Tereti u pomorskom prometu

(skripta samo za internu upotrebu)

1
Teret moe biti homogen ili istovrstan te heterogen ili Ugljen
raznovrstan
Tereti u prometu itarice
Rasuti tereti
Suhi Tekui Koks
nepakiran
homogen teret koji se
Opi ili generalni prevozi u rasutom rudae
stanju. Moe biti vie
ili manje usitnjen,
Rasuti ak i u gromadama . Sol

Suhi eer
tereti Teki
Rashladni Pijesak, ljunak,
kamen
Lokomotive
Vree

Opi ili generalni Sanduci Teki tereti Vagoni

Teret
Bave su glomazni, Dijelovi
je raznovrstan masivni i pojedinano tvornikih
teret koji se obino Bale teki tereti koji se radi postrojenja
prevozi linijskim Pakiranje toga najee prevoze
brodovima Kartonske specijaliziranim Elektrane
generalnog
najee krcan u tereta kutije brodovima, koji su za
vie luka od strane to posebno ojaani i
Krletke Mostovi
vie krcatelja za opremljeni
vie luka i samaricama i
Svenjevi
primaoca dizalicama velike Tenkovi
Automobili nosivosti.

Strojevi i alati
Oklopna
vozila
2
 Meso PRIJEVOZ ROBE MOREM TREND I PREDVIDJANJE
Tereti koji se TRZISTA TANKERA, BRODOVA ZA PRIJEVOZ RASUTIH
Rashlaeni tereti
prevoze u TERETA I KONTEJNERA
zamrznutom
su tereti koji se Riba
stanju
zbog svojih Tijekom 2002. brodovima je prevezeno vise od 5.500 mil.
prirodnih
T tereta od ega:
svojstava trebaju
prevoziti pri
odreenoj - 2.025 mil T sirove nafte, naftnih derivata i ukapljenog
Tereti koji se
temperaturi u za vrijeme plina
posebno za to
graenim
prijevoza
moraju
Voe
-3.475 mil T sirovina, kontejnera i generalnog tereta
brodovima - hladiti da
hladnjaama. ostanu svjei Povre

Sirova nafta
Kretanje tereta sirove nafte kroz period
Teko ulje
20.stoljee
Tekui tereti Plinsko ulje
Sirova nafta Benzin
su tereti koji i naftni
prevoze u Kerozin
derivati
tankovima
broda posebno
graenih za Benzol
prijevoze Ostali tekui
tekuih tereta Kreozol
tereti
tankerima. Biljna ulja
Tekui
Alkohol
Vino
Voni sokovi
Voda

3
 Brod za prijevoz rasutih tereta Brodovi za prijevoz tekuih tereta

Prema svojoj veliini tankeri su podijeljeni :

- je brod s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjen
prvenstveno za prijevoz suhog rasutog tereta, obino graen s
VLCC, Very Large Crude Carrier, Over 200,000 metric ton
jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim
tankovima u skladitima tereta, a ukljuuje vrste brodova kao
SUEZMAX, ship that can pass through the Suez Canal,
125,000 - 200,000 metric ton
to su brod za rudau, brod za cement i brod za rasuti teret koji
moe prevoziti sipki teret. AFRAMAX, ????, 80,000 - 125,000 metric ton.

PANAMAX, ship that can pass through the Panama Canal,

50,000 - 79,000 metric ton

MR, Medium Range, 38,000 - 50,000 metric ton

GP, General Purpose, under 38,000 metric ton (possibly

outdated name)

Brod za prijevoz tekuih tereta

Brodovi za prijevoz plina LNG i LPG
Je brod s jednostrukom ili dvostrukom oplatom i strukturnim
tankovima za prijevoz ulja u razlivenom stanju, koji obuhvaa i
vrste brodova kao to su tanker za kemikalije kada prevozi ulje
(kao teret ili dio tereta) u razlivenom stanju, tanker za sirovo ulje
i tanker za preraevine.
Liqud gas carrier
LNG, Liquid
Natural Gas,
relatively rare
carriers for natural
gas instead of oil
LPG, Liquid Petrol
gas
4
 Brod za prijevoz kontejnera

Brod za prijevoz kontejnera

Je brod posebno izgraen i opremljen za
prijevoz kontejnera standardnih
dimenzija.

Opasni tereti

Klasa 1- explozivi,
Duina 20 (6,096 m) Klasa 2- Plinovi, stlaeni, ukapljeni, ili rastvoreni pod
irina 8 (2,438) tlakom
20 Visina 8 (2,438) Klasa 3 Zapaljive tekuine
Volumen 36,23m3 Klasa 4 Zapaljive krute tvari
Max. nosivost 15 240 kg Klasa 5 Oksidirajue tvari
Klasa 6 Otrovne (toksine) i zarazne tvari
Klasa 7 Radioaktivne tvari
TEU (Twenty feef Equivalent Unit)jedinica 20 kontejnera s Klasa 8 Korozivne tvari
volumenom 36,23 m3. Klasa 9 Razne opasne tvari

5
 Klasa 1- explozivi c) Rastvoreni plinovi (plinovi rastvoreni pod tlakom u rastvor
koji se moe apsorbirati u porozni materijal)
d) Duboko zamrznuti stabilni plinovi (npr. tekui zrak ili kisik)

Klasa 3 Zapaljive tekuine

Klasa 1- explozivi
podijeljena je u razrede i to:
Razred 1.1. Tvari koje izazivaju masovne
explozije Klasa 3 Zapaljive tekuine
Razred 1.2. Tvari koje izazivaju lananu eksploziju Razred 3.1. Grupa s niskim plamitem tj. plamitem do 18C (pri
Razred 1.3. koje izazivaju manju eksploziju i manju opasnost od testu zatvorenog epa)
masovne eksplozije, to su tvari koje :
a) znatno pojaavaju radijalnu toplinu ili Razred 3.2. Grupa s umjerenim plamitem s tokom zapaljenja od
b) koje gore jedna za drugom proizvodei manje eksplozije ili 18 do 23C (pri testu
efekte zatvorenog epa)
Razred 1.4. Tvari i materijali koje ne predstavljaju veliku opasnost Razred 3.3. Grupa s visokim plamitem s tokom zapaljenja od 23
Razred 1.5. Slabo osjetljive tvari do 61C (pri testu zatvorenog epa)

Klasa 2- Plinovi, stlaeni, ukapljeni, ili rastvoreni pod Tekue tvari koje imaju toku zapaljenja iznad 61C, pri testu
Klasa
tlakom 2- Plinovi, stlaeni, ukapljeni, ili rastvoreni zatvorenog epa ne smatraju se opasnim.
pod tlakom
Klasa 4 Zapaljive krute tvari

a) Stalni plinovi (plinovi koji se ne mogu ukapati kod normalne

temperature okoline) Klasa 4 Zapaljive krute tvariU ovu klasu se ubrajaju tvari koje
nisu eksplozivi, ali koje pri transportiranju mogu gorjeti ili mogu
b) Ukapljeni plinovi (plinovi koji se mogu ukapati pod tlakom podravati gorenje
kod normalne temperature okoline)
6
podijeljena je u razrede i to: Razred 6.1. Otrovne tvari. Tvari koje mogu izazvati smrt ili ozbiljnu
Razred 4.1. Zapaljive krute tvari povredu ljudskog zdravlja, ako se progutaju, udiu ili dou u dodir s
Razred 4.2. Tvari sklone samo-zapaljenju koom.
Razred 4.3. Tvari koje u dodiru s vodom isputaju zapaljive plinove. Razred 6.2. Zarazne tvari. To su tvari koje sadre mikroorganizme
U nekim uvjetima takvi su plinovi podloni samo-zapaljenju. pa mogu izazvati zarazu
Klasa 5 Oksidirajue tvari Klasa 7 Radioaktivne tvari

Klasa 5 Oksidirajue tvari Klasa 7 Radioaktivne tvari

Ovdje se ubrajaju tvari koje oslobaaju kisik te mogu potpomoi
gorenje i poveati snagu vatre.
podijeljena je u razrede i to:
Razred 5.1. Oksidirajue tvari. To su tvari koje sadre kisik pa radi
toga mogu prouzroiti
sagorijevanje drugih tvari s kojima su u dodiru.
Razred 5.2. Organski peroksidi. Veina ovih tvari sklone su brzom
gorenju, mogu djelovati
oksidirajue te biti sklone eksplozivnom dekomponiranju.
Klasa 6 Otrovne (toksine) i zarazne tvari
U ovu skupinu spadaju tvari koje spontano emitiraju znaajnu
radijaciju i ija je specifina aktivnost vea od 0,002 mikrokirija po
gramu.
Klasa 7 Radioaktivne tvari
U ovu skupinu spadaju tvari koje spontano emitiraju znaajnu
radijaciju i ija je specifina aktivnost vea od 0,002 mikrokirija po
gramu.
Klasa 8 Korozivne tvari

Klasa 6 Otrovne (toksine) i zarazne tvari

Ovdje se ubrajaju tvari koje nagrizaju, mogu biti krute ili
tekue, koje i razaraju ivo tkivo. Mogu prouzroiti tete
podijeljena je u razrede i to: brodu i teretu.
7
 Klasa 9 Razne opasne tvari Izgubljeni prostor (broken stovage)
je prostor u skladitu koji se ne moe ili ne uspije popuniti teretom.
To je prostor :
izmeu koleta,
prostor kojeg zauzima zatitni materijal,
prostor koji ostaje nakon slaganja (ispod palube),
prostor izmeu sponja i rebara
Veliina izgubljenog prostora varira od 5-50% i ovisi o vrsti tereta.
Razne tvari opasnih svojstava, koje se ne mogu
to su koleta vea vei je i izgubljeni prostor i obratno.. Veliki se
izgubljeni prostor stvara gdje su skladita nepravilnijeg oblika
svrstati ni pod koju od nabrojanih razreda, pa se na (pramana i krmena skladita, skladita kroz koje prolaze osovinski
njih moraju primijeniti zahtjevi IMO kodeksa tunel, ojaanja, stepenice, cjevovodi i sl).
Da bi izgubljeni prostor bio to manji treba se drati slijedeih naela:
1. Teret treba dobro slagati i poravnavati (dunage)
Faktor slaganja tereta (Stowage factor) 2. Zajedno slagati jednolike sanduke i koleta, a ako to nije mogue,
je broj koji kae koliko prostora zaprema jedna tona dobro sloenog prazan prostor izmeu veih koleta i sanduka popunjavati manjim.
terta. Faktor slaganja moe biti dat u metarskom sustavu mjera m3/t 3. Posebnim odabirom manjih koleta ili sanduka za popunu prostora
(1000 kg) ili engleskom cft/lt (1016 kg). izmeu rebara , sponja ili slinog prostora.
Za pretvaranje stopa u m3 i obratno koriste se slijedee relacije: Skladita nepogodna za slaganje popunjavati s prikladnijim manjim
m3 = 0,028 x cft koletima.
cft = m3 x 35,314
U novijoj se amerikoj literaturi faktor slaganja tereta razumjeva
prostor koji zauzima jedna tona tereta PAKIRANA za prijevoz Izgubljeni prostor za neke terete prema nekim autorima :
morem. Leeming (SAD):
I za jedan te isti teret izgubljeni prostor je promjenjiva veliina i ovisi Vrsta tereta Izgubljen Vrsta tereta Izgublje
o: (pakirana roba) i prostor (rasuti i drugi ni
(%) nepakirani teret) prostor
nainu slaganja, (% )
prikladnosti brodskog prostora, Razni koleti 10-15 Ugljen 0-10
Da bi se za neki brod bolje utvrdio faktor slaganja tereta i izgubljebi Bale 2-20 ito 2-10
Vree 0-12 Drvo 5-50
prostor uputno je biljeiti faktore slaganja tereta za svaki brodski Bave obine 10-50 Kamen 5-10
prostor posebno. On se dobije ako se volmen dotinog brodskog Bave velike 17-25 Opeka 3-5
prostora podijeli s teinom tereta koja je ukrcana u taj prostor. Sanduci 4-20 Slanina 0-5
Demioni veliki 10-22 Sol 0-10
Ovaj dobiveni podatak biti e je vrlo koristan pogotovo za brod koji Bave limene 8-25 Ljevano eljzo 0-20
plovi vie manje na istoj ruti i krca vie manje iste terete. Role 10-25 Rudaa 0-20
Ako je za isti teret u istom skladitu faktor slaganja mnogo vei nego Kablii 10-40 Djelovi vozila 15-25
Koluti 10-25 Djelovi lokomotiva 10-25
ranijih putovanja znak je da slaganje nije dobro izvreno.
8
 Cilindrine bave od ukoenog drva,
Ambalaa Cilindrine kartonske bave,
treba osigurati zatitu robe od oteenja tijekom prijevoza. Osim Obine drvene bave,
toga ambalaa treba omoguiti laku bru i sigurniju manipulaciju Komprimirane bale,
teretom pri ukrcaju iskrcaju i slaganju tereta. Svenjevi,
Koja e se ambalaa koristiti u prijevozu ovisi : Tekstilne vree,
vrsti tereta i njegovim svojstvima, Papirnate vree,
vrsti prijevoznog sredstva, Plastine vree,
duljini puta,
broju pretovarnih manipulacija, Drveni sanduci
vanjski izgled ojaana ambalaa izraena od drvenih
Prema svojstvu tereta ambalaa treba biti otporna na: dasaka i zakovana avlima, nekad
Lomljivost, ojaani metalnim obruima. U
Zapaljivost, njima se najee prevoze tei
predmeti. Mogu biti raznih
Eksplozivnost, dimenzija.
Pokvarljivost, tite teret od oteenja i krae, (ponekad
Vlagu, su i zapeaeni)
Kod oteenja navesti :
Temperaturu,
1. oznaku
Svjetlo, 2. dimenzije
Neistou, 3. bruto i neto teinu
Mirise, 4. pojedinosti o oteenju
5. opaska je li sanduk polovan ili nov
Otrove,
Ekonomski aspekti koji utjeu na izbor ambalae :
Cijena ambalae,
Zapremina ambalae, Otvorene krletke
Teina ambalae, su otvoreni drveni sanduci, napravljeni od
Efekt zatite tereta od oteenja (od zgnjeenja, vlage, praine, dasaka i gredica pojaani uzdunim
svjetla) poprenim i dijagonalnim vezama.
Vanjski izgled ambalae Slue za pakiranje glomazne u jednom
Najea vrsta ambalae u pomorskom prijevozu: komadu (npr. strojevi), koji se vijcima
Drveni sanduci, privruje za dno krletke.
Kartonske kutije,
Kod oteenja navesti :
Pojaani sanduci od ukoenog drva, .oznaku
Otvorene krletke, .dimenzije
Zatvorene krletke, .bruto i neto teinu
Kutije vezane icom, .pojedinosti o oteenjima
Cilindrine eline bave,
9
 Kartonske kutije Valjkaste eline bave
mogu biti od jednostrukog
debelog kartona,
Valjkaste eline bave
jednostrukog ili s epom i stalno zatvorenim poklopcem za
dvostrukog obloenog tekuine (terete koji stvaraju unutarnji tlak) ili
valovitog kartona. s poklopcem koji se skida, ali i ove moraju
Kod oteenja navesti : imati epove. Amerike bave imaju oznaku
ICC (Interstate Commercial Commision), te
.oznaku

oznaku debljine lima, zapreminu i godinu

.pojedinosti o gradnje (npr. 14-55-48 debljina lima 14,
oteenjima 55galona, godina 1948)
Kod oteenja navesti :
1. oznaku
Sanduci od ukoenog drva 2. tip i veliinu bave posebno vrstu poklopca
prema nainu ojaanja dijele se na : 3. pojedinosti o oteenjima (da li curi, ima li
1. Sanduci s ravnim kutovima napuknua, zgnjeenja, da li su glave (dna)
2. Sanduci s grubim kutovima izbaena zbog unutarnjeg tlaka, obrui
popustili )
Kod oteenja navesti : da li bava nova ili rabljena
1. oznaku
2. pojedinosti o oteenjima (da li
je sanduk skren ili izoblien) Bave od ukoenog drva
Bubnjevi ovih baava izraeni su od ukoenog
drva. Dno moe biti takoer od drva ali i
icom vezane kutije (krletke za prijevoz voa i povra) od lima. Namijenjene su za pakiranje
mogu biti otvorene kao krletke ili raznovrsnog suhog tereta.
zatvorene. Izrauju se od Kod oteenja navesti :
tankih letvica s kutnim 1. oznaku
ojaanjima. 2. bruto i neto teinu
Kod oteenja navesti : 3. pojedinosti o oteenjima
1. oznaku
2. pojedinosti o oteenjima (da li je
sanduk skren ili izoblien)
3. da li su daice slomljene, ica
popucala

10
 obruima (obine). Bale se esto omotavaju nepromoivim
Bave od tvrdog kartona materijalom.
Kad se opisuje bale treba navesti :
Bubnjevi ovih baava izraeni od tvrdog i 1. dimenzije i bruto teinu
debelog kartona s poklopcem od 2. da li bala komprimirana,
kartona, drva ili lima. Namijenjene 3. vrsta vezova i omota
su za pakiranje raznovrsnog suhog Kod oteenja navesti:
tereta 1. ima li bala oteenja od kuka,
Kod oteenja navesti : 2. da li je omot oteen (rastrgan),
1. oznaku 3. ima li tete od vlage, zaprljanosti i sl.
2. bruto i neto teinu
3. pojedinosti o oteenjima Svenjevi
u svenjeve se najee pakira drvena graa, metalne cijevi, razni
Obine Drvene bave metalni profili i ipke, plastine cijevi i sl.
Kod opisa treba navesti :
slue za pakiranje i prijevoz najee tekueg ali i 1. bruto teinu svenja
suhog tereta. Izraene su od cijepanih ili 2. broj komada u svakom svenju
piljenih duga stegnutim obruima izmeu 3. dimenzije, vrstu vezova i omota
dva dna. Treba napomenuti da bok ovakve Kod oteenja navesti:
bave (brenjak) ne smije nositi teinu, jer 1. da li su vezovi popucani i sadraj rasut
je tu bava najslabija. Kad se opisuje 2. da li je koliina u svenju cjelokupna ili manjkava
drvenu bavu treba navesti : 3. da li nedostaju tablice s oznakama
sadraj i teinu teret
kapacitet, promjer i duini glave
broj i vrstu obrua
Vree
mnogi se tereti (zrnati i prah) pakiraju u vree. Vree mogu biti :
Kod oteenja navesti :
1. platnene (juta, pamuk)
1. oznaku
2. obine papirnate vieslojne ili s unutarnje strane obloene
2. bruto i neto teinu
plastinom omotom
3. da li je koliko bava oteena (duge, dno ili
3. plastine nepropusne ili pletene
obrui),
Kod se opisa treba navesti :
koliina sadraja koji je iscurio i ostale
- tip vree
- bruto teinu
Bale Kod oteenja navesti:
mogu biti stlaene ili obine. U njih se pakira pamuk, vuna, tekstil, - oteenja vrea zbog uporabe kuka i sl.
juta, duhan i sl. Veina bala (osim sjena, i slame) opiva se u juteno ili - neoriginalno pakiranje
drugo platno, a zatim se uvruje metalnim (presovane) ili plastinim - napuknue ili popucanost avova
11
- tragovi vlage kemijske proizvode
elektronike proizvode
najei oblici plastine ambalae su:
Podjela ambalae prema vrsti materijala: vree i vreice razliitih veliina
DRVO, tetrapak ambalaa
PAPIR, boce
PLASTIKA, bave
STAKLO, zatitna ambalaa od plastinog pluta (stiropora)
METAL plastine kutije raznih oblika i veliine

Drvo Staklo
je jedan od najstarijih materijala koji se koriste za pakiranje robe. Se koristi kao transportna ambalaa u obliku :
Iako danas ima konkurenciju u drugim materijalima (plastika) jo Vea staklena ambalaa za tekue kemikalije (kiseline, luine)
uvijek je rairen materijal za pakiranje razliitih tereta. - Balona (od 60 l za prijevoz kemikalija
najei oblici plastine ambalae su: Srednja staklena ambalaa za prehrambene proizvode (alkoholna i
- palete bezalkoholna pia, ulja )
- sanduci - Boce razliitih veliina,
- krletke Sitna staklena ambalaa za
- bave - Kozmetike i
- Farmaceutske proizvode
Papir
ambalaa pokriva polovicu cjelokupnog materijala koji se koriste za Metalna ambalaa
pakiranje najrazliitije robe. Od elika crnog i bijelog (pokositrenog lima), aluminija, (u obliku lima
Najei oblici plastine ambalae su: i folija), te kombinacija metalne folije s drugim materijalom (papir)
- Kartonske kutije raznih veliina obine esto se koriste za pakiranje robe.
- Kartonske kutije raznih veliina od valovite ljepenke Prema obliku metalnu ambalau se moe podijeliti na:
- Papirnate vree razliitih veliina - Cilindrinu ambalau (bave)
- Bave od tvrdog kartona - Ambalau prizmatinog oblika (necilindrinu)
- Metalne limenke
- Sitna metalna ambalaa ( tube i folije)
Ambalaa od plastinih masa
koristi se za pakiranje razliitih proizvoda a najvie za : Vano !
prehrambene
farmaceutske Pri rukovanju teretom i kod ukrcaja na brod svako primijeeno
kozmetiku oteenje treba navesti u teretnici. Obavezno navesti prirodu oteenja
odjevne predmete ka npr.: sadraj nepotpun, neke bave proputaju,
12
 Uzroci ovakvih teta su u:
Oteenja robe prilikom prijevoza i lukih neadekvatna ambalaa
operacija gruba pretovarna manipulacija i upotreba kuka,
preoptereenje paleta i braga
Prilikom i prijevoza te ukrcajno-iskrcajnih operacija teret je izloen nepravilno slaganje (bacanje, potezanje)
oteenju zbog loe ambalae ili nestrunog rukovanja. Zbog takvih neprivrivanje tereta u transportu pa nastanu tete zbog
propusta nastaju : valjanja broda)
direktni financijski gubici (potpuni ili djelomian gubitak i robe
ili njene kvalitete) Lom
indirektni gubici zbog gubitka ugleda i povjerenja u poslovanju Lomu su izloene sve neelastine robe i ambalaa ( staklo, porculan,
Najee tete nastaju zbog : keramika, crijep). Uzroci loma najee su:
1. curenja neadekvatna ambalaa
2. rasipanja gruba pretovarna manipulacija (najei je uzrok)
3. loma nepravilno slaganje (bacanje, valjenje, potezanje)
4. promjene kvalitete neprivrivanje tereta u transportu pa nastanu tete zbog valjanja
5. krae broda
6. vlage
7. temperature Kraa
8. poara Opasnost od krae javlja se uglavnom kod visoko vrijedne robe,
Curenje uglavnom finalnih proizvod. Dug prijevoz (pogotovo pomorski) i veliki
Opasnost od curenja javlja se kod tekuina koje se prevoze u bavama, broj raznih pretovarnih manipulacija omoguava da se ambalaa otvara
kantama, staklenoj ambalai, tank kontejnerima, cisternama i i teret krade. Naroito oteena ambalaa privlai lopova, koji takvu
brodovima za prijevoz tekuih tereta. Uzrok curenja: robu uzima bez mnogo truda i mogunosti da ne ostavi tragove.
neadekvatna ambalaa (rijetko kad), Trokovi i tete od krae smanjuju se uporabom:
gruba pretovarna manipulacija (najei je uzrok) kvalitetnije ambalae
nepravilno slaganje (bacanje, valjenje, potezanje) spremanjem tereta u posebne lokere
neprivrivanje tereta u transportu pa nastanu tete zbog kontejnerskog naina prijevoza
valjanja broda) nadzorom prilikom manipulacije teretom
Kraa rui ugled i renome brodara
Rasipanje
Svi suhi tereti (osim rasutog tereta) pakirani u odreenu ambalau Vlaga
(vreama, sanduci, bave, kartonske kutije, gajbe i sl.) U toku Ovim tetama izloen je veliki broj raznovrsnih proizvoda a pogotovo.
manipulacije i prijevoza ovi su tereti izloeni opasnostima od rasipanja Naroito je opasno ako takva roba pokisne zbog:
ime dolazi do slijedeih teta: plijesan i truljenje (prehrambena i tekstilna roba)
1. Djelominog ili potpunog gubitka sadraja skrutnjavanja (hidroskopni proizvodi, gips, cement)
2. Gubitak kvalitete zbog oneienja, korozije (proizvodi od metala)
3. Oneienje druge robe i skladita
13
Mjere koje je potrebno poduzeti radi toga su:
koritenje adekvatne ambalae
Drvo
redovito i pravilno provjetravanje se sastoji iz korijena, debla, grana i lia. Deblo kao najvaniji
komercijalni dio sastoji se od: kore, kambiuma, drvo i srika. Kambium
je tanki sloj izmeu kore i drveta, koji drvu omoguava rast u debljinu.
Temperatura Drvo se sastoji od godova (koncentrini krugovi) , od kojih svaki
Mnoge su robe osjetljive na promjenu temperature zbog:
predstavlja period razvoja od jedne godine.
Gubitka na kvaliteti (riba, meso, voe i povre, te ostali
Prema kemijskom sastavu drvo sadri :50% ugljika, 43% kisika, 6%
preh.proizvodi)
vodika a ostalo su minerali i razne soli. Sastav mineralnih tvari ovisi o
Opasnost od samozapaljenja i eksplozije (ugljen)
vrsti drva i karakteristici tla gdje je drvo raslo.
Pucanja ambalae (pivo)
Sjea : kasna jesen i zima (jer tada kod drva prestaje vegetacijski
Gubitak koliine topljenjem (bitumen)
period)
Gubitak kvalitete (vino)
Estetska svojstva drvene robe
Da bi se izbjegle tete treba odravati pogodnu temperaturu i osigurati je vana osobina drva, posebno kod finalnih proizvoda industrije namjetaja
pravilan tretman za vrijeme prijevoza. i ureenja interijera. Estetska svojstva proizlaze iz strukture presjeka drva
(uzdune i poprene teksture), boja, sjaj, finoa i miris. Ti elementi imaju
vaan utjecaj na komercijalno vrednovanje drva.
Poar Tekstura : drva je predstavljena arama u razliitim presjecima (uzduni,
Opasnost od poara na brodu je permanentna. Poar moe djelomino popreni, kosi, radijalni, spiralni).
ili u potpunosti unititi ne samo robu ve i brod te ugroziti i ljudske Boja : razliito drvo ima razliitu boju. Naroito intenzivne tonove imaju
ivote. Poar moe izazvati : egzotine vrste drveta.
nepanja Sjaj : je ee svojstvo egzotine vrste drveta. Ova osobina nadomjeta
neispravne elektrine instalacije premazivanjem drva lakom pa nije od osobite vanosti.
nestruno i nepropisno rukovanje lako zapaljivom robom i robom Finoa : drva dolazi do izraaja u homogenosti grae, zbog ega se drvo lako
sklonom samo zapaljenju obrauje (lipa).
Miris : drva proistie iz eterinih ulja koje drvo sadri. Karakteristian je za
pojedine vrste. Nepoeljan je za izrade ambalae.
Da bi se izbjegle tete i opasnosti od poara treba osigurati:
1. stalni struni nadzor robe, Mehanika svojstva drva (tvrdoa drva)
2. pravilno rukovanje s opasnim teretima oituje se otpornou drva na utjecaj vanjskih sila, kao to su njegova
3. strogo pridravanje odredaba o protupoarnoj zatiti. tvrdoa, elastinost, cjepivost i otpornost na troenje zbog trenja.
Tvrdoa : drva predstavljena otpornost na prodiranje drugog tijela
VANO ! (alata) u njegovu masu. Tvrdoa drva iroko varira (od 250 do
1500kg/cm2).
Budui da je za retu odgovoran onaj koji je tetu prouzroio, na Tvrdo drvo >500 kg/ m2
brodaru je da tijekom ukrcaja i iskrcaja tereta ima stalni nadzor, kako bi Meko drvo <500 kg/m2
se mogle tete na vrijeme uoiti i u teretnicu unijeti odgovarajue veoma tvrda drva spadaju egzotina drva (ebanovina,
primjedbe te tako zatititi sebe i brodara od odgovornosti. santalovina, teak),
tvrdo drvo (hrast, jasen, mahagonij)
14
 srednje tvrdo drvo (domai orah) Provodljivost zvuka je bolja u smjeru vlakana, pa se probrano drvo
meko drvo (lipa, vrba, topola) koristi za izradu glazbenih instrumenata.
Elastinost : drva predstavljena otpornost drva na savijanje, tj svojstvo Trajnost : je sposobnost drva da se odupire utjecaju vanjskih faktora.
da se drvo nakon savijanja vrati u prvobitni poloaj. Elastinost drva Trajnost ovisi o vrsti drva uskladitenju i zatiti. U pogledu trajnosti
ovisi o unutarnjoj grai. to je graa pravilnija drvo je elastinije. drvo dijeli na:
Cjepivost : je svojstvo drva da prua otpor sili na prodiranje u smjeru - veoma trajno (hrast, brijest, eban, santal),
vlakana. Prema cjepivosti drvo se dijeli na: - trajno (jasen, bor, orah),
- vrlo teko cjepivo drvo (ebanovina, santalovina) - manje trajno (topola, cedar),
- teko cjepivo drvo (jasen) - kratkotrajno (vrba)
- lako cjepivo drvo (lipa, bor, bukva) Trajnost drva se produuje konzerviranjem, impregniranjem bojanjem
- veoma lako cjepivo drvo (jela, vrba, topola) zatitom.
Otpornost na troenje zbog trenja : vana je osobina drva kod Parenjem, suenjem ili
Konzerviranje (zatita od
izraevina koje su u uporabi izloene trenju (skije, bukule, podovi, insekata i gljivica i kemijskim tretiranjem
ranije konice sidrenih vitala) mikroorganizama zbog (metalne soli, parafin, soli
arsena, modra galica i td.)
Fizika svojstva drva truljenja i crvotoina)

predstavlja utjecaj fizikalno-kemijskih agensa na drvo. Ova su od

velike vanosti za praktinu uporabu drva. To su teina, Impregnacija (zatita
promjenjivost volumena, provodljivost i trajnost drva. propadanja od vlage Razna ulje, katran, smole,
zatita
natapanjem moenjem umjetne i prirodne
Teina : drva ovisi o gustoi vlakana i o stupnju vlage. Sirovo drvo drva
ili premazivanjem)
(svjee ubrano) sadri vie vlage. Ovisno o vrsti moe sadravati od
18-52% vlage. Zbog toga drvo mora odleati nakon obaranja 5-6
Bojenjem i lakiranjem Razne boje i lakovi
mjeseci. Teina suhog drva kree se u irokim granicama i to od (radi zatite od vlage i (na bazi metala, kemijskih
100-1400 kg/m3. Egzotina drva imaju ekstremno nisku (balza) i estetskog oblikovanja) i sintetikih proizvoda)
ekstremno visoku teinu (ebanovina).
Promjenljivost volumena : je svojstvo stezanja i bubrenja, koje se
javlja zbog suenja. Ovisno o sastavu i rasporedu anatomskih estica
drva poroznost (upljikavost zauzima vei dio volumena drva.
Gubitkom vlage smanjuje se dimenzija tkiva, to se oituje Listae ili bjelogorica
stezanjem, ili bubrenjem to je posljedica hidroskopinosti drva. To
su nepovoljne osobine drva i zadaju potekoe pri preradi i uporabi
drva. Zbog toga se u sirovom stanje uzimaju vee dimenzije robe od
propisanih Osnovna
Provodljivost : je svojstvo drva da provodi toplinu. Drvo ima slabu Podjela drva : etinjae ili crnogorica
provodljivost pa se zbog toga svojstva mnogo koristi u
graevinarstvu za izradu kua, podova. Drvo je lo vodi elektrine
struje, iako se pojavom vlanosti provodljivost poveava.
Egzotino ili tropsko drvo
15
 Graevinarstvo,
brodogradnja,
industrija namjetaja,
Tehniko , ambalae i td.
drvo Grede

Daske

Podjela Sirovina za
Celuloza, papir, Piljena graa
kemijsku Letve
prema industriju
umjetna vlakna, ocat,
uporabi : katran, smole, obraeno
terpentin, boje, drvo
metilni alkohol i td. (piljenjem i
tesanjem )
Tesana graa Grede
Ogrijevano
drvo Cjepanice, piljeni
Pragovi
otpad, (briketi)

Stupovi

Furnir
Trupci

Panel-ploe
Jamsko drvo
Finalni proizvodi Ploe od iverice
Neobraeno drvo (drvo (visoka tehnoloka
na kojemu je izvrena obrada drvne
minimalna umska Stupovi
industrije)
Namjetaj
obrada)
Drvo za ogrjev Drvna
galanterija

Celulozno drvo 16 Parket i ostalo

 Kod nas i u Francuskoj za drvo se koristi metar kubni, u zemljama
Koare sj. Europe koriste se standardi, a u SAD stope (cft) i board feet
(BF).

Standard je mjera za volumen rezane grae. Postoje razni

Stolice standardi koji nisu meusobno povezani

koaraka i pletena
roba Standardi za drvo
(roba od prua,
iba, bambusa, Naslonjai Br. Dimemenzije Volumen drva u
Naziv standarda kom.
lia i letvica) rezane debljina
grae irinaduljina BF cft m3

Petrogradski (zap.Eu.) 120 1? 11 12 1980 165 4,6726

Ostali
raznovrsni Christiana (Norv.) 120 1? 9 11 1237,5 103,12 2,9201
proizvodi u
kuanstvu London (Irish) 120 3 9 12 3240 270 7,6450

Mjere i standardi za drvo Quebeck (Canada) 100 2? 11 12 2750 292,2 8,2743

3
1m = 35,314 cft
1cft = 0,0283 m3 Dramen (zap.Eu.) 120 2? 6 12 1462,5 121,9 3,4519
BF = 1 /12 ft
1cft = 12 BF
1m3 = 423,77 BF
1 BF = 0,00236 m3 Zapremina drvenih trupaca
1 BF predstavlja volumen daske duljine i irine jedne Drveni trupci se teko slau i zauzimaju puno prostora.
stope () i debljine 1 palca ()
Koliina ukrcanih trupaca izraava se razliito, ponekad u :
- tonama,
irina(inch) debljina (inch) duljina (ft)
BF = - prostornim metrima,
12 - kubinim fathomima

17
 Zapremina solidne i prostorne sadrine Izraunavanje zapremine u lukama zapadne
Afrike
U lukama zapadne Afrike volumen balvana mjeri se po tzv. Hoppus
cft m3 sistemu, po formuli:
1 kubini fathom solidne 6 6 6 216 6,117
sadrine C2
V= L
1 kubini fathom 144 4,078 6 144
prostorne sadrine gdje je:
1 kubini metar solidne 35,315 1,000 V = volumen balvana u cft
sadrine C = opseg balvana na polovici duine u palcima
1 kubini metar prostorne 23,433 0,667 L = duina balvana u stopama
sadrine

nPod prostornim metrom i prostornim fathomom podrazumijeva se prostor

koji trupci zauzimaju kad su sloeni na kopnu. Na brodu e zauzeti vie
prostora (cca. 11,5)nIzgubljeni prostor iznosi cca 50%
Izraunavanje volumena za balvane u SAD po tzv.
Brereton skali.
ili BF = (srednji polumjer)2 duina 0,06545
Po ovoj metodi mjeri se debljina balvana u inima (na jednom kraju + debljina
drugom kraju i zbroj podijeli s 2) pa se na osnovu takvog promjera (u ) rauna
volumen po formuli:
Tonija formula za volumen po Hoppus sistemu bila bi:
Zbog toga je volumen po Hoppus sistemu za oko 21,5% manji
C2
V= L
6 144
Koliko e balvani zauzeti prostora ovisi o njihovoj veliini (promjeru)
te o skladitu u koje se ukrcava teret (slaganje)
Iskustveni faktori za raunanje teine na osnovu volumena balvana

m3/t Cft/t m3/t Cft/t m3/t Cft/t

Abura 0,906 32 Edinam 0,99 35 Niangon 0,906 32
( srednji promjer )2 duljina 12
BF = p Ayan 0,85 30 Kokrodu 0,71 25 Otie 0,99 35
4 144 Danta 079 28
a
Mansonia 0,88 31 Wawa 1,416 50

Qarea 0,85 30 Omu 0,85 30 Antiarius 0,963 34

ili B F = (sred nji polum jer) 2 duina 0,06545 Makore 0,99 35 Walnut 1,1 39 Daniella 0,934 33

Ofram 0,88 31 Agba 1,02 36 Emeri 1,048 37

Utile 0,99 35 Dahoma 0,71 25 Mahagonij 1,133 40

Afzelia 0,68 24 Ekki 0,65 23 Odum 0,85 30

Canariu 0,99 35 Kusia 0,68 24 sapele 0,934 33
m

18
 Manipulacija drvom
S je a , te sa n je, tra n s p o r t
O b ra d a u p ila n a m a (d a s k e ,
g r e d e)
P r o c e s p r ip r e m e S k la d i te n je i su e n je s
d rv a o d sje e d o le tv ica m a za
o tp r em e: p r o v je tr a v a n je
S o r tira n je , m a r k ir a n je i
p r es la g a n je b e z le tv ica
O tp r em a
L o m lj e n j a
P u c a n ja
is k r i v lj e n j a
P r i m a n i p u la c i j i d r v o
t r e b a z a t it it i o d :
V la g e
t r u lj e n j a
P lje s n i
Preporuke i mjere prilikom ukrcaja i
pretovarnoj manipulaciji
1. Tvrdo drvo kao osjetljivije krcati u zatvorena skladita
2. Dovoziti drvo pod ekrk tako da koliina za jednu bragu bude
odvojena radi lakeg zahvata i brojenja
3. Radi oteenja prilikom manipulacije ne smiju se koristiti eljezne
poluge i brage od elik-ela
19
4. Slagati uredno i gusto, drvo manje duine i manje komade slagati
u manja i nepravilna skladita
5. to vie tereta stane pod palubu (teret bolje sloen) to e se vie
moi ukrcati na palubu
6. Teko drvo krcati na dno skladita radi stabilnost i mogunosti
ukrcaja veih koliina na palubi
7. Pojedine partije odvajati konopom ili bojom
8. Voditi rauna da impregnirano drvo isputa mirise i impregnat, pa
moe doi do oteenja drugog tereta
Posebnu panju obratiti kod drva koja su osjetljiva na vlagu jer moe
doi do velikih teta (quebrack i hrastovina radi isputanja tanina).
Takvo se drvo mora slagati pod palubu.
Pri manipulaciji drvom posebno sa skupocjenim egzotinim drvom
potivati mjere i uputa za krcanje takvog drva :
slagati teret pod palubu
paziti da ne doe u dodir s vodom, uljem, katranom,
da ne doe do gubitaka i krae kad se krca skupocjeno drvo
(ebanovina, palisander, mahagonij, santal,teak) esto nose naznaku :
postupati kao sa skupocjenim teretom
Sapan (brazil) koristi se u industriji boja (crvena). Prevozi
se kao cjepanice. Topivo u vodi ! (oko3m3 /t)
Camwood, crveno drvo koje se koristi u industriji boja.
Izvozi se iz zap. Afrike. Ne smije doi u dodir s vodom
2m3//t)
Ebanovina, teko i tvrdo trajno i cjenjeno drvo (1,5-1,7
m3 /t)
Neke
najpoznatije Javah , Tvrdo, teko tamno drvo iz zap. Australije. Koristi
vrste se za eljeznike pragove. Tei oko 1 m3 /t.
egzotinog Mahagony , skupo, tvrdo, lijepo drvo crvenosmee boje.
drva u pom. Krca se u Indiji, Centra. Americi i Africi (1 m 3/t).
prometu Polisander, veoma skupo drvo. Koristi se za izradu
pokustva, klaviature, gudala. Uvozi se iz brazila.
Santal, veoma teko i skupo drvo. Tone u vodi. U dodiru s
vodom pocrni. Miris odstranjuje kukce. Koristi se za
izradu pokustva i medicini.
Quebrach , teko drvo porijeklom iz Argentine. Balvani
su kvrgasti i teko se slau. Slui za vaenje tanina. Nekad
se prevozi kao ekstrakt (prah) u vreama.
Teak, teko, skupocjeno drvo koje se koristi najvie u
brodogradnji (oko 1,1 m3/t). Obino se izvozi u balvanima.
 Luksuzno drvo (ebanovina,
palisander, mahagonij)
Tropska drva
(uglavnom li Drva koja se koriste u kemijskoj
industriji (querbrach, sandal, brasil
tare) mogu se
podijeliti prema ) Sitno rezano drvo (wood chips), prevozi se u
namjeni :
Graevinsko drvo (teak, javah)
smrekovina, kvalitetnija je od jelovine. Dobro
se obrauje i najvie se koristi za izradu stolarije
i izradu per-ploa (srednji sloj). Krca se kao
rezana graa, jamsko drvo, celulozno drvo,
telegrafske stupove
Jelovina, najvie se koristi u graevinarstvu.
Zamjenjuje smrekovinu, osim u finom izboru
borovina, drvo koje sadri dosta smole. Izvozi
najznaajnije se kao rezana graa, jamsko drvo, trupci
domae drvo u balvani. Koristi se u graevinarstvu (oblaganje
pom. prijevozu zidova), brodogradnji i na mjestima izloenim
vlagi.
bukovina, tvrdo i teko drvo. Koristi se za
izradu draka i savijenog namjetaja. Najvie se
koristi parena, ali i kao sirova rezana graa.
orah, plemenito drvo koje se koristi za izradu
namjetaja zbog svojih lijepih ara i boja.
20
perploe, kod krcanja paziti da se ne otete
rubovi i bragom elikela, ne smije se slagati na
palubu (vlaga).
Parketi, prave se od tvrdog drva (bukva, hrast,
jasen, orah. Prikladan teret za popunjavanje
prostora. Ne krcati na palubu.
Drvne
preraevine koje
najee sudjeluju rasutom stanju, ako je vlano moe izazvati
u prometu pomanjkanje kisika u skladitu-oprez)
Drvena kaa, (papirna kaa, prevozi se u
preanim balama tzv pamukovo drvo)
Pluto, vanjska kora ira plutnjaka (izvoz iz
panjolske, Portugal, Alira 7-8 m3/t)
Papir
je proizvod biljne tvari (trava i drvna materija, laneni otpad,
slama, juta, krpa) preraene u kau.
Osnovna sirovina u proizvodnji papira je celuloza odnosno
drvenjaa. Celuloza je sastavni dio biljnih vlakana, a kod nekih
biljaka nalaze se u 100% sastavu (pamuk). Ovim se osnovnim
sirovinama, tzv. pulpi dodaju razni dodaci (kaolin, kreda, sadra,
azbest, talk, krob), koji e pomoi da se dobije papir eljene
kvalitete. Ovako izmijeanu smjesi dodaju se ljepila koja e svi tu
materiju povezati i dati papiru vrstou.
Najvei proizvoai su zemlje s velikim drvnim i biljnim resursima
(Skandinavija, Kanada, Amerika).
 Role
Faktor slaganja za role iznosi os 1,2-2,65 m3/t, to ovisi od
skladinog prostora i veliini rola.
Faktor slaganja papira na paletama kree se 1,2 1,8 m3/t., a bale
od 2 3m3/t
Podjela,
pakiranje i Folije na paletama
transport
Skladititi na ravnim podlogama, a role dodatno
uvrstiti klinovima

Svi stupovi skladine ljestve i ostali otri bridove

Stari papir u u skladitima zatititi radi guljenja

balama
zatititi od mehanikih oteenja (posebno na
Mjere opreza prilikom rubovima ako krajevi nisu zatieni diskovima)
krcanja i prijevoza
papira
Zatititi od bilo kakvog utjecaja vlage

Papir role Role se ne smiju povlaiti iz krajeva skladita,

ve donositi pod dizalicu

Promjer Duina Teina

Pri rukovanju Ne koristiti kuke i eljezne poluge
(mm) (mm) (kg)
1535 835
1125 1325 do 1200 papir se ne prevozi u ISO kontejnerima zbog:
slabog iskoritenja prostora kontejnera,
1420 1220 neprikladnog slaganja
1050 1200 810 mogueg oroavanja (znojenje)
800 1240 Ako se papir krca u zemljama s hladnom klimom (to je vrlo esto)
temperaturu treba usklaivati provjetravanjem
960 960
1010 960 769
1010 900 756
1010 650 716

21
 3. Da su pristupane, postojane te da ih se lako moe uskladititi
i uvati
Kineski papir, dobiva se iz kore
bambusa. Smekaste boje, dobre
kvalitete, koristi se u litografili.
Kruta, drvo, ugljen

japanski papir, dobiva se iz kore duda
(posebne vrste-dudovo drvo). Dobre je Podjela goriva
kvalitete, koristi se u litografiji
Posebne vrste prema Tekua, zemno ulje i
papira u agregatnom
pomorskom Riin papir, priprema se od srike derivati, alkoholi
prijevozu stabla koji uspijeva na Formozi stanju
(Taiwan).

Prevuen papir, gumiran, sklon

oteenju od vlage
Plinovita, zemni plin,
Ljepenka (karton), papir u namotajima, butan, propan
lagan, pogotovo ako je valovita ljepenka
s fakt.slaganja 4-7m3/t

Goriva
Spajanje s kisikom naziva se oksidacija ili sagorijevanje. S obzirom
na stupanj i brzinu oksidacija imamo :
n Sporu oksidaciju, gdje ne dolazi do povienja temperature,
n Brzu oksidaciju ili gorenje , uz oslobaanje topline, plinova i
pojave svjetlosti
n Prebrzu oksidaciju ili eksploziju , gdje dolazi do prebrzog
sagorijevanja, plinova i pojave svjetlosti
Kalorina vrijednost je pokazatelj kvalitete goriva
Kalorija je koliina topline potrebna da se 1 kg vode zagrije za 1C
Gorive tvari moraju ispunjavati slijedee uvjete :
Ugljen
najvanije je kruto gorivo. Potjee od biljnih osnova, koje su u
davnim geolokim i promjenama u Zemljinoj kori dospijevale u
uvjete visokog tlaka i temperature, bez prisustva zraka, te tako
bile zahvaene procesom karbonizacije u dugom vremenskom
razdoblju.
to je u procesima karbonizacije faktor vrijeme, temperatura i tlak doli
vie do izraaje to je ugljen bolje kvalitete.

1. Da ima potrebnu kalorinu vrijednost

2. Da ih ima u dovoljnim koliinama
22
 opasnost od eksplozije i trovanja
postoji zbog isputanja plinova (metan i ugljini monoksid). Ugljen
Treset , nastaje tamo gdje bilje pokriveno vodom trune (nalazita do 7m
dubine), koristi se u domainstvu i ne sudjeluje u prometu. Na njemu se vee koliine plinova isputa kod drobljenja, a to je nakon ukrcaja
prepoznaje biljna graa.
1500-2000 kalorija
(prvih 4-6 dana).
Zbog toga treba :
1. Ugraditi jednu ili vie cijevi
lignit, najmlai ugljen. Sadri i do 50% vlage na kopu. Kop je obino
povrinski. Zbog svoje slabe kalorine vrijednosti malo sudjeluje u
2. Skladite zraiti otvaranjem grotla, pazei pri tome da plinovi iz
prometu. skladita ne dou u kontakt s otvorenom vatrom
Podjela 2000-4000 kalorija
3. Paziti da plinovi iz skladita ne prodru u druge prostore
ugljena
prema Mrki ugljen, nalazi se na veim dubinama od lignita. Koristi se za (trovanje, eksplozija)
kvaliteti i
industrijske pogone i termoelektrane., te u kemijskoj industriji (suhom
destilacijom)
4. Prije dolaska broda u luku obvezno otvoriti skladita radi
kalorinoj 4000-6000 kalorija zraenja
vrijednosti
Kameni ugljen, stariji je od lignita i mrkog ugljena. Vadi se na dubinama
od 300-1000m. boje je crne, do masno crne. Koristi se kao gorivo i opasnost od samozapaljenja na brodu i u skladitu
industrijska sirovina. Koristi se za dobivanje koksa. Najvie sudjeluje u postoji zbog upijanja kisika iz zraka, koji se onda spaja s ugljikom i
prometu (izvoznici: SAD,Rusija, Engl. Poljska, ..)
6000-8000 kalorija vodikom pri emu nastaje ugljini monoksid i voda (ugljina
kiselina), poveava se temperatura i pri temp. izmeu 370 i 470C
Antracit, je najstariji i najkvalitetniji ugljen, izrazito crne boje, sjajan.
dolazi do samozapaljenja. Opasnost je vea to je ugljen sitniji i
(najbogatija nalazita: SAD, njemaka, Rusija, Engl. Poljska, Belgija ..). vlaniji.
koristi se kao i kameni ugljen.
8000-8500 kalorija
Mjere predostronost :
1. Osigurati stalni nadzor nad temp. u skladitu (postaviti cijevi s
epom i osigurati svakodnevno mjerenje temp. u nekoliko nivoa)
Prema redu veliinu pojedinog gromade u prometu sudjeluje : 2. Ne dozvoliti pristup zraka. Koliina zraka oko ugljena treba biti
1. Ravni ugljen (razliite veliine pojedinih komada onakve kakve 25 puta vea od one koja se nalazi u upljinama oko ugljena da doe
dolaze izravno iz ugljenokopa, do samozapaljenja. To znai da bi se zrak u skladitu u 10 dana
2. Separirani i oprani ugljen. iz kojeg je odstranjena jalovina trebao promijeniti 25 puta. To je jedino mogue ako se stalno
3. Komadasti ugljen, - promjera od oko 80 mm provjetrava.
4. Oraki ugljen, - promjera od oko 40 mm
5. Sitni ugljen, - promjera od oko 10 mm Da bi se sprijeena opasnost od eksplozije treba prvih dva dana
6. Prainasti ugljen, - promjera ispod 10 mm provjetriti, a da bi se sprijeilo samozapaljenje naredne dane se
Svojstva ugljena u transportu : ne smije provjetravati, ve dan prije dolaska otvoriti grotla.
1. opasnost od eksplozije i trovanja ,
2. opasnost od samozapaljenja na brodu i u skladitu, Na vanjskim lukim skladitima da ne doe do samozapaljenja
3. opasnost od pomicanja i naginjanja broda, poremeaju postavljaju se na svakih 2-3 m2 cijevi promjera 10 cm za odvod
stabilnosti, plinova i topline.
opasnost od pomicanja i naginjanja broda

23
 Kod ugljena kao i kod drugih rasutih tereta postoji opasnost (iako
manja) od nagnua broda zbog pomicanja tereta. Opasnost od
pomicanja je to manja to je ugljen krupniji.
poremeaj stabilnosti
postoji kad se krca mokar ugljen zbog toga to se na dnu skladita
stvara itki sloj koji se ponaa kao slobodna povrina
Faktor slaganja za ugljen kree se od 1,1 do 1,35
m3/t
Kategorija A
Ugljen kod kojeg
nema poveanja
isputanja metana
ili samozapaljenja
.Sva skladita i kaljuni sustav
moraju biti isti
.Svi el.kablovi i el.spojevi
moraju biti ispravni
.Gorenje iskrenje i bilo koji
otvoreni plamen ne smije biti u
teretnim ili susjednim
prostorijama
. Teret ne slagati blizu toplih
mjesta
.Teret u skladitu propisno
rasporediti i poravnati
.U teretnim skladitima staviti
upozorenja o pomanjkanju
kisika
Kategorije ugljena u pomorskom prijevozu i mjere
predostronosti
Kategorija B
Ugljen sklon
isputanja metana u
opasnim koliinama
.Sva skladita i kaljuni sustav moraju biti
isti
.Svi el.kablovi i el.spojevi moraju biti
ispravni
.Postaviti upozorenja o zabrani puenja
.Teret ne slagati blizu toplih mjesta
.Osigurati da se plinovi ne nagomilavaju u
susjednim prostorijama
.Teret u skladitu propisno rasporediti i
poravnati
.Osigurati povrinsku ventilaciju, ali ne
tako da zrak ulazi u teret
.Ako se koristi umjetno provjetravanje
ureaji moraju biti sigurni zbog prisustva
metana
.Ulaz u prostore nije dozvoljen bez aparata
za disanje, ili dok je ispitan da u njemu
nema plina
.Posebu pozornost posvetiti ventilaciji
prije otvaranja skladita i iskrcaja tereta
Kategorija C
Ugljen sklon
samozapaljenju
.Ako se sumnja na
samozagrijavanje prije ukrcaja
konzultirati strunjaka
.Sva skladita i kaljuni sustav
moraju biti isti
.Svi el.kablovi i el.spojevi moraju
biti ispravni
.Postaviti upozorenja o zabrani
puenja
.Teret ne slagati blizu toplih mjesta
.Teret u skladitu propisno
rasporediti i poravnati
.Povrinsku ventilaciju ograniiti i
ventilirati samo da se plinovi
uklone ali ne tako da zrak ulazi u
teret. Pretjerana ventilacija nije
preporuiva
.Ako se temperatura naglo podie
ventilaciju prekinuti !
Kategorija D
Ugljen sklon
isputanju metama
u opasnim
koliinama i
samozapaljenju
.Tijekom cijelog putovanja
provjeravati temperaturu
ugljena u razliitim
slojevima
.Ako se temperatura povea
do 55C i drastino raste
uploviti u prvu pogodnu
luku. Za hlaenje se ne
smije koristiti voda
24
Zemno ulje (nafta)
postanak
ivotinjsko porijeklo ivotinje koje su dospjele geolokim
djelovanjem ispod zemlje, te su pod utjecajem tlaka i temperature
kemijskim procesom pretvorene u zemno ulje
glavna nalazita
Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija, USA, Rusija, Venezuela,
Eksploatacija
arteko buenje od nekoliko metara do nekoliko tisua metara. Nafta
iz buotina je pomijeana s vodom i blatom smjeta se u rezervoare
da se oisti taloenjem.
transport
nakon taloenja sirova nafta (a rjee derivati) se transportira (male
koliine) u elinim bavama, vagonima, cisternama, kamionima
cisternama, rijenim brodovima, a najvie cjevovodima (naftovodi)
te u prekomorskom transportu velikim brodovima tankerima.
Prednost tekuih goriva pred krutim gorivom
vea kalorina vrijednost
lako prevoenje u plinovito stanje,
izgaranje bez ostataka,
manje zagaivanje,
jednostavniji, laki i jeftiniji transport
Prerada
Frakciona destilacija
je postupak odvajanja derivata na osnovu razliite toke vrelita, pa
se tako dobiva :
a) sirovi benzin na temperaturi od 50 200C
b) petrolej 150 300C
c) plinsko ulje 200 350c
d) maziva ulja iznad 350C (vakum
destilacija)
e) ostatak frakcione destilacije su asfalt, bitumen,
Krekovanje
je postupak kojem se podvrgava sirova nafta, ali samo frakcije tee
od benzina, da se povea daljnje dobivanje benzina, uz poveanje
 tlaka i upotrebu katalizatora. Tako se krekovanjem teki
ugljikovodici pretvaraju u lake benzinske frakcije. Krekovanjem se
znatno poveava sirovinska osnova da se iz sirove nafte dobije vea
koliina i pobolja kvaliteta najvrjednije fraklcije benzina, ali i
plinoviti produkti (etilen, propile)
Polimerizacija
je suprotan postupak krekovanju. Tu se velike koliine plinova
nastale termikom obradom nafte pretvaraju u tekue ugljikovodike
pa i najvrjednije benzin. I ovaj postupak poveava sirovinsku bazu
nafte za dobivanje benzina.
Hidriranje
je postupak tretiranja najteih ostataka pri preradi nafte u atmosferi
vodika uz povieni tlak i temperaturu pomou katalizatora za
dobivanje tekuih goriva. Ovaj je postupak rijeio BERGIUS.
Aromatizacija
je postupak tretiranja tekih ugljikovodika na mnogo veoj
temperaturi uz pomo katalizatora. Pri tome nastaju znatne koliine
aromatskih ugljikovodika potrebnih u petrokemiji (benzol, toluol,
), koji su se ranije dobivali iz katrana kamenog ugljena.
Rafinacija
je postupak ienja od tetnih komponenti za pojedine kategorije
goriva a to su smolaste tvari, korozivne tvari i sl. Rafinacija se
provodi upotrebom sumporne kiseline i cijeenjem kroz aktivnu
absorvtivnu zemlju.
Vane osobine tekuih goriva
Benzin
se dobiva zagrijavanjem sirove nafte na temperaturi od 50-200C. To
je proizvod prve frakcije. To je najtraeniji proizvod dananjeg
trita. Bijela, plavkasta ili ukasta tekuina. Prosjene spec.teine
0,8. Prema spec.teini dijeli se na laki, srednji i teki.
Laki benzin koristi se u medicini za ispiranje rana ekstrakciju
ulja i masti, kao otapalo za gumu
Srednji benzin kao pogonsko gorivo za pogon benzinskih-oto
motora
Teki benzin u kemijskoj i industriji boja i lakova, kao otapalo i
td.
Vano svojstvo benzina kod oto motora je da pravilno sagorijevaju, da
se odupiru samozapaljenju i da prijevremeno ne detoniraju.
Normalni benzini skloni su detonaciji. Otpornost prema detonaciji
izraava se oktanskim brojem. Oktanski broj predstavlja odnos
oktana i heptana u mjeavini. isti izooktan ima najveu otpornost,
izdri velike tlakove a ne detonira pa mu je oktanska vrijednost 100.
Normalni heptan detonira ve pri malim tlakovima pa mu je
oktanska vrijednost oznaena s 0.
Benzini ispod 50 oktana su neupotrebljivi za automobilske motore. Da
se povea okranski broj esto se koristi tetraetil.olovo. Budui su
takvi benzini vrlo otrovni moraju biti obojeni.
Prevozi se u bavama, cisternama i brodovima. Benzin je lako
zapaljiv, njegove pare pomijeane sa zrakom izazivaju eksplozije.
Pri manipulaciji provoditi najstroe protupoarne mjere.
Petrolej
se dobiva (nakon benzina) zagrijavanjem nafte na temperaturi od
200-300C. danas se ne proizvodi u veim koliinama kao nekad
(rasvjeta). Specifian i jak miris pa treba paziti da ne doe u dodir s
drugom robom. Prevozi se kao i benzin uz iste mjere opreza.
Plinsko ulje
je frakcija koja se dobiva na temperaturi od 250-350C (nakon
benzina i petroleja). Slui kao gorivo za dizel motore. Kao mjerilo
kvalitete uzima se njegova sposobnost paljenja. Ta je sposobnost
izraena cetanskim brojem. Ovaj je broj takoer dogovorena
veliina. Gorivo od istog cetana (C16H34) ima oznaku 100, a od alfa-
metil-naftalina 0. Cetanski broj zavisi o kemijskom sastavu goriva, a
moe se poveati dodatkom etil-nitrata ili drugih lakozapaljivih tvari.
Prevozi se istim sredstvima kao i benzin.
maziva ulja
se takoer dobivaju iz nafte. Gusta masa koja ostaje nakon benzina,
petroleja i plinskog ulja, destilira se pod snienim tlakom (vakum-
destilacija), a potom se rafinira. Razlikuju se laka i teka ulja ljetna i
zimska. Koriste se za razne svrhe i podmazivanja najvie dizeli i
benzinskih motora kao i svugdje gdje se javljaju trenja kliznih
povrina.
Nazive dobivaju prema namjeni :
Motorna,
25
 Cilindrina, petrolej 28C
Turbinska, plinska ulja 65C
Ulje za strojeve, za vretena i td. maziva ulja 125C
Moraju biti potpuno cista bez vode ili bilo kojih meh.primjesa. toka Osobine tekuih goriva pri transportu
paljenja im je iznad 100C. U transportu dolaze u bavama ili Posebno su zapaljive i eksplozivne pare ovih goriva. Zbog toga za
kantama (ili sanducima i kojima su kante plastine ili limenke). takve terete koji se prijevoze u brodovima, a koji nisu posebno
Loivo ulje (mazut) namijenjeni za prijevoz takvih tereta mora biti:
je zadnja frakcija prerade sirove nafte. Danas se kvalitetnom odvojene prostorije koje se zagrijavaju od skladinih prostorija
preradom sirove nafte dobiva malo lo-ulja. Gusto je i tamnosmee moraju biti osigurane sve protupoarne mjere (aparati za
boje. Zbog svoje velike kalorine vrijednosti koristi se kao pogonsko gaenje.)
gorivo na brodovima i za loenje pei (kotlova u toplanama i osigurati stalnu kontrolu baava, i ostale ambalae.
termoelektranama). ukloniti svu ambalau koja curi, i dobro oistiti i isprati ostatke
Parafin takve tekuine
se posebnim postupkom iz tekih frakcija nafte. Bijelo-ute je boje. prilikom ukrcaja paziti da ne doe do udaraca koji bi prouzroili
To je kristalna masa bez mirisa i okusa. Koristi se za izradu svijea, iskru
a meki za impregnaciju igica, papira, tekstila, parketnog voska skladita gdje se ovakav teret smjeta ventilirati i ne ulaziti bez
(manje). zatitnih sredstava odnosno prije provjetravanja
U promet se javlja u blokovima, vreama (tvrdi), bavama ili temperatura nafte i njenih derivata smiju biti zagrijani (gornja
sanducima. granica) najvie do 5-10C ispod toke zapaljivosti
Tvrdi s talitem od 50-60C
Meki 30-50C Trokut zapaljivosti
Vazelin Da bi zapoelo gorenje potrebno je ;
se dobiva pri rafinaciji parafina. To je bjelkasto-uta mast koja se Izvor paljenja,
koristi u strojarstvu (mazivo), medicini, kozmetici, koarstvu. Pare ugljikovodika, koje se oslobaaju isparavanjem goriva u tankovima
U promet dolazi u bavama. ili isparavanjem ostataka goriva na stjenama praznih tankova,
Petrol koks Kisik, koji mora biti prisutan u tono odreenom omjeru u smjesi
Nakon to se na kraju destilacije izdvoje svi hlapljivi sastojci, ostaje zapaljivih plinova.
upljikav koks. Zbog malog postotka pepela koristi se za elektrode u
proizvodnji aluminija, karbita, elektro elika
U pomorskom se prometu javlja u rasutom stanju ili u vreama. Faktor
slaganja 1,2-1,7 m3/t.
Osobine tekuih goriva pri transportu
Nafta i njeni derivati
se danas prekomorskim putem prijevoze posebnim brodovima
tankerima. Nafta i naftni derivati smatraju se opasnim teretima zbog
niske toke zapaljivosti i to:
za benzin od 25C pa na vie,
26

Opasnost od eksplozije
Donja granica eksplozivnosti (DGE) je granica ispod koje je koncentracija para
ugljikovodika nedovoljna da bi se odvijalo gorenje.
Gornja granica eksplozivnosti (GGE) je granica iznad koje je koncentracijapara
kisika nedovoljna da bi se odvijalo gorenje.
koncentracija od 6-10% , uzrokuje nesvjesticu jako sporo disanje i
zaustavljanje rada srca u roku od 6-8 minuta.
Otrovne komponente u inertnom plinu
Ugljini dioksid (CO2), koji je smrtonosan u koliini od 100.000
ppm, a tetno djeluje kod 20.000 ppm
Sumporni dioksid (CO2), koji je smrtonosan u koliini od 300
ppm, a tetno djeluje kod 5 ppm
Duini dioksid (NO2) koji je smrtonosan u koliini od 200 ppm,
a tetno djeluje kod 10 ppm
Duik (N2), nije otrovan ali zbog pomanjkanja kisika uzrokuje
guenje i smrt
!
Kadgod se kontrolira tankove potrebno je ispitati
koncentraciju otrovnih plinova, odnosno kisika

Tekua goriva dobivena iz ugljena

Ako se katran kamenog ugljena (ili antracita) podvrgne destilaciji dobivaju se
proizvodi :
lako ulje (benzoli i njegovi derivati) do 180C
srednje ulje od 180 -230C
teko ulje od 230 -270C
antracensko ulje od 270 -350C
smolaste tvari iznad 350C

Opasnost za zdravlje
nedostatak kisika moe ugroziti zdravlje
zrak sadri 21 kisika
za odravanje normalnog ivota potrebno je preko 16% kisika
koncentracija od 12-16%, uzrokuje ubrzanje pulsa i disanja, teko
koncentriranje i glavobolju
koncentracija od 9-14%, uzrokuje nestabilnost mentalnog stanja,
neosjetljivost na bol, plavilo lica i usana.
Lako ulje se koristi kao gorivo, dok se ostale frakcije koriste kao sirovine u
kemijskoj industriji
benzol
se dobiva suhom destilacijom kamenog ugljena (iz 100 kg ugljena
1kg benzola). To je otrovna tekuina neugodnog mirisa bez boje (ili
ukaste). Koristi se kao gorivo i to zbog otpornosti detonaciji kao
dodatak benzinima.
Prevozi se cisternama ili bavama.
S obzirom na svojstva vrijede iste mjere kao i kod prijevoza naftnih
derivata

27
 Tekua goriva dobivena iz bilja i drva Ukapljeni plin su je tvar koja je iz plinovitog stanja dovedena u
(alkoholi) tekue stanje bilo tlaenjem ili hlaenjem.
Etilni alkohol Kritina temperatura je temperatura plina iznad koje plin ne moe biti
se dobiva alkoholnim vrenjem iz raznih biljnih plodova (kukuruz, ukapljen bez obzira na veliinu tlaka
penica, krumpir) ili sintetski iz plinova kod rafiniranja nafte Kritini tlak je onaj najmanji tlak pri kritinoj temperaturi kod kojeg
Koristi se : plin prelazi u tekuinu
Proizvodnja alkoholnih pia
U medicini, kemijskoj industriji, proizvodnji boja i lakova Ukapljeni se plinovi prevoze
Kao pogonsko gorivo i dodatak benzinu kao sredstvo protiv detonacija specijalnim za to graenim
brodovima kao tekuine i to:

Tekua goriva dobivena iz drva

metilni alkohol
se dobiva suhom destilacijom drva i sintetskim putem iz vodenog Pri normalnoj Pri normalnom Pri smanjenoj
plina i ugljinog monoksida. Otrovan, uzrokuje sljepou, trovanja i temperaturi, ali pod tlaku, ali smanjenoj temperaturi i pod
poveanim tlakom temperaturi tlakom
smrt
(-Brodovi za prijevoz (-Brodovi za prijevoz (-Brodovi za prijevoz
Ovi se tereti prevoze cisternama, manjim brodovima cisternama i ukapljenih plinova potpuno pothlaenih polupothlaenih
bavama od 200 l. pod tlakom-) plinova-) plinova-)

Plinovita goriva
Sva goriva koja se nalaze u plinovitom stanju pri normalnoj Ukapljeni plinovi koji
temperaturi i tlaku nazivaju se plinovita goriva. sudjeluju u pom. prometu
Neke osobine i
prednosti
plinovitih goriva

Ukapljeni prirodni plin Ukapljeni naftni plin

LNG-Liquid natural gas LPG-Liquid Petrol Gas

Sagorijevaju bez Stvaraju Manipulacija

ostataka minimalne ae stavljanja u pogon
ekoloki su ii je jednostavnija 28
 Brod za prijevoz plina pri atmosferskom tlaku

Brod za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom

Brod sa sfernim tankovima za prijevoz etilena, LPG i LNG

Brod za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom

29
Nazivi formule i sinonimi ukapljenih ugljikovodika i kemijskih * Toka kljuanja je ona temperatura pri kojoj tekuina poinje
plinova koji se prevoze brodovima isparavati
NAZIV FORMULA SINONIMI Svi ukapljeni plinovi iz tablice su zapaljivi, a VCM i amonijak su
Metan CH4 Prirodni plin LNG i toksini.
Etan C2H6 Prirodni plin
Propan C3H8
Butan C4H10 Normalni butan
Svojstva zapaljivosti tekuih plinova
i - Butan C4H10 Izo - butan NAZIV Temperatura Podruje Temperatura
Etilen C2H4 Etan plamita (C ) lapaljivosti (%) samozapaljenja
Propilen C3H6 Propan Metan -175 5,3 - 14,0 595
Butilen C4H8 Etil etilen Etan -125 3,0 - 12,5 510
Butilen C4H8 Dimetil etilen, pseudo butilen Propan -105 2,1- 9,5 468
Butilen C4H8 Izobutan n-Butan -60 1,5 9,0 365
Butadilen C4H83 Bivinil; 1,3 butadilen, divinil i - Butan -76 1,5 9,0 500
Vinil klorid monomer C2H3O2 Kloereten, kloretilen; VCM Etilen -150 3,0 34,0 453
Etilenoksid C2H4O Dimetilen oksid, oksiran Propilen -108 2,0 11,1 453
Propilen oksid C3H6O Propen oksid, metil oksiren a-Butilen -80 1,6 10,0 440
. Amonijak NH3 Ukapljeni amonijak, kemijski plin b-Butilen -72 1,6 10,0 465
Butadilen -60 1,1 12,5 418
Fizikalne veliine glavnih plinova u prometu
Izopropen -50 1,5 9,7 220
NAZIV Toka Kritina Kritini Omjer Relativna Relativna Vinil klorid monomer -78 4,0 33,0 472
kljuanja * temperatur tlak 1dm3 gustoa tek. gustoa
(C) pri a (bar) tek/1m3 pri atm. para Etilen oksid -18 3,0 100,0 429
norm.tlaku (C) plina tok. vrenja
Propilen oksid -37 2,1 38,5 465
Metan -161,5 82,5 44,7 0,804 0,427 0,554
Amonijak -57 14,0 28,5 615
Etan -88,6 32,1 48,9 2,453 0,540 1,048
Klorin ne gori
Propan -42,3 96,8 42,6 3,380 0,583 1,55
n-Butan -0,5 153,0 38,1 4,32 0,600 2,09

Posebna kemijska svojstva

i - Butan -11,7 133,7 38,2 4,36 0,596 2,07
Etilen -103,9 9,9 50,5 2,20 0,570 0,975
Propilen -47,7 92,1 45,6 2,08 0,613 1,48
AMONIJAK reagira s vodom i nastaje jaka luina (amonijev
a-Butilen -6,1 146,4 38,9 4,09 0,624 1,94
b-Butilen -6,9 144,7 38,7 4,00 0,627 1,94
hidroksid)
Butadilen -5,0 161,8 43,2 3,81 0,653 1,88 NH3 + H2O = NH4OH
Izopropen 34 211,0 38,5 - 0,67 2,3 U odgovarajuem odnosu sa zrakom (10-25%) stvara zapaljivu smjesu.
VCM Vinil klorid monomer -13,8 158,4 52,9 2,87 0,965 2,15 Gori utim plamenom, stvarajui vodenu paru i duik. Smjese
2,13 0,896
Etilen oksid 10,73 195,7 74,4 1,52
amonijaka i zraka moe izazvati jaku eksploziju. Prisustvo ulja i
Propilen oksid 34,2 209,1 47,7 - 0,830 2,00
Amonijak -33,4 132,4 113,0 1,12 0,683 0,597
temp. poveava eksplozivno podruje. Moe stvarati eksplozivne
Klorin -34,0 144,0 77,1 2,03 1,56 2,49 spojeve sa ivom, klorom, bromom, jodom, kalcijem, srebrenim
oksidom.
30
Isputanje amonijaka ispituje se otopinom solne kiseline (HCl). U
prisustvu amonijaka stvara bijeli oblak (NH3 + HCl = NH4Cl
..amonijev klorid)
Posebna kemijska svojstva
Svi su LPG - bez mirisa pa im se radi toga dodaju sredstva koja
omoguuju otkrivanje njihovog prisustva. LPG se mogu otapati u
uljima za podmazivanje. LPG ima svojstvo odmaivanja.
METAN,ETAN, propan i butan -
mogu se kod poveanog tlaka i sniene temperature spajati s
vodom stvarajui bijele kristale tzv. hidrate
ETILEN - moe snano reagirati sa nekim materijalima kao npr.
aluminij-kloridom, ugljinim tetrakloridom, klorom, duinim
dioksidom.
Etilen je stabilan osim u uvjetima ekstremne temperature i tlaka, to
je u normalnom transportu rijetko
BUTADILEN - moe stvarati polimere, ako nisu dodati inhibitori
(sredstva za sprjeavanje). Butadilen obino sadri acetilen koji
mogu reagirati s mesingom i bakrom stvarajui eksplozivne
acetelide.
Reaktivnost ukapljenih plinova
Reakcija s vodom (formiranje hidata)
Neki se ugljikovodici spajaju s vodom stvarajui kristale tzv. hidrate
(izgledaju poput zdrobljenog leda ili bljuzgavice)Voda moe doi u
kontakt s teretom iz sistema (ostaci pare od purgiranja-pranja) ili
vode otopljene u teretu. Pojava hidrata moe negativno djelovati na
opremu za manipulaciju teretom pumpe (blokirati). Neki LPG tereti
mogu sadravati vodu kao otopinu. Da bi se sprijeilo stvaranje
hidrata moe se dodati male koliine antifriza (metanola, etanola).
Ne smije se nita dodavati teretu bez posebnog odobrenja., jer npr.
samo litra na 2000 tona tereta moe ga uiniti komercijalno
neispravnim kada je dodan i trajanje njegove aktivnosti,
reakcija tereta samog sa sobom (self-reaction)
Najei oblik ovakve reakcije je polimerizacija, (polimerizacija je
proces kojim se molekule nezasienih spojeva spajaju u jednake
sastave ali vee molekularne mase, polimere-makromolekule), koja
31
moe biti inicirana prisutnou malih koliina drugih tereta ili
metala. Polimerizacijom se oslobaa toplina i ubrzava reakcija.
Prema IMO kodeksu teretima koji mogu reagirati sami sa sobom
dodaju se tzv. inhibitori. O dodatku inhibitora treba imati potvrdu
(certifikat) koji sadri:
koliinu inhibitora,
n datum kada je dodan i trajanje njegove aktivnosti,
n mjere koje je potrebno poduzeti ako putovanje due traje nego
je trajanje inhibitora,
n temperaturne granice koje ograniavaju djelovanje inhibitora,
Ako se tokom putovanja dodaje inhibitor to treba uiniti prema
uputstvu isporuioca tereta.
Za neke terete ne postoje inhibitori polimerizacije (etilen oksid). Takvi
se tereti moraju voziti pod inertnim plinom (uz manje od 2%
kisika)
reakcija sa zrakom
Imo kodeks zahtjeva da se ti tereti moraju prevoziti pod inertnim
plinom, zbog toga to se neki tereti formiraju nestabilne spojeve s
kisikom.
reakcija s drugim teretima
Neki tereti mogu snano djelovati jedan s drugim. Radi toga treba
sprijeiti mijeanje takvih tereta. Zbog toga svako skladite mota
imati svoj poseban cjevovod. Pri krcanju dvaju razliitih treba
prouiti njihove karakteristike.
reakcija s drugim materijalima
Materijal koji se koristi (skladita, cjevovodi brtve) u sistemu treba biti
kompatibilan s teretom
korozija
Teret i inhibitori mogu uzrokovati koroziju. Radi toga IMO kodeks
predvia da svi materijali sistema moraju biti otporni na koroziju.
Korozivne tekuine mogu tetno djelovati na ljudski organizam, pa
je potrebno sprijeiti bilo kakav kontakt s teretom. Treba koristiti
odgovarajuu zatitnu odjeu
Obrazac 1. Certifikat o inhibitoru koji se izdaje brodu za prijevoz Mnogi metali pri niskim temperaturama postaju tvri i manje elastini
tekueg tereta plina (i brodograevni elik), jer pad temperature mijenja kristalnu
Liquefied inhibitor information form strukturu materijala. Naglim hlaenjem dolazi do naprezanja zbog
To be completed before loading an inhibited cargo stezanja. Takav materijal ne moe podnijeti naprezanja i dolazi do
(ispunjava se prije krcanja inhibiranog tereta) loma. Takav se lom zove krhki lom. Neki materijali (aluminij,
neki elici, bakar, nikal) upravo pri niskim temperaturama postaju
SHIP (Brod)
otporniji, pa se takvi materijali ugrauju tamo gdje dolazi do
DATE(datum) ........
direktnog kontakta s hladnim teretom.
PORT & BERTH (Luka upisa)
TIME(Vrijeme) ......... proputanje (Spillage)
1. Correct tehnical name Zbog opasnosti od krhkog loma i opasnosti za osoblje treba sprijeiti
cargo proputanje tereta. Osim toga proputanjem izlaze otrovne pare pa
(Ispravan tehniki naziv tereta) treba u obavezno tom sluaju koristiti aparate za disanje. Zbog
2. Correct tehnical name of mogueg proputanja pod sve spojeve treba postaviti sakupljae
inhibitor... tekuina. Iz sakupljaa je mogue isparavanje, osim ako sakuplja
(Ispravan tehniki naziv inhibitora) nema odvod tekuine. Ako se ukapljena tekuina razlijeva u more
3. Amount of inhibitor razvija se velika koliina pare, koje mogu izazvati poar i ugroziti
added zdravlje ljudi. Na ovu mogunost treba paziti prilikom rastavljanja
(Koliina dodanog inhibitora) cijevi za pretovar.
4. Date added Kod proputanja ili izlijevanja tekuina treba :
(Datum dodavanja) 1. Identificirati tekuinu,
5. Expected lifetime of 2. Utvrditi otrovnost koliki je TLV (Treshold Limit Value)
inhibitor.. 3. Usporediti temperaturu zapaljivosti s temperaturom okoline. Ako
(oekivano trajanje inhibitora) je temperatura okoline vea, stvaraju se zapaljive pare.
6. Any temperature limitations affecting 4. Usporediti relativnu gustou da li je vea ili manja od 1, da li e
inhibitor plivati na povrini vode ili ne.
(Temperatura ogranienja djelovanja inhibitora) 5. Provjeriti topivost u vodi i da li tekuina reagira s vodom.
7. Action to be taken if voyage exceeds efective 6. Utvrditi relativnu gustou para da li je vea ili manja od 1, tj.dali
lifetime of inhibitor e se pare uzdizati ili spustiti na zemlju.
(Mjere koje treba poduzeti ako putovanje traje vie od oekivanog 7. Utvrditi dali postoji izvor paljenja. Temperatura paljenja mnogih
djelovanja inhibitora) tekuih kemikalija su nie od 54 0C, dok je kod iskre i igice oko
IF above informations not supplied, cargo should be refused (imco 800C.
Codes 18. 1. 2) 8. Utvrditi smjer vjetra.

For shore (Signed) For ship (Signed)

pothlaivanje (Cooldown)
Naglim pothlaivanjem zbog tzv. termikog oka mogu nastati
Uinci niskih temperatura oteenja (krhki lom i sl.). Da ne doe do toga opremu je prije
1. krhki lom (Britle Fracture) poetka ukrcaja/iskrcaja potrebno pothladiti.

32
 Hladna mjesta (Cold Spots)
Izolacija koja okruuje tankove tereta sprjeava da temperatura eline
brodske konstrukcije padne ispod doputene. Pojavi formiranje
snijega (hladna mjesta) ukazuju na oteenje izolacije. U tom
sluaju ugroeno mjesto treba hladiti vodom., ili susjedni prostor
ispuniti balastom, odnosno djelovati sustavom grijanja (ako ga ima).
formiranje leda (Ice Formation)
Zbog niskih temperatura prisutna vlaga i pare za purgiranje u sustavu
moe kondenzirati i formirati led. Prisutnost leda moe dovesti do
blokiranja crpki, ventila i sl. Formiranje leda sprjeava se
dodavanjem antifriza.
tlak
Kao to je poznato plinovi se mogu prevoziti kao
tekuine pod tlakom i pri temperaturi okoline (brod pod tlakom),
pri atmosferskim tlakom (pothlaen brod),
pod tlakom i pri snienoj temperaturi (polupothlaenen brod)
Svako poveanje temperature poveava isparavanje a time i porast tlaka
i obrnuto smanjenje temperatura stvara kondenzaciju a time i pad
tlaka.
Na LPG brodovima tankovi pod tlakom su graeni tako da mogu
podnijeti tlak radi promjene temperature. Talk u tankovima se
odrava izgaranjem isparenog dijela u propulzorskom sustavu ili
isputanjem u atmosferu. Ovo se regulira sustavom sigurnosnih
ventila za kontrolu tlaka.
Osim toga na mjestima gdje bi teret mogao biti zarobljen (cjevovodi)
moraju se ugraditi sigurnosni ventili koji e kod porasta tlaka
omoguiti vraanje tereta u tank. Sustav za kontrolu tlaka treba
ispravno odravati.
Talkovi u tankovima tereta
Tlak u tankovima tereta treba se odravati iznad atmosferskog kako bi
se sprijeilo ulaz zraka i stvaranje zapaljivih smjesa. U tanku koji
sadri samo pare teret ili inertni plin takoer treba drati pod
predtlakom.
Hidraulini udar (Presure surge)
Nagli porast tlaka u cjevovodu (hidraulini udar) moe nastati ako se
ventili otvaraju ili zatvaraju prebrzo. Zbog toga moe doi do
33
oteenja sustava cjevovoda. Svi ventili su izvedeni tako da se mogu
u sluaju potrebe brzo zatvoriti. Ipak vrijeme zatvaranja jo uvijek
mora biti u granicama da se izbjegne hidraulini udar u cjevovodu.
Karakteristike prijevoza i prekrcaja plina
Karakteristike plina:
Prozirna tekuina nalik vodi, bez okusa i mirisa.
Gustoa mu je priblino upola manja od vode, u plinovitom stanju pri
atmosferskom tlaku.
Nema korozivna svojstva i nije toksian.
U tekuem stanju nije eksplozivan.
Opasnosti i rizici kod prijevoza plina:
vrlo niske temperature: UPP se ukapljuje pri atmosferskom tlaku na
temperaturi od -162C, kada postaje tekuina
Pri isparavanju nastaje oblak plina koji je dobro vidljiv. Zagrijavanjem plina
proces isparavanja se ubrzava, plin postaje laki od zraka i podie se uvis.
Zapaljiv postaje pri koncentraciji u zraku izmeu 5,3% i 14% i tada su mogui
poari ije su karakteristike posljedica velike koliine gorive tvari.
U tekuem stanju ukapljeni plin nije opasan, osim pri duem izravnom dodiru
zbog opasnosti od smrzavanja.
Karakteristike prijevoza i prekrcaja plina
Niska temperatura kapljevine moe prouzroiti oteenje okolnih
konstrukcija i postrojenja.
Kod razlijevanja iri prostorom poput svake druge tekuine.
U dodiru s ukapljenim plinom povrinski sloj zemlje smrznut e se nakon
dvije do tri minute i usporiti hlapljenje, dok e proces tei ravnomjerno na
vodi koja ima veu toplinsku provodljivost.
U odgovarajuem omjeru ukapljenog prirodnog plina i vode moe doi do
vrlo brze izmjene agregatnog stanja koja u znatnoj mjeri nalikuje eksploziji.
Najvee opasnosti povezane s karakteristikama ukapljenog plina su poar i
eksplozija i to kao posljedica neke druge nesree, npr. sudara ili nasukanja.
Izvan toga, ako su ispunjeni svi tehniki preduvjeti propisani meunarodnim
konvencijama i pravilima klasifikacijskih drutava, do njihovog ostvarenja ne
moe doi (ili je vjerojatnost njihovog ostvarenja zanemarivo mala)
Opasnosti vezane uz UPP brodove
1. Vrlo niske temperature
opasnost za ljude (opekline), a
opasnost za materijale koji ne podnose vrlo niske temperature, tj. materijale
koji gube svoje mehanike sposobnosti na vrlo niskim temperaturama i
postaju lomljivi.
Iz oiglednih ekonomskih razloga, brodovi za prijevoz ukapljenog prirodnog
plina nisu u potpunosti izraeni od materijala koji dobro podnose vrlo niske
temperature. Trup broda, paluba i nadgrade izraeni su od ugljinih elika,
koji nije materijal koji podnosi vrlo niske temperature.
2. Curenje UPP-a i izljevi
Potencijalni rizici vezani su za utjecaj tako niske temperature na okoli, a isto
tako za stvaranje plinskog oblaka koji se stvara zbog brzog pretvaranja
ukapljenog PP-a u plin, to moe dovesti do
opasnosti od zapaljenja (samo ako je koncentracija plina u zraku izmeu 5 i
15% zapremine). Na otvorenom zraku zapaljenje dovodi do deflagracije, tj.
polagane kemijske reakcije brzine od nekoliko metara u sekundi; uinak do
kojeg dolazi je termalna radijacija bez udarnog vala.
3. Zapaljenje
dovodi do brzog irenja od nekoliko desetaka metara u sekundi; uinak do
kojeg tada dolazi jest termalna radijacija i udarni val s nekoliko milibara vieg
tlaka.
Bio bi potreban tlak koji je vei od barem 150 do 200 milibara u periodu
duljem od jedne sekunde za oteenje objekata s kojima se otprilike moe
usporedit brod za prijevoz UPP-a.
4. U sluaju izljeva UPP-a u more,
5. interakcija izmeu UPP-a i morske vode moe, pod odreenim uvjetima
(dovoljna koliina UPP-a i vrlo velika brzina) dovesti do ok vala zbog
gotovo trenutanog pretvaranja UPP-a u plin; preveliki tlak moe dosei
nekoliko desetaka milibara 50 m dalje od izvora nevezano za brzinu
istjecanja izljeva UPP-a. To dovodi do znatne buke, no bez radijacije.
6. Uinci prevelikog tlaka i zbog isparavanja
UPP-a dolazi do stvaranja plina; takav se plin stvoren zagrijavanjem mora
ukloniti kako bi se izbjegao preveliki tlak posebno u obalnim tankovima za
pohranjivanje.
Opasnost od poara i eksplozije
Dva osnovna uzroka poara:
34
Poar na brodu u plovidbi
poari u strojarnici
poari na nadgrau broda i
Vjerojatnost nastupa poara prve grupe jednaka je vjerojatnosti nastupa
poara za bilo koju drugu vrstu brodova.
Poari koji su vezani za prekrcajni sustav tereta ili curenje tereta.
Poar vezan za ukapljeni plin kao teret UPP brodova je dogaaj vrlo male
vjerojatnosti i do danas nema sluaja gdje je UPP brod izgubljen, a da je uzrok
izravno vezan za njegov teret.
Mjere opreza i postupci ukrcaja/iskrcaja UPP-a
Operateri u pogonima za ukapljeni prirodni plin na obali (postrojenjima za
ukapljivanje, UPP terminalima) odreuju, u suradnji s brodarima i posadom
brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, pravila i postupke vezane za
sigurnost koji se odnose na dolazak broda te operacije ukrcaja/iskrcaja
ukapljenog prirodnog plina, i postupke vezane za sigurnost.
Ova pravila i procedure vezane za sluaj izvanrednog dogaaja (praenje
ukrcaja/iskrcaja, pokretanje ili cak prekidanje sustava za ukrcaj). Oni takoer
omoguuju sustavno ili povremeno testiranje sigurnosti sustava.
kod prijevoza plina:
vrlo niske temperature: UPP se ukapljuje pri atmosferskom tlaku na
temperaturi od -162C, kada postaje tekuina
Pri isparavanju nastaje oblak plina koji je dobro vidljiv. Zagrijavanjem plina
proces isparavanja se ubrzava, plin postaje laki od zraka i podie se uvis.
Zapaljiv postaje pri koncentraciji u zraku izmeu 5,3% i 14% i tada su
mogui poari ije su karakteristike posljedica velike koliine gorive tvari.
U tekuem stanju ukapljeni plin nije opasan, osim pri duem izravnom dodiru
zbog opasnosti od smrzavanja.
Niska temperatura kapljevine moe prouzroiti oteenje okolnih
konstrukcija i postrojenja.
Kod razlijevanja iri prostorom poput svake druge tekuine.
Opasnosti i rizici kod prijevoza plina:
U dodiru s ukapljenim plinom povrinski sloj zemlje smrznut e se nakon
dvije do tri minute i usporiti hlapljenje, dok e proces tei ravnomjerno na
vodi koja ima veu toplinsku
provodljivost.
U odgovarajuem omjeru ukapljenog prirodnog plina i vode moe doi do
vrlo brze izmjene agregatnog stanja koja u znatnoj mjeri nalikuje eksploziji.
Najvee opasnosti povezane s karakteristikama ukapljenog plina su poar i
eksplozija i to kao posljedica neke druge nesree, npr. sudara ili nasukanja.
Izvan toga, ako su ispunjeni svi tehniki preduvjeti propisani meunarodnim
konvencijama i pravilima klasifikacijskih drutava, do njihovog ostvarenja ne
moe doi (ili je vjerojatnost njihovog ostvarenja zanemarivo mala)

Ope karakteristike Etilen

Ope karakteristike nekih vanijih tereta Topivostu vodi Netopiv u vodi

Re S vodom Nema
ak S zrakom
Ope karakteristike Propan butan Eksplozivna smjesa
tiv
n ostalo
Topivostu vodi Netopiv u vodi Izgled Bezbojan plin, duboko pothlaen
Re S vodom Nema Miris Slabo sladunjaav
ak S zrakom Eksplozivna smjesa
tiv Zapaljivost Lako zapaljiv
n ostalo
Bezbojan, pod tlakom ukapljen Od smrzotina. Narkorik, guenje
Izgled (pomanjkanje kisika)
Zdravstvena opasnost
Miris Slabo osjetan Zatitna sredstva Dini aparat,
Zapaljivost Lako zapaljiv zatitno odijelo
Od smrzotina, guenje
(pomanjkanje kisika)
Zdravstvena opasnost
Zatitna sredstva Dini aparat, Ope karakteristike Etilen - diklorid
zatitno odijelo
Topivostu vodi Netopiv u vodi
Ope karakteristike i Butan Re S vodom Nema
ak S zrakom Nema op.
Topivostu vodi Netopiv u vodi tiv
n ostalo
Re S vodom Nema Izgled Bistra bezbojna tekuina
ak S zrakom Eksplozivna smjesa Miris Karakteristian, kao kloroform
tiv
n ostalo
Zapaljivost Lako zapaljiv
Izgled Bezbojan, pod tlakom ukapljen
Miris Slabo osjetan, sladunjaav Nadraaj oiju, koe i dinih organa,
Zdravstvena opasnost oteenja jetre i bubrega
Zapaljivost Lako zapaljiv Zatitna sredstva Dini aparat,
Od smrzotina, guenje zatitno odijelo

Zdravstvena opasnost
(pomanjkanje kisika) 35
Zatitna sredstva Dini aparat,
zatitno odijelo
Ope karakteristike Propilen Ope karakteristike Klor

Topivostu vodi Netopiv u vodi Topivostu vodi Slabo topiv u vodi

Re S vodom Nema
Re S vodom Nema
ak S zrakom Eksplozivna smjesa ak
tiv S zrakom Nema op.
ostalo tiv
n ostalo Korozija
n
Izgled Bezbojan plin, duboko pothlaen
Izgled uto-zelen plin
Miris Slabo osjetan
Miris Otar, zaguljiv
Zapaljivost Lako zapaljiv
Zapaljivost Nije zapaljiv
Od smrzotina, guenje (pomanjkanje
Zdravstvena opasnost kisika) Od smrzotina, jaki nadraaj dinih
Zatitna sredstva Dini aparat, Zdravstvena opasnost organa, oiju, koe
zatitno odijelo Zatitna sredstva Dini aparat,
zatitno odijelo

Ope karakteristike Vinil klorid

Topivostu vodi Slabo topiv u vodi Ope karakteristike Solna kiselina

Re S vodom Nema
ak Topivostu vodi Nije higroskopna
S zrakom Eksplozivna smjesa
tiv
n ostalo Re S vodom Zagrijava se
Izgled Bezbojan, pod tlakom ukapljen ak S zrakom Nema op.
tiv
Miris Sladunjaav n ostalo Nagriza metale
Lako zapaljiv Izgled Bezbojna do svjetlouta tekuina
Zapaljivost
Miris Osjetan
Od smrzotina, nadraivanje dinih
Zdravstvena opasnost organa, guenje (pomanjkanje kisika) Zapaljivost Nije zapaljiva
Zatitna sredstva Dini aparat,
zatitno odijelo Opasna oteenja koe, oiju i dinih
Zdravstvena opasnost putova
Zatitna sredstva Naoale, plastine ili gumene
36
rukavice,pregaa i izme
 Ope karakteristike Natrijeva luina Prijevoz plinovitih goriva
Topivostu vodi Topivost u vodi - jaka Propan-butan
Reak S vodom Nema op. reakcije
tivno S zrakom Prije gaenja obavezno zatvoriti
Nema op.
st Mjere i postupci propusno mjesto. Upotrijebiti suhi
ostalo S lakim met (Zn i Al) stvara plin praskavac
prah, i CO2, za vei pjenu ili
Izgled Bezbojna ulj.tekuina nalik elat. Poar rasprenu vodu spremnik hladiti
Miris Bez mirisa vodom
proputanje
Zapaljivost Udaljiti izvore paljenja, udaljiti se
Nije zapaljiva
uz vjetar, pokuati zatvoriti
Mogua teka dinih putova i probavnih oteenje
Zdravstvena opasnost organa, oteenja koe, oiju Kontakt Ispirati vodom 15 min
Zatitna sredstva Komplet zatitno odijelo, zatitne naoale
oi Isprati vodom, odjeu skinuti,
smrzotine zaviti zavojem
koa Na zrak, dati umjetno disanje, zvati
lijenika
Udisanje

Ope karakteristike Ugljini tetraklorid

Prijevoz plinovitih goriva
Topivostu vodi

Re S vodom
Nije higroskopan
Nema op. reakcije, korozija
I-Butan
ak S zrakom Nema op.
tiv Prije gaenja obavezno zatvoriti
n ostalo Oksidirajue, mogu se razviti opasni plinovi Mjere i postupci propusno mjesto. Upotrijebiti suhi
Izgled Bezbojna tekuina prah, i CO2, za vei pjenu ili
Poar rasprenu vodu spremnik hladiti
Miris Osjetan slatkast miris
vodom
Zapaljivost Nije zapaljiv
proputanje
Udaljiti izvore paljenja udaljiti se
Otrovan, udisanjem i upijanjem kroz kou, uz vjetar pokuati zatvoriti
Zdravstvena opasnost narkotik, nadraaj oiju oteenje
Zatitna sredstva Dini aparat, Kontakt Ispirati vodom 15 min
naoale, plastine ili gumene rukavice Isprati vodom, odjeu skinuti,
37 oi
smrzotine zaviti ne trljati
koa Na zrak, dati umjetno disanje, zvati
lijenika
Udisanje
 Prijevoz plinovitih goriva
Etilen - diklorid
Upotrijebiti suhi prah, i
Mjere i postupci CO2, za vei pjenu ili
rasprenu vodu. Spremnik
Prijevoz plinovitih goriva Poar
hladiti vodom
proputanje Udaljiti izvore paljenja
Etilen udaljiti se uz vjetar
pokuati odstraniti i isprati
Prije gaenja obavezno zatvoriti Kontakt prolivenu tekuinu
Mjere i postupci propusno mjesto. Upotrijebiti Ispirati vodom 15 min
suhi prah, i CO2, za vei pjenu oi
Poar ili rasprenu vodu spremnik
Isprati vodom, odjeu
hladiti vodom koa skinuti
proputanje Na zrak, umjetno disanje,
Udaljiti izvore paljenja udaljiti Udisanje
se uz vjetar pokuati zatvoriti kisik, zvati lijenika
oteenje
Kontakt Ispirati vodom 15 min
oi Isprati vodom, odjeu skinuti
smrzotine zaviti ne trljati
koa Na zrak, dati umjetno disanje,
zvati lijenika
Udisanje

Prijevoz plinovitih goriva

Propilen
Prije gaenja obavezno
Mjere i postupci zatvoriti propusno mjesto.
Upotrebiti suhi prah, i CO2,
Poar za vei pjenu ili rasprenu
vodu spremnik hladiti vodom
proputanje
Udaljiti izvore paljenja
udaljiti se uz vjetar pokuati
zatvoriti oteenje
Kontakt Ispirati vodom 15 min
oi Isprati vodom, odjeu
skinuti, smrzotine zaviti ne
koa trljati
Na zrak, umjetno disanje,
Udisanje kisik, zvati lijenika

38 Prijevoz plinovitih goriva

Vinil klorid

Prijevoz plinovitih goriva
Klor
Negoriv, ukloniti brod iz
Mjere i postupci zone poara. Ako nije
Poar mogue hladiti vodom za
sprjeavanje pov.tlaka
proputanje
Udaljiti se uz vjetar.
Pokuati zatvoriti mjesto
proputanja, ne prskati
Kontakt
vodom
oi Ispirati vodom 15 min
koa Isprati vodom, odjeu
skinuti
Udisanje
Na zrak, dati umjetno
disanje, zvati lijenika
Solna kiselina
Ukloniti brod iz zone
Mjere i postupci
poara. Ako nije mogue
hladiti vodom
Poar
Odstraniti i isprati
proputanje
prolivenu tekuinu. Ako
kiselina otjee u vodu
obavijestiti nadlene
Kontakt
Ispirati vodom 15 min
oi
Isprati s dosta vode
koa odjeu odmah skinuti
Na zrak, dati umjetno
Udisanje
disanje, zvati lijenika
39
Natrijeva luina
Ne gori, ali moe stvarati
Mjere i postupci (s Al i Zn) praskav plin.
Poar Potrebno je luinu
razblaiti s dosta vode
proputanje Pokuati zatvoriti
oteenje. Ako luina
otjee u vodu obavijestiti
Kontakt potroae
Ispirati vodom 15 min
oi
Isprati vodom, odjeu
koa skinuti, ozlijede ne zaviti
ve prekriti ster.
Udisanje materijalom
Na zrak, dati umjetno
disanje, zvati lijenika
Ugljini tetraklorid
Nije zapaljiv, ali pri povienoj
Mjere i postupci temp. stvara otrovne plinove,
ukoliko je spremnik izloen
Poar
pove.temp hladiti vodom
proputanje Udaljiti izvore paljenja,
pokuati zatvoriti oteenje.
Ako otjee obavijestiti
Kontakt nadlene
Ispirati vodom 10 min
oi
Isprati s dosta vode odjeu
koa odmah skinuti
Zvati lijenika ako je udisao
Udisanje
pare, mirno leati zbog
zak.djelovanja
 Utjecaj ukapljenih plinova na
zdravlje
Iritanse (nadraljivce) podraaji dinih organa
udisanjem otrovnih para i plinova
Asfiktanse (zaguljivce) oduzimaju koliinu kisika
u zraku nedostaje kisika te uzrokuju guenje
Prema nainu djelovanja
ukapljeni se plinovi mogu se
podijeliti na :
Anestetike (opojne) - opojno djeluju na modane
stanice
Sustavne otrove (krvne otrove) djeluju otrovno na
organe putem krvotoka (ozlijede) ili uzimanjem hrane
preko probavnog trakta ili udisanjem
Utjecaj ukapljenih plinova na
zdravlje
Iritanse (nadraljivce) Dini aparat
Asfiktanse (zaguljivce) Dini aparat i
detektor kisika
Mjere zatite i oprema
Anestetike (opojne) - dini aparat
Sustavne otrove (krvne otrove) Komplet
zatitno odijelo dini aparat i zatitno
odijelo gumene izme i gumene rukavice
40
Najvea koliina otrovne tvari u zraku koja se dozvoljava koja ne bi
smjela negativno negativno utjecati na zdravlje ljudi naziva se
maksimalno dozvoljena koncentracija, engl TLV (Treshold
limited value). Izvjesne promjene mogu se pokazati ali se one pri
odmoru od 16 sati moraju potpuno izbaciti iz organizma. Mora
se znati da naporniji rad poveava i opasnost po zdravlje
Ispitivanje koliine otrovnih para i plinova obavlja se
detektorom plina
Za pare i plinove izraava se teinski tj. mg/m3, ili volumenski cm3
/m3 a za tekuine
Ispitivanje koliine kisika u prostor utvruje se indikatorom
kisika
Teret koji se prevoze u rashlaenom stanju
Tereti u smrznutom stanju
Smrzavanje ispod - 8C sprijeava razvoj mikroorganizama. To
produuje trajanje proizvoda i njegov transport u duem vremenu.
Prije ukrcaja skladita (komore) treba pripremiti. To ukljuuje potpuno
ienje te predhlaivanje. Predhlaivanje zapoeti 48 sati prije a
dovesti na potrebnu temp. predhlaivanja 24 sata prije ukrcaja. Prije
hlaenja je potrebno :
U odvodne cijevi uliti 26% kalcijev klorid koji se smrzava kod -30C.
Provjeriti grijae u odvodnim cijevima
Zatvoriti pristupe vanjskog zraka
Provjeriti ventilatore.
Prije ukrcaja provjeriti kvalitet tereta. Teret vie temperature od -
12C ne smije se krcati bez odobrenja i potpisa krcatelja.
Provjeriti vanjski izgled pakiranja.
Prilikom krcanja :
Zatititi teret od direktnog izlaganju suncu,
Provjeravati temp. u skladitu,
 U sluaju poveanja tempereture u skladitu zaustaviti krcanje i
zapoeti s hlaenjem
Nakon ukrcaja rashladne ureaje ukljuiti na max. rad dok se ne Tereti u smrznutom stanju
postigne odgovarajue temperatura

temperature kod pojedinih vrsta mesa

Temp C
Teret koji se prevoze u rashlaenom Hlaeno meso -1,5 do -2
stanju Svinjetina bez kosti -18 do - 25
Rashladni
teret moe biti Govedina bez kosti -18 do - 25

Svinjske polovice -15 do - 20

Ovetina -18 do - 25

Duboko smrznut do Smrznut do 8C Svje od 2C do

40C + 12C Tereti u smrznutom stanju
temperature kod pojedinih vrsta ribe
Meso i riba Voe, povre, jaja, mlijeko
i ml.preraevine, mast i Temp C

Usoljena riba -18 do - 25

Riba u komadu -18 do - 25

Riblji fileti -18 do - 25

Hobotnice, lignje -18 do - 25

Jastozi i kampi -18 do - 25

41
 Limun
Temperatur Od +4 do +11C
Teret koji se prevoze u rashlaenom a prijevoza
Toka -1,5C
stanju
Voe
zamrzavanja
Duina 1-6 mjeseci
dkladitenja
Doputeni 0,5%
CO2
Tropsko Sadraj oko 89%
Agrumi Jezgriavo vode
voe
voe Pakiranje Omot u papir i pakiranje u sanduke od boxborda

Ventiliranje Da (etilen)
svjeirak treba cirkulirati oko kutija
Limuni, Jabuke, Banane, Posebna Beru se i prevoze zeleni
Narane, Kruke, Avokado, napomena
Grejpfrut Breskve, Kivi, Najee Pljesan (plava) razvija se dodirom i (zelena) viom temperaturom
, Marelice, Mango, kvarenje
Mandarin Nektarine, Ananas,
e, Groe,
Dinje,
Papaja Narane
Lubenice Temperatura Od +1 do + 7C ovisno o vrsti (Afrike i Izraelske pri
prijevoza vioj temt)
Toka zamrzavanja - 1C

Duina dkladitenja 1 4 mjeseca

Vano ! Doputeni CO2 0,5%

Agrume uvijek krcati u prethlaeni Sadraj vode 85 90%

prostor ! Pakiranje Omot u papir i pakiranje u sanduke od boxborda

Ventiliranje Da (etilen)
svjeirak treba cirkulirati oko kutija
Posebna napomena Beru se i prevoze jestive (zrele)

Najee kvarenje Pljesan (plava) razvija se dodirom i (zelena) viom

temperaturom

42
 Grejpfruit Vano !
Temperatura prijevoza Od +10 do +16C
Jezgriavo voe, krcati u prethlaeni prostor

Toka zamrzavanja - 1,5C Jabuke

Temperatu Od 0,5 do +4,6C
Duina dkladitenja 6 10 tjedana ra
prijevoza
Toka -1,5C
zamrzavanj
Doputeni CO2 0,5
a
Duina 3-6 mjeseci
Sadraj vode 85 90% dkladitenj
a
Doputeni 0,5% do 2%
CO2
Pakiranje Omot u papir i pakiranje u sanduke od boxborda
Sadraj oko 85%
vode
Ventiliranje Da (etilen) Pakiranje Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije
svjeirak treba cirkulirati oko kutija
Ventiliranje Da (etilen)
Posebna napomena svjeirak treba cirkulirati oko kutija
Posebna Beru se i prevoze zrele. Slagati razliite vrste u razliita skladita.
Najee kvarenje Pljesan (plava) razvija se dodirom i (zelena) viom napomena Razliite vrste razliito brzo sazrijevaju i u to vrijeme etilen
oslobaaju mogu tetno djelovati na drugu vrstu
temperaturom Najee
Nezrelo ubrana jabuka se smeura, udarena truli.
kvarenje

Mandarine
Temperatura prijevoza Od +0,5 do +3,5C Kruke
Temperatura Od -1,5C do 0,5C
Toka zamrzavanja - 1,5C prijevoza
Toka - 2C do 2,5%C
Duina dkladitenja 3 5 tjedana zamrzavanja
Duina 2 7 mjeseca
Doputeni CO2 0,5% dkladitenja
Doputeni CO2 0,5% do 2%
Sadraj vode Oko 87 %
Sadraj vode oko 83%
Pakiranje Omot u papir i pakiranje u sanduke od boxborda
Pakiranje Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije
Ventiliranje Da (etilen)
svjeirak treba cirkulirati oko kutija Ventiliranje Da (etilen)
Posebna napomena Beru se i prevoze jestive (zrele) svjeirak treba cirkulirati oko kutija

Posebna napomena Beru se i prevoze tvrde i zelene. Nie temperature usporavaju

Najee kvarenje Osjetljive na zelenau plijesan dozrijevanje.
Najee kvarenje Zrela i mekana kruka ne smije se krcati.

43
 Kruke Marelice
Temperatura Od -1,5C do 0,5C
prijevoza Temperatura prijevoza Od +0,5 do +3,5C
Toka - 2C do 2,5%C
Toka zamrzavanja - 2C
zamrzavanja
Duina 2 7 mjeseca
dkladitenja Duina dkladitenja 14 20 dana
Doputeni CO2 0,5% do 2%
Doputeni CO2 0,5%
Sadraj vode oko 83% Sadraj vode oko 85 %

Pakiranje Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije Pakiranje Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije ili
sanduke
Ventiliranje Da (etilen) Ventiliranje Da (etilen)
svjeirak treba cirkulirati oko kutija svjeirak treba cirkulirati oko kutija
Posebna napomena Beru se i neto prije potpune zrelosti.
Posebna napomena Beru se i prevoze tvrde i zelene. Nie temperature usporavaju
dozrijevanje.
Najee kvarenje Osjetljive na kvarenje pogotovo poveanjem
Najee kvarenje Zrela i mekana kruka ne smije se krcati. preporuene temperature.

Breskve Groe
Temperatura Od 0,5 do +4,6C
Temperatura prijevoza Od +10 do +16C prijevoza
Toka -2C do 4C
Toka zamrzavanja - 1C zamrzavanja
Duina 3-8 tjedana AM , 3-6 tjedana EU
Duina dkladitenja 2 4 tjedana dkladitenja
Doputeni CO2 2%
Doputeni CO2 2%
Sadraj vode oko 82%
Sadraj vode oko 89%
Pakiranje Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije
Pakiranje Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije ili
sanduke Ventiliranje Da (etilen)
Ventiliranje Da (etilen) svjeirak treba cirkulirati oko kutija
svjeirak treba cirkulirati oko kutija Posebna napomena Vrlo je osjetljivo na vlagu. Mokro groe ne smije se krcati
Posebna napomena Poveanjem temperature brzo dozrijevaju siva plijesan.
Najee kvarenje Bere se i prevozi zrelo. Protiv plijesni moe se koristiti
Najee kvarenje Osjetljive na kvarenje pogotovo poveanjem zapraivanje SO2
preporuene temperature.

44
 Lubenice Tropsko voe
Temperatura Od +4,5C do 10C Tropsko voe krcati u prethlaeni prostor
prijevoza
Toka 0,5%C Banane
zamrzavanja Temperatura +12C
Duina 2 7 mjeseca prijevoza brod mora imati i rashladni i ureaj za grijanje
dkladitenja Toka
zamrzavanja
Doputeni CO2 0,6% Duina 3-8 tjedana
dkladitenja
Sadraj vode oko 83% Doputeni CO2 2%

Sadraj vode oko 82%

Pakiranje kutije
Pakiranje Grozdovi ili kartobske kutije
Ventiliranje Jaki proizvoa etilena pa se ne smije slagati s drugim voem.
Provoditi jaku ventilaciju, jer etilen pospjeuje dozrijevanje Ventiliranje Da (etilen)
svjeirak treba cirkulirati oko kutija jer poveanje etilena
Posebna Nie temperature usporavaju dozrijevanje. pospjeuje dozrijevanje
Posebna ute i zrele banane ne smiju se krcati. Oteene palete i
napomena
napomena sanduke zamjeniti !
Najee Zrela i mekana kruka ne smije se krcati.
kvarenje Najee kvarenje Ako je peteljka crna i pljesniva znai da je voe staro !

Dinje
Temperatura Od +3C Avokado
prijevoza Temperatura Od +7C do 13C
prijevoza
Toka - 1C
zamrzavanja Toka 0,5C
Duina 2 4 tjedana zamrzavanja
dkladitenja Duina 2 4 tjedna
Doputeni CO2 0,6% dkladitenja
Doputeni CO2 0,5%
Sadraj vode oko 89%
Sadraj vode oko 65%
Pakiranje kutije
Pakiranje kutije
Ventiliranje Jaki proizvoa etilena pa se ne smije slagati s drugim voem. Ventiliranje Jaki proizvoa CO2 i etilen sto pospjeuje dozrijevanje, pa je
Provoditi jaku ventilaciju, jer etilen pospjeuje dozrijevanje ventiliranje neophodno.
Posebna Posebna Tamnjenje ploda oko kotice i pojava tamnih pruga na mesu
napomena napomena znak je preniske temperature.
Najee
kvarenje Najee kvarenje Osjetljivost na prehlaivanje na temp. ispod 4,5C

45
 Ananas i papaja
Kivi
Temperatura Od +7 do 13C
prijevoza

Temperatura Oko 0C (do +1C) Toka zamrzavanja - 1C

prijevoza
Duina dkladitenja 3 4 tjedana
Toka 1C
zamrzavanja
Duina 3 4 mjeseca Doputeni CO2 2%
dkladitenja
Sadraj vode oko 80 - 85%
Doputeni CO2 0,5%

Sadraj vode oko 86%

Pakiranje Limenke u sanducima , kutije

Pakiranje Pakira se u kutije u 1-2 sloja Ventiliranje Da

Ventiliranje U prisustvu etilena kivi omeka i bre dozrijeva, pa ga se ne Posebna napomena

smije prevoziti s ostalim voem, koje ispusta vee koliine
etilena (kruke jabuke) Najee kvarenje Osjetljivost na prehlaivanje i na meh oteenja.
Posebna U skladitu drati veu koliinu >90% vlanosti jer u
napomena protivnom kivi se sui i gubi na teini.
Najee
kvarenje

Mango
Temperatura Florida +11 do 12C i orijental +5C do +7C
prijevoza
Toka zamrzavanja 1C

Duina dkladitenja 2 3 tjedna Florida i 5-6 tjedana Oriental

Doputeni CO2 2%

Sadraj vode oko 82%

Pakiranje kutije

Ventiliranje Da

Posebna napomena .

Najee kvarenje

46
 Sirevi
Mlijeni proizvodi i jaja Temperat Oko 0C
ura
prijevoza
Toka Ovisi o vrsti
zamrzavan
maslac ja
Duina Od 2 mjeseca do 2 godine
skladitenj
sirevi a vlaga
Rel. Ovisi o vrsti

jaja Sadraj Ovisi o vrsti

vode
Pakiranje Pakiranje u kartonske kutije ili sanduke

Ventiliranj Da
e
Posebna Sireva ima vie vrsta (izmeu 600 i 700) , tvrdi polutvrdi meki i sirevi za
napomena mazanje. Neki se prevoze svjei, ili u procesu dozrijevanja. Uvjete prijevoza
treba dogovoriti s naruiocem.
Najee Ne mjeati pojedine vrste sireva, jer razliite vrste zahtjevaju razliiti

Maslac kvarenje tretman.

Temperatu Oko 0C
Jaja
ra Temper Od 0 do -1C
prijevoza
Toka -1C atura
zamrzavan prijevoz
Toka - 2C
ja a
Duina 4 - 6 tjedana zamrza
skladitenj vanja
a vlaga
Duina 4 6 mjeseci
Rel. Oko 70 ali ne preko 85 %
skladit
Sadraj oko 16 % enja
vode Rel. 75 % - 80% previsok postotak uzrokuje razvoj pljesni
Pakiranje Pergament papir i alu-folija. Pakiranje mora biti kvalitetno zbog vlaga
oksidacije i promjene boje. Sadraj oko 66 %
Ventiliranj Da vode
e Pakiran Kartonski kalupi unutar kartonske kutije.
Posebna Osim zbog neprikladnog pakiranja promjena boje moe biti je
napomena uzrokovana dehidracijom i infekcijom od pljesni i bakterija. Ventilir Da
Najee Zbog apsorpcije mirisa ne slagati s jabukama, jagodama, limunom, anje
kvarenje sirom ili drugim slinim. Skladita drati zamraena. Posebna Jaja preko ljuske apsorbiraju mirise, pa skladita moraju udovoljavati higijenskim
napome uvjetima. Vei postotak vlanosti zraka uzrokuje pojavu pljesni koja preko
na porozne ljuske uzrokuje kvarenje.
Naje Prije iskrcaja pri visokoj vanjskoj temperaturi mogua je kondenzacija (znojenje),
e to moe biti uzrok kvarenja
kvarenj

47
 Mrkva
Povre Temperatur Oko 0C
a prijevoza
Toka -1, 2C
zamrzavanj
a
Duina 5 9 mjeseca
krompir skladitenja
Doputeni 0,5%
mrkva CO2
Rel. vlaga 95 %i vie
salata
Sadraj oko 88 %
luk vode
Pakiranje Pakiranje u kartonske kutije ili sanduke
rajica Ventiliranje Da zbog osjetljivosti na etilen ne smije ju se slagati s teretima koji
isputaju etilen
Posebna Treba stalno kontrolirati termperaturu. Temperature nie od -1C
napomena moe uzrokovati opekline. Jedanput smrznut teret a kasnije povelana
temperatura pogoduje razvoj pljesni.
Najee Oteena mjesta na mrkvi i no korjenu pogodna su mjesta za stvaranje
kvarenje pljesni.

Salata
Krompir
Temperatur Od +0 do +1C
Temperatur Konzumni oko 10C
a prijevoza
a prijevoza Sjemenski oko 5C
Toka - 0,5C
Toka -1C
zamrzavanj
zamrzavanj
a
a
Duina Duina 3 5 tjedana
skladitenja skladitenja
Doputeni Doputeni 0,5 do najvier 1%
CO2 CO2
Rel. vlaga Rel. vlaga 95 % i vie

Sadraj oko 85 % Sadraj oko 95 %

vode vode
Pakiranje Jutene vree i jutene vreena paletama Pakiranje Vakum pakovanja u kartonskim kutijama ili boxboard gajbama.
Ventiliranje Da Ventiliranje
Posebna Prije dolaska u luku postepeno prilagoavanje temperatur u Posebna Prevozi se neposredno nakon branja.
napomena skladitu s vanjskom temperaturom, da se sprijei kondenzacija na napomena
Najee teretu Najee
kvarenje Ne slagati vie od 9 vrea po visini. Skladita drati zamraena. kvarenje

48
 Luk
Temperatur 0d 0 do 8C
Ostali tereti
a prijevoza
Toka - 0,3C
zamrzavanj
a
Duina 2 - 8 mjeseci itarice i sjemenke
skladitenja
Doputeni 2% Ria
CO2
Rel. vlaga to manja rel.vlaga Brano
Sadraj oko 87 % Kava
vode
Pakiranje Vree ili kutije
Ventiliranje
Posebna Zbog intenzivnog mirisa ne skladititi.
napomena Prevelika temperatura i visoka relativna vlaga uzrokuju klijanje
Najee Prehlaene lukovice su omekane i izgledaju prazne.
kvarenje

Rajica itarice i sjemenke

Tempera Od +10 do +12C
tura Krca se U rasutom stanju ili u vreama odnosno kombinirano.
prijevoz
Toka - 0,5C
a
zamrzav Faktor slaganja 1,30 m3 / t
anja
Duina 2 3 tjedna
skladite Pripreme prije Skladita moraju biti suha ! Priprema skladita, ienje,
ukrcaja odmaivanje, uperenje kaljunih poklopaca. Ako brod nije
nja
Dopute 0,5%
graen kao bulk, izgraditi pregrade prema zahtjevima IMO-a.
ni CO2
Rel. 90 % Mjere za Nadzor nad krcanjem posebno pri kraju radi poravnavanja i
vlaga vrijeme ukrcaja ispunjavanja cijelog prostora. Ako se krca vie vrsta treba ih
Sadraj oko 93 % separirati nenategnutim platnom
vode Mjere za vrijeme Teret dobro ventilirati. Podatke o tome upisivati u brodski
Pakiranj Omot u papir i pakiranje u kartonske kutije ili sanduke
prijevoza dnevnik
e
Ventilira Da (etilen)
Preporuke Vlano i nezrelo ito i sjemenje ne smije se krcati. Vlani teret
nje svjeirak treba cirkulirati oko kutija
se poveava obujam, zagrijava se i trune. Vlaga vea od 25%
Posebna Beru se i prevoze zelene ili neto prije potpune zrelosti. Pravilno skladitenje na
odreenoj prikladnoj temperaturi omoguava proces dozrijevanja
uzrokuje klijanje, a vee od 17% zagrijavanje i kvarenje.
napome
Opasnost Od pomicanja i li irenja (bubrenja) kod vlanog tereta.
na
Najee Osjetljive na mehanika oteenja.
Do pomicanja dolazi zbog sleginjanja (30cm i vie)
kvarenje Ne smiju se prehladiti !

49
 Ria Kava
Krca se Sirova u vreama
Krca se Oljutena 75% i neoljutena 25% Samo u vreama.
Faktor 1,7 - 2,1 m3 / t
Faktor Zavisno od vrste i kree se od slaganja
slaganja 1,8 - 2 m3 / t
Pripreme Skladita moraju biti suha !
Pripreme prije Na podnice i dodire s eljezom (oroavanje) staviti sture od prije ukrcaja Vlaga oteruje kavu, kaja radi toga poprima poseban miris.
Priprema skladita, ienje, stavljanje na podnice podlogu od drva na
ukrcaja bambusa.
gredicama, iznad stovova osigurati dovoljnu visinu
Mjere za Osigurati slaganje (gradnja-uzduno-popreno-vertikalnih tunela) Mjere za
vrijeme ukrcaja koje osigurava dobro provjetravanje. vrijeme Ne krcati zajedno s teretima koji isputaju neugodne mirise.
ukrcaja
Mjere za vrijeme Teret dobro ventilirati. I podatke o tome upisivati u brodski Mjere za Teret dobro ventilirati. I podatke o tome upisivati u brodski
prijevoza dnevnik vrijeme dnevnik. Pri tome voditi rauna o temp. rosita.
prijevoza
Preporuke Ne tediti na separacijskom materijalu! Preporuke Zadnji sloj (ispod sponja) pokriti s nepromoivim platnom
Svaka ria ispura dosta vlage i gubi na teini od oko 3%. (kondenzacija)
Opasnost Vlana ria se zagrijava kvari se i brzo trune, zaudara. Opasnost
Zatitni materijal mora biti suh !

Brano
Krca se Vree ili bave
Ostali tereti
Faktor 1,7 6 m3 / t
slaganja
Pripreme prije Skladita moraju biti suha !
ukrcaja Vlaga i strani mirisi oteruju brano. Ne vie od 14 % vlage.
Priprema skladita, ienje, stavljanje na podnice podlogu od drva na
koe
Mjere za
gredicama, iznad stovova osigurati dovoljnu visinu
Ne krcati zajedno s teretima koji isputaju neugodne mirise. Ne vuna
vrijeme krcati direktno na podnice ili naslanjati na stjenkeeljezne
ukrcaja konstrukcije. pamuk
Mjere za Teret dobro ventilirati. I podatke o tome upisivati u brodski
vrijeme dnevnik. Pri tome voditi rauna o temp. rosita eer
prijevoza
Preporuke Zadnji sloj (ispod sponja) pokriti s nepromoivim platnom
(kondenzacija)
Opasnost
Zatitni materijal mora biti suh !

50
 Koe Pamuk
Krca se Bale zamotane u jutano platno.
Krca se Suhe u balama, soljene i vlane u bavama ili rasuto
Faktor Visoke gustoe 1,4 -1,7 m3 /t Presane 3,6 m3/t
Faktor 1,95 - 2,8 m3 / t slaganja
slaganja
Pripreme Pripremiti dosta zatitnog matereijala. Priprema skladita, ienje,
Pripreme prije Vlane koe isputaju dosta vode, pa stonove cjevovode i kaljue
prije ukrcaja odmaivanje,
ukrcaja i oistiti.
Mjere za
Mjere za Kod ukrcaja ne smiju se koristiti kuke. Ne smiju doi u dodir s vrijeme asnoe uzrokuju s pamukom samozagrijavanje pa nikad ne krcati s
vrijeme eljezom ili hrastovim drvom. ukrcaja uljima, ili slinim teretom
ukrcaja
Mjere za Osigurati stalnu ventilaciju, ako nije stalna i dobra ventilacija a vrijeme ukrcaja i treba poduzeti mjere :
vrijeme koa e se pokvariti. Kadgod se moe otvarati grotla. Mjere za
prijevoza vrijeme . Vatrogasni ureaji spremni za upotrebu
Preporuke Vlane i suhe se koe ne smiju slagati zajedno prijevoza
Preporuke .Poduzeti
Istaknuti oznakeprotiv
sve mjere "zabranjeno
poara puenje"
Opasnost Zbog jakih mirisa ne slagati s drugim teretom.
Opasnost .Spada
Dimnjake
u opasnezatititi ianom
terete zbog mreom
opasnosti od poara

Vuna
Krca se Bale zamotane u jutano platno.

Faktor slaganja 3,6 - 5,7 m3/t

Pripreme prije Pripremiti dosta zatitnog matereijala. Priprema skladita,

ukrcaja ienje, odmaivanje,

Mjere za Ne slagat s masnim i uljenim teretom, lojem ili lanom.

vrijeme ukrcaja Paziti da ne doe u dodir s materlom lako gori. Ne krcati mokru
ili vlanu vunu. Ne krcati s kukuruzom ili tertom sklonom
samozagrijavanju.
Mjere za
vrijeme
prijevoza
Preporuke Poduzeti sve mjere protiv poara

Opasnost Samozagrijavanje i samozapaljenje.

51
 MDK -maksimalno doputena koncetracija.
eer p.p.m part per milion predstavlja odnos koliine otrovne tvari i
Krca se U vreama ili rasuto, rafiniran i nerafiniran. medija u kojem je prisutna otrovna tvar. Za tekuene mg/l, a za
plinove g/m3.
Faktor Suhi vree 1,3 m3 /t Ph vrijednost jedinica za mjerenje kiselosti
slaganja Suhi rasuto 1,2m3/t 7 neutralno
<7 kiselo (od 0-7 kiseline)
Pripreme Pripremiti dosta zatitnog matereijala. Priprema skladita, ienje, >7 - lunato 8od 7-14 luine)
prije odmaivanje,
ukrcaja LPG - liqid petrol gas
Mjere za
vrijeme
Osjetljivost na vlagu (zgrudavanje). Skladita moraju biti suha. Ne
krcati po vlanom i kiovitom vremenu.!
LNG -liquid natural gas
ukrcaja TEU (Twenty feef Equivalent Unit)jedinica 20 kontejnera s
Mjere za Osjetljivost na vlagu (zgrudavanje). Radi toga treba osigurati pravilnu volumenom 36,23 m3.
vrijeme ventilaciju. Ostaci tereta uzrokovati e koroziju, pa skl. nakon
prijevoza iskrcaja treba isprati najprije morskom pa slatkom vodom.
Preporuke Moe se zapaliti iskrenjem iz vana. Teko se gasi i to s posebnim
kem.sredstvima ili treba poplaviti cijelo skladite. Pri fermentaciji
oslobaaju se opasni plinovi po zdravlje.
Opasnost

Skraenice i pojmovi koje se susreu

kod prijevoza robe
ATEST je garancija da je roba napravljena u granicama
standarada. (kod nas standarde propisuje Dravni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo).
EAN -code Europian Article Numbering. Predstavlja sustav
ifriranja u europi. Datira od 1977. Jo ga nazivaju i BAR kod
Namjera je da se roba prati od proizvodnje preko skladitenja,
transporta do potronje. Pojavio se u dvije verzije i to: Kraa
verzija EAN 8 (prefiks/ifra/kontrolni broj/ zbroj 8) i dua verzija
EAN 13 (prefiks/ifra/kontrolni broj/individualna ifra/ zbroj 13).
Mora biti postavljen na uoljivo mjesto (donji desni kut ili na
posebnom privjesku).
ISO International Standard Organisation
52