- DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U VTIU I NIIM RAZREDIMA

-OSNOVNE KOLE

(Smiljana Zrili)

UVOD

1. Djeca s tekoama (Salamanca 1994 mantalni, motorni, senzorni, soc- emoc

razvoj):

- djeca sa snienim intelektualnim sposobnostima

- autistina djeca
- slijepa i slabovidna djeca
- gluh i nagluha djeca
- djeca s poremajima govora, glasa i jezika
- djeca s motorikim poremeajima i kroninim bolestima
- djeca sa smetnjama u ponaanju
- djeca s poremeajem panje
- djeca sa specifinim tekoama u uenju

2. djeca s posebnim potrebama djeca s tekoama + darovita djeca

- kompetentnost uitelja (seminari, praenje literature, uzrci oteenja, metodika)

- najjae izraeno izoliranje od strane vrnjaka u dobi adolescencije

Dobra praksa ovisi o:

- dobri odnosi meu uiteljima i strunim suradnicima

- dobra komunikacija
- diferencijacija zahtjeva
- raznoliki modeli uenja
- tretiranje djeteta kao pojedinca
- kvalitetna pomagala
- koordinator sa djecu sa PP

TKO SU DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

-Svako dijete koje ima tekoe u uenju znatno vee od svojih vrnjaka zbog ega
trebaju OO podrku i darovita djeca koja postiu natprosjeen rezultate (vlastite
sposobnosti, motivacija, vanjski poticaji) kojima je potrebna posebna OO podrka

Orijentacijska lista:

1. oteenje vida
2. oteenje sluha
3. poremeaji govorno glasovne komunikacije i specifine tekoe u uenju
4. tjelesni invaliditet i kronine bolesti
5. mentalna retardacija

1
 6. poremeaji u ponaanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajuim
psihopatolokim stanjem
7. autizam
8. postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikome stanju

Promjene u pristupima O i O djece s posebnim potrebama

-U prolosti su se djeca s posebnim potrebama smjetala u specijalizirane

ustanove gdje su se osposobljavala sa ivot sebi slinima (tzv. kategorizacija)

Pozitivne strane kategorizacije:

- planiranje tretmana
- zatitniki odnos
- bolja komunikacija meu strunjacima
- mogui posebni oblici obrazovanja
- usmjeravanje pozornosti javnosti

Negativne strane kategorizacije:

- naglaavanje djetetovih nedostataka

- postavljanje niskih ciljeva
- nisko samopouzdanje i odbacivanje od druge djece
- stigmatizacija se teko brie
- mogunost krivog svrstavanja (npr djeca iz drugih kultura)
- opravdanje za izdvajanje djece iz redovnih razreda

Deklaracija o pravima ovjeka 1948. demokratizacija obrazovanja

Deklaracija o pravima osoba s mentalnom tekoom 1971., UN

Konvencija o pravima osoba s posebnim potrebama 1975., UN

Konvancija o pravima djeteta, 1989., UN

- deklaracija i konvencije utjeu da se obrazovanje ozakonjuje kao integrirano

kolovanje djece s tekoama i djece bez tekoa (Hrvatska 1980.)

Salamanca 1994. UNESCO:

- obavezno pruanje prava djetetu na obrazovanje

- Svako dijete ima jednake karakteristike, interese, sposobnosti i potreba
uenja
- Obrazovani probrami i sistemi moraju biti implementirani i sainjeni kako
bi mogli odgovoriti potrebama (crtica iznad)
- Djeca s pp moraju imati pristup redovnim kolama sa pedagogijom djeca u
centru
- Redovne kole sa integracijom rue predrasude, omoguuju obrazovanje
za sve, itd.

Uenici s pp RH propisi:

2
 Pravilnik o osnovnokolskom OiO uenika s tekoama u razvoju (lanci 4, 5,6,
7,10)
Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu (lanci 1, 2, 9)
Pravilnik o broju uenika u redovnom i kombiniranome razrednom odjelu u
osnovnoj koli (lanci 3, 4, 7)
Pravilnik o osnovnokolskome OiO darovitih uenika
HNOS, Nacionalni plan i program za O
NOK

Postupak pedagoke opservacije

- Kada potrebe djeteta nisu uoene prije dolaska u kolu, a ako je tekoa uoena
ranije (npr vrti), roditelji donose kompletnu dokumentaciju
- Ako je uoeno prije polaska u vrti:
- Inicijalni intervju s roditeljima radi prikupljanja podataka
prije ukljuivanja u vrti
- Ukljuivanje u skupinu primjereno vrstii teini oteenja
- Opservacijas djeteta u skupini i upoznavanje s
mogunostima funkcioniranja i ogranienja djeteta
- Izrada induvudualnog programa
- Longitudinalno praenje djeteta, na temelju toga korekcija i
nadopuna programa

Zahtjev za opservacijom pokree: roditelji ili povjerenstvo, opservacija najdulje

traje 3 mjeseca

Cilj opservacije: bolje upoznavanje uenika te njegovih potencijala, sposobnosti,

ogranienja () radi izrade programa kolovanja i ukluivanja u socijalnu grupu

Opservacijski program ukljuuje:

- Praenje uspjenosti
- Izbor metoda i rada s djetetom
- Praenje psih, fiz, soc i uvstvenih osobina djeteta
- Suradnja roditelja i uitelja
- Vrijeme trajanja opservacije

Za ostvarenje ped. opservacije:

- Uvaavanje ped, standarda

- Uitelj ne poetnik u profesiji
- Pedagog, psiholog i specijalizirani suradnici u koli
- Pedagog koordinator
- Podrka roditelja
- Opservacija u razliitim situcijama
- Rezultate opservacije promatrati kroz ukupne spoznaje o
djetetu
- Paljivo donositi zakljuke

Nakon opservacije se predlae model kolovanja ili se izrauje prilagoeni

program sa individualiziranim postupcima i dodatnom pomoi rehabilitacijskih
strunjaka (ako kola nema strunjake, na raspolaganju su joj mobilni timovi)

3
Modeli kolovanja ueinka s pp u redovitom kolskome sustavu

1. Individualizirani OO programi (= IP)

- Primjena metoda koje podupiru pp djeteta
- Stupnjevito pruanje pomoi
- Pojedinano zadavanje zadataka
- Usmena provjera ili davanje mogunosti ueniku
- Zajedniko planiranje rada s djecom
- Dovoljna glasnoa, preciznost, jasnoa
- Zahtjevi s obzirom na prostor
- Specifina oprema i materijali

Individualizirani programi imaju razliite razine, i imaju ciljeve, sadraje, metode,

rokove, vrednovanja i osobe zaduene za provedbu. Izrauje ih uitelj i struni
suradnici pri emu roditelji pp djeteta trebaju biti upoznati. Omoguava i Bonus
nastavu (zamjenske aktivnosti)

Etape rada IP: inicijalna procjena, odreenje predmeta i sadraja i njihovog

usvajanja, vremenske dimenzije, izbor metoda i postupaka, sredstva i pomagala,
evaluacija.

IP nauiti ih uiti, motivirati, iskoristiti potencijale.

2. Prilagoeni OO programi
- Sadrajna i metodika prilagodba
- Izrauje se za predmete u kojima dijete ima tekoe
- Obuhvaa sadraje koje dijete moe savladati
- Posebno se izrauje za svakoga uenika
- Uitelji i struni suradnici, a vijee ga usvaja
- Ocjenjuje se opisno i brojano (1-5) o uspjenosti savladanog programa
- Dostupan roditelju

Uitelj mora smanjiti obaveze:

- Izdvaja one sadraje koje uenik moe savladati
- Obogatiti sadraje primjereno zahtjevima
- Ukluiti sadraje koji e olakati razumijevanje i usvajanje
gradiva

Dijelo nastavnog programa koji uenici ne mogu savladati idu po posebnom

nastavnom planu i programu uenika s mentalnom retardacijom

Potrebno ga je dovriti u rujnu i usvojiti ga na vijeu te priloiti u dnevnik

Uvjeti:

Utvrditi realnu razinu, odrediti godinji cilj, utvrditi pp uenika, utvrditi opseg i
vrijeme, objektivne kriterije, strunjake,

Za kvalitetu: interdisciplinarnost, trajno struno usavravanje, kontinuirana i

dobra suradnja s roditeljima, stalna pomo i potpora strunjaka

Didaktiko metodika podrka

4
Kompetencije odgajatelja i uitelja u radu s djecom s pp

Radi stvaranje pozitivnog ozraja, sigurnosti u uspjeh, prihvaenosti i potovanja.

Zadaci uitelja:

- Uoavanje i prepoznavanje tekoe

- Temeljito prouavanje dokumentacije o tekoi
- Pravilan pristuo djetetu
- Priprema druge djece
- Premanentno obrazovanje
- Suradnja sa strunjacima
- Suradnja s roditeljima i roditeljima druge djece

DJECA I UENICI S OTEENJEM VIDA

Gubitak vida odnosi se samo na one tekoe koje se ne mogu ispraviti odgovarajuim
pomagalima. Omjer takvih uenika u kolskoj populaciji je 1:1000. Uenik koji uz pomo pomagala
vidi na jedno oko se u obrazovnom smislu ne smatra osobom oteena vida. Slijepe i slabovidne osobe
se ukljuuju u redovite odgojno-obrazovne programe ukoliko nemaju izraajnijih dodatnih smetnji. Za
slijepu i slabovidnu djecu je sluh primarno osjetilo te su tako i metode rada usmjerene na slunu
percepciju. Ona mogu ravnopravno sudjelovati u svim aktivnostima te ih je vrlo vano ukljuivati u
njih. Uz slunu percepciju, vrlo vana je uloga taktilno-kinestetske percepcije.

Oteenja vida po svome uzroku mogu biti endogena ili egzogena. Endogena su nasljedne
anomalije koje se mogu manifestirati u bilo kojem ivotnom razdoblju, a pod egzogena spadaju fizika
oteenja oka. Oteenja takoer razlikujemo na slabovidnost i slijepou. Slabovidna osoba je ona
koja na svom boljem oku uz najbolju moguu korekciju ima 10-40% ostatak vida dok je slijepa osoba
ona koja ne razlikuje svjetlo od tame. Najee anomalije vida su dalekovidnost, kratkovidnost,
astigmatizam, strabizam, dikromazija, monokromazija i daltonizam. Uenici oteenog vida mogu
imati odreene tekoe u kognitivnom razvoju (posebice apstraktno miljenje). 24% slijepih osoba kao
dodatnu tekou imaju mentalnu retardaciju. Takoer mogu imati tekoe na podruju
motorike(tekoe u oblaenju, zakopavanju i slino) te komunikacije.

Najei simptomi koji mogu ukazati na smetnje vida ukljuuju esto trljanje rukama,
okretanje lica i pogled u stranu, napeto tijelo, podizanje lica i gledanje prema gore. Za vrijeme itanja
takoer se mogu primijetiti simptomi oteenja vida kao to su konstantno treptanje, mijenjanje
poloaja knjige, nepanja za vrijeme itanja, pokrivanje ili zatvaranja jednog oka, naginjanje glave u
stranu, kiljenje prilikom itanja i slino.

Kako bi se pomoglo slabovidnim uenicima u koli potrebno je prikladno osvijetliti uionice,

pozicionirati uenika to blie nastavniku i ploi. Nastavnik mora sav sadraj iznositi izraajnim

5
govorom, konkretnim, preciznim i kratkim uputama. Vano ga je ukljuiti u sve aktivnosti razreda te
imati na umu da dodir i sluh zamjenjuju vid kao glavno osjetilo.

U obrazovanju slijepih vanu ulogu ima Braillovo pismo koje se sastoji od 6 ispupenih toaka u
raznim pozicijama na debelom kartonu pomou kojih se mogu napraviti 63 znaka i razmak. Tih est
toaka se sastoji od dvije okomice te se u lijevoj okomici pobrojane toke 1, 2, i 3, a u desnoj toke 4,
5 i 6. Brailleovo pismo se smatrama temeljem pismenosti i uspjenog obrazovanja slijepih.

Kao vaan dio odgojno obrazovnog procesa svakog djeteta, a tako i onih s oteenjima vida,
naglaava se igra. Kod djece s oteenjem vida vano je kroz igru razvijati osjetila sluha, njuha, dodira
te okusa.

Preporuke za rad sa slijepim uenikom

- Metoda usmenog izraavanja uitelj mora biti siguran da ga uenik dobro uje te da koristi
gramatiki pravilan govor, mirnog tona, ist po izgovoru te dobre intonacije i ritma
- Metoda razgovora uitelj treba provjeriti koristi li primjerenu predodbu rijei te mogu li
povezati sadraj izgovorenog sa stvarnim iskustvom uenika. Pojmovi s vizualnim
konotacijama normalno se upotrebljavaju u komunikaciji s uenicima oteena vida te se je
potrebno da je uitelj pri davanju uputa konkretan, precizan i kratak
- Metoda pisanih i ilustrativnih radova djetetu se treba osigurati plan ploe na klupi napisan
Braillovim pismom te se sadraji trebaju izgovarati glasno i jasno. U viim razredima se
uvode prijenosna raunala prilagoena slijepima gdje obavljaju svoju pismene zadatke i
spremaju pismene radove
- Metoda demonstracije pri demonstirranju uitelj treba koristiti stvarni predmet o kojem
govori a zatim reljef, crte ili sliku. Demonstrirani predmet se daje ueniku u ruke uz dodatno
pojanjenje i dovoljno vremena za percepciju ostalim osjetilima
- Metoda tiskanih radova slijepi uenici koriste materijale tiskane na brailleovom pismu te
mogu koristiti audio knjige
- Metoda laboratorijskih radova slijepi uenici individualno uvjebavaju manipulaciju
predmetima, alatima i instrumentima. Rad u grupi se provodi uz pomo uitelja ili videih
uenika, a za rad u prostoru izvan uionice potrebno je osigurati pomo vodia za kretanje i
upoznavanje prostora

DJECA I UENICI S TEKOAMA SLUHA

UZROCI

PRENATALNI prije roenja; 60% sluajeva

PERINATALNI za vrijeme poroda i 2 tjedna nakon roenja; 10%
POSTNATALNI tokom ivota; 30% sluajeva; upale uha, gnojni meningitis,
mehanike povrede

6
MOGUI UZROCI OTEENJA SLUHA

rubeola majke
virusna oboljenja
poroajne traume
visoka temperatura u prvim mjesecima ivota
nekontrolirani lijekovi
traume

VRIJEME NASTANKA OTEENJA

PRELINGVALNO oteenje u dojenakoj dobi

PERILINGVALNO oteenje u razdoblju intenzivnog usvajanja govora
POSTLINGVALNO oteenje nakon usvajanja govora i jezika

GLUHOA

- stanje u kojem je gubitak sluha preko 90 dB

- ni upotrebom aparata ne moe percipirati glasovni govor
- percepcija se odvija vizualno
- ako je gluhoa uslijedila u prelingvalnom stadiju mogue je razviti govor
uz pomo strunjaka

PRELINGVALNA GLUHOA

- govorni i znakovni jezik

- esta odstupanja u govoru poput intonacije, padea, glagolskih
vremena

NAGLUHOST

- BLAGA (20 40 dB) povuenost, izdvajanje iz skupine, esto

zapitkuje i trai ponavljanje prie
- UMJERENA (41 60 dB) selektirano sluanje, usporen razvitak govora
- TEKA (61 90 dB) potrebna sluna i govorna rehabilitacija za razvoj
govora, itanje s lica i usana

UMJETNA PUNICA (kohelarni implantant)

- elektrina stimulacija slunog ivca

- ugrauje se u unutarnje uho

ZNAAJKE PONAANJA I PSIHIKIH PROCESA

PREPOZNAVANJE

- previsok glas; bez intonacije

- naginjanje prema zvuku
7
 - slab izgovor rijei
- zapitkivanje, trai ponavljanje
- povlaenje iz drutva
- tee usvajanje pojma jednine, mnoine i roda
- osjeaj manje vrijednosti
- grubost, agresija ili povlaenje u sebe

UENIK S OTEENJIMA SLUHA U OSNOVNOJ KOLI

- velika uspjenost savladavanja redovnih programa

- odstupanja na npr. diktati, pjevanje, sluna analiza, strani jezik

METODIKA

- paziti na vidljivost i osvjetljenost lica; licem okrenut ueniku

- provjeriti je li vas uenik razumio
- govoriti umjereno i razgovijetno
- ponavljati poruke
- pokret, slike, crtei
- pratiti emocionalni i socijalni razvoj

POSEBNOSTI RADA

- koristiti tehnologije koje pospjeuju nastavu za uenika

- pruiti ueniku osjeaj zajednitva, obratit panju na njegove socijalne
vjetine
- osigurati primjerenost nastavnih sredstava, metoda i pristupa
- suradnja sa surdopedagogom (npr. iz SUVAG-a)

DJECA I UENICI S POREMEAJIMA GOVORA, JEZIKA i GLASA

JEZINI KALENDAR

- dijete spontano uspostavlja komunikaciju od roenja

- 3. mj. spontano vokalizira, gugue
- 6. mj. predkanoniko brbljanje
- 8. i 10. mj. pojava kanonikog sloga
- nakon 10. mj. kanoniko brbljanje
- 12. 15. mj. prva rije (holofraza)
- 18. 24. dvolani iskaz
- 24. 36. pojava gramatiki smislenih reenica
- 36. 48. usvojena gramatika osnova
- nakon 60. mj. kvalitativne promjene u gramatikoj strukturi

8
GOVOR proces izvoenja glasova i glasovnih sinteza simbolike vrijednosti
putem govornih organa.

POREMEAJI GOVORA

- ARTIKULACIJSKI tekoe u izgovoru glasova; supstitucija, izostavljanje

glavosa (RAZLOZI: pokretljivost govornih organa, tromost artikulatora,
tekoe u slunoj percepciji)
- POREMEAJI FLUENTNOSTI mucanje i brzopletost

MUCANJE najsloeniji i najdugotrajniji poremeaj govora u kojem normalni tijek

govora je prekinut ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova
rijei

NEGATIVNE POPRATNE POJAVE

- zamjena rijei
- oklijevanje, zastoji, pauze
- strah od govora
- tikovi
- poremeaji disanja
- znojenje, crvenilo
- emocionalna nestabilnost
- smanjena koncentracija
- izbjegavanje vizualnog kontakta
VANO JE
- ne rugati se, oponaati ga ili dopustiti drugima da to ine
- smirenim i tiim tempom mu se obraati
- ne inzistirati na govoru
- uputiti pravovremeno logopedu

BRZOPLETOST kaotinost govora, brzi prijelazi s misli na drugu, ubrzani tempo

govora, nemogunost razreda osnovnih ideja i javljaju se s potekoama
koncentracije

POREMEAJI GLASA

- odsutnost ili odstupanje u foniranju, odnosno zvunosti govora

- neprimjerena visina glasa

- prekidani uzdasima
- neprimjerena kvaliteta glasa
- neprimjerena glasnoa, rezonancija i trajanje

9
JEZINI POREMEAJI

JEZIK sustav artikuliranih glasovnih oblika fonema koji se povezuju u rije

- razlikujemo tekoe u EKSPRESIJI (izraavanju) i tekoe u

RAZUMIJEVANJU
A) EKSPRESIJA
- semantiko znanje oskudno
- neadekvatna gramatika razina
- uglavnom uredna komunikacijska razina, bez dobrog oblikovanja
- tekoe itanja, pisanja i uenja
B) RAZUMIJEVANJE
- ne razumijevanje verbalnih uputa
- tekoe u razumijevanju pisanog teksta

POSEBNE JEZINE TEKOE

- kanjenje u razvoju jezika

- teko uoljivo i prikriveno
- ostavljaju dojam loeg znanja
- tekoe i u pisanom i govornom izraavanju, te u matematici
- nema poznatih organskih uzroka
- verbalne i neverbalne sposobnosti izraavanja ne odgovaraju
kronolokoj dobi

OBILJEJA:

- teko slijede uzrono-posljedine veze

- esto pozornost daju detaljima, a ne bitnom
- esto i potekoe izgovora
- vokabular je oskudan i esto pogrean (lapue papue)
- tekoe u memorijskim funkcijama

ITANJE I PISANJE

- sporo, oteano, netono

- tekoe u razumijevanju proitanog
- sporo piu

POREMEAJI GOVORA

TAHIFEMIJA brzina artikulacije glasova je poveana, nerazumljivost

BRADILALIJA govor produen, usporen, trom i nespretan

AFONIJA nemogunost stvaranja osnovnog glasa

10
 SIGMATIZAM neispravan izgovor s,z,c,,,d,; zamjena sa T i D

ROTACIZAM izgovor glasa R

LAMBDACIZAM neispravan izgovor L i LJ

KAPACIZAM I GAMACIZAM poremeaji K i G; zamjena sa T i D

ETACIZAM poremeaj samoglasnika E

DJECA I UENICI SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA

MENTALNA RETARDACIJA

- IQ 70 ili 75 i nie
- deficit u adaptivnom funkcioniranju (komunikacija, skrb o sebi)
- nastalo prije 18. godine (razlikuje se od demencije i sl.)
- Sniene intelektualne sposobnosti odraavaju se kao ogranienja u
intelektualnom funkcioniranju ali i adaptivnom/socijalnom ponaanju

UZROCI

- PRENATALNI kromosomske aberacije, razvojne malformacije, vanjska

oteenja
- PERINTALNI krvarenja, hipoksija
- POSTNATALNI infekcije, traume, trovanja (duevni poremeaji,
uskraivanje razvojne stimulacije)

SINDROM FRAGILNOGA X

- najei uzrok nasljedne mentalne retardacije

- na dugome kraku x kromosoma dolazi do oteenja

SIMPTOMI

- hiperaktivnost, poremeaj panje, autistine crte ponaanja

- izbjegavanje kontakta oima
- dobra komunikacija samo privrenim osobama
- specifinosti u obradi informacija

RAZINE MENTALNE ZAOSTALOSTI

LAKA (IQ 55-70)

11
 - bez utjecajnih tekoa u razvoju
- potpuna integracija
- prilagoen program za matematiku, hrvatski i prirode i drutva

UMJERENA (IQ 40-55)

- mogue nauiti vjetine i ponaanja potrebna za svakodnevni ivot

- kolovanje u posebnim uvjetima i obavljaju odreene poslove u
zatienim uvjetima
- mogu se brinuti za sebe uz pomo)

TEA (IQ 20-40)

- pomo i podrka tokom cijelog ivota

- mogue nauiti komunicirati

TEKA (IQ <20)

- ovisni o drugima tokom cijelog ivota

MOGUNOSTI INTEGRACIJE

POMO UENICIMA S LMR (lakom mentalnom retardacijom)

- usmjeriti se na stjecanje temeljnih vjetina

- koristiti konkretne primjere
- este povratne informacije
- gradivo u manjim dijelovima
- vie vremena za zadatke
- dosljednost i jasnoa signala u komunikaciji
- ne pomagati u stvarima koje mogu sami
- opisne i brojane ocjene; prilagoditi vrijeme ispitivanja ueniku;
ispitivati kojom je metodom ueniku bolje (usmeno/pismeno)

DOWN SINDROM

KARAKTERISTIKE
- miina hipotonija
- iroki vrat, smanjen opseg glave, plosnat zatiljak
- suha koa
- ravna kosa, meka, tanka
- mongoloidno poloene oi
- nos i usta maleni, visoko i usko nepce
- malene ui, loeg oblika
- iroke ake, kratki prsti, kratka i iroka stopala
- motorike potekoe
- tekoe u vizualnoj, auditivnoj i prostornoj obradi
- tekoe u jezino-govornom razvoju
12
 - IQ u veini sluajeva do 50
- emotivnost, dobrodunost i veselost
INTEGRACIJA
- postoji mogunost integracije iako u veini sluajeva koluju se u
posebnim ustanova zbog odgojno- obrazovne specifinosti
- uenje je usporeno, ali postoji
- dobro se snalaze u sportskim klubovima, dramskim grupama
- potrebno nauiti iste vjetine kao i ostali za bolje funkcioniranje u ivotu

DJECA I UENICI S POREMEAJIMA IZ AUTISTINOG SPEKTRA

Opa obiljeja definicija, etiologija i karakteristike

- Infantilni autizam javlja se u ranom djetinjstvu, autizam zbog

dominantnih simptoma poremeaja komunikacije Leo Kanner
- Autistini poremeaj poinje u prve tri godine ivota, zahvaa gotovo sve
psihike funkcije i traje cijeli ivot
- Simptomi nedostatak verbalne i neverbalne komunikacije, poremeaji u
razvoju govora, bizarnost u ponaanju i stereotipije; oko 80% djece postie
manje od 70 bodova na IQ testovima
- Loiji rezultati kod zadataka koji zahtijevaju apstraktno miljenje,
simboliko miljenje ili sekvencijalnu logiku
- Bolji rezultati kod zadataka koji zahtijavaju vizualno spacijalne vjetine,
takoer autistina djeca imaju izraen talent na pojedinim podrujima
(matematika, umjetnost, geografija...)
- Simptomi u prve tri godine ivota:
o 1. Godina:
Smetnje sisanja, dijete teko ili nikako ne prihvaa dojku ili
boicu, ee povraa,
Sa 3 mjeseca izostaje karakteristian smijeak na pogled s
djejeg lica,
Dijete se ne privija uz majku, osjea ga kao predmet u
naruju,
Preosjetljivost na zvukove koji drugoj djeci ne smetaju,
Rane smetnje spavanja,
Izbjegava ili nema vizualnu komunikaciju s roditeljima, nema
kontakta oima,
Sa 7 ili 8 mjeseci ne mijenja ponaanje u stranoj okolini,
Motorni razvoj moe biti u granicama normale
o 2. Godina:
Tekoe u razumijevanju govora,
Lo apetit,
Izraen motorni nemir dijete u stalnom pokretu,
Ne odgovara na najjednostavnije pitanja djeluje kao da ne
uje, ne razumije ili ne eli odgovoriti,
Nema interesa za igrake,
Igrake razbacuje na sve strane,
Neverbalna komunikacija se jo uvijek ne moe uspostaviti,
o 3. Godina:
Tekoe u razumijevanju govora,

13
 Usporen govorni razvoj,
Tekoe u upotrebi i razumijevanju gesta, mimika...
Atipini motorni pokreti,
Grafomotorika nespretna,
Velika rezerviranost i indeferntnost prema drugoj djeci i
ljudima,
Tekoe pri osvajanju higijenskih i kulturnih navika,
- Djeca s autizmom je svrstana u 4 grupe:
o Grupa osamljenih ne iniciraju i ne reagiraju socijalnu interakciju
o Grupa pasivnih odgovaraju na socijalnu interakciju, ali je ne
iniciraju
o Grupa aktivnih, ali osebujnih individualista postiu kontakt, ali je
jednosmjerna interakcija
o Grupa krutih odravaju kontakt, ali je on rigidan i formalan
- Autizam se ubraja u skupinu pervarzivnih razvojnih poremeaja, a nju
spadaju i Rettov poremeaj, dezintegrativni poremeaj u djetinjstvu,
Aspergerov poremeaj, te pervarzivni razvojni poremeaj = autistini
spektar

Aspergerov sindrom

- Autistini poremeaj u djece vieg intelektualnog funkcioniranja

- Djeca pokazuju vrlo malo izraza lica osim ljutnje i alosti
- Kriteriji Aspergerovog sindroma:
o Tekoe u ostvarivanju socijalnih interakcija emocionalna hladnoa
o Zanimanje za neobine stvari
o Uenje je stereotipno i rutinsko
o Od najranije dobi smetnje govora i jezika
o Problemi neverbalne komunikacije
o Motorika nespretnost
- Uspjena i sigurna integracija je za uenike s Aspergerovim sindromom,
uenike s autizmom koji imaju laki stupanj intelektualne sposobnosti,
minimalnu razinu socijalne zrelosti i umjereni stupanj autizma
- Uzroci :
o Psihiki: utjecaj okoline, hladan odnos majke, djeja usamljenost
o Organski genetski i neuroloki faktor: bolesti tijekom trudnoe,
puenje tijekom trudnoe...

Karakteristike autistine djece

1. Oteenje socijalnih interakcija

2. Oteenje verbalne i neverbalne komunikacije
3. Ogranieni i stereotipni oblici interesa i aktivnosti

Integracije u redoviti odgojno obrazovni sustav

- Djelomina integracija (zajedniki program iz odgojnih predmeta, a posebni

iz obrazovnih)
- Specifina djelomina integracija i specifini rehabilitacijski postupak i
podrku
- Privremena ukljuenost pri Centru za autizam
- U razredu treba osigurati:
14
 o Potrebna sredstva za vizualno kognitivnu podrku,
o Kratkotrajna iskljuivanja, odmore,
o Odabir primjerenog mjesta,
o Parcijalna integracija; mogunost prelaza iz jednog u drugi oblik
integracije,
o Produeni struni program (PSP)

DJECA I UENICI S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM

BOLESTIMA

Razvojne znaajke:

- Razliiti oblici i teina poremeaja pokreta i poloaja tijela

- Smanjena/onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela
- Nepostojanje dijelova tijela
- Oteenje sredinjeg ivanog sustava

Posebnosti pisanja: (+ neke vrlo logine posebnosti):

- Prikladno radno mjesto za invalidnog uenika

- Fiksiranje papira za radnu povrinu
- Prilagoavanje sredstva za pisanje
- Treba vie vremena za grafiko pisanje
- Pismeni ispiti se trebaju prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika

Posebnosti itanja:

- Pomagalo za drenje knjge na optimalnoj visini

- Pomagalo za okretanje stranica

Posebnosti u izvoenju praktinih radova:

- Omoguiti koritenje specifinih pomagala

- Pomo druge osobe

DJECA I UENICI S POREMEAJIMA U PONAANJU

Poremeaji predstavljaju sva ona ponaanja koja na neki nain mogu biti tetna i
opasna za dijete i okolinu, odstupanja od normi uobiajenih ponaanja za tu dob,
spol, situaciju i okruenju. Poremeaj u ponaanju obuhvaa raznolike oblike
nedovoljno kontroliranog ponaanja (agresivnost, laganje, destruktivnost,
vandalizam, kraa, bjeanje s nastave krenje drutvenih i kolskih normi te
temeljnih prava drugih osoba)

2 najbitnija kriterija u postavljanju dijagnoze poremeaja: uestalost tog oblika

ponaanja i njegov intenzitet.

15
Zovko navodi da razlikujemo socijalno neprilagoenu djecu smetnje ponaanja
na relaciji pojedinac drutvo (lijenost, nedostatak interesa za rad i uenje,
povrnost, prevara, kraa, la...) te emocionalno poremeena djeca
nepovjerljiva, indiferentna, nervozna, nemirna...

Popovi-iti i uni-Pavlovi navode nekoliko manifestacija poremeaja u

ponaanju:

DEVIJANTNO PONAANJE ponaanje koje u znaajnoj mjeri odstupa od

opeprihvaenih vrijednosti, normi i pravila ponaanja. (izaziva neodobravanje od
strane drutva)

ASOCIJALNO PONAANJE ponaanje koje je u suprotnosti sa drutveno

prihvatljivim normama ponaanja. (ui segment delikvencije, nije pravno
inkriminirano i sankcionirano)

ANTISOCIJALNO PONAANJE u sukobu s normama drutva i najblie je

pojmovnom odreenju delikvencije.

RIZINO PONAANJE ponaanje koje ugroava zdravlje i ukupno psihiko i

socijalno blagostanje.

SOCIJALNA NEPRILAGOENOST ponaanje koje se pojavljuje kao reakcija na

stresne dogaaje u ivotu, koje mogu izazvati prolazne poremeaje u ponaanju,
najee tijekom adolescencije.

Djecu koja su u riziku za razvoj poremeaja u ponaanju prepoznajemo: svojim

ponaanjem ometaju nastavu, neprihvatljivo ponaanje izvan nastave, esto
neoprevdano izostaju s nastave, neuspjena u savladavanju gradiva, povuena i
nesigurna, izolirana od vrnjaka, hiperaktivna/nemirna, slabe koncentracije i
panje, agresivna, emocionalno labilna

Smatra se da su pormeaji u ponaanju uvjetovani nizom elemenata:

GENETSKI I BIOLOKI IMBENICI RIZIKA - perinatalna trauma,

neurotoksinost u trudnoi, alkohol ili droga majke
INDIVIDUALNI I VRNJAKI IMBENICI RIZIKA misli o delikventnom
ponaanju, utjecaj delikventnih vrnjaka
RIZINI IMBENICI POVEZANI SA KOLOM kolski neuspjeh, slaba
motiviranost, negativno ozraje, nedostatna privrenost koli
RIZINI IMBENICI U OBITELJI problemi, konflikti u obitelji, neadekvatna
ponaanja roditelja, rastava...
RIZINI IMBENICI U ZAJEDNICI nasilje u zajednici, siromatvo,
zdravstvena i socijalna skrb...
16
Loeher i Stouthamer-Loeber govore o rizinim imbenicima u razliitim obiteljima:

- zanemarujue obitelji slab nadzor, malo vremena provedeno s djecom

- konfliktne obitelji stalne svae i sukobi, nasilno ponaanje, odbaenost
- devijantne obitelji agresivni roditelji, skloni devijantnom ponaanju
- kaotine obitelji nepoznavanje graniza, slaba komunikacija i dogovor,
nizak socio-emocionalni status

PASIVNI OBLICI POREMEAJA PONAANJA:

1) PLALJIVOST nesigurnost, slabo samopouzdanje i osjeaj konstantne

opasnosti. Popratne pojave mogu biti: nono i dnevno mokrenje,
plaljivost, strah nou, grienje noktiju, zamuckivanje, gubitak apetita...
Uzrok: autoritarni odgoj, preveliki zahtjevi roditelja, razmaenost,
nesamostalnost djeteta, neskladan brak, nepedagoki postupci
odgojitelja...
2) POVUENO DIJETE tiho, nerado se drui s vrnjacima, stidljivno i
nesnalaljivo dijete. Uzrok: razmaenost, boleljivost, intelektualna slaba
razvijenost, tjelesni nedostaci, govorne smetnje...
3) POTITENO DIJETE konstantna mrzovolja, utljivost, bezvoljnost,
pasivnost. Uzrok: emotivna zaputenost i muna iskustva u krugu obitelji,
osjeaj odbaenosti, domski odgoj, hospitalizam...
4) NEMARNO DIJETE lijenost, povrnost, tromost, neurednost. Uzrok:
kronina boleljivost, razmaenost, nesamostalnost, autoritarni odgoj,
emotivna zaputenost...

AKTIVNI OBLICI POREMEAJA PONAANJA:

1) NAMETLJIVOST dijete se eli istaknuti, biti u prvom planu, sklono

prenemaganju, budalastom ponaanju, napadno se oblai... Uzrok:
kompenzirani osjeaj nesigurnosti, ljubomora, osjeaj nevoljenosti,
razmaenost...
2) UZORNO DIJETE mirno i posluno, jako ambiciozno dijete, u koli sjedi za
knjigom, disciplinirano, tenja za isticanjem, nedrueljubivost, umiljenost.
Uzrok: imitacija ponaanja stavova roditelja
3) PRKOSNO DIJETE odbijanje naloga, neizvravanje dunosti, tvrdoglavost,
drskost. Uzrok: emocionalna zaputenost, odgoj bez ljubavi, zlostavljanje...
4) LALJIVO DIJETE uzrok: izbjegavanje pretekih zadataka, kanjavano
dijete, lae i hvali se da zadovolji oekivanja roditelja
5) AGRESIVNO DIJETE direktna agresivnost (verbalna, tjelesna) indirektna
agresivnost (podmuklost, lano optuivanje, ogovaranje) Uzrok: srdba,
ljubomora, zavist, osjeaj manje vrijednosti, zapostavljenosti, autoritaran
odgoj, zlostavljanje...

17
BULLYING nasilje meu djecom = interakcija u kojoj pojedinac ili grupa
dominantnih pojedinaca uzrokuju uzastopnu nasilnu interakciju s manje
dominantnim uenicima.

- mogu biti direktni: fiziki guranja, udarci, unitavanje osobnih stvari, uzimanje
novaca...

verbalni napadi uvrede, ruganje, ismijavanje...

ili indirektni napadi (ogovaranje, slanje runih poruka, irenje neugodnih

pria...)

- ponaanje djece rtava nasilja: boje se ii u kolu,, mijenjaju uobiajeni put

do kole, mole roditelje da ih vode u kolu, pogorava se kolski uspjeh,
postaju povueni, niskog samopouzdanja, postaju anksiozni, malo jedu,
zaspu plaui, imaju none more, odbijaju govoriti to nije u redu, trae
blizinu uiteljice, nesigurni, uznemireni...
- sudionici u krugu nasilja: nasilnik, rtva i promatra

VANO JE: prepoznati problem, reagirati odgojitelji moraju traiti pomo

pedagoga i ukljuiti roditelje, strune suradnike, lokalnu i iru drutvenu
zajednicu, uvesti vie seminara za roditelje i novih kolegija u sustav obrazovanja
uitelja...

Da bi se sprijeilo nasilje treba: ostvariti dobru komunikaciju uitelja, strunih

suradnika, roditelja i uenika, izbjegavati stereotipe vezane za spolove i poticanje
natjecateljskog ponaanja meu djecom, nenasilno rjeavanje sukoba,
organizirati radionice socijalnih vjetina, kvalitetne komunikacije, rjeavanja
konflikata i problema, osmisliti razredna pravila, pohvaliti pozitivno, prijateljsko
raspoloenje, uiti djecu neagresivnom ponaanju...

Roditelji mogu ponoi ako: svakodnevno razgovaraju s djecom, imaju stalan

kontakt sa uiteljem, pedagogom i ostalim strunim osobljem, reagiraju kad
dijete dolazi kui uplakano..

PREVENCIJA Nasilje u kolama izazov lokalnoj zajednici najznaajniji prikaz

dijelova konferencije Vijea Europe Lokalno partnerstvo za prevenciju i borbu
protiv nasilja u kolama (2002. godine u Strasbourgu)

- MZO provodi program Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja-

cilj je upoznati roditelje, uenike i socijalne radnike na lokalnoj i dravnoj
razini kako bi smanjili nepihvatljivo ponaanje u kolama
- Neophodna je i promjena zakonskih regulativa poveanje broja strunih
suradnika u vrtiima i kolama i uvoenje novih kolegija u sustav
obrazovanja uitelja

DJECA I UENICI S POREMEAJEM PANJE UZ HIPERAKTIVNOST

18
DEFICIT PANJE/HIPERAKTINI POREMEAJ (ADHD) razvojni poremeaj s izraenim
simptomima nepanje i/ili hiperaktivnosti-impulzivnosti.

- Javlja se kod 5-7% kolske djece i to 4-5 puta ee kod djeaka

- Najee se dijagnosticira u kolskom periodu, kada dijete nije u stanju
udovoljiti kolskim pravilima i zahtjevima izmeu 6. i 12. godine (iako se
javlja prije 7. godine, dijagnozu je teko postaviti prije 4. ili 5. godine)
- Kod veine djece simptomi slabe tijekom kasne adolescentske i odrasle
dobi, iako se u manjem broju sluajeva puni simptomi mogu nastaviti do
srednje odrasle dobi
Uzroci: Vano je to prije pravilno dijagnosticirati kako bi se mogao zapoeti
savjetodavni rad s djetetom, roditeljima i uiteljima. Postoje razliite teorije o
uzorku ovog poremeaja, koji je od neprocjenjivog znaaja za budunost takve
djece:

= GENETSKE oevi i majke hiperaktivne djece su i sami u djetinjstvu imali

ovaj poremeaj, ili pod utjecajem razliitih imbenika tijekom trudnoe te
komplikacijama pri porodu,

= ORGANSKE neuroloka disfunkcija mozga (kemijska neravnotea u

mozgu ili slabija mozgovna aktivnost)

= PSIHOSOCIJALNE TEORIJE sekundarne prirode, okruenje u kojem se

nije vodilo rauna o djetetovu fizikom napredovanju, poremeaj u odnosu majka-
dijete

Zbog problema s (ne)panjom, ova djeca vrlo teko ue i mogu imati tekoa s
akademskim uspjehom, ali i s usvajanjem praktinih i motorikih vjetina.

POREMEAJ PANJE BEZ HIPERAKTIVNOSTI = Odreen broj djece, pogotovo

djevojica, nisu toliko hiperaktivna niti impulzivna, ali imaju odreenih tekoa
zbog velikog deficita panje i sposobnosti koncentracije. esto takve potekoe
ostaju neprepoznate zbog nenametljivosti njihovih smetnji, no ukoliko se one na
vrijeme prepoznaju i budu adekvatno tretirana, mogu napredovati.

Prepoznati poremeaj panje moemo ako: dijete ima tekoe s odravanjem

panje pri obavljanju zadataka, ne prate upute i ne dovravaju zapoeto,
posveuju panju detaljima ili zbog nemara rade greke, izbjegavaju i odbijaju
zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor, esto gube stvari, zaboravljaju
dnevne aktivnosti, zahtijevaju stalnu pomo u obavljanju kolskih obaveza i
slino.

DJECA SA IZRAENOM HIPERAKTIVNOSTI

Ponekad se dijagnosticira i kod djece mlae od 4-5 godina = ona su ve u

dojenakoj dobi neuobiajeno aktivna: puno plau, do kasnije dobi nou trae
19
jesti, imaju tekoe u spavanju, esto se bude, teko ih je smiriti i utjeiti, iako
esto rano prohodaju, nespretnija su od ostale djece, puno padaju, loe planiraju i
predviaju posljedice svojih aktivnosti...

= U predkolskoj dobi djeca sa hiperaktivnou su trajno u pokretu i

svuda prisutna, jure naprijed-natrag, tre kroz prostorije, skau ili se penju po
namjetaju, ne mogu sjediti mirno, posebno u grupi

= U kolskoj dobi - esto tresu rukama ili nogama, vrpolje se na stolici,

pretjerano tre ili se penju, esto u pokretu, pretjerano priaju, glasna su, lako se
uzbude, nemirna i neumorna, esto nespretna i nestabilna djeca...

- dijete se teko prilagoava rasporedu, teko podnosi dui boravak u

razredu, brzo se umara, dosadno mu je u koli, esto doivljava neuspjeh.
Nespretnost i nestabilnost posebno dolazi do izraaja na nastavi tjelesnog
odgoja, i kod oblaenja imaju potekoe.

DJECA SA IZREENOM IMPULZIVNOSTI

Impulzivna djeca su lako nagovorljiva. Smanjena je kontola impulsa, adekvatnih

ili neadekvatnih. Imulzivnost tj. reagiranje bez razmiljanja o moguim
posljedicama ponaanja.

= Djeca su sklona nezgodama i ozljedama. Impulzivnost moe ometati i

socijalne odnose djeteta imaju tekoa sa stvaranjem i odravanjem
prijateljstava. (upadanje u rije, nametanje, govorenje pogrenih stvari u pogrno
vrijeme, tapanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez razloga, agresivno rjeavanje
sukoba...)

= esto se javlja i emocionalna nestabilnost niska tolerancija na

frustracije, provale bijesa, socijalno osamostaljivanje, okrivljavanje drugih za
vlastite probleme, pretjerana osjetljivost na kritike

- u koli tekoe s odgaanjem odgovora (esto daju odgovore prije nego

je dovreno pitanje), nestrpljivost (npr. ekanje na red), bave se
potencijalno opasnim aktivnostima ne razmiljajui o moguim
opasnostima, ne sluaju, prekidaju i ometaju druge, diraju stvari koje ne
smiju, imaju tekoa sa organiziranjem zadataka i aktivnosti, ne posveuju
panju detaljima ili zbog nemara rade greke, odbijaju zadatke koji
zahtijevaju trajniji mentalni napor, esto gube stvari, ometaju ih vanjski
podraaji...

= oko 40 60% djece sa ADHD-om imaju tekoe s uenjem u koli, ostali imaju
tekoe s vremenskim ogranienjem, koliinom itanoga ili pisanoga teksta.

= 15 20% djece sa ADHD-om ima specifine tekoe u uenju

= s ADHD-om takoer mogu biti povezani i poremeaji govornoga i jezinoga

razvoja te razvojno zaostajanje u drugim podrujima

20
PREPORUKE ZA RAD: nije potrebno sadrajno prilagodavati nastavu ako nemaju
neke od dodatnih tekoa. Potrebna je individualizacija pristupa u prezentaciji
nastavnih sadraja i naina provjere znanja.

Prilagodba u nastavnom radu: ocjenjivati sadraj ne rukopis, omoguiti

alternativne provjere znanja i naine rjeavanja zadataka, koristiti odgovarajue
geste (lagano tapanje po ramenu), kombinirati verbalne i pismene upute, davati
upute jednu po jednu, kombinirati razliite metode pouavanja, omoguiti
dodatno vrijeme, koristiti jasne, itljive i pregledne forme za pisane testove
(ostaviti dovoljno mjesta za odgovor), postaviti uenika blie uitelju, omoguiti
este prilike za ustajanj i kretanje uokolo, nagraditi panju i poeljno ponaanje,
pohvaliti trud, nove informacije moraju biti kratke i jasne, pripremiti pisani
materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima...

Roditelji mogu pomoi: njihova uloga vrlo bitna, moraju biti ujednaeni i dosljedni
u svom radu s djetetom. Trebali bi pomoi djetetu pri kolskim obavezama,
osigurati mu male nagrade, uiti dijete planiranju, napraviti ustaljeni raspored
aktivnosti, ne reagorati naglo i impulzivno, udaljiti dijete od situacije u kojoj ono
reagira agresivno...

Terapijske tehnike: psihoterapija (posebno kognitivno-bihevioralna)

terapija u zajednici

terapija igrom

terapija lijekovima stimulansi, antidepresivi, antihipertenzivi,

antipsihotici

kombinacija navedenih terapija

Ne moe samo jedan strunjak postaviti dijagnozu i odrediti tretman potreban je

timski pristup = multidisciplinarni pristup: DJEJI PSIHIJATAR, KLINIKI PSIHOLOG,
PEDAGOG, SOCIJALNI RADNIK, PEDIJATAR, PSIHOTERAPEUT

SPECIFINE TEKOE UENJA

- rad s uenicima sa specifinim tekoama uenja predstavlja zahtjevnu

zadau za uitelja
- takvi uenici pokazuju nii stupanj ustrajnosti u izvravanju kolskih
obaveza sklonost tjeskobi, depresivnosti
- vano je u razredu imati pozitivno ozraje, ohrabrivati i poticati
- stigmatizacija takvih uenika kao lijenih, nemarnih i nezainteresiranih za
kolu
- strah od vrnjake neprihvaenosti zbog slabijih kolskih ocjena koje su
demotivirajue

21
- takvi uenici u pravilu nisu neuspjeni u izvravanju svih zadataka i u
svim situacijama, cijelo vrijeme
- uiteljev osnovni zadatak- uoiti uenikove specifine tekoe,
prepoznati njegove potencijale i jake strane, ohrabrivati ga i naposljetku
primjenom primjerenih metoda pouavanja poticati njegov razvoj u
podrujima u kojima je uspjean
o nuna suradnja s pedagogom
- specifian poremeaj uenja imaju djeca koja pokazuju jak poremeaj
u jednome ili vie psihikih procesa, ukljuujui razumijevanje ili
upotrebu jezika, govora ili pisma
- poremeaj se moe manifestirati u nedovoljnoj sposobnosti
sluanja, miljenja, govora, itanja, pisanja i raunanja
- uenici sa specifinim tekoama u uenju ine oko 5-10% djece
kolske populacije (disleksija je ea kod djeaka te ea je kod
ljevaka)
- djeca sa specifinim tekoama u uenju (ili tekoama u uenju) su vrlo
heterogena skupina meu kojima su uenici s disleksijom,
disgrafijom, tekoama u kratkotrajnome pamenju i tekoama
percepcije
- tekoe se mogu javljati pojedinano ili u kombinaciji, mogu
ukljuivati i tekoe panje, hiperaktivnost i potekoe u radnoj memoriji;
intelektualne sposobnosti mogu biti razliite
- u viim razredima takvi uenici imaju niu razinu samopouzdanja, nii
stupanj ustrajnosti, skloni su tjeskobi i depresivnosti, zbog toga su manje
prihvaena i osjeaju nepravdu i pate

POVIJESNI OSVRT NA PROUAVANJE TEKOA U UENJU

- znanstveno prouavanje tekoa u itanju i pisanju kod djece poelo je
krajem 19.st
- engleski lijenik Morgan 1896. godine opisao sluaj etverogodinjeg
djeaka koji je imao tekoe u itanju i pisanju, ali se dobro snalazio u
matematici i bio je bistro dijete pokazalo se da postoji jo takvih
sluajeva
- poeli su se razlikovati razliiti stupnjevi tekoa aleksija i disleksija te a
grafija i disgrafija
- specifine tekoe u uenju nisu ukljueni uenici iji su problemi u
uenju posljedica poremeaja vida, sluha, motorike, mentalne retardacije,
emotivnih smetnji ili pedagoke zaputenosti
- uenici s tekoama u uenju heterogena skupine normalno
inteligentne djece s razliitim kognitivnim, socijalnim, emocionalnim i
drugim osobinama koje pri uenju imaju znatno vee probleme nego
veina uenika njihove dobi
- najuestalije specifine tekoe u uenju disleksija, disgrafija i
diskalkulija

POREMEAJ ITANJA (DISLEKSIJA)

- disleksija skup simptoma koji se manifestira sporim, netonim
itanjem i slovkanjem

22
- dijete zamjenjuje slova koja slino zvue ili izgledaju (b-d, b-p, i-l, d-b,
-, s-z, m-n, u-n) te isputa slogove ili dijelove rijei
- disleksija predstavlja specifini poremeaj govorne funkcije
konstitucionalnog podrijetla s tipinom tekoom dekodiranja
rijei
- treba jasno razlikovati od drugih potekoa u uenju koje mogu
biti posljedica ADD (poremeaj nedostatka panje) ili ADHD poremeaja
(poremeaj nedostatka panje s hiperaktivnou) i uobiajenih
potekoa koje djeca imaju na poetku kolovanja
- udina-Obradovi smatra da je glavni uzrok tekoa uenja itanja
nesposobnost deifriranja rijei, uzrok toj nesposobnosti je tekoa
glasovne ralambe i sinteze rijei
- 2 tipa disleksije (Stanovich i suradnici)
1) fonoloka disleksija javlja se uslijed duboke neosjetljivosti na
glasovnu strukturu rijei
2) povrinska disleksija spada u blae poremeaje pa je stoga
mnogi ne smatraju disleksijom nego zaostajanjem u glasovnoj
osjetljivosti, uzrok moe biti i siromano predkolsko italako
iskustvo
- disleksija osim na itanje djeluje i na ostala podruja poput tekoe u
prostornoj orijentaciji, praenje uputa, orijentacija u vremenu,
prisjeanju rijei a moe i stvoriti osjeaj ope dezorganiziranosti i
dezorijentiranosti
- neki od simptoma koji se javljaju u predkolskoj dobi:
o kasno progovaranje, usporen jezino-govorni razvoj, siromaan
rjenik, dugo zadravanje pogreaka u izgovoru glasova,
potekoe u izraavanju misli i ideja, potekoe u traenju
pravih rijei, mijeanje rijei koje slino zvue, prisutnost
agramatizma u govoru, potekoe u pamenju, nespretnost u
finoj i krupnoj motorici itd.
- poetkom kolovanja uoavaju se vee tekoe:
o na stupnju ovladavanja glas-slovo
o na ovladavanju grafikom simbolizacijom glasova slovima
o na stupnju ovladavanja slogovnim itanjem
o poremeena glasovno-slogovna struktura rijei
o tehniki ispravno itanje rijei ili reenice, ali nedovoljno
razumijevanje smisla proitanog
- tekoe u itanju odnose se na brzinu, preciznost itanja i na razinu
razumijevanja proitanog
- djeca sa disleksijom dugo slovkaju i ne itaju teno
- karakteristike:
o neprepoznavanje slova (velika-mala, pisana-tiskana)
o preskakanje slova u rijei
o mijeana slova
o preskakanje malih rijei
o zamjena vokala s drugim vokalima
o zamjena slova po obliku i zvunosti
o inverzije slova ili slogova
o neadekvatna brzina itanja
23
 o nedovoljno razumijevanje proitanog teksta
o poremeaj zadravanja reda pri itanju
o poremeaj logikoga itanja s neodgovarajuom intonacijom i
naglaavanjem
o dugo slovkanje

UZROCI DISLEKSIJE
- smatra se da je uzrok disfunkcija modanih hemisfera u integriranju
razliitih vjetina i sposobnosti koje su angairane u procesima itanja i
pisanja
- svi navedeni simptomi ne moraju biti prisutni kod djeteta da bi se
posumnjalo na disleksiju

POREMEAJ PISANOG IZRAAVANJA (DISGRAFIJA)

- disgrafija stabilna nesposobnost ovladavanja vjetinom pisanja koja
se oituje u mnogobrojnim trajnim i tipinim pogrekama, pri emu
pogreke nisu povezane s nepoznavanjem pravopisa i trajno su prisutne,
bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnoga i govornog razvoja
- takvi uenici:
o nepravilno dre olovku
o imaju tekoe s prisjeanjem kako se piu pojedina slova
o izostavljaju slogove i slova
o preskau rijei
o ine estu inverziju slova u prostoru, slova piu zrcalno
o teko sastavljaju pisani tekst i slabo organiziraju reenice na
stranici biljenice
o ne mogu analizirati reenice na rijei i rijei na slova
o imaju karakteristian i neitak rukopis
o vrlo teko piu rijei u redovima i ne mogu potivati crtovlja
o isputanju slogove i slova
javljanje navedenih simptoma su znaajni nakon 2. razreda
- radi se o zaostajanju u vjetini pisanja od godinu i pol do dvije
godine (do 2 kolska razreda) do razine usvajanja ostalih kolskih
predmeta i vjetina
- disgrafine pogreke su ustrajne i brojne
- u velikom broju sluajeva disleksija i disgrafija su istodobno
prisutne (mogui su sluajevi iste disleksije i iste disgrafije)
- disgrafija prema uzrocima:
o nasljedna disgrafija uzrokovana djelovanjem vanjskih
nepovoljnih imbenika
o tekoe u pisanju
o kombinirani oblik

TIPOVI DISGRAFIJE
1) vizualna (optika) disgrafija

24
 o nastaje na osnovi izmjene vizualne percepcije,
diskriminacije i memorije i poremeene prostorne
orijentacije
o takva djeca imaju dobro razvijen jezik
o gotovo nikad u govoru ne upotrebljavaju prijedloge ispred,
iza, iznad, izmeu, imaju loe predodbe to tono
oznaavaju pridjevi debeo, tanak, uzak, irok, kratak, visok i
sl.
o najee pogreke: zamjena grafiki slinih slova ili znakova,
pogreno i neprecizno oblikovanje slova, tekoe u
zapamivanju oblika slova, izokretanje slova, poremeena
prostorna orijentacija
o pogreke nisu u djejoj ruci nego u idejno-motornoj
viziji
2) auditivna disgrafija
o nastaje na temelju nedovoljno razvijenog fonemskog
sluha
o nema izgraenih jasnih predstava o glasovima, niti dobre
auditivne memorije
o najee pogreke: zamjene fonemski slinih slova,
djelomino, nedovreno pisanje rijei i reenica, spojeno
pisanje rijei, pisanje bez interpunkcijskih znakova
o pogreke posebno dolaze do izraaja kod pisanja
diktata i samostalnog pismenog izraavanja
3) jezina disgrafija
o u osnovi je slabiji razvoj govora i slabiji jezini razvoj
o simptomi: siromaan rjenik i fond steenih pojmova,
disgramatinost i naruena sintaksa, slaba uporaba
pravopisnih pravila
o najvie dolazi do izraaja kod samostalnog pismenog
izraavanja
a) disgrafija jezine analize i sinteze najei oblik
disgrafije, djetetu je teko rastavljati tekst na reenice,
reenice na rijei, rijei na morfeme
b) disgramatina disgrafija uglavnom se manifestira na
razini reenica
4) grafomotorika disgrafija
o proizlazi iz nedovoljno razvijenih i koordiniranih
grafomotornih pokreta ruke, u pitanje se dovodi rukopis a
ne sadrajna i pravopisna strana pisanja
o djeca ne mogu automatizirati tzv. motoriku formulu
slova (poteze pisanja)
o simptomi: nervoza, grevi, isprekidani, nefluentni pokreti,
rukopis varira nagibom i veliinom slova, rukopis je vrlo
neuredan i neitak
o tekoe dolaze do izraaja u svim oblicima pisanja

ANALIZA PISMENIH RADOVA UENIKA

- obino se radi o kombinaciji nekoliko oblika disgrafije
25
 - 174-185 str. su primjeri disgrafije, tekstovi s objanjenjima, proitati u
knjizi

POREMEAJ MATEMATIKIH SPOSOBNOSTI (DISKALKULIJA)

- diskalkulija poremeaj matematikih sposobnosti izraen tekoama
u savladavanju gradiva s podruja aritmetike i rjeavanja
matematikih/aritmetikih zadataka
- specifine pogreke zamjena brojeva, ponavljanje istog broja ili
radnje vie puta za redom uz izostanak prelaenja na slijedei korak u
rjeavanju matematikog zadatka, zrcalno okretanje znamenki, velike
sporosti u rjeavanju zadataka, izostanak vienja zadataka kao cjeline uz
doivljaj njegovih nepovezanih dijelova, isputanje, zamjena i
premjetanje brojeva pri njihovu itanju i pisanju, teko razumijevanje i
imenovanje matematikih pojmova, tekoe kod pretvaranja pisano
zadanih problema u matematike simbole, tekoe u prepoznavanju ili
itanju matematikih simbola ili aritmetikih znakova, nerazumijevanje
matematikih operacija, poremeaj u brojenju objekata, tekoe kod
uenja tablice mnoenja, pogreno zamjeivanje znakova raunskih
operacija te potekoe u praenju slijeda koraka u raunskim operacijama
- diskalkulija je numeriki ekvivalent disleksiji u rijeima
- uzroci diskalkulije
o uzroci koji se nalaze unutar djeteta (neuroloke disfunkcije,
zaostajanje u kognitivnom razvoju, psiholoka nespremnost,
jezine tekoe i sl.)
o uzroci koji se nalaze izvan djeteta (neadekvatno pouavanje,
situacije stresa i sl.)
- ako su tekoe izraene i nakon 1. razreda, uitelj treba nakon
sustavnog praenja uputiti uenika na opservaciju prije toga se moe
o zadatke postaviti i razloiti na manje dijelove, pohvaliti i
nagraditi dijete i za najmanji napredak, u poetku uratke ne
ocjenjivati, tolerirati neuredan rukopis, kod ocjenjivanja
vrednovati uloen trud, izbjegavati postupke koji mogu izazvati
uvstvene komplikacije kod djece (ne pokazivati zabrinutost,
kaznu i sl.), objasniti roditeljima to znae tekoe u uenju,
osigurati strunu pomo defektologa, logopeda
- oko 75% uenika s umjerenom i tekom disleksijom ima ozbiljne
potekoe u matematici
- primjeri ostalih tekoa u matematici
o slabo poznavanje matematikog rjenika
o tekoe u itanju i razumijevanju proitanoga
o tekoe u uenju, pamenju i reproduciranju aritmetikih
tablica
o pogreno vizualno prepoznavanje raunskih simbola, itd.
- mnoga djeca imaju problem s matematikom, ali kod djece s
diskalkulijom izraene su neke specifine pogreke
o zamjenjuju jedan broj drugim
o ponavljaju isti broj ili radnju vie puta i nisu u stanju prei na
slijedei korak
o zrcalno okreu znamenke
26
 o tekoe s prostornom organizacijom
o velika sporost u rjeavanju zadataka
o ne vide zadatak kao cjelinu nego kao nepovezane dijelove
o u itanju i pisanju brojeva se javljaju isputanja, zamjene i
premjetanja brojeva
o veliinu brojeva procjenjuju prema duini (0.00001 je vee od
0.1)

KAKO POMOI UENICIMA S TEKOAMA U MATEMATICI

- vie osvrtanja na cjelinu s jasnim podukama matematikih strategija
- povezivanje matematikih zadataka sa stvarnim ivotnim situacijama
- kod predkolaca razvijati predmatematike vjetine
- treba posvetiti panju razumijevanju matematike terminologije
- uenicima treba pokazati da matematika ima smisla
- razvijanje mentalnih modela uenja kod djece
- neki didaktiki materijali koji slue kao pomo u radu s djecom koja
imaju diskalkuliju
o raunaljka
o Stern blokovi (drveni blokovi, kockice koje predstavljaju
jedinicu do kockica koje predstavljaju desetku 10 spojenih
jedinica)
o Cuisenaireovi stupii (areni tapii, najnii tapi je visok 1 cm
a najvii 10 cm, svaki broj je zasebne boje)
- akalkulija potpuna nesposobnost usvajanja gradiva, odnosno
odsutnost matematikog miljenja

PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

- potrebno je:
o predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema
o koristiti razliite vrste podraaja
o dati prednost eim usmenim oblicima pouavanja i
provjeravanja znanja
o sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i
definicije te dati dodatna objanjenja
o izbjegavati uenikovo itanje na glas ili pisanje na ploi pred
razredom
o koristiti preraene, saetije, jednostavnije tekstove
o u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna
o koristiti mnogo konkretnih primjera
o zadavati manji broj zadataka, rasporediti ih po teini, prvo
najlaki a na kraju najtei
o itd.. (za jo primjera str. 193)
- vana je suradnja s roditeljima (vano je da se adekvatno ponaaju
prema djetetu), roditelji bi trebali:
o uiti zajedno s djetetom (na nain da mu gradivo prepriaju
kao priu koja e ga moi zainteresirati kao igra ili zabava)
o ohrabrivati dijete
o ne ulaziti u sukob s profesorima

27
KOMPETENCIJE UITELJA U RADU S DJECOM SA SPECIFINIM TEKOAMA U
UENJU
- vrlo je vana uloga uitelja
- uitelj na drugaiji nain pouava, vano je:
o to prije uoiti tekoe i biti spreman pomoi
o pokuati ostvariti to bolju suradnju s roditeljima
o uputiti roditelje da potrae pomo strunjaka
o pokazivati razumijevanje za djetetove tekoe
o u radu biti kritian, ali oprezan i taktian
o hrabriti uenika, poticati ga i hvaliti i za najmanje uspjehe
o isticati njegova dobra postignua u drugim podrujima
o u radu biti dosljedan, uporan, strpljiv
o utvrditi uenikovu razinu znanja i usvojenost vjetina
o pokuati mu prilagoditi vremenski raspored rada
o povremeno mu davati lake zadatke koje moe uspjeno rijeiti
o koristiti se individualizacijom u radu, ee mu prilaziti
(neverbalna komunikacija)
o u radu se koristiti razliitim sredstvima i pomagalima
o ne oekivati od djeteta da se uvijek pridrava nauenoga
o dati mu mogunost temeljite pripreme prije ocjenjivanja, ee
se koristiti nainom provjere znanja koji njemu najvie
odgovara
o raditi s njim dopunske sadraje u kojima su tekoe
najizraenije
o ee provjeravati razinu usvojenosti znanja i vjetina kao
motivirajui faktor
o graditi u razredu pozitivno ozraje pravo na razliitost
- primjeri dobre i loe komunikacije izmeu uitelja i uenika (195-205 str)

TO MOE UINITI UITELJ KAKO BI PRILAGODIO I MODIFICIRAO ZADAE

UENIKU S DISGRAFIJOM
- reducirati utjecaj pisanja na uenje ili pokazivanje znanja
- prilagoditi zahtjeve za brzinom izvoenja pisanog rada
- prilagoditi i modificirati volumen pisanog rada
- dopustiti uporabu dogovorenih skraenica
- prilagoditi i modificirati sloenost pisanog zadatka
- podijeliti odreene zadatke u faze
- jasno definirati ciljeve provjere i ocjenjivanja
- biti dosljedan u kvalitetnom ispravljanju pogreaka
- dopustiti pomona sredstva pisanja
- dopustiti uporabu lakeg pisma
- uoiti i poticati razvoj individualnih sposobnosti

POTEKOE U SOCIO-EMOTIVNOJ PRILAGODBI UENIKA SA SPECIFINIM

TEKOAMA UENJA ISKUSTVO UENICE S DISLEKSIJOM I DISGRAFIJOM
- primjer uenice (206-210 str.)

28
 DAROVITA DJECA I UENICI

Lewis terman meu prvima je poeo sustavno istraivati darovitost, pokrenuvi

1921. godine veliko istraivanje koje je dalo rezultate da je u populaciji 1%
darovitih.

DAROVITOST je vie od samoga kvocjenta inteligencije. Sastoji se od kognitivnih i

nekognitivnih initelja.

Okolina je kljuna za realizaciju darovitosti.

Darovita su djeca ona kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti

mogu oekivati visoka postignua, a indentificirali su ih strunjaci.
Zahtjevaju posebne obrazovne programe.

Da bi dijete bilo proglaeno darovitim mora udovoljiti sljedeim kriterijima:

kriterij izvrsnosti podrazumijeva da je dijete izuzetno uspjeno na

nekoj dimenziji kada ga se usporeuje sa vrnjacima
kriterij rijetkosti znai da je postignue rijetko u toj skupini
kriterij pokazljivosti znai da se postignue na nekoj dimenziji
moe pokazati na jednom ili vie valjanih mjerenja
kriterij produktivnosti znai da dijete mora imati potencijal koji
manifestira, dakle-rezultat
kriterij vrijednosti znai da je uinak vrijedan, drutveno
prihvatljiv
(Sternberg i Zhang; prema Vlahovi-teti, 2005)

Howard Gardner istie da postoji sedam razliitih specifinih sposobnosti:

1. verbalno-lingvistika
2. logiko-matematika
3. vizualno-spacijalna
4. glazbeno-ritmika
5. tjelesno-kinestetika
6. interpersonalna
7. intrapersonalna
RAD S DAROVITIM UENICIMA

Pravilnik o osnovnokolskome odgoju i obrazovanju darovitih uenika

(NN, 34/91)

-Akceleracija- oblik nastave kojim se ueniku omoguuje zavravanje osnovne

kole u vremenu kraem od propisanoga.

Akceleracija moe biti:

djelomina- kada daroviti uenik provodi u viem razredu samo dio

kolskog dana, sluajui jedan ili vie predmeta
potpuna- kada uenik u jednoj kolskoj godini zavava dva razreda
29
Vano je uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitog uenika
prije donoenja odluke o akceleraciji

KAKO PREPOZNATI DAROVITO DIJETE

U indentifikaciji darovitih sluimo se mjerenjem i procjenjivanjem. Pri mjerenju se

koriste standardizirani mjerni instrumenti: testovi inteligencije, testovi specifinih
sposobnosti i testovi postignua.

Razlozi pogrnog procjenjivanja mogu biti:

obiteljski status (precjenjuje se djecu iz obitelji vieg ekonomskog

statusa a podcjenjuje djecu iz obitelji s niim statusom)
ponaanje djeteta (precjenjuje se poslunu djecu, popularnu djecu s
loom motivacijom za rad, a podcjenjuje djecu s loim ponaanjem te
stidljivu i povuenu djecu)
znanje djeteta (precjenjuje se djecu s veim predznanjem, tenog govora
i bogatog rijenika te onu koja vie itaju, a podcjenjuju se djeca s manjim
znanjem, siromana rijenika, koja ne iskazuju interes za itanje)
tjelesni izgled (precjenjuju se djeca naprednijeg tjelesnog izgleda,
openito ljepa djeca, a podcjenjuju tjelesno zaostala djeca, neprivlana i
posebno djeca s tekoama u razvoju)

KOMPETENCIJE ODGOJITELJA I UITELJA U RADU S DAROVITOM DJECOM

Kompetencije koje su potrebne za rad s darovitom djecom odnose se na prvome

mjestu na sposobnosti i prepoznavanje darovitosti.

Vano je u razredu stvoriti ozraje koje povoljno utjee na darovitost:

omoguiti uenicima slobodu i ohrabrivati ih u samostalnolm miljenju

pozitivno reagirati na radoznalost i postavljena neobina pitanja
uvijek poticati uenike na dodatne aktivnosti koje ih posebno zanimaju
poticati matu i perceptivno predoavanje

uitelj darovitom djetetu treba omoguiti pristup izvorima specefinog znanja,

donosei mu dodatnu literaturu, asopise s temama koje ga zanimaju...

Oblici rada s darovitima:

Povremena okupljanja na razini grada i upanije u znanstvenim,
umjetnikim i tehnikim kreativnim radionicama
Obogaivanje programa u redovitom odjelu odnosi se na
individualizaciju obrazovnih postupaka u redovnoj nastavi
zadavanjem zadataka maksimalne teine i sloenosti
Rad u malim skupinama unutar razreda zasniva se na diferenciranim
programima posebno pripremljenim za skupine darovitih
Uvoenje u tehnike samostalnog individualnog rada
Rad s mentorom uiteljem ili strunjakom iz podruja za koje uenik
pokazuje interes

30
 Istraivaki projekti u koli ili u suradnji sa znanstvenim i kulturnim
ustanovama....

Nastavni plan i program za darovite treba omoguiti:

Maksimalno ostvarenje temeljnih vjetina

Sadraj koji je iznad propisanog redovitog programa
Izloenost novim podrujima i disciplinama
Sadraje po izboru samih uenika
Veu sloenost sadraja
Opseno iskustvo u kreativnom razmiljanju i rjeavanju problema
Razvijanje misaonih i stvaralakih vjetina...

ZAKLJUAK

Rad s djecom s posebnim potrebama iziskuje puno energije, strpljenja ali i znanja.
Metodiki pristup u radu s djecom s posebnim potrebama dio je suvremenog
kurikuluma odgoja i obrazovanja koji, osim strunosti, ukljuuje i kreativnost
odgojitelja i uitelja, otvorenost i spremnost na suradnju i socijalne kompetencije

31