arac i Branko Viljac (Referendum), Diana
Feri (Dijagonala, Intervju), Snjeana Klari (Grandeca)
FOTOGRAFIJE: Dr. Dani Mihovilevi, Joko elar, Giacinta Mattiazzi,
Danijel Feri, Franka kugor, Ante Barani, eljko Krnevi, Radovan
Goger, Diana feri i Stanko Feri, foto arhiv Udruge Volim ibenik,
privatne fotografije Vjere arac Rudniki, privatne fotografije Mladena
Bjaia, privatne fotografije Pere Mioa, fotografije iz zbirke starih
fotografija Foto Hella Bulat, privatne fotografije Zdenke Petkovi,
privatne fotografije dr. prof. Mladena Friganovia, privatne fotografije
obitelji upuk, privatne fotografije obitelji Frua, privatna zbirka
fotografija Igora Radina, anonimna privatna zbirka erotskih fotografija,
foto dokumentacija JU NP Krka, foto arhiv Mo komunikacije d.o.o.
ARHIVSKA GRAA I DOKUMENTI: Arhiv Hrvatskog lijenikog
zbora podrunica ibenik, Hrvatski dravni arhiv, Dravni arhiv
u ibeniku, Gradski muzej Drni, privatna zbirka dokumenata i
fotografija Giacinte Mattiazzi i obitelji Milano, Sveuilina knjinica
Split, Gradska knjinica Jurja igoria ibenik, Arhiv fotografskog
obrta Foto Hella Bulat, arhiv batine Udruge Volim ibenik, privatna
zbirka fotografija dr. Dani Mihovilevi, privatna zbirka fotografija
Stanka Feria, arhiv Zorana Mikulandre i obrta Noa.
IZBOR POEZIJE O IBENIKU: Dinko kevin
ILUSTRACIJE: ime Rasti
CRNA KRONIKA: Faksimili i transkripcije vijesti iz novina Jadranska
pota, Jadranski dnevnik, Novo doba i Hrvatska rie u razdoblju
izmeu 1915. i 1936. godine, zapisi Manfreda Makale i fragmenti iz
ostavtine Mate Relje.
TISAK: Slobodna Dalmacija Print d.o.o.
TAKUIN
PRIVITAK ASOPISA VOLIM IBENIK ZA
PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE
OGLAAVAJTE U TAKUINU, ASOPISU VOLIM IBENIK
i NA INTERNETSKOM PORTALU www.mok.hr
PREDSTAVITE SVOJU TVRTKU BUDITE VIDLJIVI I PREPOZNATLJIVI
KORISTITE PREDNOSTI PROAKTIVNE PROMIDBE I PROMIDBENIH
KAMPANJA - UPOZNAJTE KUPCE SA SVOJOM PONUDOM,
PROIZVODIMA I USLUGAMA ATRAKTIVNO I UINKOVITO
NUDIMO SVE TO VAM JE POTREBNO ZA USPJENO OGLAAVANJE:
izradu oglasa, snimanje i obradu fotografija, pripremu promidbenih
tekstova, izradu bannera , ukljuivanje u medijske i promidbene
kampanje tvrtke MOK d.o.o.
u osnovnu cijenu njihove objave u Takuinu, na stranicama asopisa
Volim ibenik i portalu www.mok.hr.
Trebate li jelovnik, katalog proizvoda, promidbenu brouru,
advertorial, plakat ili neto drugo to vam moe unaprijediti
poslovanje pozovite nas i doi emo k vama.
KONTAKT: 091 209Volim 64 75IBENIK | 5
zoranstojicevic.si@gmail.com / sibeniknews@gmail.com
INTERVJU
Razgovor s
PEROM
MIOEM
u spomen na
Ivu Breana
(1936. 2017.)
Breanu su oduzimali
pravo na domoljublje
i sramno ga razapinjali kao
bezbonika, nehrvata i psovaa
oni intelektualni, duhovni,
domoljubni, politiki pa i
crkveni blijedi feralii koji nisu
mogli, i jo uvijek ne mogu
podnijeti njegov domoljubni,
duboko arhetipski kranski,
stvaralaki i moralni sjaj
6 |Volim IBENIK
T
reega dana 2017. godine umro je Ivo
Brean, jedan od najveih hrvatskih i
europskih dramatiara, autor dvanaest
romana, osam filmskih scenarija, dviju zbirki
pripovjedaka, 23 drame i tri iznimna eseja.
Vijest o njegovoj smrti zatekla je ibensku i
hrvatsku javnost nespremne zato to se Ivu
Breana poistovjeivalo s njegovim djelima,
to mlaim, vitalnijim i aktualnijim to je vie
vremena proteklo od njihova raanja. Ta ne-
spremnost kao i iznenaenost neumitnom
vijeu o kraju zemnog trajanja jednoga od
najplodnijih, najizvoenijih i najintrigantnijih
hrvatskih pisaca i dramatiara europskoga
znaaja bila je i hinjeni alibi za izostanak
oprotaja, oprotajnih govora, komemora-
cija i nekrologa u livelu s knjievnom, umjet-
nikom, filozofskom i ljudskom razinom. Bili
su to gotovo odreda rutinski igrokazi iji bi
se odjeci uli manje od brecaja gluhih olov-
nih zvona, da se iznad klieja protokolarnog
tugovanja nije uzdigao Pero Mio, hrvatski
kazalini redatelj, pisac i knjievni prevodi-
telj i cjelokupnoj javnosti hrabro, odrjeito i
s primjerenom dozom intelektualne drskosti,
bacio Breana u lice. Njegove rijei saete u
poruci da je Hrvatska ostala Breanov mo-
ralni, intelektualni pa i materijalni dunik te
da mu taj dug nikada nee podmiriti dana-
nji likovi iz Breanovog Hamleta u Mrdui
Donjoj koji vladaju hrvatskom kulturom,
politikom i duhovnou, zazvonile su otro
i proroki. Mio se nad Breanovim zemnim
odrom ukazao kao odani remeta u zvoniku
njegove bezvremene knjievne, moralne i
intelektualne ostavtine. Za takav istup imao
je, kao Breanov istinski i dugogodinji prija-
telj, puni kredibilitet, ali i obvezu zbog svoga
osobnoga iznimnoga doprinosa hrvatskoj
kulturi ije lice i nalije dobro poznaje. Osim
toga, on je s Breanom dijelio jo neto izni-
mno vrijedno i vano: duboku, iskrenu, ne-
uzvraenu ljubav prema ibeniku.
to su ibenik i ibenani izgubili Bre- od Bukara, Pulja i Maaka. Hrvatska je pre-
anovim odlaskom?
- Znaju ibenani to su izgubili jer su
znali to su u Ivi, ovjeku i ibenaninu, imali
i zato su Breana pisca i filozofa potivali, a
potivali su ga, to je moda i najvee pri-
znanje koje je mogue dobiti, obini ljudi.
Potivali su ga na Poljani, na obali, u kavani,
u Kalelargi... Prodavaice na trnici, kamo
svakodnevno odlazim, raspitivale su se za
njega, pitale za zdravlje, oporavak, raspo-
loenje, o njemu su govorile s nehinjenim
potovanjem i uvaavanjem, a opet nekako
duboko intimno kao o nekome tko im je bli-
zak rod. On je uivao iznimno potovanje
ak i onih koji nisu itali njegova djela. To
nije za osudu, to je divno. S druge strane,
otvoreno sumnjam da su oni koji su o Bre-
anu pisali i govorili autoritativno, s visoka,
ikada proitali neto to je on napisao. Oni
su paljetkovali glasine, ono to su o njemu
govorili i pisali neki drugi, njima slini. Oni su
do informacija o Breanu dolazili u kavani,
a ne itanjem ili gledanjem njegovih djela
i tako su sudjelovali u stvaranju iskrivljene
slike o njemu. Upinjui se na takav nain
izai iz svoje beznaajnosti nisu bili u stanju
shvatiti, a kamoli primiti k srcu i ogrijati se
na toplini due Ive Breana, ovjeka koji nije
znao mrziti ni zavidjeti. Nije optuivao, pro-
kazivao, omalovaavao, krivotvorio, ni krao.
Poslovini hrvatski jal u njemu nije nalazio
svoje utoite ni zagovor. Ivo je, ne bio, Ivo
jest ostvarena ljudska osobnost. I stoga, svo-
jim tjelesnim odlaskom s ovoga svijet u ovaj
se svijet vraa jo vei i jo prisutniji.
HRVATSKA JE PRENAPUENA
BREANOVIM
DONJOMRDUANIMA
Vie ste puta naglasili da je Ivo Brean
otiao iz ivota rijeen svih dugova, ali
da smo mu ostali duni i da neemo moi
izbjei ovrhe pred sudom vremena zbog
nepravdi koje su mu nanijete i objeda
kojima je nezaslueno aen?
- Mi u ibeniku, dugujemo mu zahvalnost
i ljubav, a savjest neka peru strukture vlasti,
drutva pisaca i knjievnika, HAZU... svi oni
zbog kojih nije doivio objavljivanje svojih ni
sabranih, ni izabranih djela, zbog kojih nije
uao u ediciju Pet stoljea hrvatske knjiev-
nosti, zbog kojih nije primljen u Hrvatsku
akademiju znanosti i umjetnosti, premda su
ga akademici Ivan Aralica i Nedjeljko Fabrio
predloili, dobro znajui to ine. Ali njihove
kolege iz Akademije nisu ih podrali, i tako-
er su dobro znali zbog ega to ine: njiho-
vi efemerni ferali potamnjeli bi uz zvijezdu
Brean. Sumnjam da mu se oni koji su mu
ostali duni mogu ak i posthumno oduiti.
-Zato?
-Zato to u Hrvatskom saboru, Drutvu
hrvatskih knjievnika, Drutvu hrvatskih pi-
saca, u Hrvatskoj akademiji znanosti i um-
jetnosti i drugim naim institucijama vrvi
napuena Breanovim Donjomrduanima,
uz ispriku onima koji u tu nomenklaturu ne
spadaju. Pretjerivanje? Ne. Pogledajte samo
tko je sve zastupljen u ediciji Pet stoljea
hrvatske knjievnosti i potraite meu svim
tim imenima Breana. Neete ga nai. Nisam
protiv onih koji su tu zastupljeni. Naprotiv,
svi su oni zasluili svoje mjesto jer su bili vri-
jedni orai na ovoj naoj sirotoj duhovnoj nji-
vi. I neka ih. Veliinu malenih, kako bi rekao
pokojni Barac, treba cijenit. Ali zapitajmo se,
za ime Boje, zato meu njima najveega
nema? Odgovor znaju svi koji su itali ili
gledali Predstavu Hamleta u selu Mrdua
Donja. Spoznaja da Breana nema u ediciji
Pet stoljea hrvatske knjievnosti bolna je,
tragina, ali ne treba se time previe zamara-
ti jer on e svojim djelima, na uas onih koji
e zbog te nepravde morati ivjeti sa svojim
grizodujem, ivjeti i nadivjeti mnoge ko-
ji su ispunili te stranice. Ne opravdava nas,
ali eto nekakva je utjeha, to takav odnos
IVO BREAN NAS ZOVE:
-Ljudi, pozdravite se
konano sa svojom
dragom Mrduom i
iziite u svijet
PRIPREMIO: STANKO FERI
FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR, ANTE BARANI,
STANKO FERI, ARHIV POSTROJBE IBENSKIH
UMJETNIKA I KULTURNIH DJELATNIKA, FOTO
ARHIV UDRUGE VOLIM IBENIK

prema vlastitim duhovnim divovima nije ek-

skluzivizam samo nas Hrvata. Imali su svoje
Breane Grci, Nijemci, Britanci, Talijani... ali
sve je s vremenom dolo na svoje mjesto, jer
je sve one koji su im krojili sudbinu mjerama
svoga primitivizma, prekrila tama zaborava.

INTELEKTUALNI I DUHOVNI
FERALII NISU MOGLI OTRPJETI
BREANOV DOMOLJUBNI,
DUBOKO ARHETIPSKI
KRANSKI, STVARALAKI I
MORALNI SJAJ
To je materijalni dio naega duga pre-
ma Breanu. Postoje, kako se to obino
Ivo Brean kae, kada se o dugovima govori, i oni
i Pero Mio kosturi iz ormara? Ostale su lebdjeti sive
1991. godine sjene optubi da Ivo Brean nije bio do-
moljub, da je bio anacionalan, da nije bio
vjernik, da je bio psova...?
- To su strane stvari. To je vrhunac primi-
tivizma koji je opasniji od neznanja. Breanu
su oduzimali pravo na domoljublje i sramno
ga razapinjali kao bezbonika, nehrvata i
psovaa oni intelektualni, duhovni, domo-
ljubni, politiki pa i crkveni feralii koji nisu
mogli, i jo uvijek ne mogu, podnijeti njegov
domoljubni, duboko arhetipski (Kristov!) kr-
anski, stvaralaki i moralni sjaj. Mi od Silvija
Strahimira Kranjevia do dana dananje-
ga nismo imali takvu moralnu uspravnicu
Ivo Brean (unato svim neverama stajao je uspravan!)
u ibeniku kakav je Brean.
1985. godine A to je s objedama da je bio protiv vje-
re i da je bio psova?
- Ja sam vjernik, odgojen u katolikoj obi-
telji, ali sam jo kao srednjokolac posum-
njao u crkvene dogme. Svejedno, pripadam
kranskoj i katolikoj kulturi, a njoj je pripa-
dao i Brean. On nije bio vjernik. On nije bio
ni ateist. Nije jednu religiju htio zamijeniti
drugom! Nije bio ni agnostik, jer se intelek-

Volim IBENIK | 7
INTERVJU
tualno nije drao toliko inferiornim. Brean
je bio mislilac skeptik. Klasini skeptik. Nje-
gov skepticizam nije iz sfere hegelovskoga
poimanja skepticizma. On pripada onom
skepticizmu kakav je bio u antikih filozofa.
On je sljedbenik grkoga filozofa Pirona koji
je Sokrata drsko pitao: Kako zna da nita
ne zna?
Psova? Brean je ponajvee zlo u naem
okruenju vidio u primitivizmu i okrutnosti.
Zbog toga njegova djela vrve psovkama
primitivaca, i zato su ga oni, koji nita ne
razumiju, proglasili psovaem, a on pso-
va nikada nije bio. Psuju njegovi likovi, a
ne on. Meutim, oni koji ne vole Breana, a
posebno oni koji trguju Bojim majestetom
svodei ga na merkantilistiku mjeru, do-
hvatili su se toga i proglasili ga psovaem.
A ja, koji sam se s njim druio, radio i ivio
46 godina, svjedoim, on nije psovao! Ivo
je imao tako bogat i moan vokabular, bio
je tako elokventan da mu psovke nisu bile
potrebne da bi neto rekao ili naglasio. On
je mogao izraziti svaku svoju misao i svaku
emociju, ali kako pisati o primitivnoj, pso-
vakoj stvarnosti, kako pisati o primitivizmu
i raskrinkavati ga, kako pisati o okrutnosti
koja se kod primitivizma podrazumijeva,
izostavljanjem psovki koje su gotovo jedino
Postrojba ibenskih umjetnika i kulturnih djelatnika u Jadrtovcu 1992. godine: Sanja Polombito, Duko Baljkas, Milena Cvetkovi, Josip
Bakula, Nenad Petkovi, Mirko Burazer, Pavao Roca, eljko Koloper, Mate Gulin, Sinia Martinovi, Anelko Babai, Ivo Brean i Ante Puli
8 |Volim IBENIK
Jela i Ivo Brean u razgovoru s novinarkom
Jordankom Gruba u ibeniku 1978. godine
izriajno sredstvo tih inferiornih moralnih
individua?
BREANOV NAJVEI MORALNI
LJUDSKI UZOR BIO JE ISUS KRIST
Bolne su i objede da Brean nije bio
domoljub, da je bio anacionalan i da je
bio bezbonik?
- Nakon to su ga liili prava na domo- jedinu rije protiv Boga, vjere i vjernika, bez
ljublje, htjeli su ga jo vie uniziti pa su ga
osumnjiili da je anacionalan. Poelo se te-
zom, strano je to uope izgovoriti (horribile
dictu!), da Brean nije dobar Hrvat jer nije
dobar katolik. To je monstruozno! Brean je
itekako razlikovao konfesiju od nacionalno-
sti. Ako se hrvatstvo mjeri konfesionalnom
pripadnou, onda ni ja nisam Hrvat. To je taj
strani primitivizam, to je besramno oruje
u rukama hulja. To je nasilje. Kao njegov pri-
jatelj svjedoim javno i ponosno: Breanov
najvei moralni ljudski, kaem ljudski, a ne
dogmatski, uzor bio je Isus Krist. Isus je bio
Breanov vodi kroz njegov etiki pristup
svijetu. Prag Breanove kranske etinosti
inspirirane Kristom brojni kranski vjernici,
ni propovjednici, nikada ne e dosegnuti.
Kada je objavljena Drava boja na njega
se iz crkvenih krugova sruila kuka i motika.
Ali nije kritika bila u rukama neukih, jer oni
nisu neuki, bila je u rukama onih koji su vrlo
dobro shvatili to Brean govori, a napadali
su ga strahujui da e njegova knjiga do-
spjeti u ruke neukih, pa da to preduhitre,
proglasili su Breana bezbonikom i ovje-
kom koji vrijea vjeru. To nije istina. Brean
nikada ni u jednom svom tekstu, ni u jednoj
svojoj reenici, nikada nije napisao ni jednu
obzira na konfesije. Njegov gnjev je upuen
farizejima koji vrijeaju Kristova kranska
naela u ime tih naela. Vjerouiteljskim lice-
mjerima koji pridravaju sva autorska prava
na vjeru i Boga!
Kao biste to objasnili kao njegov prija-
telj, ali i kao vjernik?
- Ivo je potivao vjernike, ali je bio neumo-
ljivo protiv onih koji propovijedaju jedno, a
ine drugo. Bio je neumoljiv u igosanju lice-
mjerja. O toj Dravi bojoj razgovarao sam
s jednim sveenikom koji me je optuivao
da sam prijatelj Breana Bezbonika. Rekoh
mu, oprostite, ali vi ste bezbonik jer sudite o
drugom ovjeku na bezboan i nekranski
nain. Objasnio sam mu da je Drava bo-
ja vrlo kranska knjiga, premda Brean u
njoj ne propovijeda kranstvo, ali ali za
iznevjerenim Kristovim naelima. Slino je
i s Breanovim romanom Astarot u kojem

Ivo Brean
i Vice Vukov s
prijateljima.
ibenik 1957.
godine
je jedino svjetlo na kraju mranoga tunela
upravo ideja Isusa Krista. To nisu shvatili oni
njegovi kritiari koji ne mogu razumjeti da
je izjednaavanje Crkve i Boga straan grijeh.
Blasfemija! Na alost kod nas u Hrvatskoj i
u hrvatskom biu to se ne eli razumjeti, a
ja nisam gospodar konane istine, pa ovo
govorim zato to osjeam da to moram rei,
a sa mnom se nitko ne mora slagati, niti u
bilo koga mrziti ako se sa mnom ne sloi.
IVO BREAN HRVATSKI
BRANITELJ DRAGOVOLJAC
Zaboravlja se da je Ivo Brean bio hr-
vatski branitelj dragovoljac, da se stavio
na raspolaganje Domovini i da je stao u
njenu obranu s orujem u rukama. Ka-
kav je on imao stav prema Domovinskom
ratu kao krajnjem i najviem izrazu do-
moljublja?
- Ivin stav prema Domovinskom ratu bio
je apsolutno ist. Slutio je to se sprema i o
tome smo raspravljali. Moda je na poetku
krize, koja je dovela do raspada Jugoslavije
i rata, imao neke filozofsko - intelektualne
dvojbe, ali su se one brzo rasprile. Bio je na
svoj nain i, sebi dosljedno, pomalo preli-
beralan, meutim, kako je vrijeme prolazilo,
a srpske moti sve bezonije i perverznije
Na snimanju filma
Kako je poeo rat
na mom otoku
Na radnom
mjestu u
ibenskom
kazalitu
napadale na Hrvatsku, postajao je sve vr-
i, sve jasniji u stavovima. Nije bilo nikakvo
iznenaenje kada je postao dragovoljac
i stao u obranu Domovine, naravno, ne
odriui se pri tome prava na svoju kriti-
ku misao. Vano je znati da on nije postao
dragovoljac zato to je nekoga mrzio ili da
bi nekoga progonio, nego zato to je bio ap-
solutno svjesni Hrvat, zato to je znao tko
je, to je i gdje mu je mjesto. Zato je bolna
perverzija minhenske bojne, podrumarskih
kukavica i dananjih uglednika sa sumnjivim
domoljubnim aureolama, profesionalnih do-
moljuba, da je Ivo bio anacionalan i nehrvat.
Takvima je posebno bolan problem bio i to
to on nakon rata nita za sebe nije traio,
nita nije uzeo, nita nije primio i nije mu
bilo na kraj pameti da mu se plati njegov
doprinos obrani Domovine.
POSTOJANJE BREANA
MNOGIMA JE BIO, A BIT E I
UBUDUE, ISTI UAS mogu rei da je u Hrvatskoj Breana netko
Moe li se rei da je Brean, kao ovjek i mrzio, to bi bila preteka rije, ali da su ga
pisac, bio ogledalo u kojem se mnogi nisu
eljeli, mogli ili htjeli ogledati pa su ga, da
bi izbjegli vidjeti tko su, to su i kakvi su,
uniavali i preuivali?
- Da su i htjeli, nisu se ni mogli ogledati
u Breanovom ogledalu jer su intelektual-
no, moralno i duhovno previe niski da bi ga
mogli dosegnuti. Da, izbjegavali su suoiti se
s vlastitim odrazom u Breanovim djelima jer
se on obraunavao upravo s njima, s ljudima
koji su do juer bili, recimo, moralni, a onda
doli na nekakvu vlast pri emu su izgubili
moralni kredibilitet i postali primitivni lice-
mjeri, manipulatori i opsjenari koji vjeruju u
vlastite lai. Postojanje Breana za njih je bio,
a bit e i ubudue, isti uas. Zamislite, po-
stoji netko tko ne samo to sve to vidi, nego
o tome bez ustezanja glasno govori. Brean
je hrvatska moralna vertikala. U Hrvatskoj
knjievnosti, sve tamo od Silvija Strahimira
Kranjevia, nije bilo moralnije osobe od Ive
Breana. To u lice bacam hrvatskim zlodu-
sima i svim zlodusima u hrvatskoj kulturi.
Svima onima koji su ga morali preuivati,
ignorirati i omalovaavati jer se njihovi infe-
riorni feralii ne vide od sjaja njegove mo-
ralne, ljudske i umjetnike veliine. Ja ne
elegantno zaobilazili, jesu. Ta elegancija,
ak i pod navodnicima, upitne je naravi pa
bih to to se dogaalo Breanu kao moralnoj
vertikali definirao kao nedjelo podmuklih,
jalnih primitivaca. Za razliku od njih, obini,
Volim IBENIK | 9
INTERVJU
Festivalsko vijee MDF-a
svakidanji, zemni ljudi prihvaali su Ivu ista
srca. On je bio njihov, volio se druiti, aliti,
bio je ljudski poroan kao i oni, a govorio
je ono to su i sami osjeali, ali to nisu znali
izrei.
HRVATSKA JE KAO NA
DUHOVNI ZAVIAJ JO UVIJEK
BREANOVA MRDUA DONJA
Kakva je dananja Hrvatska stvarnost
u Breanovom ogledalu?
- Brean je danas aktualniji nego ikada.
Njegov Hamlet, kao paradigma Breana
mislioca i pisca, danas je ivlji, iliji, stvarniji
i istinitiji ak i vie nego onda kada je bio
napisan. Ali nije tu samo Hamlet, tu su Ne-
astivi na filozofskom fakultetu, Arheoloka
iskapanja u selu Dilj, i da dalje ne nabrajam.
On je univerzalno, bezvremeno ogledalo
nae stvarnosti. Breanu su prigovarali i op-
tuivali ga oni koji su ga kao fol itali ili kao
fol proitali, da je uzimao tue teme Sha-
kespeareove, Goetheove, Molireove... i da
ih obrauje. Oni u svojoj neukosti ne znaju
o emu govore. Nisu shvatili u emu je veli-
ina Breana. Njegov Hamlet je ingeniozni
dijalog sa Shakespeareom. On je genijalno
pogodio likove, dramu i ozraje koja na
isti nain funkcioniraju u Mrdui Donjoj i u
Londonu. Breanova Mrdua Donja na je
hrvatski duhovni zaviaj. Hrvatskom, i hr-
vatskom kulturom, vlada mentalitet Mrdue
Donje protkan uvelike primitivizmom, jalom,
zaviu, mrnjom, okrutnou i licemjerjem.
U kolikoj mjeri je Ivo Brean osobno
ostao dosljedan gledanju na hrvatsku
stvarnost kroz prizmu svog Hamleta iz
Mrdue Donje?
- Mjesecima prije nego to je Ivo otiao
iz ivota sjedio sam uz njegov krevet u nje-
govom ibenskom stanu. Gledali bismo kat-
kada prijenos sjednice Hrvatskoga sabora.
Gledali bismo i najee utjeli, a meni onda
vrag ne bi dao mira pa reem:
-Pogledaj Ivo, molim te, pogledaj, pa na je
Dravni sabor pun Bukara, Maaka i Pulja! a
on mi uzvrati:
10 |Volim IBENIK
-Hajde, majstore, ti si reiser, podijeli meu
saborskim zastupnicima uloge za Predstavu
Hamleta u Mrdui Donjoj!
Gledam i shvatim da me je namamio u
zamku.
-Ne mogu, previe je Bukara, Pulja i Maaka.
-E moj Pero, lako je podijeliti uloge tamo
gdje ima malo glumaca. Uzme to ti se nudi. Ali
hajde, majstore, izaberi ti iz ove mase Bukara,
Pulja i Maaka najbolje i najprikladnije Bukare,
Pulje i Make. Podijeli, i odmah u ti potpisati
da si genijalac.
Od srca se smijao toj intelektualnoj kebi
u koju me je uhvatio. S besramnim uitkom
smo toga dana dijelili uloge za Predstavu
Hamleta u Mrdui Donjoj meu hrvatskim
saborskim zastupnicima i politiarima. Ivo
je klicao:
-Pa ni Boljoj teatar ni Londonski kraljevski
teatar nemaju takav izbor i takvo obilje glu-
maca! Nema na kugli zemaljskoj toga to mi
imamo u Saboru.
Sjajno smo se zabavljali.
IBENSKI INTELEKTUALNI KRUG
VICE VUKOV, ARSEN DEDI, DON
FRANE IMAT...
Je li na formiranje Breanove linosti
imao utjecaja neki ibenski intelektualni
krug i jesu li ga ibenski intelektualci, ba-
rem donekle, odredili kao pisca i filozofa?
- Mene tada u ibeniku nije bilo. Prvi put
sam se u ibeniku pojavio tek 1969.godine,
ali prema onome to mi je priao i o emu
smo razgovarali, on je jo kao gimnazijalac
Ivo Brean imao izvanredne sugovornike u ibeniku.
i Arsen Dedi Postojao je krug darovitih vrnjaka koji se
druio, raspravljao i meusobno oplemenji-
vao. To su bili on, Vice Vukov, Joko Mati
(njegov dragi Suljo, naalost pokojni), pa on-
da Joko Stoi orda, takoer pokojni, tu su
bili i Ivini kolski kolege don Frane imat s
kojim je bio nerazdvojni prijatelj te sadanji
biskup u miru don Ante Ivas, s kojim je Ivo
bio u vrlo prisnim odnosima, pa kasnije im
se u njihovim intelektualnim etnjama pri-
kljuio par godina mlai Arsen Dedi. Ivo i ja
smo don Antu Ivasa posjeivali dok je bio u-
pnik u Zatonu. Sviao nam se jer je bio veliki
graditelj i radnik. Imao je prave teake ruke,
a bio je veliki um. Na alost, na posljednjem
ispraaju Ive Breana na Gradskom groblju
nisam vidio nikoga iz crkvenih krugova.
Kasnije je sredite Ivinog filozofskog svijeta
postalo kazalite. Tu se stvorio novi intelek-
tualni krug od ljudi iz kazalita i ljudi koji su u
ibenik dolazili na Meunarodni djeji festi-
val. On nije bio intelektualni otok u ibeniku
kao to ni ibenik nije otok. Ne vjerujem da
je bilo koji grad veliine ibenika imao toli-
ko intelektualaca i stvaralaca, niti da mu je
netko ravan po onom to je dao hrvatskoj
kulturi, misli, umjetnosti, tehnici... Na alost
sve to tako lako i neodgovorno zaboravlja-
ju oni ibenski Bukare i Maci koji poetak
vremena raunaju od samih sebe. Da nema
 On je ibenik iznimno volio. Znao je sve
njegove vrline i mane. Ivo Brean nije umro
kada je stvarno otiao iz ivota. On je umro prije
dvije godine kada je shvatio da vie ne moe
pisati, i, to je bilo jo gore, da ne moe itati.
njih i njihovog samodovoljnog primitivizma,
mogao je ibenik, a isto se odnosi i na Hr-
vatsku, od svih njih, a posebno od Breana
dobiti i imati puno vie.
IVO JE UMRO I OD ENJE ZA
IBENIKOM
Kakav je Ivo Brean imao stav o ibe-
niku?
- On je ibenik iznimno volio. Elementar-
no. Znao je sve njegove vrline i mane. Mane
mu je opratao, ak i kada ih je ismijavao.
Ivo Brean nije umro kada je stvarno otiao
iz ivota. On je umro prije dvije godine kada
je shvatio da vie ne moe pisati, i, to je bilo
jo gore, da ne moe itati. Meutim, on je
umro i od enje za ibenikom. Nije bio svje-
stan da odlazi. Duboko je vjerovao da e se
vratiti u svoj ibenik. Njegov san je bio da se
vrati u ibenik uspravan i da se nas dvojica
pojavimo u kavani u kojoj se nae drutvo
sastaje. I to ne oto braco nego da jedan uz
drugog koraamo. Govorio je:
-Zamisli, mi idemo Poljanom, a oni se udu!
Kazao je ba tako, po ibenski: -A oni se
udu! knjinica ima igorievo ime, Hrvatsko na-
Da je Ivo Brean ostavio duhovnu opo- rodno kazalite ibenik nazvati Hrvatsko na-
ruku, to bi u njoj pisalo? rodno kazalite Ivo Brean ibenik. Ako ne
- Njegovo djelo njegova je duhovna opo- to, onda bi jedna ibenska ulica trebala do-
ruka. Ali, poznajui ga, siguran sam da bi on, biti njegovo ime. Ne moemo njegovo ime
da je pisao takvu oporuku, u njoj onako bre- dati ulici Nikole Tesle, kojom je svakodnevno
anovski rekao: prolazio i du koje je vodio beskrajne inte-
-Ljudi, pozdravite se sa svojom dragom Mr- lektualne razgovore, jer je Tesla svevremena
duom i iziite u svijet. Izaite iz Mrdue! civilizacijska pojavnost, ali moda moemo
To bi rekao jer je znao, kao to i mi znamo, Ulici 1918. godine? Kako li se ve tamo naka-
da iz Mrdue ne izlazimo nego u nju sve vie radno zove? Nikada nisam znao tono kako
tonemo. Pogledajte samo taj na teatar i se zove, ni zato se tako zove. To je ona ulica
njegov repertoar: Predstava Hamleta u Sa- od Vanjskoga prema Gimnaziji. To bi mogla
boru Donjem, Predstava Hamleta u Drutvu biti njegova ulica, njegov svakodnevni put
knjievnika opine Blatnik... kojeg je u mladosti prelazio za 12 minuta,
kao zreo ovjek za 18 minuta, a na kraju, na
HRVATSKO NARODNO posljednjim etnjama, za 25 minuta. I sva-
KAZALITE IVO BREAN kako, svake godine, recimo u svibnju (to je
IBENIK mjesec njegovoga roenja), organizirati Bre-
Ivo Brean je bio knjievni, intelektu- anove dane, koje bih ja nazvao: Breanov
alni i moralni kamen temeljac. to bi na svibanj u ibeniku. Nositelji toga projekta
njemu ibenik trebao graditi? trebali bi biti Gradsko i upanijsko poglavar-
- Najprije bi trebalo sauvati stalnu i vr- stvo, Gradska knjinica i Hrvatsko narodno
stu uspomenu na Ivu Breana. Na primjer, kazalite u ibeniku. O pojedinostima imam
trebalo bi, da ne kaem moralo bi, budui da elaborat. Za sada toliko.
Volim IBENIK | 11
MOZAIK
Krpice iz bore malog Moe
Bome bi ja i danas pija
jubavnike jer ovik ostari,
al za nike stvari zauvik
ostane sritni mulac
Livadica na kojoj su rasli
pravi ibenski nogometai
Livadicu mog djetinjstva nitko ne spomi-
nje kada se govori o sportskim objektima.
A i kako bi kad se na Livadicu zaboravilo,
a vie je i nema jer je nestala pod kuama.
Ta Livadica bila je mali teren od tvrde nabi-
jene crvene zemlje ograen stinama, gori
na rubu Baldekina prema Rokiu, a podno
umca na Bualama. Ne znan vie ija je bila.
Oko nje su, znaden, bile ograde Picule sa
zapada, Zelenka sa sjevera, Lacmanovia
s istoka i vrtal Fabra Baranovia s juga. Tu
smo fusbal igrali mi mulci s Baldekina. Da
je Livadica naa priznavali su nam i mulci sa
kopinca pa su dolazili igrat fusbal samo ako
ih pozovemo. Inae smo se oko svega borili
i zakaljavali. Imali smo i ekipe za pregovore
sa starim Lacmanoviem reenim Lacom i
Fabrom Baranoviem jer bi bilo gadno kad
bi bi im krpa upa u ogradu. Danas mislim
da bi Livadicu trebalo spominjati kada se pri-
a o ibenskom nogometu jer je ona dala
nikoliko pravih igraa koji su kasnije igrali u
ibenskom Osvitu i zagrebakom Graan-
skom. To su bili moj brat Tome Friganovi,
Mladen kugor pa, eto i ja, Mladen Frigano-
vi. Na livadici je igra fusbal i najbolji fusbaler
12 |Volim IBENIK
prof. dr. sc. Mladena Friganovia
Talijanski vojnici u
ibeniku 1941. godine
s Plica iga Lutica i uveni Lin, Zvonimir
Krajina koji je kasnije posta profesor na Me-
dicinskom fakultetu i rektor Sveuilita u
Zagrebu. Pa onda su tu jo Boko Miljevi
Cane, centarhalfista posliratnog ibenika,
pa Tonina Erak koji je s Luticom prije Dru-
gog rata igra za reprezentaciju Banovine Hr-
vatske. A jednom je na Livadicu doa igrat
fusbal i Ratko Kacjan. On je bija pojaanje
Bombaa iz Varoa proti Baldekina. E, lipa
naa Livadica. Nema je vie. Grad se proirija.
Ia sam je jednom na, ali nisam moga. Vie
nisan moga na misto di je bila.
Kako smo pijali kuu koja nije bila ni
butiga ni toverna i uili ono to nismo
mogli nauiti u koli
Mi dica s Baldekina, ka svaka mularija, bili
smo uli i sluali od starijih o babi ildi i Pik
baru, ali to je bilo na drugoj strani grada pa
se nismo mogli o tome, o emu se ispo glasa
pria, uviriti sami ili kako se obiavalo re, iz
prve ruke. O emu stariji priaju znali smo
neto iz naeg pijanja po Brdu jubavi. Al on-
da je doa veliki rat. Prispili Talijani da ne ka-
em faisti, zapoetali grad i sve ono to je
bilo slobodno za njiove vojnike. Zapoetali
su nike kue, obore, tale i litnje kuine. Na
Zapisi iz rukopisne ostavtine
(ibenik, 1927. Zagreb 2015.)
Baldekinu zapoetali sve to u Sunara, Friga-
novia, Gojanovia i drugih koji su to imali
pa i one arine barake kod sv. Kria. I, vojska
ka vojska. Brdo jubavi postalo im tisno pa
su jubav stali trait na drugim mistima. To
je vidila jedna Manda koja je na Baldekinu
kupila kuu od nekog Baranovia zvanog
Prometo pa se dositila da bi mogla zaradit
koji oldo ako izda nikin curama sobu. Tako
je i bilo. Nije prolo ni dan dva, a vojska se
stala jatit oko te kue. Vojnici ekaju u redu,
ulaze i izlaze, lipo jedan za drugin, mirni, ve-
seli, a nita ne nose unutra i nita ne iznose
vanka. Mi mularija razumili smo da to nije
ni toverna ni butiga. Da bi mogli pijat i na-
uit ono to se nije uilo u koli, a bome ni
kod kue pokazivali smo vojnicima najblii
put do Mandine kue pa nas ne bi potirali.
Inoma! Bila je to diija znatielja, a bome
bi ja i danas pija jubavnike jer ovik ostari,
al za nike stvari zauvik ostane sritni mulac.
Zato je mularija s Baldekina mulariju
iz Crnice prozvala Blavori
Izmeu dva velika rata nije nama dici bilo
samima ii iz jednog gradskog dila u drugi,
navlastito u Crnicu di se od 1933. godine po
osnutku NK Radniki ilo na fusbalsko igra-
lite gledat utakmice. I u Crnicu znailo je
pro terenom koji su drale crnike klape, a
to nije bilo pametno. Njihove klape bi odma
vidile kad neko ko nije iz Crnice sam ide nji-
hovom ulicom prema igralitu i zaskoile ga.
Nakon pitanja koji si, oklen si i di ie valjalo
je platit cestarinu ili mostarinu ako pro
bez baketina. Plaalo se ve prema tome ko-
liko ima u kaeli, al nisi bio siguran ni ako si
platio jer si lako moga naletit na drugu klapu
koja je traila svoj uur za prolaz do igrali-
ta. Spaavalo bi te jedino ako si bija pod
zatitom nekog starijeg ili domaeg crnikog
ovika. Zato smo Crniane i prozvali Blavori
jerbo smo ih se bojali kao onih zmijolikih
gutera to ih ima u poju.
je ? te li znali
... da su se Vodiani 1906. godine pobunili za-
to to njihova puka kola ve 60 godina radi u
istoj kui, u najzabitijoj i najsmrdljivijoj ulici
Vodikoj i zato to 100 djece I. II. i III. razreda
ima uionicu visoku 2, iroku 3 i dugu 4 metra
na tavanu kole do koje se dolazi rasklima-
nim drvenim skalama, a jo 50 djece IV. V. i
IV. razreda ima isto takvu sobu bez prozora?
Vodiani su se alili da u jednoj klupi odreenoj
za etvoro djece stisnuto jedno uz drugo sjedi
sedam pa i osam aka, ako uspiju doi ranije mrani kut oko kole pa se oko nje iri smrad kojima 1906. godine ivi 3000 dua meu
i uhvatiti mjesto, a ako ne uspiju onda stoje ljudske izmetine . kojima je 300 djeaka obveznih na kolu?
ili sjede na podu pod klupom ili klee negdje Osim toga, ispod kole je bila konoba iji strop Vodiani su svoju kolu nazvali obinom talom i
gdje ima za kleanje mjesta. je od samih dasaka pa djeca diu smrad od najavili da e trajkati i roditelji i djeca jer ne-
Sobe vodike kole su mrane i bez sunca pa dropa, masta i mokrine. ma tog zakona koji ih moe natjerati da alju
ujesen ne vide djeca tablu, a zimi, kada se Ukazujui na jadno stanje svoje kole otvorene djecu u kolu u kojoj sru bolesni zrak izloeni
ranije mrai, ni uitelja. Sobe su bez vrata i 1846. godine Vodiani, meutim najvie i najee pogibelji od ruenja kolske zgrade.
stropa, sve je vlano i nezdravo, djeca zebu i prosvjeduju zbog toga to vodika opina ne daje Prosvjed Vodiana nije naiao na odjek, a roditelji
kalju, a kada je vrue znoje se i pate. Namje- svoj vodikoj djeci knjige mukte, ili barem naj- su odustali od trajka kada im je dano do znanja
taj je kolski star, raspada se i pun je crva. siromanijima kao to to rade druge opine za da odgovor kraljevske vlasti iz Beograda nee biti
kola nema pei pa ak ni zahod. U sluaju svoju djecu. ureenje stare kole ili izgradnja nove, nego za-
potrebe djeca su prisiljena ii kui ili u neki I je li to hram prosvjete uznositih Vodica u tvaranje kole.

... da je tadanji Opinski sud u ibeniku bio

prvi i jedini u Dalmaciji i Kraljevini Jugoslaviji
koji je obznanio da novine i njihovi dopisni-
ci mogu pisati sve i sva i bilo protiv koga,
samo neka je istinito i dokazivo da je isti-
nito? Isto tako sud je dao do znanja da e svi
oni koji budu tuili novine zbog klevete i
koji ih budu htjeli nasilu vui po optueni-
kim klupama, a znaju da su one i njihovi
dopisnici napisali istinu, biti zasramljeni i
sami se nai pred licem suda.

... da je ibenska opinska uprava namjeravala

izgraditi pokretni most preko uvale Vrulja i da su
potomci Ante viteza upuka, vlasnici elektrodis-
tributivnog poduzea bili voljni osigurati besplatnu ... da su ibenani 1906. godine od nad-
struju za motore pomou kojih e se most otvarati lenih ministarstava i slubi Kraljevine Ju-
i zatvarati? Ideja da se Vrulja premosti pokretnim goslavije zahtijevali da se natjeajima za
mostom rodila se iz bojazni da vlada Kraljevine zapoljavanje ravnatelja kola i svih ostalih
Jugoslavije nee dati obeani novac za nasipanje javnih institucija trai da kandidati moraju
Vrulje kamenjem i zemljom iz kave koju je za tu znati hrvatski jezik?
namjenu besplatno dala Opina ibenik. Povod za prosvjed ibenana bilo je zapolja-
Opinska Komisija za luke radnje raspravljala je o vanje ravnatelja Poljoprivredne i obrtnike
tom rjeenju u nazonosti predstavnika trgova- kole u Splitu(!) od kojih je jedan bio Nije-
kih, industrijskih i pomorskih firmi te zainteresira- mac, a drugi eh, a ni jedan ne zna prozbo-
nih graana. Zakljuak je bio da projekt pokretnog rit ni jednu hrvatsku rije doim Nijemac
mosta preko uvale Vrulja bude u priuvi ako vla- dobro govori talijanski, a eh njemaki.
da koja govori sve to je dobro i lijepo i to na Predstavka ibenana primljena je na znanje,
puk voli uti, po obiaju izgubi smisao za dobro ali nije bila uvaena. tovie, odbaena je kao
i lijepo kada se neto dobro i lijepo radi u ibe- bezpotrebna.
niku i Dalmaciji.

... da se ibenanin Krste Karagjole prouo po cijeloj Kraljevini

Jugoslaviji i slavjanskim zemljama kao najbolji vrtlar zato to je
uzgojio blitvu iji je jedan bokor bio teak 12 kilograma?
Krste Karagjole, kako je sam kazao, uzgojio je blitvu crvenih
noga u svom vrtu iz sjemena koje je dobio od gospodina Man-
thnera. Bio je uvjeren da je blitva narasla tako velika zato to
ju je on brino njegovao i o njoj brinuo kao da je ivo bie.
ibenani su se udom udili div blitvi koja je kao glavna
atrakcija bila izloena u izlogu duana trgovca Raganzinia u Kale-
largi, a novine su zabiljeile da su je razgledali i nekoji stranci. Volim IBENIK | 13
POEZIJA O IBENIKU
Sineva Jurkovi, pobjednica natjeaja asopisa Volim ibenik za
najljepu pjesmu o ibeniku Ja te volim na svoj nain, raspisanog u
povodu obiljeavanja 950. obljetnice prvog spomena njegovog imena
Konop koji me
vee za ibenik
nikad odriit neu
Sineva Jurkovi, diplomirana pravnica za-
poslena u Uredu dravne uprave kao uprav-
na savjetnica za imovinsko - pravne poslove,
istinska je i ve nebrojeno puta dokazana za-
ljubljenica u ibenik pa ne iznenauje to to
je upravo ona o svom gradu napisala pjesmu
koju je posebno povjerenstvo asopisa Volim
ibenik izabralo kao najljepu. Ona je roena
ibenanka neizljeivo zaljubljena u svoj grad.
Voli ga takvog kakav je, a posebno je oarava
razdoblje njegove novije povijest od kraja 19.
stoljea do Drugog svjetskog rata.
Njena pjesma o ibeniku Kamena ko-
linka kojoj su lanovi povjerenstva profe-
sor Ivo Livakovi, profesorica Vesna Mra,
knjievnici Mladen Bjai i Enese Kievi te
pjesnik Frane Bili dali najbolje ocjene, na-
stala je prije puno godina, tijekom tunih i
nostalginih dana kada je privremeno otila
iz ibenika na studij prava u Zagreb.
-To je jedna od dvije pjesme koje sam napi-
sala za sebe. Prva je bila ljubavna. Nju sam na-
pisala u gimnaziji kada sam se zaljubila u jed-
nog deka koji tada nije ni znao da postojim.
Druga je ova,Kamena kolinka koja je nastala
kada sam zbog studija morala otii iz ibeni-
ka. Nisam eljela ii jer sam vezana za ibenik
i more i ne mogu ivjeti bez njih. Htjela sam
studirati u Splitu, ali otac je inzistirao da odem
u Zagreb. Otila sam sa zebnjom u srcu i prvih
mjeseci mi je bilo grozno. eznula sam za mo-
jom kamenom kolinkom, za mojim ibenikom.
Prije nekoliko godina sam se sjetila te pjesme,
ali rukopis nisam nigdje mogla pronai. No, u
meni je ivio stihNek me eka vezana za bovu
jer konop vrst je, prisii se ne more, a ja ualj
nikad odriiti neu. On je bio moj zavjet da
nikad neu otii iz ibenika. Kada sam vidjela
da ste raspisali natjeaj za najljepu pjesmu o
ibeniku to me je jako obradovalo pa sam po
sjeanju ponovno napisala cijelu pjesmu.
14 |Volim IBENIK
do prije nekoliko godina. Kako volim nain na
koji se prije u ibeniku govorilo i stare ibenske
izraze napisala sam desetak pjesama za klapu
Brodarica u kojoj pjeva moj neak, ali nisu
uglazbljene jer su napisane kao prie. Duan
arac mi je jednom prilikom rekao da bi se od
jedne moje pjesme mogle napraviti barem tri
koje bi se mogle uglazbiti. Piem i scenarije za
predstave i skeeve. Na to me je nagovorila
moja kerka, profesorica engleskog i talijan-
skog jezika u koli Domovinske zahvalnosti u
Kninu u kojoj vodi kolsku dramsku sekciju.
Sineva
Prvi tekst koji sam za njih napisala zvao se
Jurkovi
Izbor miss dijaspore. Djeci i publici se svidio
pa sam napisala jo nekoliko tekstova za kra-
No nije to Va jedini nain kojim izraa- e predstave odnosno skeeve. Jednu od njih,
vate privrenost rodnom gradu! Odakle onu koja se temelji na poslovicama koje su
tako vrsta veza sa ibenikom, zaljublje- nai stari upotrebljavali, mali su Kninjani izveli
nost u njega? tienicima Cvjetnog doma u ibeniku. Za tu
-Ne znam. Ni sama sebi ne mogu to obja- predstavu inspirirala me je moja prababa koja
sniti. Ja moj ibenik jednostavno volim, a za- je govorila samo u poslovicama.
ljubljena sam u tono odreeni dio njegove Napisali ste i scenarij za predstavu koju
povijesti. Fascinira me ibenik kakav je bio od su u ibenskom kazalitu trebali zajed-
poetka 20. stoljea do Drugog svjetskog rata. niki izvesti utine i zbor Mihovil
ini mi se da se tada ivjelo puno ljepe i da kao poklon ibeniku za njegov 950. ro-
je sve bilo romantinije nego sada. Zanimljivi endan, ali vas je omela iznenadna smrt
su mi tadanji obiaju, odnosi izmeu mladi- jednog od aktera? Znai li to da vam je
a i djevojaka, odjea, govor... Valjda me je to pisanje ipak omililo!
dovelo i u Udruguutine u kojoj njegujemo -ao mi je to tu predstavu nismo uspjeli do-
ibenski folklor i nonju. Sama sam saila svoju vriti. Rije je o obiteljskoj prii iz starog ibenika
nonju, a pohaala sam i teaj kaparica u ibe- koja je scenski zamiljena kao svojevrsni mjuzikl.
niku pa znam iti i ibensku kapu. Puno sam Napisala sam i jednu lijepu ljubavnu priu koja
vremena utroila da saznam kakva je tono se dogaala poetkom 20. stoljea u ibeniku
bila nonja ibenanki toga doba jer odjea i nadam se da u je uspjeti negdje objaviti jer
koju nose utine ne odgovara ba originalu. sam na nju ba ponosna. Palo mi je na pamet
Malo je previe nakinurena pa sada pokua- da bih mogla tiskati i zbirku kratkih duhovitih i
vamo to promijeniti. matovitih pria za djecu koje sam smiljala dok
Piete li poeziju i inae? je moj sin koji sada ima sedamnaest godina bio
-Za sebe sam napisala samo te dvije pjesme malen. Tjerao me je svake veeri da mu neto
koje sam spomenula i to jo u mladosti. Nakon priam. Meni su dosadile ve poznate prie i
toga etrdeset godina nisam nita pisala sve bajke pa sam izmiljala svoje.
 Natjeaj za najljepu
pjesmu o ibeniku tra-
jao je sedam mjeseci, a
pripremio ga je i vodio
pjesnik Dinko ke-
vin. Pristigle stihove
itali su i ocjenjivali
profesor Ivo Liva-
kovi, profesorica
Vesna Mra, knjiev-
nici Mladen Bjai i
Enes Kievi te pje-
snik Frane Bili.
U ui izbor pjesama ibenske utine
koje su konkurirale
ibenska za najljepu pjesmu
kapa rad o ibeniku ula je 21
Sineve ljubav prema ibeniku
Jurkovi pretoena u stihove.
Najljepom pjesmom
o ibeniku iri je
proglasio pjesmu
Kamena kolinka
Najljepa pjesma o ibeniku ibenanke Sineve
Jurkovi, na drugom Profesor Ivo Profesorica Pjesnik
mjestu, s vrlo malim Livakovi Vesna Mra Frane Bili
KAMENA KOLINKA zaostatkom za Ka- lanovi povjerenstva za izbor najljepe pjesme posveene ibeniku
menom kolinkon
ibenie, tvrda stino, bila je pjesma Tvoj i
mila moja kamena kolinko, moj ibenik Vin-
ljuljaj mene uvik u svom krilu ka Tuceka, a tree
i nedaj mi da ti u svit oden. mjesto su podijelile
pjesme ibenska
U svit mene tirala luda mladost, Dua i ibeniku,
i bojim se, klet e me starost, knjievnika i fone-
ta san ia di mi nije misto, tiara Tomislava
i ta venem di nisan obika, Barana i pjesnikinje Knjievnik Knjievnik Pjesnik
a ne cvitan tamo di san nika, Vinke Ani. Mladen Bjai Enes Kievi Dinko kevin
di je moja mila kamena kolinka.

ibenie, tvrda stino, KAKO JE BOLJE

lipa moja kamena kolinko,
ne daj meni daleko od sebe, aa je reka da stari svituju
niti mojoj lai iz Kanala. ono to mladi nee da viruju
Nek me eka vezana za bove, kako je bolje s runom papati
jer konop vrst je, prisii se ne more, negoli gladan s lipon plakati.
a ja ualj nikad odriiti neu.
Bija san mladi i nisan tija
ibenie, tvrda stino, ai re ta nisan smija
lipa moja kamena kolinko, rae u ja tebe gladan jubit
ako laa ipak isplovi u zoru, negoli jubavi gladan bit.
kreni pramac otvorenu moru,
iz kanala pismom je isprati, Ma nek ruak je feta kruva
da je pisma sviton vodi ka i mati, a veera aa vina
i upali lanternu na rivi, bolje nan se gladni jubit
nek u mraku svitli kamen bili, neg jubavi gladni bit.
kad vidi Tanaju u noi
znat e laa svojoj kui doi. Ma nek je ruak aa vina
a veera feta kruva
ibenie, tvrda stino, bolje nan se gladni jubit
meka moja kamena kolinko, neg jubavi gladni bit.
ne daj mojoj lai iz Kanala,
nek me eka vezan za bove, Ti reci eri a ja u sinu
jer konop vrst je, prisii se ne more, tvoju i moju istinu ivu
a ja ualj nikad odriiti neu. uvik je bolje gladni se jubit
ibenie tvrda stino negoli jubavi gladni bit.
mila moja kamena kolinko.
Volim IBENIK | 15
BATINA KARNEVALA I MAKARADA
IBENSKI

Velianstveni KARNEVAL
1928.
GODINE
prizor krabuljnog
korsa Pomorskog
PRIPREMIO: STANKO FERI
ORIGINALNE FOTOGRAFIJE
IZ 1928. GODINE POTJEU
IZ OBITELJSKOG ALBUMA
VJERE RUDNIKI ARAC

sportskog kluba Krka

J
esu li makare koje je 1928. godine or-
ganizirao veslaki klub Krka uz pomo
najveeg metra karnevala kojeg je ibe-
nik ikada imao, trgovca, javnog i kulturnog
djelatnika, skrbnika o gradskim perivojima i
jednog od osnivaa kupalita Jadrija, Ante
Frue i ibenskog slikara, karikaturiste, prvog
modernog dizajnera, Zvonka Rakamaria,
bile najvee i najbolje koje je ibenik ikada
imao? ini se da je tako jer je karneval 1928.
godine bio zaista tako velika i tako spektaku-
larna makarada da se toliko duboko urezao
u pamenje ibenana da ga se spominje i
danas! Kako je izgledao taj legendarni karne-
val moemo vidjeti zahvaljujui autentinim
fotografijama koje je sauvala zagrebaka
ibenanka Vjera Rudniki arac.

Tko moe organizirati vee i bolje

makare od ibenana?
Kako su izvijestile splitske dnevne novine
Novo doba, znalo se da uprava i veslai Kr-
ke neto spremaju, tovie znalo se da pri- Nakon krabuljnog korsa uslijedio je najzabavniji i najveseliji
premaju neto izvanredno ali da e to biti
u onakovom stilu i od onakvog efekta, nije
nitko oekivao. ibenski karneval 1928. go-
dine imao je golemi odjek u cijeloj Dalmaciji
pa su se ve idue 1929. godine dalmatinski
gradovi poeli natjecati tko moe organizi-
rati vee i bolje makare od ibenana i tko pozivali da zasipaju povorku bombonima i
e nadmaiti ibenik, ali nisu uspjeli, jer je
ibenik i 1929. godine usprkos nezapame-
no jakoj zimi imao najbolji i najvei karneval
u cijeloj Dalmaciji.
Da e karneval 1928. godine biti neto
izuzetno nasluivalo se mjesecima unaprijed
tovie jo krajem 1927. godine zato to su
organizatori, drei ono najvanije u strogoj
tajnosti, kratko, ali znakovito obavjetavali
ibenane da se na vrijeme prijave za su-
djelovanje u karnevalskoj povorci. Odmah
se dalo do znanja da oni koji se ne prijave
na vrijeme nee moi pristupiti povorci jer e
16 |Volim IBENIK
ples, a uspjeh je bio ogroman iako je makaranih plesaa
bilo toliko da se nitko nije mogao ni micati od ope stiske
je uvati i osiguravati policija. ibenane koji
se nisu namjeravali makarati organizatori su
konfetima te pridonesu opem veselju.
Pat, Patachon i laa od 16 metara
Evo kako je novinar Novog doba opisao
taj do tada nezapameni, a od tada trajno
zapameni ibenski karneval:
Sav ibenik bio je na nogama i samo se
policiji mora zahvaliti to je ouvan red i nije
dolo do guve. Poljana, obala dravna cesta
sve do sv. Kria bila je prekrita masom svije-
ta koja se divila velianstvenom prizoru kra-
buljnog korsa Pomorskog sportskog kluba
Krka. S izvjesnim zakanjenjem krabuljno
Snjeguljica i pet patuljaka na
ibenskom karnevalu 1928. godine
korso je krenulo, a predvodio ga je crni ko-
njanik za kojim su ili Fausti, anelii, kram-
pusi pa ovea grupa konjanika u raznim sta-
romodnim kostimima. Pierotti, beduini sa
svojim Maharadom, za njima cirkusanti, pa
koije s raznim egzotinim figurama, a iza
njih automobili s dvije grupe djece u frakovi-
ma i s cilindrima na glavama, bili su tu i Pat i
Patachon i jo puno toga, a sred mase nadre-
alno je plovila ogromna laa koja je izazivala
pravo divljenje. Laa je bila duga 16 metara,
a izraena je vjerno do najsitnijih detalja.
Na njoj su bili komandant, asnici pa kormi-
lar i sva ostala mornarska trupa, zanimljivi
kuhar, konobari i brodski pikolo, a izmeu
njih muzikanti i putnici lordovi sa svojim
 damama. Laa je bila slika i prilika potpuno
luksuznog transatlantika. Masa ibenana
oduevljeno je pozdravljala udesni Krkin
krabuljni korso pripremljen s mnogo volje,
mara i mate. Nakon krabuljnog korsa , pr-
vorazredne karnevalske priredbe, uslijedio
je najzabavniji i najveseliji ples. Uspjeh je
bio ogroman iako je makaranih plesaa u
svjetski araniranoj dvorani hotela Krka
bilo toliko da se nitko nije mogao ni micati
od ope stiske. Uprava i veslai Krke mogu
biti i vie nego zadovoljni onim to su posti-
gli. Tako neto moe upriliiti samo sportski
klub iji lanovi vrijedno rade na njegovom
prestiu i napretku na to su im ibenani
uzvratili simpatijama i pokazali im koliko
ugled uivaju meu graanstvom.
Ante Frua
jedan od
Izbori za Opinsko vijee
otaca
u sjeni karnevala
kupalita
Taj spektakularni karneval koji je kreirao i
Jadrija bio
reirao slikar i karikaturist Zvonko Rakamari,
je najvei
a njegovu organizaciju predvodio glavni i-
metar
benski metar karnevala, Ante Frua, pisale su
ibenskih
tadanje novine, pokazao je koliko ibenani
karnevala
mogu biti sloni i koliko im je stalo do svega
onoga to u ibeniku vrijedi i zasluuje po-
drku. To je bio i glavni razlog to se na kar-
nevalu nije moglo vidjeti ni traga politikim
podjelama meu ibenanima iako je ve
uvelike bila poela kampanja za izbor no-
vog saziva Opinskog vijea, opinskog na-
elnika i ak est opinskih predsjednika. U
tijeku su bili i vrui pregovori izmeu HSS-a
i Zemljoradnike stranke koji su u dotada-
njem opinskom Vijeu imali jednak broj
vijenika. HSS i Zemljoradnici pokuavali su
se dogovoriti kako pobijediti na izborima i
podijeliti vlast, a ponudili su im se i Disiden-
ti Stjepana Radia. Pregovori tijekom kojih
su Zemljoradnici vodili glavnu rije bili su
prekinuti zbog karnevala, to je dobro dolo
ibenskim HSS-ovcima da se konsolidiraju
i ojaaju svoje pregovarake pozicije. Oni
su pred polazak karnevalske povorke kon-
stituirali svoj Klub opinskih vijenika te za
njegovog predsjednika i zamjenika izabrali
dr. imu Vlaia i imu Belamaria, a uz to su
se dogovorili i o podjeli funkcija u opinskoj
upravi nakon izbora za koje su bili sigurni da
e na njima pobijediti.

Samo jedna kraa u opoj

karnevalskoj guvi
Zanimljivo je da su makare 1928. godine,
najvee koje je ibenik do tada organizirao,
a koje ini se ni do danas nisu nadmaene,
protekle u miru i bez najmanjeg incidenta
te da se u opoj karnevalskoj guvi tijekom
koje su gotovo sve kue bile prazne, a krme,
konobe i duani zatvoreni, dogodila samo
jedna kraa. Neki Zorica iz Pokorasela (Pako-
va Sela?) kod Drnia iskoristio je priliku i jed-
nom ibenskom krmaru ukrao 400 dinara
utrka, ali je odmah bio uhien te je priznao
to je uinio i vratio ukradeni novac.
Volim IBENIK | 17
 Sedam
PIRITUS MOVENS

HRVATSKI
LIJENIKI ZBOR

desetljea
podrunica
ibenik, uva
uspomenu na
zaslune ibenske

ibenskog
lijenike

Pria o nama, naziv je monografije

Hrvatskog
tiskane u povodu 70. obljetnice rada Hr-
vatskog lijenikog zbora podrunica i-
benik, ali obuhvaa vie od jednog stoljea
altruizma, stvaralatva, volonterskog rada i
doprinosa ibenskih lijenika napretku i do-
brobiti zajednice, kako izvan vlastite struke
tako i u okviru lijenikog zvanja i medi-

lijenikog
cinske znanosti. ibenik je, otkriva nam i
podsjea nas monografija Pria o nama
koju je pripremila dr. Dani Mihovilevi,
kroz cijelu svoju povijest te posebno od kra-
ja 19. stoljea, a ponajvie nakon Drugog
svjetskog rata, dakle u proteklih 70 godi-
na, imao plejadu uglednih lijenika koji su

postali poznati i priznati zahvaljujui svom
strunom, znanstvenom, dobrotvornom,
umjetnikom, drutvenom pa i politikom
radu i postignuima. Mnogi od njih postali
su ne samo cijenjeni lanovi lokalne zajed-
nice, nego i njeni stupovi. Zasluge i dopri-
nosi pojedinih tako su trajni i vrijedni da su
dobili svoje ulice, a mnogi su svojim radom
i osobnou ostali prepoznatljivi simboli
ibenika, ibenske kulture i identifikacijski
markeri zaviajne zajednice poput doktora
Pasinija, Trlaje, Lueva, izmia, Smolia,
Simovia, Stipanieva, Karminskog, Odaka,
Sassa... Njih se spominje i o njima se u ibe-
niku pria kao da jo uvijek ordiniraju, kao
da su jo uvijek tu, zato to su ibenani u
njima prepoznali i sauvali one ljudske, mo-
ralne i strune vrijednosti koje uvaavaju i
aste asnom titulom: LIKAR.
OD LIJENIKA MARKA
DO DR. KREIMIRA
O svima njima, poevi od lijenika Mar-
ka koji je 1419. godine dao nainiti reljef na
crkvi sv. Barbare, na kojem ga vidimo kako
klei pred Blaenom Djevicom Marijom i go-
vori: -Ja, Marko, lijenik iz ibenika, dao sam
1419. nainiti ovo djelo na uspomenu i za
odrjeenje svojih grijeha. pa do aktualnog
predsjednika ibenske podrunice HLZ-a dr.
Kreimira Stipanieva, govori monografija
Pria o nama koja je u naravi galerija lije-
nika piritus movensa i zbornik pozitivnih
vibracija iz ibenskih medicinskih ustanova.
18 |Volim IBENIK
zbora
Iako je sadrajno koncipirana tako da
bude slika sedamdesetogodinjeg rada po-
drunice HLZ-a, od 1946. do 2016. godine
ova monografija prua uvid u gotovo cjelo-
kupnu povijest ibenskog lijenitva koje u
suvremenoj hrvatskoj pa i europskoj medi-
cini svoje mjesto ima od 1883. godine kada
je otvorena Pokrajinska bolnica izgraena
zahvaljujui zalaganju i vizionarstvu pre-
poroditelja ibenika Ante viteza upuka, a
krajem 19. i poetkom 20. stoljea postala
najmodernijom i najbolje opremljenom
bolnicom, te respektabilnom znanstvenom
ustanovom zahvaljujui dr. Nikoli Laliu i dr.
Boi Periiu.
U to vrijeme u ibenskoj bolnici djelovali
su nadaleko poznati lijenici Karlo Vipauc,
Jerko Machiedo, Frano Dulibi, Boo i Bran-
ko Kurajica, Josip Glaser, Josip Pasini, Ivan
Hugo Botteri, Mihovil Dekaris, Filip Draan-
i, a nakon njih, poslije Prvog svjetskog rata
i tijekom tridesetih godina prolog stoljea
Vjekoslav Rizmondo, Josip Lali, Ivo Kandi-
ja i Boko Maleevi. O tomu koliko su neki
od njih poput Vipauca, Periia i Machiedia
Dr. Dani Mihovilevi zaduili ibenik najbolje govori to to su im

Teniska ekipa Ope bolnice ibenik: D. Belamari, ime Berovi,
Danijel Relji, P. Guberina, Ante Samodol, Eugen Paro Vidolin, Milivoj
Stojanovi, Ivica Maar, eljko Duboveak, Edi Baica i Vladimir Luev
Lijeniki ples HLZ-a 2011. godine
Lijeniki ples HLZ-a 2012. godine
ibenani odali priznanje dajui njihova ime-
na ulicama svog voljenog grada.
OPSENA GRAA O POVIJESTI
IBENSKOG ZDRAVSTVA
ibenik je i u novijoj povijesti imao, a i
sada ima vrsne lijenike koji svoje sposob-
nosti, znanje i dar iskazuju i izvan bolnica i
ambulanta pa ak i izvan svoje struke. Mnogi
od njih bili su aktivni djelatnici i dunosnici
Crvenog kria, Lige za borbu protiv raka,
mnogih i kulturnih i sportskih drutava te
socijalnih i dobrotvornih institucija, a nemali
broj se iskazao i u umjetnosti posebno slikar-
stvu i knjievnosti.
Monografija ibenske
podrunice Hrvatskog
lijenikog zbora Pria
o nama 1946. 2016.,
otkriva stoljetnu
tradiciju i batinu
altruizma, stvaralatva,
volonterskog rada i
doprinosa ibenskih
lijenika napretku i
dobrobiti zajednice
Sve to, pa i puno vie od nabrojanog, sa-
eto je u monografiji koju je krajem 2016.
godine izdala ibenska podrunica HLZ-a ko-
ju je napisala i uredila dr. Dani Mihovilevi,
po struci anesteziolog koja volonterski po-
mae oboljelima od karcinoma, vodi Ligu za
borbu protiv raka u ibeniku i, do nedavno,
podrunicu Hrvatskog lijenikog zbora, a u
slobodno vrijeme od latica cvijea izrauje
slike i ukrasne predmete.
-Kao predsjednica nae podrunice Hr-
vatskog lijenikog zbora od 2010. do 2015.
godine morala sam da bih mogla pisati iz-
vjetaje i planirati njen rad, traiti podatke
u arhivu nae podrunice pa sam se kroz to
zainteresirala za njenu povijest i sve to su
njezine lanice i lanovi radili. Budui da je
Hrvatski lijeniki zbor 2014. godine slavio
140. obljetnicu svog postojanja mi smo, tim
povodom, postavili izlobu o naoj podru-
nici. To je bio poetak. Prikupila sam puno
dokumenata i vie od tisuu fotografija, a
Zdenka Bilui, voditeljica Centra za vizu-
alnu umjetnost ibenske gradske knjinice,
koja mi je pomogla u postavljanju izlobe
slika ibenskih lijenika slikara, predloila
mi je da od materijala koje sam prikupila na-
pravim monografiju to sam, evo, i uinila.
Puno mi je pomoglo to to naa podrunica
ima brino voenu dokumentaciju, a po-
sebnu zahvalu dugujem dr. Vladimiru Lue-
vu i pokojnom dr. Stjepanu Sirovici koji su
Volim IBENIK | 19
PIRITUS MOVENS
>> Na dunosti ibenske podrunice
HLZ-a od 1946. do 2016. godine bio je 21
lijenik; Baldo Politeo, Miljenko Gjivoje, To-
mislav oe, Vjekoslav Smoli, uro Kar-
minski, Niko Simovi, Bogomir Sasso, ime
Stipaniev, Ludvik Odak, Ivo Merlak, Josip
Batinica, Borko Zaninovi, Eugen Stoini,
Alemka Mileti Juri, Vinko Batinica, Vladi-
mir Luev, Boris Brki, Silvana Burazer, Dani
Mihovilevi i sadanji predsjednik Kreimir
Stipaniev.
Ulaz u dananju ibensku
bolnicu 1883. godine
ibenski lijenici lanovi Akademije
medicinskih znanosti
>> ibenska podrunica HLZ-a ima od
1933. do 2016. godine 12 lijenika poasnih
lanova Hrvatskog lijenikog zbora te est
doktora znanosti, lanova Akademije medi-
cinskih znanosti. ibenski lijenici akademici
su dr. sc. Bogomir Sasso, dr. sc. Ivo Merlak, dr.
sc. Frane Mikulandra, dr. sc. Josip Batinica,
dr. sc. Josip Bali i dr. sc. Marinko izmi.
20 |Volim IBENIK
Operacijska dvorana poetkom 20. stoljea
Lijenici humanitarci i volonteri
>> Mnogi lanovi ibenske podrunice
HLZ-a bili su aktivni u Ligi za borbu protiv
raka i Crvenom kriu pa i elni dunosnici
tih organizacija, a sve su radili volonterski.
U prolosti bili su predvodnici Javne dobro-
tvornosti i nosioci zdravstvenog prosvjeiva-
nja stanovnitva. Mnogi e se sjetiti popu-
larnog lijenika dr. sc. ime Stipanieva koji
je desetljeima brinuo o tome da ibenska
djeca nemaju krivu kimu i ravne tabane u
to je uloio tisue sati savjetujui djecu i
prosvjeujui roditelje i prosvjetne radnike.
On je bio aktivan u Crvenom kriu te Ligi za
borbu protiv raka, institucijama kojima su
vaan doprinos dali lijenici Marinko izmi,
Emil Ofner, Ludvik Odak, Aleksandar Fran-
ki, dr. Tomislav Petkovi, dr. Marijan Peri-
a, dr. Zdenka Kapitanovi, dr. Velka Gveri,
dr. Filip Grubii abo, Dorotea Friganovi,
Dani Mihovilevi, Antonjeta Cvjetkovi
Monti, Kreimir Trlaja, Jerko Machiedo, Jo-
sip Pasini, Teodor Ostoji, Vjekoslav Smoli, Odjel kirurgije
Tomislav Petkovi, Mirko Zaninovi i ime
sredinom
Stipaniev.
20. stoljea
Stara ibenska bolnica
utemeljena 1807. godine
Lijenici ginekolokog
odjela OB ibenik 1983.
 Dr. eljko Bujas i njegova
supruga magistra Olga Bujas na
prvom plesu 1963. godine i na
jednom od posljednjih plesova
Jedriliarska ekipa OB ibenik na ibenskoj boinoj regati: Danijel Relji,
Vinko Alfier, Marin Pai, Ivica Maar, eljko Bujas i Nino Brajkovi
ibenski lijenici i umjetnost
>> Lijenici u ibeniku su u blioj i u
daljoj prolosti bili okrenuti i umjetnikom
radu. Dr. Veljko Cukrov napisao je dvije knji-
ge s elementima beletristike, a dr. Boo Pe-
rii je prevodio Shakespearea. Dr. Stjepan
Sirovica pisao je knjige o povijesti ibenskog
zdravstva, a dr. Rafael Dolinek je skupljao
lnica starine i slike i imao arheoloku zbirku sa 350
odine vrijednih arheolokih eksponata. Znameniti
dr. Miho Jerini pisao je pjesme, putopise i
estoke polemike i bavio se novinarstvom,
a utemeljio je i Hrvatsko planinarsko dru-
tvo Kamenar. Dr. Vjekoslav Smoli je bio
predsjednik Kazalinog vijea i lan Savjeta
za urbanizam. Dr. Neven osi je bio aktivan
u Kazalitu, Kolu te u sportu. Dr. uro Kar-
minski je bio lan orkestra ibenskog kaza-
lita i svirao violinu. Svestran i aktivan bio je
i dr. Milan epi koji je postao direktor Glaz-
benog zavoda u Zagrebu, lan Zagrebakog
komornog orkestra, a dok je radio u ibeniku
bio je aktivan u sportskim klubovima PK
Krka i Aeroklubu.
Doktori Milena Junakovi, Vinja Juro,
Marcela Maloevac, Dani Mihovilevi, Vla-
dimir Luev i Ljubica Kronja bave se umjet-
nikim radom. Dr. Ivica Madar je predsjed-
nik KUD a Zvona Zagore...
Druenje nakon strunog predavanja 1964.
dr. Branko Andrejevi, dr. Vjekoslav Smoli,
dr. Emil Ofner i dr. Niko Simovi
dr. Daniel Relji je bio lijenik KK Revija,
ibenski lijenici u politici
>> ibenik je iz redova lijenika ima dva
gradonaelnika i to biveg dr. Antu upa-
novia i sadanjeg dr. eljka Buria. Dr. Ivo
Blae je vijenik u Gradskom vijeu Grada
ibenika. U prolosti u politici su bili dr. Jerko
Machiedo koji je bio zastupnik u Dalmatin-
skom saboru i predsjednik Sabora Kraljevi-
ne Dalmacije, stomatolog Miho Jerini bio
je jedan od najvatrenijih politiara koje je
Hrvatska ikada imala, a dr. Oskar Novak je
djelovao kroz HSS, a u demokratskoj Hrvat-
skoj pokojni ibenski urolog dr. Marko Stegi
bio je predsjednik upanijske organizacije
HSS-a, vijenik, ali i kroniar svog rodnog
Tisnog u kojem ima i ulicu.
Ispraaj u
mirovinu doktorice
Zdenke Kapitanovi
ibenski lijenici u sportu i
sportskim drutvima
>> Mnogi lanovi podrunice HLZ-a bili
su ukljueni u sportski ivot ibenika, veim
djelom kao klupski lijenici, ali i kao funk-
cionari u sportskim klubovima. Dr. Ante
upanovi je dugogodinji lan Hrvatskog
olimpijskog odbora kao lijenik nogometne
reprezentacije Hrvatske. Njegovim stopama
je krenuo dr. Nino Brajkovi, lijenik junior-
ske nogometne reprezentacije Hrvatske. Dr.
ime Berovi je lijenik mukog RK ibenik,
dr. Antun Cari bio je lan Uprave i klupski
lijenik VK Krka, dr. Josip Bali je lijenik NK
ibenik, to su bili i dr. Ante Montana i dr.
Vlatko Markovi. Dr. Marko Konjevoda je
bio dugogodinji lan Uprave NK ibenik,
dr. Ante Romac i dr. Boris Grgurevi bili
su uspjeni ahisti, dr. Miro upanovi je
bio predsjednik VK ibenik i predsjednik
SOFK-e, a dr. Edi Baica je igrao vaterpolo i bio
je osniva veteranskog vaterpolskog kluba.
Dr. Marin Pai je predsjednik JK Val. Dr. Ne-
ven Glavadanovi bio je klupski lijenik VK
Krka, a dr. Slaven Kinkela je aktivan lan
Ribolovnog drutva Arbun.
Sportskim jedriliarstvom bavili su se dr.
D. Relji, dr. Vinko Alfier, dr. Marin Pai, dr. .
Bujas, dr. N. Brajkovi, a dr. Ante Samodol i
dr. eljko Duboveak tenisom. Aktivni spor-
ta bio je dr. Stoini...
Lijenici su i u prolosti bavili sportom.
Tako je dr. Josip Pasini bio lan Nadzornog
odbora JK Val, lan Savjetodavnog odbora
GK Osvit, a k tome i dopredsjednik Aero-
kluba Naa Krila ibenik, dr. Kreimir Trla-
ja je bio lan uprave PK Krka, a dr. Vjeko
Rismondo dopredsjednik tog kluba i lan
Upravnog odbora Aerokluba. Dunosnik u
tim klubovima bio je i dr. Sreko Poturica
dok je dr. Dragomir Montana bio dobrotvor,
donator i dunosnik VK Krka. Dr. Martin
iin ain bio je predsjednik RD-a ibenik
od 1933. do 1940. godine i postao njegovim
poasnim lanom. Dr. Antun Dreik je bio
klupski lijenik NK Osvit 1941. godine, a u
tom je klubu bio i dr. Mihovil Dekaris. Dr. Ivo
Slade je bio odbornik i predsjednik Fonda za
unaprjeenje fizike kulture.
Volim IBENIK | 21
PIRITUS MOVENS

Lijenici pjevai 1988. godine Izlet ibenskih lijenika na Danilo 1988. godine

Lijeniki ples u hotelu stvorili i sauvali opsenu grau o povijesti

Krka 1987. godine ibenskog zdravstva - kae dr. Mihovilevi.

DATI VIE
Monografija ne pria o svim ibenskim
lijenicima nego samo o lanovima HLZ-a,
dakle lijenicima i stomatolozima koji su kroz
tu udrugu eljeli dodatno pridonijeti una-
prjeenju zdravlja ljudi, strunog i znanstve-
nog rada, rjeavanja svojih stalekih interesa
i dobrobiti zajednice.
Nisu, meutim, zaboravljeni lijenici koji
su poetkom prolog stoljea djelovali kroz
Lijeniko drutvo za sjevernu Dalmaciju ko-
je je bilo osnovano 1935. godine na inicijati-
vu dr. Filipa Draania, dr. Sreka Poturice
i dr. Kreimira Trlaje kojima su se pridruili
dr. Josip Pasini, dr. Josip Lali i dr. Anselmo
Marceli. Monografija ipak primarno prika-
zuje rad podrunice HLZ-a od 1946. do 2016.
godine. Spominju se svi dogaaji u podru-
nici i oko nje, izdavaka djelatnost, nagrade i
priznanja koja su dobili, ali i razliita druenja
lanova podrunice na izletima i lijenikim
plesovima koji su prije Domovinskog rata bili
prestini drutveni dogaaji. Pozornost pri-
vlae i zanimljivosti meu kojima je posebno
simpatina ona koja govori o tome kako je
dr. Vladimir Luev 1998. godine uoio da sta-
isti nemaju novca za dolazak na ples HZL-a
pa je kolegama ije je portrete sam naslikao,
ponudio da ih otkupe, a prihod je donirao
staistima.
-Htjela sam prikazati to je sve na li-
jeniki zbor do sada radio i ime su se sve
njegovi lanovi bavili i kao lijenici i u svoje
slobodno vrijeme te koliko su, svatko na svoj
nain, pridonosil sredini u kojoj su ivjeli i ra-
dili. elja mi je da ova monografija potakne
mlae kolege da se aktivno ukljue u rad
HLZ-a i da ih ona potakne na aktivno djelo-
vanje - zakljuuje autorica Prie o nama, dr.
Lijeniki ples 1988. godine
Dani Mihovilevi.
22 |Volim IBENIK
MONOGRAFIJA PRIA
O NAMA SPOMENIK JE
POVIJESTI IBENSKOG
ZDRAVSTVA
I DOPRINOSU
IBENSKIH LIJENIKA
UNAPREIVANJU
ZDRAVLJA TE NJIHOVOG
STRUNOG
I ZNANSTVENOG RADA
PORTRETI STARIH
IBENSKIH LIJENIKA

ibenik ima plejadu

uglednih lijenika
koji su postali
Dr. Baldo Dr. Bogomir Dr. Borko Dr. Boo Dr. Branko Dr. Eugen
Politeo Sasso Zaninovi poznati i priznati Perii Kurajica Galvani
zahvaljujui
svom strunom,
dobrotvornom,
umjetnikom,
drutvenom radu
Dr. Boo Dr. Filip Dr. uro i znanstvenim Dr. Filip Dr. Frane Dr. Ivan Hugo
Kuraica Smoli Karminski
postignuima Colombani Dulubi Botteli

N
ajstariji pisani dokumenti o ibenskom
zdravstvu i lijenicima potjeu iz 1320.
godine kada je Guilielmo da Varignani
bio lijenik bana Mladena II. ubia, ondanjega
gospodara ibenika i 1403. godine u kojoj je
ibenanin Dizman Dobrini napisao oporu-
ku kojom je osnovao hospital izgraen izvan
Dr. Josip Dr. Kreimir Dr. Marinko gradskih zidina uz crkvicu sv. Martina. Ime i lik Dr. Ivo Dr. Jerko Dr. Josip
Pasini Trlaja izmi vjerojatno prvog kirurga u ibeniku sauvani su Merlak Machiedo Mareli
u reljefu na crkvici sv. Barbare na kojem vidimo
Bogorodicu pod ijim nogama klei ovjek ko-
ji kazuje: -Ja Marko, lijenik iz ibenika dao sam
godine 1419. nainiti ovo djelo na uspomenu i
za odrjeenje svojih grijeha, a uz njega je znak
kria u dva kruga to je amblem mletake bra-
tovtine kirurga.
Pedesetak godina kasnije ibenski ljekarnik
Antun iz Rima oporukom je ostavio novac za
Dr. Miljenko Dr. Nikola Dr. Nikola izgradnju karantenskog lazareta na Mandalini. Dr. Oskar Dr. Vjekoslav Dr. Zlatko
Gjivoje Lali Simovi U toj prvoj bolnici sv. Lazara hospitalizirani su Luev Smoli Zlatarevi
PIRITUS MOVENS

gubavci i oboljeli od drugih zaraznih bolesti, a

sluila je i kao ubonica. Ubrzo nakon lazareta
bila je osnovana bolnica sv. Marije s ubonicom
za ene. Nakon strane epidemije kuge 1649.
godine, prilike u ibenskom zdravstvu znaaj-
nije su se popravile tek 1807. godine kada je
ibenik dospio pod vlast francuskog cara Na-
poleona. Njegov providur Vicko Dandolo iz-
gradio je novu bolnica s dvije bolesnike sobe
po osam kreveta. Velike zasluge za izgradnju te
bolnice imali su lijenik Ivan Visiani, koji je bio i
prvi ravnatelj bolnice, te njegov znameniti sin
Roberto Visiani.

EPOHALNA IBENSKA BOLNICA Dr. Vladimir Luev, dr. Ivo Fattorini i mr. sc. Ante Juro na dodjeli priznanja HLZ-a
Nakon odlaska Francuza i pada ibenika
pod vlast Habsburgovaca dolo je do dugotraj-
nog zastoj u razvitku ibenskog zdravstva. Tek
1880. godine, nastojanjem saborskog zastu-
pnika Mihe Klaria, pokrajinskoga sanitetskog
referenta dr. Gustava Ivania i ibenskoga gra-
donaelnika Ante upuka, donijeta je odluka
da se u ibeniku sagradi Pokrajinska bolnica
s ludnicom. Bio je to epohalni dogaaj jer je
nova ibenska bolnica bila iznimno napredna
zdravstvena ustanova i tako solidno graena
da ibeniku slui i danas. Bolnica je otvorena
24. lipnja 1883. godine, a njen prvi ravnatelj Dodjela diplome HLZ-a
bio je dr. Eugenio Galvani. Pet godina kasnije prim. dr. sc. Mili Peria
u ibenik dolazi dr. Nikola Lalia i s njim poinje
nova era ibenskog zdravstva, a ugled ibenske
bolnice raste i iri se izvan granica Dalmacije Pjevaki nastup dr.Borisa Brkia
sve do Drugoga svjetskog rata. Nakon to su
1941. godine talijanski faisti okupirali ibenik,
a kasnije i njemaki nacisti, ibenski lijenici i
medicinsko osoblje pruali su im otpor uspr-
kos tome to su trpjeli progone, zlostavljanja i
uznitvo u logorima Molat i Jasenovac gdje je
dr. Branko Kurajica muki ubijen.

POSLIJERATNE
OBNOVE Dr. Vinko Batinica prima Nagradu
Poslijeratna obnova bila je mukotrpna i ibensko kninske upanije
dugotrajna jer je bolnica bila teko otee- dodijeljenu za 70 godina Odjela
na, a lijenika i medicinskog osoblja nije bilo neurologije OB ibenik Dodjela priznanja dr. Ani olovi Jakupec
ni priblino dovoljno. Ipak ve 1945. otvoren
je Odjel za djeje bolesti, 1947. godine osno-
vana je Sanitarno - epidemioloka sluba i
otvorena srednja medicinska kola, sljedee
godine utemeljen je Dom narodnog zdravlja,
a 1952. godine i Rentgenski zavod. Udruiva-
njem Doma narodnog zdravlja i bolnice 1961.
godine nastao je ibenski Medicinski centar, a
1982. godine otvorena je Poliklinika.
ibenski lijenici i ibenska bolnica imali su
iznimno vanu ulogu u Domovinskom ratu
tijekom kojeg je bolnica ponovno teko stra-
davala. U neovisnoj Hrvatskoj reorganizacijom
zdravstvenog sustava 1994. godine Medicinski
centar ibenik je podijeljen na Opu bolnicu
ibenik i Dom zdravlja ibenik, a 1995. godine
od Doma zdravlja odvojen je Zavod za javno
zdravstvo. Od 1994. do 2003. godine bolnica
je nosila naziv Zdravstvena ustanova Opa bol-
nica ibenik. Pripajanjem Ope bolnice Knin
u prosincu 2003.godine nastaje Zdravstvena Dr. Ivo Slade i dr Frane Mikulandra s promocije knjige dr Stjepana Sirovice

24 |Volim IBENIK
Ples u hotelu Krka 1988. godine (staisti) ustanova Opa bolnica ibensko-kninske u-
panije, a nakon to je 2008. godine odvojena
kninska bolnica, ibenska bolnica ima status
Ope bolnice ibensko -kninske upanije.

POECI JAVNIH UDRUGA

HRVATSKIH LIJENIKA
Hrvatski lijeniki zbor, javna udruga hrvat-
skih lijenika osnovana sa zadaom unaprei-
vanja zdravlja, strunog i znanstvenog rada,
njegovanja lijenike etike i zatite stalekih
interesa. U Hrvatskoj djeluje od 1877. godi-
ne kada je bio osnovan pod nazivom Sbor
lienika Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zbog
politikih prilika u tada jo uvijek teritorijalno
neujedinjenoj Hrvatskoj, 1907. godine bila je
u Splitu osnovana Slobodna organizacija lije-
nika Kraljevine Dalmacije, zahvaljujui izmeu
ostalih i zalaganju ibenskog lijenika dr. Jerka
Machieda koji je postao i njen prvi potpred-
sjednik. Osim njega vanu su ulogu imali i dr.
Frano Dulibi te dr. Filip Colombani.

IBENSKO LIJENIKO DRUTVO

ZA SJEVERNU DALMACIJU
Od 1912. godine Uprava Slobodne orga-
nizacije lijenika Kraljevine Dalmacije bila je
u ibeniku zahvaljujui zaslugama dr. Colom-
banija, a 1935. godine ibenski lijenici su na
inicijativu dr. Filipa Draania, dr. Sreka Po-
turice i dr. Kreimira Trlaje osnovali zasebno
ibensko udruenje pod nazivom Lijeniko
drutvo za sjevernu Dalmaciju.
ibensko lijeniko drutvo djelovalo je sve
do 1939. godine kada nestaju umjetne granice
izmeu dijelova Hrvatske pa Hrvatski lijeniki
zbor postaje sredinja organizacija svih lije-
nika i njihovih organizacija u Banovini Hrvat-
skoj te upuuje poziv dalmatinskim lijenikim
udruenjima da postanu njegove podrunice.
Do udruivanja je dolo, ali je sve prekinuo po-
etak Drugog svjetskog rata.
Izlet na Kornate 1995. godine
HRVATSKI LIJENIKI ZBOR
Izlet na Kornate PODRUNICA IBENIK
1998. godine Nakon rata ibenska podrunica Hrvatskog
lijenikog zbora obnovljena je na inicijativu
dr. ure Karminskog, a njen prvi predsjednik
bio je dr. Baldo Politeo. Od tada do danas i-
benska podrunica HLZ-a djeluje kontinuirano
i svojim radom bitno pridonosi unapreivanju
ibenskog zdravstva, zdravlja te strunog i znan-
stvenog medicinskog rada. Uz brojne aktivno-
sti posebno je vrijedno istaknuti da je ibenska
podrunica HLZ-a 1989. godine imala kljunu
ulogu u osnivanju Znanstveno - istraivake
jedinice u MC ibenik u iji je rad bilo ukljue-
no 18 lijenika magistara i doktora znanosti. Za
prvog predsjednika bio je izabran doc. dr. sc .
Frane Mikulandra, vii znanstveni savjetnik koji
se jo 1976. godine zalagao za njeno osnivanje.
Cjeloviti uvid u bogati i plodan rad iben-
ske podrunice HLZ-a prua bogato ilustri-
rana monografija Pria o nama, tiskana u
povodu obiljeavanja 70. obljetnice njenog
kontinuiranog rada.
Volim IBENIK | 25
U SLAST!

Nita nije slae od domae spize UDRUENJE HRVATSKIH TRGOVAKIH KUA

Braciole na
Sve domae sastojke za ovaj
recept u svojim duanima
i mesnicama nudi domai
trgovaki lanac Djelo.

ibenski nain
Nagradu za najbolji recept za najbolju spi-
zu od namirnica iz Djelo duana u prvom
mjesecu 2017. godine zasluila je Maroja
Vesenjak, Slavonka koja je vei dio radnog
vijeka provela u Njemakoj gdje je bila uite-
ljica u jednoj od hrvatskih kola u Bavarskoj.
Unazad dvije godine preselila se, s keri i ze-
tom ivjeti u ibenik. Kae da oboava more
i morsku hranu, ali i onu konkretnu, mesnu
pa je u naoj rubrici predloila jelo talijan-
Maroja
Veseljak
skog porijekla, ali vrlo popularno u Americi,
Australiji i sjevernoj Europi u kojem je ona
spojila domae sastojke, mediteranske zai-
ne s univerzalnom junetinom, a pripremila
ih na dalmatinski nain.
Gospoa Vesenjak, zaljubljena u ibenik,
kae da za sve ono to kuha, bilo da je rije
o tipinoj ibenskoj spizi, nostalginim sla- 2 lice maslinovog ulja
vonskim jelima ili modernim receptima nae
u domaem trgovakom lancu Djelo koji
u svojim duanima nudi voe i povre od
domaih proizvoaa s podruja ibensko
kninske upanije, iz Petrova polja, Ravnih
kotara i drugih dijelova Dalmacije te svjee
i kvalitetno meso od hrvatskih farmera, u
stvari iz obora itelja nama dobro poznatih
sela i predjela Zagore i Slavonije.
-Jako volim braciole, te ukusne rolice od
raznih vrsta mesa koje su gotovo umjetniki
izazov za one koji vole kreirati jela na svoj
nain i prema vlastitom ukusu. Mogue ih je
praviti od bilo koje vrste mesa i puniti naj-
razliitijim sastojcima, a doslovno jednim
potezom i uz malo kuharske magije mogu
se preobraziti tako da imaju mirise i okuse,
Slavonije, Italije, Njemake pa eto i ibeni-
ka. Od srca ih preporuujem! rekla nam je
gospoa Vesenjak.
Sastojci za 4 osobe:
4 junea odreska
struak petrusimena
10 dkg parmezana
2 lica pinjola ili suho prenih
bajama ili pistacija
10 dkg pancete
1 dcl crnog vina
va pelata ili kilogram svjeih
pomidora ili pola litre pasiranih
pomidora
kuarin bosiljka
list lovora
granica rumarina
luk, sol, papar
PRIPREMA:
Meso treba tui do debljine od pola centi-
metra. Za nadjev treba sitno narezati pan-
cetu s lukom i petrusimenom onako kako
se u ibeniku priprema pet za faol. Tako
narezanoj panceti s lukom i petrusimenom
dodaje se krupnije nagratani parmezan, sol,
papar i pinjole, a ako nema pinjola dobro e
doi i krupno narezani suho prene bajame,
a odline su i pistacije. Sve se to promijea
tako da se dobije ravnomjerna smjesa koju
treba razdijeliti na etiri jednaka dijela ako
imate etiri vea odreska, odnosno na osam

D omai trgovaki lanac Djelo
i udruenje hrvatskih trgova-
kih kua Ultra nagrauju potro-
akim bonom vrijednim 200 kuna
itatelje asopisa Volim ibenik,
koji nam poalju najbolje i njima
najdrae recepte za pravu, doma-
u ibensku spizu, koja se moe
pripremiti od mesa, ribe, peradi,
jaja, sira, ulja i povra hrvatskih i
domaih lokalnih proizvoaa iz
ibensko kninske upanije i ci-
jele Dalmacije, koje nude Djelo
duani i mesnice.
Recepte treba slati elektroni-
kom potom na adresu volimsi-
benik1066@gmail.com ili starom
dobrom potom na adresu Udruga
Volim ibenik, Dobri 6, 22 000
ibenik.
JESTE LI ZNALI... da je domai
trgovaki lanac Djelo vodei
po zastupljenosti voa i povra
koje proizvode poljoprivrednici
i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva s podruja
ibensko kninske upanije i
Dalmacije.
dijelova ako su odresci manji. Smjesu nama-
ite na dvije treine odreska pa ga zarolajte
od namazanog prema nenamazanom dijelu
i uvrstite akalicom ili zaveite koncem da
se ne razmota.
Nadjevom napunjene braciole, frigajte ne-
koliko minuta na vrelom maslinovom ulju i
okreite ih dok ne dobiju lijepu smeu boju,
ali da ne budu do kraja isfrigane. Stavite ih
na pijat i pokrijte folijom. Na masnoi koja
je ostala lagano pirjajte sitno isjeckanu ka-
pulu. Kada kapula postane staklasta ulijte
vino i kuhajte ga dok se ne reducira na pola,
a onda, u ovo zimsko vrijeme od pelata, a
ljeti naravno od svjeih pomidora, skuhaj-
te finu ibensku alu. Kada je ala skoro
gotova ubacite u nju braciole, jedan lovorov
list, granicu rumarina, bosiljak i dodajte
po ukusu soli i papra i kuhajte jo 15 do 20
minuta.
Braciole u ali od pomidora i nadjevom a
la pet, prijaju uz puru, jo bolje su uz doma-
e njoke, pae im krumpir pire, a ne stide se
ni makarona pa ni fino kuhane rie.
 IBENSKA
GRANDECA
Tko e biti prva
ibenska grandeca?
lanovi povjerenstva eljko Krnevi, Duka Zaninovi i Milena Mratini
U
druga Volim ibenik pokrenula je,
u suradnji sa ibenskom Spliankom
Milenom Mratini i njezinom udru-
gom Moj kvart iz Splita, projekt ibenska
grandeca s ciljem da skrene panja javnosti
na vrijedne i uzorne ibenske ene koje nas
svojim nesebinim radom ine boljim ljudima
i pridonose dobrobiti lokalne zajednice.
Milena Mratini pokrenula je 2011. godina
u Splitu slian projekt pod nazivom Splitski
cvit. Tijekom proteklih pet godina za titulu i
priznanjeSplitski cvit nominirano je 85 vri-
jednih i samozatajnih Splianki, a plemenitu
akciju podrala je i odlino prihvatila splitska
javnost.
-U Splitu, a tako je na alost i drugdje pa
i u ibeniku, kod dodjele drutvenih prizna-
nja prednjae mukarci, a ene koje, neka se
mukarci ne naljute, koje za dobrobit i bolji-
tak zajednice rade iste due, iskreno, punim
srcem i u taj rad nesebino unose sebe, ostaju
po strani neprimijeene . Stoga smo, da se ta
nepravda ispravi, a praksa promijeni, pokre-
nuli akcijuSplitski cvit kako javnost upozna
te divne ene, a one dobile zaslueno prizna-
nje za svoj rad kojim oplemenjuju i obogau-
ju svakog od nas i zajednicu u cjelini - kae
Milena Mratini.
Na tragu idejeSplitskog cvita u studenom
2016. godine udrugaVolim ibenik osmislila
je u suradnji s Milenom Mratini i udrugom
Moj kvart slian projekt koji je dobio na-
ziv ibenska grandeca, a tako e se zvati i
priznanje koje e dobivati vrijedne i uzorne
ibenanke. Projekt je dobio ime po pjesmi
pjesnika Dinka kevina ibenska grandeca
koju je uglazbio skladatelj Duan arac, a na
Veerima dalmatinske ansone, nakon kojih je
postala jednom do najpopularnijih ibenskih
pjesama, izveli Ivana Kova i klapa Neverin.
Nakon to je Inicijativna skupina utemeljila
projektibenska grandeca imenovano je Po-
vjerenstvo za izboribenske grandece iji su
lanovi Milena Mratini, predsjednica udruge
Moj kvart, eljko Krnevi, ravnatelj Muzeja
grada ibenika, umjetnica Duka Zaninovi
te Diana Feri, predsjednica udruge Volim
ibenik. Odmah se krenulo s prikupljanjem
prijedloga temeljem kojih je nominirano pr-
vih deset ibenanki koje zasluuju ponijeti
titulu ibenske grandece. One e javnosti
biti predstavljene u ovom i narednom broju
asopisa Volim ibenik te drugim medijima
koji su podrali ovu akciju.
-Kroz cijelu povijest ibenik je imao svoje
Grandece, vrijedne, brine, nesebine ene
koje su imale znaajnu ulogu u uvanju i
obrani nacionalnog i lokalnog identiteta.
One su bile pokretai mnogih dobrotvornih
i kulturnih institucija i akcija, prosvjetiteljice,
zatitnice, graditeljice pa i, kada je trebalo,
ratnice. Tako je bilo i u Domovinskom ratu
ali i u srednjem vijeku kada su upravo iben-
anke na uas ibenskog kneza, mletakog
podanika, bile glavne zatitnice i uvarice
hrvatskog jezika i hrvatskog nacionalnog
identiteta ibenika te glavna prepreka u
provoenju tuinske vlasti. Takvih hrabrih
i predanih ena, takvih Grandeca, ima u i-
beniku i danas. Za njih se mora znati i one
zasluuju da im iskaemo nae potovanje
- kae eljko Krnevi.
Kriteriji za izbor ibenske grandece nisu
egzaktni niti materijalno mjerljivi, a cilj no-
minacija i dodjele priznanja i titule ibenska
grandeca je promoviranje ena koje uz sve
ono to ine za svoje obitelji i rade na svom
poslu, nau vremena i imaju volje nesebino
pridonositi boljitku, obogaivanju i opleme-
njivanju zajednice ne mislei na osobnu pro-
mociju i materijalnu korist.
Priznanjeibenska grandeca biti e dodi-
jeljeno na posebnoj sveanosti 8. oujka ove
godine, na Meunarodni dan ena.
IBENSKA GRANDECA
Vlasta Mesi,
tajnica Udruenja obrtnika ibenik
Sve radim jer sam od
djetinjstva zaljubljena
u ibenik
Vlasta Mesi roena ja Karlovanka, ali u
ibeniku ivi i radi ve trideset osam godina i
potvruje pravilo da se ne treba u ibeniku
roditi da bi ga volio i radio za njegovu do-
brobit. Vlasta je svojevrsni spiritus movens
svih akcija, a bilo ih je zaista puno, koje su u
proteklih tridesetak godina pokretali lanovi
Udruenje obrtnika ibenik i to ne samo kao
organizator nego i kao njihov sudionik bilo
kao manekenka na modnim revijama bilo da
je rije o pripremanju pidoa, blagdanskog
bakalara i riota u kultnoj obrtniku mega-
tavi. Moda su je najbolje doivjeli ibenski
novinari kada su joj na jednoj od gastronom-
skih manifestacija Nae malo veliko blago
dodijelili priznanje Katica za sve.
-Puno je toga bilo, ali spomenut u samo
one najvanije manifestacije. Prva je bila
Nae malo veliko blago. Nakon tog prvog
natjecanja pozvali su nas iz Uprave zagre-
bakog hotela Sheraton da kod njih orga-
niziramo tjedan ibenske kuhinje to je bilo
zaista veliko priznanje i uspjeh. Zatim smo
organizirali obrtniku reviju iFigurin, dva
smo puta bili domaini Susreta frizera i koz-
metiara Hrvatske. Slijedila su i tri MOGS-a,
Meunarodna obrtnika sajma, pa niz ugo-
stiteljsko turistikih prezentacija ibenika
i ibenskih obrtnika irom Hrvatske. Udrue-
nje je i jedan od glavnih organizatora Sajma
u srednjovjekovnom ibeniku. Cilj njegovog
pokretanja nije bio samo okupljanje obrt-
nika i pruanje prilike da prezentiraju svoje
proizvode ve i oivljavanje duha starog i-
benika, povratak ivota na njegove trgove
i ulice te kroz sve to promocija ibenika kao
poeljne turistike destinacije, - objanjava
Vlasta Mesi
28 |Volim IBENIK
Zdenka Bilui,
likovna umjetnica i pedagoginja
Promocija kulturne
batine i kreativnosti je
moj ivotni odabir
Zdenka Bilui ve je dugo prisutna u
ibenskom kulturnom i openito javnom
ivotu kao likovna umjetnica, pedagoginja,
likovna kritiarka, organizatorica brojnih
izlobi i agilna drutvena aktivistica. Ona je
k tome i istaknuta promotorica ibenske ba-
tine, pogotovu meu djecom i mladim te
lanica i elnica niza lokalnih kulturnih insti-
tucija koje bi trebale davati peat kulturnoj
politici ibenika. Poznata je po inovativnim i
kreativnim vizualnim i umjetnikim projekti-
ma, ali i po tomu to ima jasne i vrlo kritine
stavove o svim za lokalnu zajednicu bitnim
pitanjima koje bez ograda i servilnosti pre-
ma bilo komu javno i argumentirano iznosi.
Nakon to je dvadeset dvije godine radi-
la u osnovnim i srednjim kolama, zadnjih
jedanaest godina djelatnica je Gradske
knjinice Jurja igoria. Uz svoj redovni
posao radi i kao urednica djejeg progra-
ma na Meunarodnom djejem festivalu,
predsjednica je ibenskog ogranka Matice
hrvatske i ibenske udruge za promicanje
kulture "Faust" te predsjednica Kulturnog
vijea Grada ibenika.
-Promocija kulturne batine i kreativno-
sti moj je ivotni odabir, a tijekom protekle
trideset i tri godine naslagalo se dosta toga.
Centar za vizualnu kulturu djece i mladih
postao je mjesto na koje rado dolaze djeca
zainteresirana za likovno izraavanje. Jako
sam povezana i s Meunarodnim djejim
festivalom na kojem vodim radioniki pro-
gram, a drago mi je to smo uspjeli unapri-
jediti rad Matice Hrvatske i to smo izdali
Matiin asopis "Osvit", za kakvim ibenik
ve desetljeima vapi - istie Zdenka Bilui. poru i puno razumijevanja svog supruga i
Sonja Nini evo,
predsjednica Udruge Kamenii
Zahvaljujui vojsci
volontera olakavamo
ivot osobama s
intelektualnim
tekoama
Sonja Nini evo ve je vie od deset go-
dina na elu Udruge Kamenii, jedne od
najaktivnijih i u javnosti najvidljivijih iben-
skih udruga, koja skrbi o osobama s inte-
lektualnim tekoama. Tu ju je doveo splet
ivotnih okolnosti budui da je i sama majka
djevojke s takvim tekoama. Zahvaljujui
njoj i udruzi u kojoj su okupljaju roditelji dje-
ce s takvim problemima, ibenska javnost
postala je senzibilizirana za potrebe osoba
s intelektualnim tekoama i njihovo pravo
da se ukljue u svakodnevni ivot. Kvaliteta
njihovog ivota i ivota njihovih obitelji se
poboljala, a Kamenii i njihova predsjed-
nica Sonja Nini evo bili su pioniri u provo-
enju projekta uvoenja asistenata u nastavi
i slinih projekata.
-Sretna sam to imam maksimalnu pot-
djece, jer je ovo posao koji iziskuje dosta
izbivanja iz kue i odricanja. U poetku nije
bilo lako. Alenka Miki, tajnica udruge i ja
krenule smo doslovno od nule. Prije nas u
ibeniku nitko nije radio nita slino pa smo
uile to treba raditi, kako se udrugu vodi,
kako iskoraiti u javnost, kako se predstaviti
institucijama i dobiti neophodnu podrku.
Sve je krenulo od humanitarnog koncerta
Za njihov osmijeh koji je izvrsno proao
zahvaljujui i novinarima koji su nas od po-
etka pomagali, naim prijateljima i svima
onima koji razumiju to znai imati dijete s
intelektualnim tekoama kae Sonja.
Udruga danas ima 46 lanova, zapoljava
est asistenata u nastavi, te osam osobnih
asistenata. U udruzi je aktivno tridesetak
volontera, meu kojima su najbrojniji rodi-
telji djece i osoba kojima je pomo potreb-
na, ali ima i pjevaa, slikara i ibenana koji
pomau na razne naine, prema vlastitim
mogunostima.
Sestra Fortunata,
voditeljica samostana sestara
benediktinki svete Luce
Mladi se danas ne
zareuju rado
Sestre benediktinke u samosta-
nu sv. Luce u ibeniku, jednom od
osam takvih samostana u Hrvatskoj,
najee se opisuju kao zatitnice i
uvarice povijesti ibenika. ibenski
biskup u miru msg. Ante Ivas, lije-
po i nadahnuto nazvao ih je duom
ibenika. Iza zidova svog, gotovo
pet stoljea starog samostana, sa-
mozatajne sestre benediktinke ive
skromno, mole i rade, to je osnov-
ni postulat njihovog reda, istodob-
no ine puno toga za neizmjernu
opu korist i vrsto tite ibensku
povijesnu batinu te je promiu i
ukazuju na njezinu bezvremensku
vrijednosti. Treba podsjetiti da su
sestre benediktinke bila i jo uvijek
su prosvjetiteljice te da su upravo
one u svom samostanu odgajale i
stvarale prve ibenske poduzetnice.
Znajui sve to, ne udi to je vo-
diteljica samostana, asna sestra
Fortunata roena kao Rosa Spa-
hija, ta elokventna, vedra, okretna
i neposredna ena koja zrai do-
brotom i ljubavlju, a ne libi se rei Ivanica Belamari, i nekonvencionalnom ponaanju, Nedavno
ono to misli, meu prvima bila dugogodinja ravnateljica ibenske je, po sili Zakona, morala otii u mirovinu no
nominirana za priznanje ibenska gimnazije Antuna Vrania ibenska gimnazija i gimnazijalci, generacije
grandeca. koje je ispratila jo joj teku u venama. Imala je
-Kada sam dola u samostan bi- Ravnateljica kojoj su posebno dobru komunikaciju s uenicima to
la je ovdje dvadeset jedna sestra.
Sada je samo nas est. Na alost,
uenici bili suradnici, pokazuje i to to su je upravo oni predloili
za ibensku grandecu. Za njena voenja Gi-
mladi se danas ne zareuju rado. a ne podanici mnazije nastali su brojni projekti od kojih su
Moda je problem i u tomu to smo Ivanica Belamari, ravnateljica Gimnazije An- Antun i Vrana, postali ve tradicionalni. Bila
slabo vidljive, to, kako kae jedna tuna Vrania, prva ena na elu te srednjo- je lanica prvog dravnog tima za uvoenje
naa sestra, ne svitlimo da nas se kolske ustanove stare vie od stoljea, odra- dravne mature u srednje kole.
bolje uoi. Samostan svete Luce dila je gotovo etiri mandata na toj funkciji i Prije nego to je postala ravnateljicom bila je
je uvijek bio povezan s gradom, ima najdui sta nakon znamenitog profesora predsjednica sindikalne podrunice, a manje je
posebno sa stanovnicima Gorice Ive Livakovia, koji je na toj dunosti bio ak poznato da je bila i uspjena sportaica. Bavila
i uope starog dijela ibenika. Mi trideset godina. Netipina je, kako po nainu se surfanjem na dasci i bila je prvakinja Kupa
sestre u samostanu pravimo hostije na koji je vodila tu srednjokolsku instituciju Hrvatske za ene! Svjesna je da odnos prema
za dosta upa u biskupiji, radimo tako i po svom originalnom stilu odijevanja gimnaziji, ali i gimnazijsko kolovanje posljed-
nau tradicionalnu ibensku kapu, njih godina nije ni po volji uenika ni profesora
pletemo dempere, istina puno te da su potrebne promjene:
je manje narudbi nego prije, ali -U gimnaziji je problem u koliini gradiva. To
imamo svoju suvenirnicu koja pu- treba pametno proeljati i saeti, a djeci koja
no pridonosi naoj maloj zajedni- ele znati vie navesti literaturu i nauiti ih da
ci, - kae sestra Fortunata koja je koriste znanstvene izvore podataka. Upisati gi-
posebno zagriena za povijest i mnaziju nekada je bilo vrlo poeljno i prestino,
povijesnu batinu. a danas i sami roditelji djecu odvraaju od to-
-Porijeklom sam s Danila pa sam ga. Openito moramo priznati da je i roditelje
od roenja povijesno udarena. i- i sadanju mlade zahvatio sindrom od kojeg
benik posebno volim, ali ne znam pati cijelo nae drutvo, a to je da se sve u ivo-
je li dobro nekog ili neto tako vo- tu mora napraviti to bre i na to laki nain.
ljeti. Jer kad se tako voli onda ti je Profesori nemaju puno prostora za kreativnost.
jako teko kad vidi da neto ne ide Stenjemo pod teretom odgovornosti za uspjeh
dobro, da ide natrag, da ne ide ona- djece i spoznaje koliko je mnogo od onoga to ih
ko kako bi elio i to me boli, izravna uimo besmisleno, saela je svoje dugogodinje
je sestra Fortunata. ravnateljsko iskustvo Ivanica Belamari.

Volim IBENIK | 29
 REFERENDUM
o najljepoj ibenskoj pjesmi
svih vremena i 100 vjenih
ibenskih skladbi
Referendumska pitanja:
1. Koja pjesma zasluuje titulu
Najljepa ibenska pjesma svih vremena
2. Kojih 99 ibenskih pjesama zasluuje
titulu Uvik i za sva vrimena i ulazak u
Kuu neprolazne slave ibenske pjesme
IBENANI!
Izaite na referendum i izjasnite se!
Ne dozvolite nikom da odluuje u Vae ime o
pitanjima od osobite vanosti za Vas i Va ibenik.
Pokrovitelj:
VELIKO FINALE
Referendum o najljepoj ibenskoj pjesmi svih vremena i
jo 99 ibenskih pjesama koje zasluuju titulu Uvik i za sva
vrimena te ulazak u Kuu neprolazne slave ibenske pjesme,
ulazi u veliko finale. Na referendum se moe izai i glasovati
jo 2 tjedna. Po isteku stotog tjedna referendum e biti
zakljuen, a nakon toga e biti proglaena najljepa ibenska
pjesma svih vremena te objavljeni podaci o preostalih 99
pjesama koje su ule meu 100 ibenanima i onima koji
vole ibenik i ibensku pjesmu najdraih i najljepih.
GLASOVATI SE MOE I DALJE:
- putem glasakih kupona iz asopisa
Volim ibenik
- slanjem SMS-a na mobitel: 099 7333 628
- E-mailom: volimsibenik1066@gmail.com
- putem pote na adresu: Volim ibenik,
Trg A. Hebranga 11a, 22 000 ibenik
Svi glasaki kuponi iz asopisa Volim ibenik koji su ubaeni
u potanski sandui udruge Volim ibenik ili glasake kutije
na glasakim mjestima, SMS i E-mail glasovi kao i glasovi
sluatelja emisije Volim ibenik sudjeluju u izvlaenju glavne
nagrade na sveanosti proglaenja najljepe ibenske pjesme
svih vremena. U konanici e se zbrajati svi glasovi ukljuujui
i glasove sluatelja radijske emisije Volim ibenik koja je
trajala punih 80 tjedana.
Ovacije aniju
Stipanievu
ani Stipaniev 21. sijenja ove
godine digao je na noge publiku koja je
ovacijama pozdravila njegov nastup u
ulozi Grie na 200. izvedbi nove produkcije
mjuzikla Jalta, Jalta iz 2010. godine. Jalta,
Jalta je na repertoaru kazalita Komedija
od 1971. godine, a u istoj postavi je igrana
sve do 1995. godine. S novim ansamblom
i u novoj produkciji taj popularni mjuzikl
obnovljen je 2010. godine i od tada je
doivio 200 izvedbi, a kao najvea zvijezda
sjajnim nastupima i nadahnutim izvedbama
nametnuo se upravo ani Stipaniev.
30 |Volim IBENIK
Rezultati glasovanja itatelja asopisa Volim ibenik
i sluatelja Radio ibenika nakon 96 tjedna referenduma
1 1 ibenska balada 12 12 Bokeljska no
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Vice Vukov, glazba Hrvoje Hegedui,
Krste Juras, aranman Duan arac stihovi Maja Pertfiljeva, aranman Alfi Kabiljo
2 3 Da te mogu pismom zvati 13 13 Da mi nije moje dice
Klapa Maslina, glazba Ivica Badurina, stihovi Klapa Maslina, glazba i stihovi Arsen Dedi
Frane Bili, aranman Andrej Baa
14 14 Stara cura
3 4 ibenska no Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi
Klapa Jadrija, narodna, aranman Ivo Lako
15 15 Dalmatino
4 5 Maslina je neobrana Mio Kova, glazba i stihovi Nenad Ninevi,
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Drago aranman Goran Maui
Britvi, aranman Duan arac
16 16 Najljepe su oi moje majke
5 2 Zvona moga grada Mio Kova, glazba i stihovi ore Novkovi,
Vice Vukov, glazba Zvonko pii, stihovi Drago aranman Rajmond Rui
Britvi, aranman Pero Gotovac
17 10 Dida moj
6 6 Kua pored mora Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen
Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi, aranman Mato Doen
Dedi, aranman Stipica Kalogjera
7 8 Pismo ali
18 18 Dobra ti veer mati moja
Mio Kova i klapa ibenik, glazba Duan arac,
Vice Vukov, glazba Zdenko Runji, stihovi Tomislav stihovi Krste Juras, aranman Duan arac
Zuppa, aranman Nikica Kalogjera
19 19 Ostala si uvijek ista
8 7 Dalmacija u mom oku Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi
Mio Kova, glazba Duan arac, eljko Sabol, aranman Mato Doen
stihovi Krste Juras, aranman Mato Doen
20 20 ibenske kale
9 9 Bodulska balada Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
Vice Vukov, glazba Ivica Bai, stihovi Stjepan aranman Mato Doen
Bazon, aranman Alfi Kabiljo
21 21 Moderato cantabile
10 17 Mirno teku rijeke Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi,
Vice Vukov, glazba Miroslav Biro, aranman Stipica Kalogjera
stihovi Drago Britvi, aranman Alfi Kabiljo
22 22 Djevojka iz moga kraja
11 11 Dalmatinska elegija Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen
Vice Vukov, glazba Zvoko pii, stihovi Dedi, aranman Joe Privek
Stjepan Benzon, aranman Stjepan Mihaljinec
50. obljetnica
Arsenovog hita
Vratija se ime
Pjesmu Arsena Dedia koju su
mnogi smatrali narodnom pjesmom, prije
50. godina snimila je i objavila Grupa
Dalmatinaca Petra Tralia. Pjesma je izdana
na takozvanom flex-discu od est i pol
ina na kojem je tonski zapis samo s jedne
strane pa je na njega mogla stati samo
jedna pjesma. Flex disc izdao je zagrebaki
Jugoton, a Grupu Dalmatinaca Petra
Tralia pratio je zagrebaki Mandolinski
kvartet. Iste godine Arsen Dedi je s Petrom
Traliem i njegovom grupom Dalmatinaca
snimio trominutni film, preteu dananjeg
video spota. Vratija se ime jedna je od
najpoznatijih i najpopularnijih hrvatskih
pjesama svih vremena.
 REFERENDUM

1972. Mio Kova je prije 45 godina, snimio dvije

pjesme za koje je glazbu i stihove napisao Duan
Mio arac, a aranman Stipica Kalogjera. Rije je o
pjesmama Ponovno me voli i Bit u daleko. Obje su
Kova postale hit pa je, zahvaljujui i njima, Mio bio najvea
zvijezda turnira u malom nogometu koji je te godine
snimio odran u Splitu. On je bio golman ekipe Zvijezde u
pjesme kojoj su igrali glumac Boris Dvornik, pjesnik i pjeva
Toma Bebi i tenisa eljko Franulovi. Zvijezde su
Duana igrale protiv ekipe veterana Hajduka. Gol za Zvijezde
dao je Toma Bebi, ali je publika navijala samo za
arca Miu Kovaa koji se pokazao odlinim golmanom.

23 14 Ko ovo more platit 35 35 Jadrija moje mladosti 47 55 Dobra veer ibenie

Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi
24 29 ibenie, ti si stina
Klapa Maslina, glazba Branko Bubica,
stihovi Frane Bili, aranman Zoran Markulj
Klape Bonaca i ibenik, glazba i stihovi Ivo Mikuliin Klapa Maslina, glazba Ante Barbaa, stihovi
aranman Ante Gapardi ime Vukman, aranman Mladen Jelii
36 36 Dijana 48 48 Dalmacijo sakrij suze
Grupa Mi, glazba i stihovi N. Mijat, aranman I. Labura Klapa Jadrija, glazba i aranman I. Lako, stihovi J. Fiamengo

25 25 Zalud me svitovala mati 37 37 Kite 49 24 ibenie prijatelju

klapa ibenik, glazba, stihovi i aranman klapa ibenik, glazba, stihovi i aranman Arsen Dedi Klapa Bonaca i Oliver Jakovev, glazba Oliver
Arsen Dedi Jakovev, stihovi D. kevin, aranman R. Kazinoti
38 38 Oj ti duo moje due
26 26 Tvoja Zemlja Mio Kova, narodna, stihovi August enoa, 50 32 Gorika balada
V. Vukov, glazba i aranman A. Kabiljo, stihovi D. Britvi aranman Duan arac Vlaa Nalis, glazba Ante Barbaa, stihovi G. Bujas i A. Barbaa

27 27 ibenska nevista 39 39 Drugi joj rasplie kosu 51 51 Koliko je ibenika

Gabi Novak, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi
28 28 Da mi se vratit
Ivo Pattiera, glazba Teo Trumbi, stihovi Teo
Trumbi, aranman Stipica Kalogjera
29 24 Samo nas nebo rastavit moe
Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi,
eljko Pavii, aranman Mato Doen
30 31 Mala tica
Klapa Maslina, glazba Pero Kozomara, stihovi
Jaka Fiamengo, aranman Remi Kazinoti
31 30 Sino kad sklopih oi
Ivo Pattiear, glazba Mario Nardelli, stihovi
Mario Nardelli, aranman Duan arac
32 32 U Kuini
Gabi Novak i Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi
33 33 Balada o Koki
Mate Gulin i klapa Fortica, glazba Duan arac,
stihovi Dinko kevin, aranman Toni Eterovi
34 37 ibenik je to
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste
Juras, aranman Duan arac
Mio Kova, glazba, stihovi i aranman ore Novkovi Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Jaka
Fiamengo, aranman Arsen Dedi
40 44 Noas emo zemlji ko materi rei
Mio Kova, glazba Stjepan Mihaljinec, stihovi Drago 52 52 Klapo moja
Britvi, aranman Stjepan Mihaljinec Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Duan arac
41 41 ibenske uspomene
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Pere Picukari, 53 53 Suza je slana
aranman Duan arac Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Ivo
Mikuliin, aranman Duan arac
42 42 Proi me se
Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi 54 54 Dalmatinske oi plave
Krste Juras, aranman Mato Doen klapa Maslina, glazba Ivica Badurina, stihovi Frane Bili
aranman Andrej Baa
43 43 Dalmatinac
Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi eljko Sabol, 55 47 ibenska
aranman Duko Mandi Klapa Bonaca, glazba Duan arac, stihovi ana
Radeti, aranman Mladen Jelii
44 40 Iz toverne pisma zvoni
klapa Jadrija, glazba, stihovi Ante Barbaa 56 56 Balada o ipinoj livadi
Boris Erceg, glazba Boris Erceg, stihovi Boris Erceg
45 45 Imala sam babu
Klapa Mela, glazba i stihovi Vedranko iki Balara 57 57 Evo san ti doa
Ansambl Dalmacija, glazba i stihovi Arsen Dedi
46 46 Kad se odmota stara tunja
Klapa ibenik, glazba A. Dedi, stihovi Jaka Fiamengo 58 58 Dalmacijo sluaj ovo
Nenad Petkovi i klapa Bonaca, glazba Duan arac,
stihovi Pere Picukari, aranman Mladen Jelii

Ime i prezime:

Adresa:

E-mail:
(nije obavezno)

Najljepa ibenska pjesma svih vremena je:

>> Na usluzi graanima 022 / 212-205 060/368-368

Volim IBENIK | 31
 REFERENDUM

70 81 Dalmatinska vilo
Marko kugor, glazba i stihovi Nenad Ninevi,
aranman Edvard Botri
71 71 Smokva pokraj kue
Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
1967. Prvi samostalni aranman Mato Doen
koncert grupe Mi 72 72 Ako si pola spat
ibenska grupa Mi, bez konkurencije Mio Kova, narodna, narodna, aranman Dinko Fio
najbolja soul grupa koja je ikada postojala u
Hrvatskoj ali i bivoj dravi, prije 50 godina 73 73 Ne daj se Ines
odrala je u kinu Zagreb u Zagrebu svoj Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi,
prvi samostalni koncert. Publika je bila aranman Deo gur
oduevljena Miovci su trijumfirali, a kritika ih
je hvalila da samo oni zvue dovoljno crno 74 74 ibenska
da bez kompleksa manje vrijednosti mogu Boris Erceg, glazba, stihovi i aranman Boris Erceg
interpretirati najvee svjetske soul hitove.
75 75 Nokturno na koju
59 63 Hrvatski kraj Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi
Vice Vukov, glazba Mario Bogliuni, stihovi Pajo Kaniaj, Frane Bili, aranman Arsen Dedi
aranman Kreimir Oblak
76 76 Budi noas mirno more
60 60 Odlazak ani Stipaniev, glazba Duan arac,
Arsen Dedi, glazba i aranman A. Dedi, stihovi Tin Ujevi stihovi Drago Britvi, aranman Duan arac
61 61 Ja nemam vie razloga da ivim 77 77 Tael
Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi Marina Klapa Teuta, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,
Tucakovi, aranman Mato Doen aranman Toni Eterovi
62 62 Ko e nae smokve brati 78 78 Partili tenori
Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi Klapa Fortica, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,
aranman Toni Eterovi
63 59 Ti si pjesma moje due
Mio Kova, glazba Harold Seals, stihovi Zlatanovi/ 79 79 Doi na jednu akulu
Kasumovi/Sester, aranman Mato Doen Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Vinka Ani,
aranman Toni Eterovi
64 93 Ludo More
Klapa ibenik , glazba Nikica Kalogjera, stihovi Krste 80 80 uvaj je majko moja
Juras, aranman Nikica Kalogjera Klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi
65 78 Prelilo se more 81 70 Bam bam ba ba lu bam
Ivo Pattiera, glazba i aranman D. arac, stihovi K. Juras Grupa Mi, glazba Grupa Mi, stihovi Neven Mijat
66 66 Dugo nije pala kia 82 82 Sve ti sritno bilo
Klapa Cambi, glazba Pero Kozomara, stihovi Frane Bili, Klapa ibenik, glazba i aranman A. Dedi, stihovi S. Gulin
aranman R. Kraljevi R. Kazinoti
83 83 ibenska grandeca
67 67 Kako vitar pue Ivana Kova, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,
Klapa Jadrija, glazba i aranman D. arac, stihovi K. Juras aranman Toni Etereovi
68 72 Takav sam roen 84 84 Zadrale su ruke
Mio Kova, glazba, stihovi i aranman Branimir Mihaljevi Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi
Krste Juras, aranman Duan arac
69 69 Ne ivi se od arije
Klapa Teuta, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin, 85 87 Dobro je
aranman Toni Eterovi Mate Skrai Adaptiva Quartet, glazba, stihovi
i aranman Mate Skrai
86 86 Sino kad sam ti proa
Mio Kova i klapa ibenik, narodna,
aranman Duan arac
87 85 Hvala tebi ibenie grade
Mio Kova, glazba, stihovi, aranman
88 88 Adio, sad, adio
Mio Kova, glazba i stihovi Nenad Minevi,
aranman Goran Maui
89 98 Dalmacijo za sva vrimena
Klapa Bonaca, glazba Duan arac, stihovi Pere Picukari,
aranman Duan arac / Goran Maui
90 90 Za aku tvoga ala
Klapa Bonaca, glazba i stihovi Ivo Mikuliin,
aranman Goran Maui
91 91 Vratija se ime
Grupa Dalmatinaca Petra Tralia, glazba, stihovi Arsen Dedi
92 92 iviti u ibeniku
Do posljednjeg daha, glazba Penny Flowers, stihovi
i aranman Darko Kalogjera
93 93 Kad razie se dim
Vice Vukov, glazba Arsen Dedi, stihovi Krste Juras,
aranman Stipica Kalogjera
94 94 Marenda
Grupa Dalmatinaca Petra Tralia, glazba, stihovi Arsen Dedi
95 95 ivot leti kapetane
eljko Sesvean, glazba Teo Trumbi, stihovi Petar Crljen i
Sinia karica, aranman Stipica Kalogjera
96 96 Ljubav je tvoja kao vino
Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji,
stihovi Krste Juras, aranman Stipica Kalogjera
97 97 Sjeanja
Grupa Mi, glazba Aljoa Gojanovi, stihovi
Sinia karica, aranman Grupa Mi
98 89 Dalmatinac
Papagalo, glazba i stihovi Duko Trlaja, aranman
Aljoa Dragani
99 99 Volin te za sva vrimena
Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen
100 100 Dalmatinske drage luke
Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji, stihovi Ivo
Mikuliin, aranman Stipica Kalogjera

Za titulu UVIK I ZA SVA VRIMENA Glasovanje potom:

VOLIM IBENIK,
i ulazak u Kuu neprolazne slave Trg A. Hebranga 11a, 22000 ibenik

ibenske pjesme kandidiram: Izravno glasovanje na glasakim

mjestima: Moderato Cantabile, Domald,
Shuby, Caffe & Wine bar Kreimir IV.,
Pizzeria Viva, Pivnica Toni, Buffet imun,
1. Giro espresso, Passage, Harmonija, Meduli,
Bono, Knjiara matica, Bagatin, Domai
2. trgovaki lanac Djelo hipermarket Vodice

E-mail: volimsibenikv1066@gmail.com
3. Telefon: 022 336 999
32 |Volim IBENIK (nedjeljom od 11 do 13 sati)
TAKUIN
www.direct-booker.com
VLASNIK STE APARTMANA, SOBA,
VILE ILI KUE ZA ODMOR?
ELITE OSTVARITI VIE NOENJA?
Predstavljamo Vam Direct Booker, vodei
online organizator privatnog smjetaja u regiji sa
sjeditem u Dubrovniku, te podrunim uredima
i franizama u ibeniku, Zadru, Splitu, Zagrebu,
Crnoj Gori, Sarajevu i Makedoniji.
Prepustite Vae smjetajne jedinice
provjerenom modelu suradnje i profesionalnim
strunjacima koji vode preko 4000 smjetajnih
jedinica, godinje odrade preko 50 000
rezervacija i dovedu gotovo 200 000 gostiju
godinje.
Prezentacija i on-line prodaja s jednog mjesta
na nekoliko stotina partnerskih kanala prodaje!
Dr. Ante Starevia 20, 20000 Dubrovnik tel: +385 (0)20/638-194 email: info@direct-booker.com
PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE
I DA, ONO NAJVANIJE ZA VAS:
nemate trokove oglaavanja,
nemate ekskluzivnog ugovora (prodajete
i dalje svojim kanalima prodaje)
imate 24 satnu podrku i osobnog booking
managera koji e se pobrinuti za maksimalnu
popunjenost Vaeg smjetaja.
Za dodatne informacije kontaktirajte
regionalnog predstavnika na 098/193-6191.
NEKA I VA PARTNER POSTANE
DIRECT BOOKER!
TAKUIN
PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE
TAKUIN

IBENIK, Prilaz tvornici 39 CRNICA - u sklopu bazena Tel. 022/ 200-079

PIZZE i LAZANJE iz krune pei

Bogata vinska karta Veliki izbor domaeg i stranog piva
ORGANIZACIJA SVIH VRSTA DOMJENAKA ZA GRUPE
Jela a la carte

RADNO VRIJEME: utorak-petak: od 17 do 23 sata; subotom i nedjeljom: od 15 do 24 sata; ponedjeljak: zatvoreno

36 |Volim IBENIK
 PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

VA PARTNER ZA NEKRETNINE
Ne ekajte sa kupnjom nekretnine,
kupite nekretninu i ekajte
ENI POSLOVI DOMARA
Posjetite nas u Njivicama:
rada kojima upravljamo nudimo i
omara, koji eINTER-SERVIS BULAT d.o.o.
u dogovoru sa pred-
nika na VaojIvana
zgradi:Metrovia 11 B
22 000 ibenik
baviti pregled zajednikih dijelova
grade +385 22 217 570
+ 385 22 219 309
kloniti uoene+385
manje
99nedostatke
213 21 09
amijeniti izgorjele arulje
interservis@interservis-bulat.hr Zajedno za Kamena kua na
Tribunjskoj Rivi:
amijeniti oteene prekidae ili
enzore za rasvjetu
Pogledajte najbolju ponudu kvalitetnije stanovanje! Panorama, raznolike
mogunosti (stambeni
i poslovni prostor),
nekretnina
baviti manje bravarske i na naim prekrasan ambijent
internetskim
oboslikarske radove. stranicama:

www.interservis-bulat.hr
VANJE NEKRETNINA

a svih vrsta
Zajedno za SVE POD
artmana i JEDNIM
or (podrazumije-kvalitetnije
nadzor i odra- KROVOM!
jekata u kojimastanovanje!
vlasnici ne borave
Nudimo Vam:
- upravljanje zgradama
- odravanje nekretnina
EKTI POBOLJANJA - pravne poslove
E UINKOVITOSTI ZGRADA - financijske poslove
- osiguranje

UPRAV
Kao Upravitelj zgrada aktivno
sudjelujemo u provedbi projeka- NAE PREDNOSTI:
ta EU od poetka do kraja - kroz TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE

STAM
nau strunu pomo i voenje DEURSTVO ZA HITNE
INTERVENCIJE od 0 do 24 sata
kroz cijeli projekt uz: USLUGA KUNOG MAJSTORA
onuda (DOMAR)

UPRAVLJANJE SURADNJA SA CERTIFICIRANOM

ZGRA
ir izvoditelj od certifikatora i projek- TVRTKOM ODLINIH REFERENCI
anih izvoditelja uz primjenu najna- radi obnove zgrade i koritenja

STAMBENIM
gija toplinskih ovojnica zgrada
Dalmacija agent d.o.o.
bespovratnih sredstava.
INTERNI SUSTAV ZA

Dalmacija
financijske konstrukcije kroz be-
agent 14d.o.o
A UTOMA TSKU OBRA DU PODA TA KA

ZGRADAMA
va europskih fondova, Fonda za Bana Ivana Maurania
Bana Ivana Maurania
22000 ibenik
nergetsku uinkovitost, subvencije,
kreditna sredstva banaka
www.dalmacija-agent.hr
rovedbe cijelog projekta.
14
MOGUNOST DODATNIH USLUGA
(ienje zajednikih prostorija itd.)
e-mail: info@dalmacija-agent.hr
VLA STITA PRA VNA SLUBA
DOBRA SURADNJA S BANKAMA
22000 ibenik
www.dalm
I OSIGURAVAJUIM KUAMA
Tel: 022 295 177
e-mail: info@dalmacija-agent.hr JEFTINIJA USLUGA !!!

Tel.: 022 295 177 Volim IBENIK | 37

TAKUIN

GENTLEMEN STYLE
IBENIK - Put Gimnazije 4 Radno vrijeme:
Tel / fax: 022 338 340 pon. pet. od 8 do 20 sati
info@gentlemen-style.hr subotom od 8 do 13 sati

ZA MUKARCE SA STILOM
ODJELA, KOULJE, HLAE, SAKOI, KAPUTI, JAKNE,
KOULJE MAJICE, PULOVERI, KRAVATE, RUBLJE
I KRAVATE
CIJA 1AT
AKBE +1 ibenska kapa i nonja
ODA RI 2 - PL I 1 iz vlastite proizvodnje
Kupnjom jedne koulje Stalna krojaka usluga prilagodbe
ili kravate drugu odjee kupljene u naoj trgovini - ODMAH
jeftiniju dobit ete
GRATIS Nudimo kompjuterski vez odjevnih
predmeta i viebojni tisak

DOMAA
IBENSKA
SPIZA
TRADICIJA
od 1970.

(ispod Socijalnog
kod parkinga)
VEGETARIJANSKI
PIJAT
ORGANIZIRAMO DOMJENKE, ROENDANE I PROSLAVE | CATERING

38 |Volim IBENIK
 PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

8. dalm. udarne brigade 71 SERVISIRAJTE

(Vidici)
22 000 ibenik, STARI ILI
Tel: 022 340 229 KUPITE NOVI
Tel: 022 217 264 INVERTER
RADNO VRIJEME: KLIMA UREAJ
RADNIM DANOM 8 - 20 sati VE OD
SUBOTOM 8 - 13 sati 2.699,00 KN

NAJVEI IZBOR
GRIJAIH TIJELA
PRODAJA - MONTAA - SERVIS
TERMOPEI I GRIJALICA
AKCIJSKE CIJENE NORVEKIH
GRIJALICA BEHA I GLAMOX
UZ 5 GODINA GARANCIJE

Oprema za dezinfekciju vode

Automatika i energetika
Bazenska tehnika
DDD usluge

Controlmatik d.o.o.
Industrijska zona Podi
Dolaka 8, HR-22000 ibenik
tel: +385 22 217 637
fax: +385 22 200 284
e-mail: controlmatik@controlmatik.hr

www.controlmatik.hr
Volim IBENIK | 39
TAKUIN

Veliki izbor guma svih

dimenzija renomiranih
svjetskih proizvoaa
aborika 3b tel: 022 340 366 Goodyear, Dunlop, Fulda,
e-mail: maticdoo@net.hr Michelin, Sava... po izuzetno
www.vulco.hr
povoljnim cijenama
Montaa i vulkaniziranje guma
Izmjena ulja i filtera za ulje
Izmjena koionih obloga
Izmjena arulja
Kontrola ispravnosti akumulatora

LI GO TO VINOM
KARTICAMA I PUST
O
PLAANJEZ GOTOVINSKI P RADNO VRIJEME:
U Radnim danom od 8 do 20 sati
Subotom od 8 do 13 sati

Kavana
MEDULIC
IBENIK, Kralja Tomislava 9 1926. - 2016.

90 GODINA TRADICIJE
HLADNA PREDJELA
TOPLA PREDJELA
NOVO!!!
JUHE HLADNA RIBLJA PLATA
MESNI SPECIJALITETI RIBLJA PLATA MIX ZA DVOJE
RIBLJI SPECIJALITETI RIBLJA PLATA TRIS ZA DVOJE
PLODOVI MORA ORBIKO
VEGETARIJANSKA JELA FILET BRANCINA S BADEMIMA
SLADOLED I GLJIVAMA
SLADOLEDNI KUPOVI RIBLJA PATETA
KOKTELI TARTAR OD TUNE
40 |Volim IBENIK
 PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

GRIJANJE ve od 5 kuna dnevno!

AKCIJSKE CIJENE KLIMA UREAJA NAJNOVIJE

SUPER POWER INVERTER A++ I A+++ TEHNOLOGIJE

www.klima-elektro-supe.hr

Benzinska postaja - Tromilja benzin, Lozovac

TROMILJA BENZ
www.tromilja-benzin.hr
Radno vrijeme benzinske postaje
NON-STOP od 0-24 sata
BRZA DOSTAVA LO
ULJA NA VAU ADRESU
Nazovite 091 282 2435 ili 022 778 733
Uz veliku cisternu dostava se vri i malom
cisternom pogodnom za ue ulice i prilaze
Dostava lo ulja vri se od 8:00 do 17:00 sati

Volim IBENIK | 41
TAKUIN

Obala palih omladinaca 4, IBENIK

E-mail: uozlanitulp@gmail.com
Informacije i rezervacije: 091 111 2727

Radno vrijeme od 11:00 do 23:00

Jela po tradicionalnoj domaoj recepturi:

RIBLJI SPECIJELITETI
JELA OD PLODOVA MORA
MESNI SPECIJALITETI
DIVLJA
PEKA PO NARUDBI

BOGATA VINSKA KARTA

I VELIKI IZBOR OSTALIH PIA

ORGANIZACIJA SVIH VRSTA

DOMJENAKA ZA GRUPE

!
CATERING
SMRAVITE JEDAN KONFEKCIJSKI BROJ
s naim TOP PAKETOM od 15 tretmana
uz akcijsku cijenu od 1.450,00 kuna
(kriolipoliza, kavitacija, laser, vakum, masaa)
Kupnjom paketa sudjelujete u nagradnoj igri

25 godina s Vama
u kojoj moete dobiti 3 tretmana lica
TRETMANI LICA: NAJ MASAE:
- Ultra zvuno - Kraljevska
ienje masaa lica i tijela
- Dermoabrazija - Kleopatrina
www.linija-z.hr - Radio frekvencija masaa sa
- Mezoterapija medom, mlijekom,
matinom mljei
TRETMANI
- Hot stone
MRAVLJENJA I
masaa sa toplim
UKLANJANJA CELULITA
vulkanskim
- Kriolipoliza
kamenjem
- Vakum kavitacija
- Lipo laser Ako kupite poklon bon
- La Cremerie (piling iznad 300 kn
tijela, masaa sa drugoj osobi
bambus tapom, DOBIVATE MASAU
glina, guarana) LEA GRATIS!

Prokljanska 15, 22000 IBENIK tel. +385 (22) 214 863 mob. +385 (91) 581 29 08
42 |Volim IBENIK
 PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

vri upise u programe

STJECANJA SREDNJE STRUNE
SPREME I PREKVALIFIKACIJE
ODJEL UGOSTITELJSTVA I TURIZMA:
etverogodinji program
Hotelijersko-turistiki tehniar
Agroturistiki tehniar

!
Trogodinji program
Kuhar
Konobar
Slastiar

ODJEL ADMINISTRACIJE:
Poslovni tajnik
Ekonomist
Komercijalist

ODJEL POMORSTVA:
Pomorski nautiar
Tehniar za brodostrojarstvo
Tehniar za elektroniku
Naftno-rudarski tehniar

POU LIBAR
Draga 1, 22000 IBENIK
INFO: 022/201-166 ili obrazovanje@libar.net
www.libar.net
Volim IBENIK | 43
TAKUIN

U PROSINCU ORGANIZIRAMO ZA VAS

BLAGDANSKE DOMJENKE.
OEKUJE VAS ODLINA ZABAVA UZ GLAZBU UIVO
I UKUSNA DOMAA SPIZA UZ VATRU IZ KAMINA
17. I 18. 12. ZABAVLJAT E VAS BOLERO SHOW
BAND. OSTALI TERMINI PO DOGOVORU.
NAZOVITE I REZERVIRAJTE NA VRIJEME!!!

Restoran-Konoba BULIN Danilo

Riderska cesta 10 22000 IBENIK mob: 098 9834 729
Sala za proslavu vjenanja do 300 uzvanika Ispunjavamo elje
Sala za poslovne objede i obiteljske proslave i prilagoavamo se
Proslave roendana, krtenja, priesti, krizme... potrebama i eljama
Proslave djejih roendana uz zabavu na djejem igralitu mladenaca i slavljenika
Osnovni menu za vjenanja: Mogunosti izbora: Pruamo sve usluge vezane za vjenanja:
aperitiv paticada s njokima vjenanice, pozivnice, zahvalnice, konfete,
prut, sir, francuska salata, peeni pohani kampi i kampi na buzaru izradu buketa, cvjetnih dekoracija i aranmana
odojak, po elji salata od hobotnice sipa s purom Nakon vjenanja organiziramo nedjeljne
govea juha janjetina, teletina ili pivac ispod peke objede kod nas ili vaem domu
crni rioto ili rioto s plodovima mora hobotnica ispod peke
janjetina s ranja jela s gradela Prijem turistikih grupa
voe i kolai Catering dostava u Va dom ili tvrtku

w w w. r e s to ra n z a p r o s l ave v j e n c a n j a .co m

Usluge:
- umatanje i araniranje poklona
- dekoraciju poslovnih prostora
i sala za sve vrste sveanosti
cvjetni atelje - organizacija vjenanja
- od pozivnice do sale
Shopping centar Dalmare 1. etaa
Iz usluga za vjenanja
Tel: 022 341 429 Mob: 098 284 662 izdvajamo najpovoljniji paket:
Vae ideje
Veliki izbor buketa, pretvaramo - vjenanica
u matovita i - dekoracija sale
aranmana, vijenaca, jedinstvena djela. - vjenani buket - reveri
poklon buketa, ukrasnih Neka originalne - dekoracija automobila
cvjetne dekoracije - reveri za uzvanike
tegli, vaza i rezanog cvijea budu dio vae - pozivnice, zahvalnice
Besplatna dostava na podruju grada svakodnevice! Sve ovo za samo 5.500,00 kn

44 |Volim IBENIK
 PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

Draga 14, ibenik

tel: 022 200 770 | fax: 022 200 771
www.gradski-parking.hr

Informacije Reklamacije
060 368 368 tel. 022 212 205
fax. 022 212 255
Draga 14, ibenik
Cijena poziva s PDV-om: Draga 14, ibenik
1,74 kn/min s fiksnog; reklamacije@gradski-parking.hr
2,96 kn/min s mobitela

AUTOBUSNI KOLODVOR SEKTOR PARKIRALITA

Informacije Reklamacije
tel 022 218 459 tel. 022 200 770
fax. 022 200 771
Velimira korpika 5, ibenik
pauk@gradski-parking.hr Draga 14, ibenik
brod@gradski-parking.hr

BRODSKA
ODJEL ZA PREMJETANJE VOZILA LINIJA 501 KRAPANJ-BRODARICA
Volim IBENIK | 45
TAKUIN

www.zlatna-ribica.hr

Restoran: proslavimo zajedno Valentinovo 14. veljae 2017.

Sobe & apartmani: SNIENA CIJENA smjetaja u veljai
TUDI D.O.O. K. Spuvara 46, BRODARICA tel/restoran 022/350-300; tel/recepcija za smjetaj 022/350-695

NEKA HRANA BUDE LIJEK!

Naa mala butiga -
domaa i zdrava hrana
domai eko proizvodi
autohtone itarice mljevene na
kamenom mlinu
integralne glutenske i bezglutenske
tjestenine, pahuljice i grizovi
sokovi bez dodataka vode, eera
i konzervansa
demovi s malim udjelom eera
i bez eera
kruh bez aditiva
vegetarijanski i bezglutenski
proizvodi
zaini
sendvii i kolai
IBENIK, Stjepana Radia 73
tel: 022 571 387, mob: 091 934 5821
Radno vrijeme:
- ponedjeljak, srijeda, petak od 8:00
do 14:00 i od 17:30 do 20:00
- utorak i etvrtak od 8:00 do 14:00
- subota od 8:00 do 13:00

46 |Volim IBENIK
IBENSKA CRNA KRONIKA
MALE TUNE I VESELE ZGODE, NEZGODE, SVAE TUNJAVE, OBRAUNI I LJUBAVNE
DRAME KOJE SU NAVELIKO ZABAVLJALE IBENANE IZMEU 1902. I 1907. GODINE

... za plakat od smijeha

Zbog lihvarskih poslova naelnika Vodica
ivio s enom i djecom u bavi
VODICE, 1906. - Radini Vodianin Ivo Lasan poelio bolji ivot
pa se zaduio kod lihvara, brae Sreka i Andrije, vladinog upra-
vitelja Vodica i naelnika Vodica. Nesretnom Lasanu braa lihvari
odnesoe i kuu i kuite i itav posjed. Tako ga osiromaie da je
sa enom i djecom mjesecima ivio u bavi nasred Vodica.
Da mu olakaju ivot, a sebi namire dug braa lihvari, vladin
upravitelj i naelnik, zaposlie Lasana kao opinskog poljara. La-
san je radio u opini, a naelnik mu je odbijao od plae za nami-
renje privatnog duga sve dok on dug nije vratio. Kada ga je vratio
braa lihvari potjerae Lasana s posla opinskog poljara, a na
njegovo mjesto zaposlie drugog nesretnika koji im je bio duan
pa sada njemu zaustavljaju dug od plae. Vodiani se na brau
lihvare alili kraljevskoj vladi koja ih je postavila za upravitelja i
naelnika, ali od toga ne bi nikakve vajde.

Pobjegli iz pritvora kad su se sama ibenikske tamnice

do sebe raspala trula zatvorska
vrata oko eljeznih reetki
IBENIK, 1905. - Trojica uhapenika, Vudrag,
Bujas i ala pobjegla su iz opinskog pritvora,
ali vie za alu nego za zbilju jer se nakon bijega
nisu krili pa ih je policija lako pronala. Oni iz za-
tvora zapravo nisu ni pobjegli nego su iz njega
izali jer su se raspala trula zatvorska vrata oko
tvrdih eljeznih reetki. Nije im trebalo ni malo
truda i muke da izau jer je opinski pritvor jako
troan. Priali su u kavani gdje ih je policija nala
da su se vrata sama od sebe raspala, a reetke
pale na pod i hvalili se da su mogli i kroz zidove
proi, ali ih je bilo strah da im se pritvor ne srui
na glavu.

Tuinac pljakao stan gospodina Duke dok on nije

bio kod kue, a njegova gospoa Angjela bila predano
zabavljena s drugim gospodinom u spavaoj sobi
Drski razbojnik bi umakao da mu nije nogu
podmetnuo ljekarnik Bero
IBENIK, 1907. - Neki tuinac nepoznanovi uvukao se u stan
gospodina Duke dok on nije bio kod kue i ukrao mu kaput, a
njegova gospoa Angjela bila je zabavljena s drugim gospo-
dinom u spavaoj sobi. Gospoa Angjela je usprkos predanoj
zabavi s drugim gospodinom ula da netko hoda po stanu pa je
pristupila u drugu sobu, ugledala razbojnika i stala zapomagati
nato je lupe izjurio iz kue, a bio bi i umakao da mu ljekarnik
Bero nije podmetnuo nogu.
Lupea su odveli andari i smjestili u sudski pritvor, a po gradu
se nagaa o gospodinu s kojim je u spavaoj sobi bila predano
zabavljena gospoa Angjela dok je lupe obavljao svoj posao.

Volim IBENIK | 47
IBENSKA CRNA KRONIKA
Tat u pljaki pote slomio svrdalj pa u bijegu
ispalio kuburu na trgovca Matu Bedricu
Skradinjani 1905. godine: Filipi, Alborghessi, Buljan, Bedrica, Rosa, Vicicvi,
Pavasovi, Kneevi, Corubalo, Colanater i Mandi
IBENIK, 1906. - Grupa Makedo-
naca s fesovima na glavama, koji
su pravili pravi carigradski sladoled
dola je u ibenik. U svom su poslu
zaista bili majstori i na alost svih
mjesnih prodavaa posao im je
izvrsno iao. Sladoled u Turina
bio je izvrstan. Kod Makedonaca s
fesovima uvijek navala kao da ga
badava dijele. Kako im je posao iao
sjajno oni su ve bili uvjereni da e
ih pomama ibenske djeurlije za
carigradskim sladoledom uiniti gaz-
dama. Ali doe uskoro iz Makedonije
u ibenik druga grupa Turaka istog
zanata. Turcima starosjediocima to
se nije ba najljepe dojmilo. Morali
su odraunati barem pola zamilje-
ne zarade. Iako su bili iz istog kraja,
iako su bili zemljaci, nije im se ba
dalo da bratski dijele s nadolicama
teren koji su osvojili i zauzeli. Kada
je minulo ljeto dadoe se Turci
na pravljenje turskih slatkia i tako
nastane konkurencija od koje su
najvie koristi imala ibenska djeca.
Ti ibenski Turci davali su im velike
komade mandulate i hrpe slatkia
za samo jedan dinar samo da ih
privuku k sebi. Ali to ne bi im dosta
pa nastane borba za prodavaka
mjesta. Turci su najbolje pozicije za-
uzimali ve u tri sata izjutra samo da
preteknu konkurenciju. Sva ta borba
48 |Volim IBENIK
SKRADIN, 1902. - Razrijeeno je u Skradinu tko je
poduzeo svu silu pokuaja provalnih kraa u dua-
ne i kue Mate Mandria, Ante Alborghessija, Savice
Dragii, Ive Ruggerija Sattime, Antice Drai i Niko-
le Marina. Razrjeenje je dolo kada su lupei poku-
ali provalili u potanski ured, ali im se igla svrdlja
slomila pa su ili provaliti u magazin Mate Bedrice.
Ali Bedrica je bio na razbojnike iz potaje motrio da
ih raspozna kada se budu iskradali iz njegovog ma-
gazina pa da ih andari uhite. Ali jedan je tat vidio
Bedricu pa je kroz prozor na njega ispalio kuburu i
dao se u bijeg. Za njim se u bijeg dadoe jo dvoji-
ca. Sva trojica s haljincem preko glava. U magazinu
su za sobom ostavili haljinac, svrdalj, polugu i vree-
tinu ukradenih duanskih predmeta. Putem kud su
pobjegli ostavie i malj za provalu u potansku kasu.
andari prepoznae iji su malj i ostavljeni haljinac
pa ve zorom uhitie razbojnike koji su pokuali svu
silu provalnih kraa, a ni jednu provalu nisu do kraja
izveli. Razbojnici i tati bili su listonoa Baria Maraso-
vi te pogibeljna braa Boe i Ilija Nadoveza.
Skradinjani mahom pohrlili na sud da vide to
e pravda rei. Sudac Welzak odbio je sva braniva
branitelja Subotia, a zamjenika tuitelja Alevia
nije ni sasluao nego je odredio da listonoa Boe
dobije tri, Ilija dvije i po, a Baria jednu i po godinu
teke tamnice. Skradinjani su bili kaznom zadovolj-
ni, ali je odvjetnik oteenih dr. Pini najavio albu jer
da je kazna za razbojnika djela blaga.
Krvava bitka makedonskih nije voena mirne due ili onako za
alu. Krvavo su se Turci meusobno
prodavaa turskih slatkia i gledali i trebala je samo jedna iskra
pravog carigradskog sladoleda pa da barut plane i izbije rat. To se
i dogodilo, a pravo je udo da nitko
nije izgubio glavu.
Ratoborni slastiari potegoe
noeve jedni na druge spremni da
se razraunaju onako po balkanski.
Navalie jedni na druge pa se uz viku,
psovke i jauke izbodoe noevima.
Pade krv Poljanom, a masa svijeta
gleda to bojno kreevo zametnuto
zbog slatkia. Sreom nitko glavom
nije platio. Policija je brzo stigla i
razdvojila okrvavljene prodavae cari-
gradskog sladoleda i turskih slatkia.
A onda nastade predstava. Zaraena
turska plemena kunu se da noeva
nije bilo i udom se ude otkud krv i
rane. Policajci su pokuali da ih izmi-
re, ali oni ni da uju. Kau da nikakve
svae nije bilo i da su policajci sve
krivo shvatili. Policajcima je to dodija-
lo pa su Turke, i jedne i druge, strpali
u istu tamnicu dok se ne smire.
Krvavo kreevo Makedonaca s
fesovima, koji su pravili najbolji turski
sladoled koji je ikada ibenik kuao
i prodavali odline slatkie za male
novce, rastuilo je ibensku djeurliju
i obradovalo ibenske prodavae jer
e im barem dok Turci ne izau iz
tamnice posao ii bolje.
(Novo doba, Jadranska pota, Narodna straa i neobjavljeni rukopisi nepoznatih autora)
 ZAVIAJNI
PUTOPIS
SJEVERNI POL na
pedalj od ibenika
D
ok su se poetkom sijenja na ibe-
nik i cijelu Dalmaciju obruavali udari
snane bure, a temperatura tonula u
minus kakav se godinama nije osjetio, za-
zvonio mi je mobitel. Zove me sestra. Pita
zabrinuto:
-Kako si? Je li ti ledeno? Ima li dovolj-
no drva, spize...? Je li ti na Martinskoj voda
zamrzla?
-Ne brini se, sve je uredu. Nisam na Mar-
tinskoj.
-Nisi na Martinskoj? A di si? Nisi valjda po
ovakvom vrimenu ia u ibenik?!
-Ma nisam. ta u po ovoj studeni u gra-
du. Na Dinari sam.
-Na Dinari!? Po ovakvom vrimenu! Pa ti
nisi normalan! ta radi tamo? Ima li koga s
tobom? Nisi valjda opet sam!
-Nisam. etvorica nas je. Ili smo malo
testirati kakvi smo u planini po ovakvom
vrimenu. Gledamo kakva nam je oprema.
Provjeravamo ta jo valja, a ta ne valja.
NAPISAO I SNIMIO: JOSO GRACIN
U dinarskom bespuu...
Morali smo ovu studen iskoristit. Nisu este
ovakve prilike. Dolo nam je ko narueno da
malo vjebamo. Ovo nam je kao neki trening
zlu ne trebalo.
LOE VRIJEME DOBRA PRILIKA
Srea da sam ve otiao jer bi me sestra
inae opsjedala i na sve naine nagovarala
da ne idem. Zapravo, nisam imao namjeru
ii na zimski izlet na Dinaru, ali me pozvala
ekipa iz mog HPK Sveti Mihovil, Tome Pavi,
Volim IBENIK | 49
ZAVIAJNI PUTOPIS
Damir Pei Kralj i Mate Kotan. Pozvali su pekaru kupiti kruh. Dok s gutom udiemo
me najprije da s njima krenem u Kurtagia
dolac, na planini Kamenici, na zimski pohod
koji ve niz godina organizira Planinarska
udruga Dinaridi iz Splita.
-Ma nekako mi se ba i nemili ii do Ka-
menice i to organizirano, s velikom gru-
pom. Po ovakvom vrimenu vie me vue pla-
ninarska skitnja bez strogog plana i reda i to,
onako, intimnija. Nas nekoliko, bez guve i
nervoze, i iz guta... odgovorio sam im, a
tu bi bio kraj naem dogovoru i zasigurno
bih ostao uz toplu pe gutati u nekoj dobroj
knjizi da zbog orkanske bure i velike studeni
izlet na Kamenicu nije bio je otkazan. im
su saznali zovu me:
-uj, ne idemo na Kamenicu. Otkazano.
Kada ne moemo na Kamenicu mi bi na
Dinaru.
-Dinara? A kamo na Dinaru?
-Mislili smo na uspon do planinarskog
sklonita Rupe Lianjski vrh u troglavskom
masivu.
Nije me trebalo nagovarati. Pristao sam.
Dinara mi je uvijek bila draga. Volim se, kad
njene visove zatrpa snijeg, hrvati se s oluj-
nom burom i jakom studeni. Vremenske su
prilike bile tako loe da je to bila tako dobra
prilika da je ne bih nizato propustio.
SVAKA AST!
Krenuli smo na blagdan Bogojavljanja ili
Sveta Tri Kralja. Neradni je dan. Nigdje nikog.
Rano jutro. Jo je mrak. Bura divlje hui i za-
vija meu ibenskim krovovima, antenama,
stupovima, elektrinim vodovima i ogolje-
lim kronjama promrzlih stabala. Svratimo u
Vedra
atmosfera oko
jedine topline
na cijelo Dinari
50 |Volim IBENIK
toplinu i divni, umirujuim miris tek ispee-
nog kruha iz mraka i studeni meu nas bane
postariji lovac u zelenom lovakom prsluku,
opasan nizom sjajnih lovakih patrona. Kae
da ide u Razore traiti zeca. Tui se da ih vie
nema kao nekada. Pita nas kamo smo se mi
po tom zlu vremenu zaputili. Kaemo mu to
smo naumili, a on kima glavom uzdignutih
obrva i kae: -Svaka ast! i tapa nas po ra-
menima.
Sloili smo se da su jedine dvije vrste ljud-
skih bia, tonije jedine dvije vrste normal-
nih bia, koja po ovakvom vremenu idu u
prirodu, okorjeli lovci i neizljeivi planinari.
Preutjeli smo mu da, iako smo jedni i
drugi gotovo ovisniki povezani s prirodom,
planinari ba i ne vole susretati lovce, a iz
iskustva znamo da ni oni ba ne mekaju
nas planinare jer misle da im rastjerujemo
divlja.
NASUKANI TERENAC
Naoruani vruim kruhom bacamo se u
zagrljaj ledene bure. ibenik - pusto, cesta
kroz Zagoru - pusto, Drni - pusto... Nakon
Siveria skreemo prema Vrlici. Cesta preko
Svilaje - pusto. Na prijevoju Leme Tomin
terenac Dacia-Duster doslovno se nasukao
na debeli nanos snijega. Ukljuio je pogona
na sva etiri kotaa, ali ne pomae. Izaemo
i guramo iz sve snage, ali ne ide. Onda dio
ekipe gura, a dio kopa tvrdi snijeg ispod
auta. Mislili smo bie lako, ali vraga... Tre-
balo nam je kvarat od ure da oslobodimo
Dustera. Napravio sam glupu greku. Po-
dcijenio sam buru i hladnou i gurao auto
bez rukavica. Prsti su mi se tako smrzli da ih
vie nisam osjeao, a prave muke nastale su
tek u toplini auta. Bol je postala toliko jaka
da mi je bilo muka. A nije poputala... Kad
je konano nestala postao sam najsretnije
bie na kugli zemaljskoj i mudro zakljuio
koliko malo ovjeku treba za sreu.
NIGDJE NIKOGA
S Lemea smo se vratili natrag i krenuli u
Knin preko Siveria. U Zvonimirovom gra-
du zaustavili su nas najvaniji jutarnji znaci
ivota, pekarnica i kafi. Dakle, pauza uz to-
plo pecivo i kavu. U lokalu konobarica, mi
i jo tri gosta obloena arolikim slojevima
debele zimske odjee. ute, znatieljno nas
promatraju i vjerojatno razmiljaju u koju bi
kategoriju svrstali ekipu koja se po takvoj
studeni, niim izazvana i ni od koga pozva-
na, nekamo zaputila.
S ceste prema Kijevu i Civljanima otvorio
nam se pogled na dio Dinare iznad Perukog
jezera i Crvene grede te na Antia glavicu
zarobljenu oblacima koje olujna bura lomi,
kida i tjera da se obruavaju niz njene strme
padine. A gore iznad svega, kao neki drugi
svijet, rairilo se nebesko plavetnilo. Proli
smo kroz pusto Kijevo pa u Civljanima, po-
red gostionice, skrenuli s glavne ceste pre-
ma vrelu Cetine, a odatle makadamom do
mjesta na kojem poinje uspon. Od Knina
dovde nigdje nikoga. Nismo vidjeli ni jedno
ivo bie, ni ovjeka ni ivotinju.
VUK SAMOTNJAK
Prvi dio staze vodio nas je kroz hrastove
i grabove umarke bez ruha od lia koje
ublaava udare vjetra i studeni. Imamo ja-
ko dobru zimsku opremu. Dodue, ja sam
zaboravio neke sitnice, ali me to nije zabri-
njavalo. Kakva greka! Prva sitnica koju
nisam ponio jer je nisam uspio nai bila je
potkapa pa sam zato nos, usta i donji dio
lica morao prekriti tankom maramom. Inae
ne bih mogao disati od studeni i vjetra koji
oduzima dah. Ali od nje je malo vajde bilo.
Osjeao sam kako mi se lice zamrzava, ali
pomoi nije bilo. uti, trpi i guraj dalje...
Otkako smo krenuli uzbrdo ispred nas je
hodao vuk samotnjak. Bio nam je kao neki
vodi. Njegovi tragovi vodili su nas tono
tamo kamo smo ili. Svakih stotinjak metara
vuk bi stao, okrenuo se, pa nas promatrao.
Zatim je dugo vremena bio negdje oko nas,
tajanstven, neujan i nevidljiv, a onda odjed-
nom nestao.
SUSRET SA SOKOLOM
Negdje na pola puta do Preokih doca, na
ope iznenaenje i zaprepatenje, sreli smo
planinara koji se sam sputao niz planinu!
Za nepovjerovati da toliko ljudi po takvoj
studeni luta planinom. S njim, sada nas je
na Dinari ve bilo petero. Djelovao je sigur-
no i iskusno. Imao je dobru opremu. Sliio
je na Indijanca koji odlino poznaje teren
 kojim se kree. Stali smo i pozdravili se, kao
to i dolikuje. Rekao je da ga zovu Sokol, da
je juer krenuo iz Crnog Luga s bosanske
strane Dinare i da mu je do sklonita Rupe
trebalo devetnaest i pol sati hoda. Kad je
uo da smo iz ibenika ree nam da ga dolje
na Cetini eka ero, Darko Gavri, osniva
Planinarske udruge Dinaridi iz Splita i pri-
padnik HGSS-stanice Split, glavni inicijator
U meavi podno sedmodnevnog Puta Oluje, planinarskog
Preokih doca pohoda u ast Dana pobjede i Domovin-
ske zahvalnosti preko Kamenice i Dinare,
dugog 150 kilometara. Odmah mi je u ui
upala Sokolova ekavica, a i to ime, Sokol,
bilo mi je nekako poznato.
-Ovo vam je onaj Sokol ta ga je ero
zarobija za vrime rata - objasni nam Kralj.
Odmah sam se sjetio da je taj koji se
usudi sam po najeoj zimi i najgoroj bu-
ri ii preko Dinare Zoran Kovljeni Sokol,
rodom iz jednog od zaselaka pokraj Crnog
Luga podno bosanske strane Dinare. On je
iskusni poznavatelj Dinare, Prokletija, Dur-
mitora te veine bosanskih i crnogorskih
planina. Penjao se na Triglav, Dolomite,
Grossglockner, bugarske planine, Olimp u
Grkoj. Bio je na Himalajama, u baznom lo-
gor na Cho Oyi na visini od 5700 metara. Za
Pod udarima vrijeme rata bio je pripadnik srpske vojske,
bure od preko 180 tonije bosanskograhovske pjeake briga-
kilometara na sat de stacionirane na Dinari. U akciji Zima 94.
u Vjeti gori podno Troglava zarobili su ga
tadanji hrvatski vojnici, a danas lanovi PU
Dinaridi Darko Gavri - ero, Ivan Zebi -
Planinarsko Klepton i njihovi suborci. Klepton je takoer
sklonite bio jedan od osnivaa PU Dinaridi te jedan
Rupe podno od glavnih inicijatora i glavni vodi pohoda
Lianjskog Put Oluje. Za vrijeme rata bio je pripadnik
vrha sinjske 126. brigade koja se na masivu Dina-
re borila ba protiv bosanskograhovske bri-
gade. Sokol je neko vrijeme bio u zatvoru,
a onda je puten na slobodu. Nakon rata,
planinarei po Dinari, ponovo se susreo sa
Kleptonom i erom. Nekada su meusob-
no ratovali, a sada zajedno skiu dinarskim
bespuem. Sokol je lan planinarskog kluba
Pobeda iz Beograda i planinarske udruge
Dinaridi iz Splita. uli smo prie da zimi
ide sam po Dinari i da spava u vujoj ja-
mi ili u igluu koji sam sagradi. Sada kada
Malo poziranja na kraju sam ga upoznao vjerovao sam da to nije
polarnog izleta na Dinari pretjerivanje.

DIVLJA RIKA
Neto prije Preokih doca poeli smo
upadati u duboki snijeg. Zaklonili smo se
iza jedne od kamenih potleuica da uhva-
timo dah prije hvatanja u kotac s prostra-
nom goleti preko koje se bura, uz divlju riku,
obruava niz padine Lianjskog vrha. Udari
vjetra bili su strahoviti. Marama kojom sam
prekrio lice bila je beskorisna. Dio lica i obra-
ze vie nisam osjeao. Kao da nisu moji. Bura
je urlala bjesnei brzinom od preko 160 kilo-
metara na sat. Snjena praina zabijala se u
nas poput igala. Rukom sam pokuao zatiti
Volim IBENIK | 51
ZAVIAJNI PUTOPIS
Skromni objed prije povratka
izloeni dio lica, ali uzalud. Borili smo se sa
silovitim udarima vjetra da nas ne otpue
niz smrtonosnu padinu. U snjenoj
stihiji jedva smo se meusobno
vidjeli. Vie smo puzali nego
hodali. Dva sam se puta po-
kuao uspraviti i zakoraiti,
ali me je bura sruila. Za hr-
vanje s tako silnom burom
nedostajali su mi planinar-
ski tapovi, druga sitnica
na koju sam zaboravio.
DINARU NIJE
PAMETNO
IZAZIVATI
Nakon etiri sata borbe
s vjetrom stigli smo do pla-
ninarskog sklonita Rupe na
1363 m visine do kojeg inae sti-
emo za dva i pol sata. Visoko iznad
nas, nevidljiv u snjenoj zavjesi, uzdizao se
1794 metara visoki Lianjski vrh, drugi vrh
po visini u Hrvatskoj, vii i od Sv. Jure na
Joso Gracin,
Tome Pavi,
Damir Pei
Kralj i Mate
Kotan spred
planinarskog
sklonita
Rupe na Dinari
52 |Volim IBENIK
Biokovu i od Sv. Brda i Vaganjskog vrha na
Velebitu. Od planiranog uspona odu-
stali smo jo na pola puta i sada
to vie nitko nije ni spominjao.
Nije imalo smisla. Za Lianj-
ski vrh se tek prije sedam
osam godina ustanovilo
da se nalazi na podruju
Republike Hrvatske i da
je po visini odmah iza
1831 metar visokog Si-
njala na kninskoj Dinari.
Iako je pe u sklo-
nitu, u kojoj je vatru
naloio Sokol koji je tu
bio prije nas, jo uvijek
bila topla, a Tome i Mate
je tako naloili da se uarila,
jedva smo se zagrijali. Ima-
li smo dosta smrzotina, ali su
one sreom bile samo povrinske.
Inae bi se gadno proveli. Termometar je
pokazivao -20, ali je po takvoj buri stvarna
temperatura bila polarnih -40. Zato smo
odmah nakon jela i kratkog odmora morali
krenuti natrag. Zimski dan na ovoj planini
brzo se gasi, a nou Dinaru nije pametno
izazivati.
PRIJETEE PROMRZLINE
Na povratku bura je zapuhala jo snanije.
Pod udarima vjetra od preko 180 kilometara
na sat uspjeli smo se do sumraka spustiti u
podnoje planine. Bura nas je sada tukla u
lea i gurala nizbrdo pa bi se moglo pomi-
sliti da nam je silazak bio laki od uspona,
ali nije. Mene je ponovno dva puta sruila
tako podmuklo da sam jedva izbjegao pad
glavom u litice. Skala odnosa temperature i
brzine vjetra pokazivala je da smo izloeni
studeni -40 pa ak i -42 stupnja! Eto, to je
taj na nevjerojatni zaviaj. Sjeverni pol na
pedalj od ibenika!
NIVEA
Sutradan u ibeniku, u trgovakom cen-
tru, ljudi me udno gledaju i sklanjaju mi se s
puta. Ne udim im se. Lice mi izgleda kao da
imam lepru. ak malo i uivam u otkriu da
kada izgleda tako runo i prijetee, kao to
ja izgledam nakon polarnog izleta na Dinaru
ima puno mjesta oko sebe jer ljudi zaziru
od tvoje blizine.
-ta ti je to po licu? pita me znanac dok
ekamo na blagajni.
-Ma, nita. Bio sam juer na Dinari pa sam
se malo smrznuo.
-Kako to? Ti kao iskusni planinar pa se
smrznuo?
-uj, u 19. stoljeu istraiva se nije sma-
trao pravim i iskusnim istraivaem ako nije
bar jednom obolio od malarije. Pa kakav bih
je to iskusan planinar bio da nikada u ivotu
nisam zaradio promrzline?
Nisam ga impresionirao. I dalje me zabri-
nuto gleda. Da ga utjeim, uz kruh, mandari-
ne, glavu kupusa verzina i komad svinjetine
ubacim kutijicu Nivea kreme za lice. Uinilo
mi se da mu je laknulo.
IN MEMORIAM
MLADEN BJAI
(26. 1. 1924. 24. 1. 2017.),
knjievnik, pjesnik,
dramaturg, scenarist,
publicist, novinar, pionir
razvoja televizije i pisac
znanstvene fantastike,
jedan od najplodnijih
i najraznovrsnijih
hrvatskih pisaca i
najvanijih linosti u
povijesti knjievnosti,
kulture i novinarstva u
Hrvatskoj
Zasluan sam, kako rekoe, za razvoj
i plasiranje domaega stripa. Neto sam dao
znanstvenoj fantastici, a ostavio sam traga
i na televiziji. Ponosim se svojim akavskim
precima i svojom akavskom poezijom.
Nisam namjeravao utjecati ni na to, ali ako
sam dao makar i mali doprinos hrvatskomu
novinarstvu i knjievnosti, mogu samo
biti ponosan na to i, kao stari pijevac,
pozdraviti zoru koja e, bez ikakva znaka
mrnje i zlobe, jednom osvanuti na vedrom
hrvatskom nebu. Ponosim se ljubavlju
prema svim ljudima i trudim se razumjeti
i one nemute.

(Odlomak iz razgovora s Ivanom Kuki

Rukavina, Libri & Liberi, 2014.)

elim pozdraviti zoru koja

e, bez ikakva znaka mrnje
i zlobe, jednom osvanuti na
vedrom hrvatskom nebu
IN MEMORIAM
M
alo je, tovie, uop-
e nema ljudi koji su
ostavili znaajniji, du-
blji i bogatiji trag u hrvatskoj
knjievnosti, poeziji, kulturi,
novinarstvu, stripu te posebno
knjievnom, scenskom, televi-
zijskom i radijskom stvaralatvu
za djecu od Mladena Bjaia,
ibenanina s otoka Zlarina. Ti-
jekom svoje epske karijere koja
je, plodna i raznovrsna, trajala
vie od 60 godina, ostavio je za
sobom tolika radna, kreativna i
stvaralaka bogatstva da ih nije
mogue ni sagledati, a kamo
li svesti pod zajedniki naziv-
nik. Bio je zaetnik, pokreta,
predvodnik, pjesnik, pisac, pe-
dagog, scenarist...vizionar koji
je novim naratajima otvarao
prozore prema svijetu onda
kada su bili zastrti elinim
ideolokim zavjesama. Radio je
kao novinar i urednik djejih li-
stova, bio je pokreta i urednik
Plavog vjesnika, najvanijih i
najboljih novina za mlade ko-
je je Hrvatska ikada imala. Bio
je urednik programa za djecu
na Televiziji Zagreb skoro 20
godina te pomonik odgovor-
noga urednika Igranoga pro-
grama, a zapamen je kao otac
Mende Mendovia i scenarist
Mendinog programa, neza-
boravnog lika i kultne djeje
TV serije s kojom su odrasli
nebrojeni narataji djece. Pi-
sao je pjesme, pripovijetke i
igrokaze, radijske i televizijske
drame te znanstveno - fanta-
stine i kriminalistike romane,
a u suautorstvu sa Zvonimirom
Furtingerom, napisao i jednu
od prvih hrvatskih televizijskih
dramskih serija NB-21. Uz sve
slavili su ga i kao vizionara koji
je imao hrabrosti vratiti u ivot
Hrvatske strip u ono doba ka-
da je bio politiki nepodoban
i nepoeljan.
Objavio je 26 romana, raznih
proznih djela i poetskih zbirki,
pet dramskih i filmskih, scena-
rija, neizbrojivo puno scenarija
za djeje i dokumentarne tele-
vizijske emisije te isto tako pu-
no kriminalistikih pria.
Mladen Bjai koji je ivio
dugo, a stvarao je tako plod-
no i intenzivno kao da je ivio
nekoliko ivota, sam za sebe
ree 2014. godine u intervjuu
za asopis Libri & Liberi:
-Zasluan sam, kako reko-
54 |Volim IBENIK
e, za razvoj i plasiranje do-
maega stripa. Neto sam dao
znanstvenoj fantastici, a osta-
vio sam traga i na televiziji.
Ponosim se svojim akavskim
precima i svojom akavskom
poezijom. Nisam namjeravao
utjecati ni na to, ali ako sam
dao makar i mali doprinos hr-
vatskomu novinarstvu i knji-
evnosti, mogu samo biti po-
nosan na to i, kao stari pijevac,
pozdraviti zoru koja e, bez
ikakva znaka mrnje i zlobe,
jednom osvanuti na vedrome
hrvatskome nebu. Ponosim se
ljubavlju prema svim ljudima i
trudim se razumjeti i one ne-
mute.
Evo to je jo o sebi, svom
djetinjstvu i mladosti, svom
radu i ibeniku Mladen Bjai
rekao 2010. godine u razgo-
voru iji su dijelovi objavljeni
u 2. broju asopisa ibenik
tm odnosno Volim ibenik:
Dugo sam ivio jer me
Kada je Mladen Bjai bio dijete na Zlarinu su svi djeaci prije polaska smrt nije mogla nai
u kolu nosili odjeu nalik suknjicama Zato sam ivio tako dugo?
Zato to me smrt nije mogla
nai jer sam bio dobro skriven.
Najprije me je skrio moj krsni
kum Mate Mikov. On je iao
dogovoriti krtenje, ali je kod
zlarinskog upnika, vrsnog tra-
vara i narodnog vidara valjda
kuao sve njegove travarice,
vinjevae, ruice i orahovice
pa se zabunio i rekao mu krivi
datum mog roenja pa mi je
umjesto 26. bio upisan 24. si-
jenja . Tako je ispalo da sam se
rodio dva dana prije nego to
sam roen, a kako sam imao i
pet imena normalno je da me
nevolje, nedae pa ni smrt ni-
su mogli nai. Trebao sam se
zvati Darko, a kako me je moja
strina Ane zvala Barko mater i
aa traili su pomo i savjet
od brata mog djeda don Ivana
Bjaia, ibenskog kanonika i
apostolskog nuncija. On je pre-
sudio i dao mi je narodno ime
Mladen. E sad, u mom Zlarinu
bio je obiaj da se djeci da bi je
se zatitilo od uroka daje vie
imena pa sam ja bio Mladen, ali
i Darko i Ivan, a ostao sam i Bar-
ko. Mislio sam da su to bila sva
moja imena, ali kada se Hrvat-
ska osamostalila pa je trebalo
vaditi nove dokumente otkrio
sam da se zovem jo i Jure, po
Mladen u vrijeme kada se s majkom preselio iz Zlarina u ibenik djedu s majine strane. I evo aj-
de ti sada reci kako me je bidna Na
smrt mogla nai? brodu iz
ibenika
Htio sam biti pomorac za Zlarin
ili sveenik 1938.
Na mom rodnom otoku Zla- godine
rinu ivio sam do svoje osme
godine, a djetinjstvo i ranu
mladost proveo sam u ibeni-
ku. Odrastao sam bez oca koji Mladen
je 1924. godine, kada mi je bilo Bjai u
devet mjeseci, otiao u Argen- partizanskoj
tinu i vie se nikada nije vratio. odori nakon
U kui na Zlarinu nije se moglo bijega iz
ivjeti u zajednici ako nita ne domobrana
pridonosi. Mati je mogla radi-
ti u kui, kuhati, kopati u vrtu,
ali nije bilo novanog prinosa
pa nas je moj djed koji je bio U Zagrebu s
veletrgovac u ibeniku pozvao francuskim
da doemo ivjeti kod njega. glumcem
Tako smo moja mati i ja doli Geradom
u ibenik. Krenuo sam u drugi Philipeom
razred od drugog polugodita
tamo u vjebaonici Uiteljske
kole. Nakon male mature po-
ao sam u klasinu gimnaziju,
a nakon nje sam po preporuci
strica kanonika upisao uitelj-
sku kolu. Ja sam, zapravo, htio
ii u pomorsku kolu, ali mati
nije htjela ni uti: -Gdje e ti
batiti more?! More su ti batili i
otac i stric, a ti nee.
-Onda dobro, rekao sam, ako
je tako idem u popove.
Mati je na to otila kod don
Ivana Bjaia: -Strie Mladen
hoe u popove!
-Ah Jelka moja nije ti on za
popa. A zato bi htio u popove?
-Pa zato to mu ja ne dam
batiti more!
Tako sam poao u uiteljsku
kolu koju nisam uspio zavriti
jer je poeo Drugi svjetski rat.

Pisao sam bez

mrnje o zlu rata
Nisam iz ibenika otiao
odmah u partizane kao moji
prijatelji jer sam bio astmatiar
pa me nisu htjeli voditi, a dva
puta kada sam trebao ii veza
nije dola. A onda sam napunio
20 godina pa su me domobrani
uhitili i pod straom sproveli u
Zagreb. Vojnu obuku sam zavr-
io u asnikoj koli, ali su me
zbog moje pismenosti i rjeito-
sti poslali u Prosvjetnu bojnu.
Tu su jednom dole ustae i
zahtijevale od nas da poloi-
mo ustaku zakletvu. Nas koji
nismo htjeli poslali su na boji- Meu djecom ezdesetih godina 20. stoljea
te, ali smo mi odmah pobjegli
Volim IBENIK | 55
IN MEMORIAM
u partizane. Dospio sam u 43.
istarsku diviziju u kojoj sam bio
prosvjetni radnik i ratni dopi-
snik, ali sam i juriao na faisti-
ke bunkere. esto sam juriao.
Ba onako kao u partizanskim
filmovima. Moj prijatelji uvijek
su strepili hou li se vratiti iz
juria. Ali eto, zahvaljujui do-
mobranima, neto sam znao,
pa sam ostao iv. Dobro je
bilo to sam bio domobran. U
domobranima sam dobio voj-
niku obuku. Nauio sam neto
o oruju... kako se braniti, kako
napadati. To je bilo dragocjeno.
Veina mojih kolega, mojih vr-
njaka, do tada je vidjela oruje
samo u vesternima i ratnim
filmovima. Zato su ginuli, jako
su ginuli. Dobili su puke u ru-
ke, a nisu imali pojma to bi s
njima. Kasnije sam pisao o tom
ratu. Nadao sam se e ljudi koji
budu itali to sam bez mrnje
napisao o tom stranom zlu biti
bolji. Nisu postali bolji, ali to
mogu? Ja sam neizljeivi opti-
mist djejeg srca.
Bio sam komunist, ali
potujem Boju rije
Antifaista sam postao jo
1936. godine kada su Musolini i
talijanski faisti napali Abesiniju.
To mi je bilo ljudski, ali i kranski
nezamislivo. Kaem i kranski.
Da, bio sam lan Komunistike
partije, ali sam bio i socijaldemo-
krat i vjernik. Lijevo orijentirani
vjernik. Mati me odgojila kao
vjernika, pa mi je Kristovo ue-
nje uvijek bilo putokaz u ivotu.
Samo nikad nisam vikao da sam
vjernik, niti sam se hvalio svojim
lanstvom u Komunistikoj par-
tiji. Potujem rije Boju i elim
dobro svim ljudima.
Pisati sam poeo jo kao
gimnazijalac u ibeniku. Prvu
pjesmu napisao sam kada mi
je bilo petnaest godina. Bila je
to pjesma o jednoj staroj pei, a
objavili su mi je u kolskom listu
koji se zvao Zulejka. Intenzivno
sam poeo pisati tek u partizani-
ma. Moji prvi tekstovi bili su rat-
na izvjea za divizijske novine.
Bili su naivni. Izgledali su, onako,
kao djeje kolske zadae, ali su
odredili moj ivot i moju sud-
binu. Kada je rat zavrio otiao
sam u Zagreb na studij, najprije
na pedagoku akademiju, a za-
tim na Filozofski fakultet. Tu me
je sreo ibenanin Jaka Bue-
56 |Volim IBENIK
vi. Bili smo kolege iz gimnazije,
a znali smo se i iz osnovne kole.
Pita on mene:
-Bjaiu to radi u Zagrebu?,
a ja kaem: -Studiram.
Pogledao me je prijekorno i
ljutito mi prigovorio:
-Ti studira, a nama su potreb-
ni kadrovi. Ti e raditi u kulturi.
I tako, poeo sam raditi u
kulturi. Iao sam okolo po tere-
nu no budui da sam bio uitelj
i predstavnik omladine poslali
su me u ministarstvo prosvjete.
Otiao sam tamo gdje su mi rekli
Voditelj djejeg televizijskog kviza
i postao prosvjetni inspektor za
narodno prosvjeivanje. Bio sam
terenski radnik, ali sam nastavio
pisati. Buevi je to saznao i po-
zvao me k sebi:
-Pa ti pie. Dobro, kada je ta-
ko ti e onda biti urednik naeg
djejeg asopisa Pionir.
-Ali ja o tome nemam pojma!
bunio sam se:
-Ide za urednika pa e vidjeti
ima li ili nema pojma.
I tako sam postao urednik
Pionira. Takva su bila vremena.
Probao sam i - ilo mi je. ak
sam se i ohrabrio i 1951. godine
osmislio tjedne novine za djecu.
Razmjena miljenja s legendarnim TV redateljem Bila je to Pionirska zastava. Bili
Antonom Marttijem i bardom Arsenom Dediem smo mladi, imali smo nove ide-
je, poeli smo uvoditi ilustracije,
U Razgovoru objavljivali smo pjesme itatelja
s Tiborom pa i stripove.
Sekeljom,
knjievnikom, Zato i naa djeca
svjetskim ne bi uivala?
putnikom, Gledali smo to se radi vani, u
avanturistom, inozemstvu. Kopirali smo sve to
otkrivaem nam se svidjelo, ma to kopirali
nepoznatih krali smo. Zato ne bi neto to
predjela je lijepo ponudili svojim ljudima,
svojoj djeci? Zato i naa djeca
ne bi uivala? Tako smo napravili
novine koje su bile popularne, ali
su se nale na udaru partijskih
kadrova pa je Pionirska zastava
bila ukinuta. Ali nismo se dali,
nastavili smo u Pioniru raditi
ono to smo zapoeli u Pionir-
skoj zastavi. Ili smo ak i malo
dalje s inovacijama, ali su nas
partijski duobrinici proitali.
Dekretom su ukinuli Pionir i
raspustili redakciju pa sam dos-
pio u Vjesnik. Tamo je direktor
bio Frane Barbieri koji me je
zaustavio na hodniku i kazao:
-Sluaj Mladene, pokreni jedan
listi, neki magazin za mlade. Nije
mi to bilo ba po volji jer sam
Knjievna veer pisaca i ljubitelja znanstvene fantastike, anra u kojem bio razoaran odnosom prema
Mladen Bjai matovitou i stvaralakom plodnou nije imao konkurenciju Pioniru. Ipak pokrenuo sam
tjednik i nazvao ga Petko zato
to je izlazio petkom.
Okupio sam dobru ekipu
i s njom napravio Plavi
vjesnik
Moj Petko nije dugo trajao.
Kada je buknula Transka kriza
1953. godine i kada je Jugosla-
vija umalo izazvala novi svjetski
rat, bio sam u rezervi na talijan-
skoj granici. Kada sam se vratio
opet me je zaskoio Barbieri:
-Sluaj Mladene, ti si najbolji za
djecu, najvie si radio s djecom i za
djecu, ajde ti napravi jedan tjednik
za tu nau djecu.
Okupio sam dobru ekipu i
s njom napravio Plavi vjesnik.
Prvi broj smo izdali u rujnu 1954.
godine. U ekipi je Walter Neuge-
bauer s kojim sam suraivao jo
u Pionirskoj zastavi u kojoj sam
objavljivao njegove stare stripo-
ve iz doba NDH, ije sam junake
dobro znao jer smo u naoj ku-
noj biblioteci u ibeniku imali
knjigu Istone prie po kojoj
je Walter radio svoje stripove. Ta
se knjiga itala svake nedjelje u
naoj kui. Djed bi rekao: -Donesi
Istone prie i itaj ono o Malom
Muku. Moj djed je bio pomorac
koji je proao sva mora i oceane
pa bi na tu priu o Malom Muku
nastavio svoje prie i doivljaje.
Inae moj prvi susret sa stripom
bio je 1938. godine kada su ih
poele objavljivati zagrebake
Novosti u kojima je veliki novi-
nar bio i na Zlarinjanin Manfred
Makale. Oboavao sam i stripove
legendarnog Andrije Maurovia.
Njegove sam stripove poeo i-
tati jo u ibeniku zato to su
otac moje ujne Olimpije Aralice
i njegov brat Zvonimir Bego
tako oboavali stripove da su ih
izrezivali i uvezivali.
Vidim ja da
ti pojma nema
Bio sam glavni i odgovor-
ni urednik Plavog vjesnika do
konca 1959. godine kada su me
istom direktivom premjestili u
Veernji list, a 1960. godine u
asopis Matice iseljenika. Nije mi
odgovarao njihov rad nou jer
sam bio obiteljski ovjek pa sam
otiao, a onda sam sreo prijatelja
Bou Milaia i on mi kae: -Slu-
aj Mladene doi ti na televiziju.
Tako se tada razgovaralo i
odluivalo. I tako ja doem na
televiziju, a glavni urednik, ko-
Mladen je tijekom najteih dana Domovinskog rata organizirao
poetske i knjievne veeri u sklonitima
Mladen je volio dobru spizu,
a i sam je bio vrstan kuhar
ji je o televiziji znao manje od
mene, poalje me u ibenik na
Meunarodni djeji festival. Do-
bio sam snimatelja koji je izuio
zanat u partizanima. Vozimo se
mi spavaim kolima iz Zagreba u
ibenik i ja pokaem tom mom
snimatelju, zvao se Slavko Za-
lar, svoj scenarij, a on se pone
smijati: -Vidim ja da ti nema
U drutvu dobrih prijatelja Olivera Dragojevia i Borisa Dvornika pojma. Sada e ti nauiti kako se
to radi. Tako sam u vlaku poeo
Mladen Bjai uiti kako se pie scenarij, kako
je za ivota nastaje emisija, kako se snima...
dobio mnoga Napravili smo prvi film o iben-
priznanja, ali je skom djejem festivalu, a kasnije
uvijek govorio sam postao urednik programa
da su mu tog djejeg festivala.
najvee
nagrada koju je ibenik je udo
dobio u ivotu Odustao sam od ibenskog
radost i ljepota djejeg festivala 1979. godine
stvaranja jer sam se sukobio s ljudima koji
su imali drugaije vizije. Bio sam
prisiljen dati ostavku. ibenik je
tada bio centar svijeta. Stari dio
grada vrvio je kao konica. Da-
nas u cijelim ulicama ivi jedna
- dvije osobe. To je tuga. Tuga za
mene koji sam kao dijete dobro
upoznao te divne ulice. ibenik
nije iskoristio anse koje su mu
otvorili Meunarodni djeji fe-
stival i briljantna ideja Sedmog
kontinenta. Ne znam kako smo
to promaili. ao mi je to se
ugasila ideja Sedmog kontinenta.
Moglo se napraviti udo. ibenik
je mogao biti Sedmi kontinent.
U stvari, ibenik jest Sedmi kon-
Pamtiti emo ga kao tinent, ibenik je udo samo mi
vedrog, blagog ovjeka to jo nismo shvatili.
koji zraio optimizmom i
ivotnom energijom Volim IBENIK | 57
NACIONALNI PARK KRKA

32. ROENDAN NACIONALNOG PARKA KRKA

MJERA USPJEHA
Nacionalnog parka Krka
nije broj posjetitelja
nego dobrobit zajednice
J
avna ustanova Nacionalni park Krka
proslavila je 24. sijenja 2017. godine
svoj 32. roendan. Predstavljajui re-
zultate rada te ustanove u tom dugom raz-
doblju Kreimir aki, ravnatelj, JU NP Krka
kazao je kako je od poetka do danas smjer
rada bio isti, a to je sauvati prirodnu i kultur-
nu batinu tog nacionalnog parka.
-Svi zajedno smo uinili to da je NP Kr-
ka postao ne samo nacionalni nego i me-
unarodni brend. Kontinuirano raste broj
posjetitelja i ove godine ih je bilo vie od
milijun. To pred nas postavlja nove zadatke Razglednica Skradinskog buka iz 1900. godine
i izazove meu kojima je jedan od priorite-
ta uvoenje upravljanja posjetiteljima kako
bi ih se prostorno i vremenski disperziralo
i kako bi se Skradinski buk oslobodio veli-
Dugi put od elje Budui da u ibeniku, Drniu, Kninu ni meu
strunjacima ni meu dravnim institucija-
kog pritiska. S tim u vezi emo u narednom
razdoblju uvesti jeftinije ulaznice za po-
do proglaavanja ma nikada nije bilo sporno da se Krku mora
institucionalno zatititi, 1971.godine pristu-
sjeivanje nakon 16 sati te voene posjete Krke nacionalnim pilo se izradi prostornog plana Nacionalni
park Krka- razvojni prostorni plan, ali su
Skradinskom buku kako bi se posjetitelji na
samom temeljnom fenomenu krae zadra- parkom rijeka Krka i kanjonski dio toka rijeke iko-
vali, - istaknuo je aki. le, odlukom Sabora SR Hrvatske proglaeni
On je podsjetio da je osnovna misija zbog elja da se rijeka Krka kao jedinstveno nacionalnim parkom tek 24. sijenja 1985.
koje je prije 32 godine osnovan Nacional- prirodno bogatstvo uva i titi javila se u godine. Radi ouvanja osobitih prirodnih,
ni park Krka bila i ostala zatita prirodne i ibeniku ve krajem 19. stoljea kada su je kulturnih, znanstvenih, odgojnih, obrazov-
kulturne batine zahvaljujui emu su rijeka zaetnici turizma i pioniri turistike djelat- nih, estetskih, turistikih i rekreativnih vri-
Krka i NP Krka postali jednim od najvanijih nosti prepoznali kao osobito bogatstvo i- jednosti te radi sprjeavanja djelatnosti koje
znakova prepoznavanja Hrvatske u svijetu i benika i ibenskog kraja. Ipak, prvi pravni akt mogu ugroziti izvornost biljnog i ivotinjskog
njenih najprivlanijih turistikih destinacija. o zatiti dijela vodotoka rijeke Krke donesen svijeta, kao i hidrografske, geomorfoloke,
aki je naglasio da se broj gostiju koji po- je pola stoljea kasnije, 1948. godine kada geoloke i pejsane vrijednosti, skuptine
sjeuju Krku od Domovinskog rata do danas je Skradinski buk proglaen zatienom pri- opina Drni, Knin i ibenik 24. svibnja 1986.
stalno poveava, ali da s njim raste i odgo- rodnom rijetkou, a tek 1962. godine rijeka godine donijele su prvu Odluku o unutra-
vornost svih onih koji upravljaju i gospodare Krka je od slapa Kri do podnoja Skradin- njem redu na podruju Nacionalnog parka
tim dragocjenim zatienim podrujem. skog buka, s priobalnim pojasom irokim100 Krka. Granica obuhvata Nacionalnog
-Porast broja posjetitelja rezultirao je i metara, proglaena zatienim objektom parka Krka, povrine 142,1 etvornih kilo-
porastom prihoda, a dunost i obveza Jav- prirode - rezervatom prirodnih predjela. metara bila je utvrena 1988. godine, a na-
ne ustanove NP Krka je da taj novac vraa Pet godina kasnije Skuptina opine Drni kon Domovinskog rata, 1997. godine, Sabor
zajednici jer nacionalni parkovi postoje zbog donijela je Odluku o proglaenju vodenog samostalne i neovisne Republike Hrvatske
ljudi i uvijek ih treba promatrati tako. Mjera toka i kanjona ikole od mosta u Drniu do donio je Zakon kojim je prostor Parka sma-
uspjeha Nacionalnog parka Krka nije broj ua u Krku rezervatom prirodnog predjela, a njen na 109 etvornih kilometara, a granice
posjetitelja nego dobrobit zajednice stoga je idue 1968. godine Skuptina opine ibenik revidirane na prostor od Knina do Skradina.
proglasila je vodeni tok i obalni pojasa rijeke NP Krka se u cijelosti nalazi na podruju
naa obaveza da ulaemo i u razvoj lokalne
Krke od granice s opinom Drni do iben- ibensko-kninske upanije, a zahvaa pod-
zajednice jer je NP Krka tu zbog ljudi i jedi-
skog mosta takoer rezervatom prirodnog ruje gradova Knina, Drnia, Skradina i ibe-
nica lokalne samouprave na ijem podruju
predjela. nika te opina Ervenika, Kistanja i Promine.
58 |Volim IBENIK
 Sponzorirani tekst JU NP Krka

U povodu obiljeavanja 32. obljetnice svog

osnutka JU NP Krka je vlasnicima godinjih
ulaznica darovala besplatne ulaznice za kominu
Nastup Skradinki operu Turia i Plamenko ibenskog skladatelja
kao najljepa Borne Ercega, koja je samo za njih izvedena 24.
Roendanska estitka NP Krki sijenja u Hrvatskom narodnom kazalitu ibenik.
torta od eko za 32. roendan
sastojaka
se nalazi. Dakle, moramo prirodne i kulturno
povijesne resurse uvati i titi tako da bu-
du i motor razvoja tog prostora. Nacionalni
park dovodi mnogobrojne posjetitelje na
ovo podruje i u tomu mnogi poduzetnici
moraju vidjeti ansu za razvoj i promociju
svojih proizvoda i usluga, - smatra aki.
Meu aktualnim projektima na kojima JU
NP Krka radi posebno mjesto pripada ure-
enju Eko kampusa Puljane, koji je zamiljen
kao jezgra razvoja istraivake djelatnosti te
edukacijski centar za djecu i mlade, a za nje-
ga oekuju novac iz EU fondova. Trenutno
se ulae u ureenje pristupne ceste prema
ulazu Lozovac te pristanita za brodove koji
goste prevoze od Skradina do Skradinskog
Ravnatelj JU NP
buka.
Krka na sveanosti
Prole godine je JU NP Krka poela tje-
u povodu 32.
nje suraivati s Nacionalnom sveuilinom
roendana NP Krka
knjinicom u Zagrebu u kojoj su postavljene
tri izlobe, a NSK je Parku darovala virtualnu
izlobu kulturno - povijesne i prirodne bati-
ne Krke i njenog porjeja Prolost i sada-
njost Krke. Ona sadrava niz tekstova, slika
i ostalih dokumenata o Krki i NP Krka koji
se nalaze u fundusu NSK-a pa e sada kroz
prolost i sadanjost Krke moi virtualno
etati posjetitelji iz svakog dijela zemaljske
kugle. Suradnja izmeu JU NP Krka i NSK-a
bitna je i kako bi s promoviralo spajanje po-
vijesne i kulturne batine, kako istie Tatjana
Petri, ravnateljica NSK-a.
U sklopu programa obiljeavanja 32. ro-
endana JU NP Krka promoviran je tromi-
nutni film Nocturno Maria Romulia i Dra-
ena Stojia. Film je sniman u time lapse
tehnici, a na do sada nevien nain prikazuje
koliko je rijeka Krka lijepa i atraktivna nou.
Nocturno je sniman u svim godinjim do-
bima tijekom tri godine, a obrada fotografija
i montaa trajali su est mjeseci.
Prigodnu sveanost u povodu 32. roen-
dana NP Krka koja je odrana u Gradskoj
knjinici Jurja igoria u ibeniku uljepao
je nastup enske klape Skradinke koja je
postala svojevrsni zatitni znak Krke, Skradi-
na i Parka, a uzvanici su uivali i u posebnoj
roendanskoj skradinskoj torti koja je bila
napravljena iskljuivo od eko namirnica.
Volim IBENIK | 59
NAA PRIA

Bajka o tri kra

Ivan A. Petras

Ljeta Gospodnjega 2007., indikcije

petnaeste, na dan Bogojavljenja, za
vrijeme vladavine kralja Itvana Pr-
vog Bradatoga, ja Ivan, sin Antunov
zabiljeih ovo, da se ne zaboravi i da
se usporeuje s drugim zapisima:
NA TRI KRALJA ILI
SIJEANJSKI KRIJESOVI
Putnik namjernik ili turistiki hodoasnik
koji proeta ovim starim kamenim gradom
od crkve sv. Dumenika, pokraj bive peka-
rije pa skrene nakon dvadesetak koraka s
desne strane otoka starih kua i kafia, iz-
graenih na nasipu, zastat e iznenaen pod
kosom klisurom, zvanom Podstinje, visokom
dvadesetak metara, koju je izdublo more to
je nekad dopiralo do samog njenog podno-
ja. Ako se ne radi o putniku namjerniku ve o
domorodcu, znat e da su tu uz stijenu bile
priljubljene kue koje su stradale za vrijeme
saveznikog bombardiranja njemakih po-
loaja u Drugom svjetskom ratu, a ako se
pritom radi i o osobi starijoj od pedesetak
godina izronit e mu iz sjeanja ciganske, da-
nas bismo rekli romske beskunike druine
koje su od studenog do oujka pedesetih i
poetkom ezdesetih godina prolog stolje-
a zimovale uz logorsku vatru u samom dnu
kose stijene, donekle zatieni od vjetra, kie
pa i snijega.
Ja u ih u prii nazivati Cigani, bez uvre-
de, s nostalgijom i simpatijama, jer su se u
vrijeme mog djetinjstva i sami tako nazivali.
Znalo ih je zimovati po tridesetak, tri etiri
obitelji, od najstarijih do mnotva malenih,
crnih i zamazanih lica, preteno oskudno
odjevenih. Mukarci bi se tijekom dana raz-
miljili po okolini skupljajui ogrjev ili po gra-
du uzvicima: -Kalais, kalais, tee, pinjate, ako
su znali popravljati probueno metalno po-
sue, uz skromnu naplatu. ene bi s djecom
u naruju tijekom dana krenule u gatanje
za sitne pare ili u pronju. Predveer bi se
sve obitelji skupile uz veliku logorsku vatru,
zalogajile i grijale, a znala se uti i tugaljiva
ciganska pjesma uz gitaru.
Nitko od mojih vrnjaka nije nou pro-
lazio pokraj klisure, radije je prolazio para-
lelnom ulicom uz more, jedino bismo po
danu, u grupici od tri etiri mangupa, znali
iskazivati hrabrost uz pogrdne uzvike, a kad
bi nas mali Ciganii zakaljali, ili koji stari
Cigo istupio korak dva, hrabro bismo se dali
u bijeg.
60 |Volim IBENIK
kralja
Iako su se muili na svoj nain za preiv-
ljavanje, vladala je fama da vole ukrasti, a
majke su plaile djecu da e ih, ako ih ukradu
Cigani, prodati u dalekom svijetu ili ih sku-
hati u velikom bronzinu u sapun, a veina
mularije je to i vjerovala. ak su i odrasli, pa
i milicioneri, radije prolazili susjednom uli-
com, uz more.
Ve vie od etiri decenija nisu vieni Ci-
gani pod tim stijenama tako da su ljudi ve
pomalo zaboravili te stare slike i zgode. Nije
poznato koja je nevolja ove godine navela
ezdesetgodinjeg Jakuba, pogrbljenog
starca izborana lica, ve odavna udovca ija
je ivotna druica poivala negdje uz balkan-
ske drumove, da nagovori sina da sa enom
i, za sada, petoro djece provedu zimu u tom
donekle zatienom kutku. Valjda se pred
smrt prisjetio nekog svog davnog zimovanja
pod ovim stijenama.
Glava obitelji, tridesetogodinji Jusuf i
ena mu Mirjam s etvero nejai i jednim
dojenetom nije smislio nita pametnijega
i tako se oni smjestie pod strmom klisurom.
Opet su zaplamsale vatre pod stijenom,
ljudi su poeli izbjegavati tu ulicu, a i susjed-
ni stanari su se znali tuiti gradskim vlastima
na nove doljake. Bilo je i pravih sukoba kad
bi obijesna mlaarija, posjetitelji susjednih
kafia, bacili prazne pivske boce, uz glasne
poruge, na Jusuf ben Jakubovu obitelj.
Gradom je odnedavna vladala kneginja
Leda. Podanici su voljeli svoju kneginju, a
ona je voljela bljetave bluze. Kneginja na-
loi da se poalju orunici, da ispitaju stvar
i privedu koga je potrebno. Svi raspoloivi
orunici su ve bili rasporeeni na zadatke
kojih je bilo mnogo, tunjave, kriminal, krae
automobila, preprodaja trave i bijeloga pra-
ha, tako da je zadatak dobio jedini slobod-
ni orunik koji je ionako najee ispisivao
prijave i kazne. Omanji simpatini, brkati
orunik pripae remen i krene na zadatak.
Budui da je i sam bio siromana porijekla
i po prirodi dobra srca nije imao snage ra-
stjerati prozeblu romsku obitelj ve napie
u izvjeu da su incident izazvali nepoznati
mladi poinitelji pod utjecajem alkohola.
Na tome je i ostalo.
Iako se slubeno smatralo da kneginja
vlada gradom stvar je bila malo drugaija.
Prava istina je bila da je gradom vladalo
desetak plemia ljivara, koje je u sklopu
akcije zvane dvjesta obitelji, u plemenitae
proizveo blagopoivajui kralj Ferenc Prvi,
za odreene usluge i ustupke, a koji su prije
no to su postali plemii imali gae na tapu
kao i veina podanika ove siromane pro-
vincije. Svi su oni povremeno pravili neka
dobra djela, a osobito su se voljeli pri tome
pojavljivati u javnosti. Izvanredno su savla-
dali tzv. public relation. Za vrijeme sviranja
himne obvezno bi bila desna ruka na lijevom
depu, a ako neki nisu znali itav tekst barem
bi sinkronizirano otvarali usta. Najvanije je
ILUSTRACIJA: IME RASTI
bilo da blijete reflektori i da zuje kamere.
Rijetki su znali i potovali onu biblijsku: -Ne-
ka ti ne zna lijeva, to radi desna.... Iako ih
je bilo desetak osobito su se u tome isticali
Melkior Glavica, Gapar Kovi i Baltazar Golly.
Bili su voljeni od puana jer su im rado pru-
ali kruha i igara, a to za njih i nije bio neki
problem jer je sve bilo uraunato u malopro-
dajnu cijenu proizvoda.
Od svojih dounika i savjetnika uli su za
ovaj sluaj, a kako je bilo boino i novogo-
dinje vrijeme savjetovano im je da naprave
neko dobro djelo. Zajahae svoju metalnu
konjicu, naprtie konzerve, namirnice i igra-
ake koje su preostale od boine potroa-
ke groznice i parkirae u mrani sokak pod
klisurom. Logorska vatra je plamsala, stari
Jakub je hrkao pod atorskim krilom, a dje-
ica su skakutala oko vatre dok im je krulilo
u eludcima. Mirjam je glasno kukala jer joj
je dojene odbijalo dojenje i bilo u vruici,
a Jusuf je bespomono gledao u oblano
nebo iz koga je ve snijeilo.
-to je ovo, crni mrak, di su reflektori,
kamere, ut e me imo Bijanki i Bana
Ili za ovo - drekne Gapar -Ljudi, pa ne-
ma nikoga, a lipo san in reka da poalju
Gordanku ili Blavorku da neto i zabiljee,
razoarano e Melkior. Izgleda da je ovo
krivi spoj - ree Baltazar dok je mobitelom
primao neku informaciju i zapovjedniki na-
stavi: -Pravac Kreimirov Dom, izgleda da je
tamo glavni hepening.
urno zajahae svoju skupu limenu konji-
cu i dok im put pokazivahu svjetlee zvijez-
de repatice, ovjeene na stupove javne ra-
svjete, za tren parkirae na nogostup pokraj
Kreimirova doma. Okiena jelka, bljetavilo,
mnotvo svijeta i djece, reflektori, kamere i
novinarska svita, na bini kneginja sa svea-
nom titularnom kolajnom preko nove bluze,
sve kako i treba biti. Mjesta, mjesta - povika
Baltazarova, Melkiorova i Gaparova svita,
dok su im pripravljali prolaz prema bini.
Samo se iz prikrajka smijuljio mali brkati
orunik dobroga srca dok je ispisivao kazne
za pogreno parkiranje iako je slutio da e to
ovaj put ipak zavriti u zapovjednikovu kou.
Dok su buka, bljetavilo i guva vladali na
centralnom hepeningu, iskrade se iz susjed-
ne trone kue pokraj klisure baka Tonina,
dobri duh susjedstva, roena Varoka, udata
u Dolac, stara udova koja je podigla tri sina,
zbrinula pokojnog mua i svekra, dua koja
cijelog ivota nikome zla nije napravila, a do-
bra nebrojeno puta, koju ivot nije mazio,
nosei tetrapak mlijeka i kutiju antibiotika
Ceporexa, kojih je nasreu imala po stara-
kom obiaju u kantunalu, zlu ne trebalo i
tutne ih u ruku Jusufu za maloga.
I dok je Mirjam klanjajui se i brkajui
padee zahvaljivala i zdravlje i svaku sre-
u joj zazivala, a u naruju stezala svoje
prozeblo edo, dobri duh stare Tonine, pu-
anke i prave kranke, lagano se odgega i
nestade u bijeloj meavi, neujno kao to
se i pojavio.
Volim IBENIK | 61
INTIMNA POVIJEST
90. OBLJETNICA POBUNE IBENANKI PROTIV PRIJATELJICA
SVOJIH PRIJATELJA, MUEVA, ZARUNIKA, BRAE I OEVA
Muke prijateljice dobro
odgojena eljad naziva
prilenicama, a potene
ibenske babe kurvetinama
P Muka moda da se ljubavnice
od utjecajem medija, posebno filma,
novina i ilustriranih magazina, koji su
donosili arene vijesti i zanimljivosti iz
svijeta, mijenjale su se i navike ibenana. Ba
kao i danas, svjetski modni trendovi nailazili
su na manji ili vei odjek meu ibenanima
pa su tako u govor ulazile i nove rijei. Jedna
od takvih rijei bila je i rije prijateljica koja
se 1927. godine ukazala u ibeniku u sasvim
drukijem znaenju.
Ta rije nije bila neuobiajena. Naprotiv, to
je domaa hrvatska rije tono odreenog
znaenja. Ona je, kao i danas, govorila o po-
vjerenju, potenju, razumijevanju i osjeajima
izmeu dviju ena ili djevojaka koje mogu
jedna drugoj bez straha da e biti osue-
ne povjeriti svoje tajne, osjeaje, strepnje i
probleme. Imati prijateljicu jako je vano za
svaku enu jer esto,u neprilici, nemaju bolje
podrke i oslonca. No najednom je ta lijepa
rije dobila novo znaenje koje je, kada su
ga shvatile, ogorilo ibenanke i izazvalo do
tada nezapameni revolt.
Mukareva prijateljica
Novost koja je dola iz svijeta, a koja je
naljutila ibenanke, bila je pomodno na-
zivanje prijateljicama svih ena i djevojaka
koje su imale bilo kakve veze s mukarcima,
a nisu im bile supruge, djevojke, zarunice
ili sestre. ibenanima se izum mukare-
ve prijateljice po svemu sudei svidio jer se
elegantno uklopio u njihov tadanji prilino
slobodni ljubavni ivot zbog kojeg je esto
morala intervenirati policija. Svae, tunjave,
obrauni noevima pa i potezanje vatrenog
oruja zbog ljubavi i ena postali su skoro pa
opa praksa. ibenanima nije bilo strano ni
izazivako pojavljivanje u javnosti s ljubavni-
cima pa i tuim enama. Zato je pojava izraza
prijateljica pala na plodno tlo. Bila je sjajno
62 |Volim IBENIK
predstavlja kao prijateljice
izazvala je 1927. godine revolt
meu strastvenim, vatrenim i
ratobornim ibenankama
ibenani su oboavali Josephine Baker.
Postoji pria da je jednom zgodom na
zatvorenoj predstavi za biranu gospodu
nastupila i u ibeniku u hotelu Krka, ali ta
pria nikada nije potkrijepljena injenicama
prihvaena, a ibenani su je koristili u sva-
koj prilici kada se trebalo neizravno pohvaliti
svojim ljubavnim uspjesima pred mukim
drutvom ili umanjiti znaaj neke druge ene
u svojoj blizini u nekim drugim situacijama.
Mukareva prijateljica bila je elegantno rjee-
nje za mnoge delikatne prigode, za izvlaenje
iz neprilike i uveliavanje mukog ega
Prijateljica = kurvetina!
Naravno, strastvene, vatrene i ratoborne i-
benanke to muko prenemaganje nisu mo-
gle otrpjeti. to su poduzimale na suzbijanju
te pojave ne znamo, ali to nije teko zamisliti
kada se zna da su prijateljice svojih muka-
raca nazivale prasicama koje se pajdae s
prascima u konim rukavicama, koje dobro
odgojena eljad naziva prilenicama, a po-
tene ibenske babe kurvetinama.
U djelomino sauvanom pamfletu koji je,
bez sumnje, sroila neka naitana, pismena
i emancipirana ibenanka pie da je pri-
jateljica novi himbeni eufemizam kojim se
oeerava kup smrdljiva blata, a odraz je po-
kvarene muke potrebe da pokau strast u
finijem obliku i tako svoju pokvarenost uine
simpatinom, a sebe prikau nadmonima.
Varaju se ibenske muke svinje
ako misle da su sve ene prasice
ibenanke su, osim toga, shvatile da
prikazivanje ljubavnica i prilenica kao prija-
teljica ugroava i ono to im je najvanije i
najsvetije, brak i obitelj.
Biti oenjen - govorile su - to je fuj a, imati
prijateljicu, pokazivati se s njom u automobi-
lima i na Poljani to je doista chik. Ali neka se
ne zavaravaju muke glave. neka ne misle da,
ako su izmijenili rije ponitavaju bit naravi.
Kurvetina ostaje kurvetina i kada je se nazi-
 Marlene Dietrich, slavna
Plava Venera koja
se proslavila ulogama
fatalne ene i
smionim erotskim
scenama, bila je 1927.
godine oboavana i meu
ibenanima koji su putem
pote naruivali njene
lascivne fotografije iz Bea,
Budimpete i Pariza
va prijateljicom. Kako oni sebi uope zami-
ljaju da bi potena ena ili djevojka mogla
pristati na to da mukarac predstavlja svoju
prijateljicu kao svoju uzdravanu injorinu ili
draganu? Kako oni ne razumiju da kad kau:
Predstavljam svoju prijateljicu biranim ri-
jeima kau da predstavljaju prasariju zbog
koje im se smijee, dive i klanjaju vei prasci
od njih samih? to nam oni tim svinjarijama
poruuju? Danas je to jasno, poruuju da
obitelj za njih znai isto to i ropstvo, a nasu-
prot tome prilenitvo i kurvarluk su sloboda.
ena je pogrda koju teko podnose, a prijate-
ljica je ona koja ih uzdie na svojim krilima.
Za muku prasad naih dana izbor izmeu
ene (proza) i prijateljice (poezija) potpuno
je jasna stvar, ali varaju se te ibenske svinje
ako misle da su sve ene prasice!
Razotkrivanje prasica koje od
mukaraca prave prasce
Da ne bi sve ostalo samo na verbalnom
obraunu s mukim pomodarstvom da se
ljubavnice i prilenice predstavljaju kao pri-
Ameriki erotski asopis Ginger izmeu
1925. i 1930. godine itao se i u ibeniku
te je uz drugu slinu literaturu utjecao na
liberalizaciju svjetonazora ibenana
jateljice, ibenanke su sroile i upute za pre-
poznavanje prasica koje opinjavaju muke
prasce. Kod tih uputa fenomenalno je sona
slabo prikrivena poruka njihovih autorica da
su neke opinjavajue ari u pristojnoj mjeri
i na naoigled, zgoda i za potene ene da uz
sebe privuku muke koji im se svide.
A ime su to prasice, tj. prijateljice, opinja-
vale mukarce i to su morale znati potene
ene i djevojke da to sprijee?
Prvi znak da neka pokuava opiniti mu-
karca je upuivanje njemu dugog pogleda uz
vrtenje pramena kose oko prsta. Ako ga dugo
gleda u oi i vrti pramen ta mu alje poruku
da je pristupana u svakom pogledu bilo da
je udana bilo da je slobodna. Pri tom se njene
oi ire, a glavu naginje malo ustranu. Ako ga
gleda ispod uzdignutih obrva tada ga pozi-
va da joj prie blie, a ako pui usne i njie
nogu dok sjedi onda to vie nije koketiranje
nego otvoren duan, a gazde nema. Ako se
mukarac pravi da sve to ne vidi to je znak
da je do kraja opinjen i da je va prijatelj,
mu, zarunik, tovie brat ili otac ve postao
prasac ak i ako se jo nije usvinjio.
Volim IBENIK | 63
GASTRO BATINA
IBENSKO GASTRONOMSKO BLAGO IZ 1906. GODINE
Brudet od abljih bataka s
kapulom i groem te frigane
pastrve punjene petom od
pancete i luka bili su ukusno
i omiljeno ibensko hranivo
udni su putevi kojima se sluajno
nailazi na zakopana blaga ibenske
gastronomske riznice. Starih recepa-
ta nae se posvuda, a najzanimljiviji se kriju
tamo gdje ih se najmanje oekuje. Prave
dragulje pronali smo meu ibenskim op-
inskim spisima iz 1906. godine koji govore
o velikoj i koordiniranoj akciji hvatanja kri-
volovaca koji dinamitom izlovljavaju ribe
i rakove u rijeci Krki. ibenska policijsko
redarstvena akcija bila je dijelom nastoja-
nja vlasti Austro Ugarske Monarhije da se
iskorijeni masovni izlov ribe eksplozivom u
Neretvi, Cetini, Zrmanji, Krki, Butinici, Jadru
te na Vranskom i Prukljanskom jezeru.
Baluketanje
i dinamitaenje Krke
U tim spisima navodi se da je drava pri-
siljena ak i na drastine mjere jer e zbog
nebrige i nekontroliranog dinamitaenja
nae rieke ostati puste umjesto da goje
tolika lipea blaga ovjeku za uzdravanje i
Frigana
pastrva
punjena
petom od
pancete
i luka
64 |Volim IBENIK
prehranu potrebita. Posebno se po bogat-
stvu riba, osobito pastrva i jegulja, lijepim
rijeima opisuje rijeka Krka te dodaje da bi
u normalnim okolnostima i organiziranim
lovom umjesto pustoenja eksplozivom rie-
ka Krka bila prepuna ribe i pruala svakom
zdravu i krepku hranu. Dalje se navodi da
su pastrve postale tako riedke da ih jedu
samo gospoda na badnju veer i na veliki
petak, a seljaci i siromaniji graani moraju
se zadovoljiti abama, ali ni njih nema vie
jer ih se nemilice ubija. Problem su neuki
stanovnici pri rienim obalama koji baluke-
tama i dinamitom tamane ribu i upropata-
vaju nae rieno bogatstvo.
krinjice za umjetno
gojenje rienih riba
Najava velike akcije protiv unitavanja
ribljeg fonda u Krki sadri i podatak da se
to priprema ve devet godina, ali da vlada
nita poradi toga nije poduzela u tom prav-
cu, iako je stanje to iziskivalo.
Sada dolazi najzanimljiviji dio. Najprije
se po zlu spominje uas pustoi izazvane
baluketanjem i dinamitaenjem na Prukljan-
skom jezeru, a onda po dobru ibenska
opinska uprava koja je interesnom naro-
du podielila krinjice za umjetno gojenje
i mriestenje rienih riba te organizirala
predavanja za svoj puk o tome kako se za
dobro naroda moe umnoiti riba u naim
riekama umjesto da je se tamani nedopu-
tenim sredstvima.
Poimence se spominje knez Borelli, pred-
sjednik pokrajinskog poljoprivrednog vijea
iji su preci bili vlasnici Skradinskog buka i
Vranskog jezera Njega se pozivalo da sta-
ne u obranu rienog blaga i riene grane
naeg blagostanja te upozori narod da
sam za sobom zatvara vrata tamnice gladi
i neimatine jer vrsto smo uvjereni da bi u
normalnim prilikama naa Krka bila prepu-
na riba pa ak i aba i da bi naem puku, a
posebno puku u naoj Zagori pruala krepku
i zdravu hranu.
ibenski brudet od abljih
bataka i odlikovana smrekovaa
Riste P. Magazina
ibenik se u kontekstu akcije za suzbija-
nje ubijanja riba dinamitom u dalmatinskim
rijekama spominje i kao primjer grada iji
stanovnici, osim morskih riba, redovno jedu
slatkovodne ribe, a neki ibenani ak i ee
uivaju u slatkovodnoj nego u morskoj ribi.
Osim toga, ibenanima nisu bila strana ni
slasna jela od aba pa se spominje ibenski
brudet od abljih bataka kao ukusno i omi-
ljeno hranivo.
Brudet od abljih bataka ibenani su
prije 110 godina kuhali ovako:
Dno tee ili jo bolje zemljanog tignja
pokrije se s dosta krupno narezane kapule.
Na kapulu se stave ablji bataci pa se sve
 ibenik poetkom 20. stoljea
posoli, popapri, pospe sjeckanim listom pe-
trusimena. Ako je staun meu batake se
stave bobe groa, a ako nije onda se stavi
kvasina. Brudet se poprska dobrim masli-
novim uljem (ali ne previe!) i zalije vodom
koliko treba da sve lagano prekrije. Brudet
se stavi na laganu vatru ili u penicu. Pla-
men ne smije biti jak jer voda ne smije brzo
iskuhati. Ako je plamen lak brudet se moe
kuhati na lati od pakera ili topliti u peni-
ci vie sati. Kada je gotov na stol se iznosi
kada se dobro ohladi jer onda fino vonja i
bude za prste polizati. U brudetu od abljih
bataka ibenani najee gutaju za uinu
tj. za marendu.
ibenani su abe nabavljali od lovaca na
abe s rijeke Krke i Vranskog jezera, a osim
na brudet ablje su batake leavali, frigali i
panirali. Posebno su fini bili frigani ibenski
ablji bataci uvaljani u mjeavinu peninog
i kukuruznog brana.
Leani ablji bataci nisu bili svima po volji,
ali je bilo dosta onih koji ih vole jer se mogu
s koica usrknut u jednom zalogaju. Uz a-
blje batake ibenani su kao i uz sve drugo,
ovisno o godinjem dobu, pili crno ili bijelo
vino, a za bolji apetit prije gutanja u abljim
batacima preporuivala se odlikovana raki-
ja smrekovaa distileura Riste P. Magazina.
Ta smrekovaa, ako je vjerovati starim za-
pisima, osim to otvara apetit okrepljuje
eludac, razgrijava ivce, zaustavlja proljev
i lijei od groznice, tifusa i hunjavice!
Jegulje s kapulom na ulju
Pastrve i jegulje bile su rijetkost zbog
prevelike izlovljenosti pa su u jelima od tih
riba uivala uglavnom ibenska gospoda.
Jegulje su se pripremale kao i danas. Isje-
ene na vee komade i uvaljane u brano
frigali su ih na vreloj masnoi. Jesu li ih i-
benani koji su ivjeli krajem 19. i poetkom
20. stoljea pekli na gradelama ne znamo
Brudet od jer nismo nali nikakve pisane tragove koji
abljih bi na to upuivali. Zanimljivo je, meutim,
bataka da se uz frigane jegulje, kao najprikladniji
prilog sluio kaul na ulju za koji ibenani
u to vrijeme ne koriste talijansku rije nego
hrvatsku, cvjetaa. Kaul, cvjetau, priprema-
li su tako da su u slanoj vodi najprije kuhali
mlado lie, a pri kraju su dodavali cvijee.
Kada je sve bilo meko, toliko da se cvijee
ne raspada, iznosilo se na stol u pijatu iz
kojeg je svatko uzimao koliko hoe i tek na
svom pijatu dodavao sol, papar i maslino-
vo ulje. Bogatiji su kuhanu cvjetau k tomu
kropili limunovim sokom.
Za bolji apetit prije
Pastrve s pastom od ulja, papra i
gutanja u abljim cimeta ili petom od pancete i luka
batacima ibenani su
Jegulja su bile prilino ekskluzivne, ali ni
1906. godine preporuivali pastrve 1906. godine nisu bile jeftine. Imu-
odlikovanu rakiju ni ibenani nabavljali su ih od krivolovaca
s rijeke Krke. Zimi su kupovali svjee jer se
smrekovau distileura putem do ibenika nisu kvarile, a u jesen i
proljee usoljene, ali malo i rijetko.
Riste P. Magazina koja U pripremi pastrva za jelo ibenani su
okrepljuje eludac, bili konvencionalno kreativni. Konvencio-
nalni zato to su pastrve pripremali na dva
razgrijava ivce, klasina naina na leo i frigane. Leali su
zaustavlja proljev ih kratko u kipuoj juhi od kapule, luka,
mrkve, selena i kvasine i sluili zalivene
i lijei od groznice, maslinovim uljem, a vie su voljeli hladne
tifusa i hunjavice! nego tople. Prije friganja u vreloj masnoi
pastrve su obvezno posipali slanim bra-
nom (branom u koje je dodana sol) i pu-
nili razliitim zainima i sastojcima. Prema
suuvanim spisima ibenani su pastrve
prije friganja punili lukom i petrusimenom,
mesom crnih maslina, filetima slanih srdela,
pastom od maslinova ulja papra i cimeta pa
ak i s malo sitno sjeckane pancete i luka.
Frigane pastrve bile su delicija samo dok su
vrue. Pastrve su u to vrijeme zbog dinami-
takog unitavanja ribljeg fonda rijeke Krke
bile skuplje od oborite morske ribe.
Volim IBENIK | 65
OGLASI

{ prostor za va oglas }
... jer reklama je bitna!
Oglaavajte se u asopisu Volim
ibenik i na portalu ibenik News
091 209 64 75

Volim NEWS
www.mok.hr

PRETPLATITE SE
Pretplata i narudbe:
099/733-36-29
(isporuka pouzeem)

hadWdYcV
YVabVX^_V eg^ci
b}x}},y
Dugopoljska 11 21204 Dugopolje
Tel.: +385/21/352 923
E-mail: info@sdprint.hr
www.sdprint.hr

Zahvaljujui najmodernijoj tehnologiji Slobodna Dalmacija Print nudi vrhunsku uslugu tiskanja
materijala, konkurentne cijene i potivanje rokova.

Elektromix d.o.o. IZRADA

M. Gupca 64 ENERGETSKIH
mob. 091 / 334 1598
tel. 022 / 200 056 CERTIFIKATA
66 |Volim IBENIK
Adhara
IBENIK,
Vodika 1 - Kalelarga
Tel: 022 / 212 - 621

ODJEA
ZA ENE
KOJE
ZNAJU