Professional Documents
Culture Documents
Kompresori PDF
Kompresori PDF
Kompresori PDF
TEORIJA KOMPRESORA
Kompresori su ureaji koji tlae plin ili paru na vii tlak poveavajui im energetsku razinu.
Mogu se podijeliti po nainu rada, izvedbi kuita, po dobavi, po radnim tlakovima ili po
granicama primjene.
1. Po nainu rada
1
Poluhermetiko i hermetiko motor zajedno s kompresorom u zajednikom kuitu;
3. Po dobavi
Mali (do 10 m3/min), srednji (10 do 100 m3/min), veliki (iznad 100 m3/min).
4. Po radnim tlakovim
Puhaljke za konane tlakove do 3 bar (ispiranje motora, dobava zraka za visoke pei i sl.),
Srednjetlani kompresori 10 do 150 bar (uputni zrak, kemijska i naftna industrija i sl.),
Visokotlani kompresori 200 do 2500 bar (kemijska industrija, industrijski plinovi pod
tlakom i sl.).
2
5. Po granici primjene
2. OSNOVNI IZRAZI
a1 USIS
1 2 KOMPRESIJA
2 b ISTISKIVANJE na tlaku p2
3
V2
Izotermna kompresija (iz) treba najmanji rad (odvoenjem topline se smanjuje volumen)
4
Slika 2.4: Izentropska kompresija
5
STUPANJ DOBAVE KOMPRESORA (GUBICI)
d 2
Teoretska dobava kompresora: Vt = Vs zn = szn m3 / s ,
4
2 - utjecaj pada tlaka p1 kod usisavanja ovisi o karakteristikama usisnog ventila koji
p1
uzrokuje pad tlaka; 2 = 1 .
p1
3 - utjecaj zagrijavanja kod usisa ovisi o nainu hlaenja, kompresijskom omjeru p2/p1
te eksponentu politrope n. Izraunava se empirijskim
izrazima.
Ukupni stupanj dobave se kree od 0,6 do 0,97 (ovisno o tipu kompresora). Na njega utjee:
- broj okretaja (kasnije otvaranje i zatvaranje ventila zbog tromosti) svaki kompresor
ima optimalni broj okretaja.
6
STUPNJEVI DJELOVANJA
Zbog gore navedenih gubitaka stvarni proces je loiji od idealnog (izentropskog), zbog vika
rada za politropsku kompresiju, otpora u ventilima, zagrijavanja, proputanja, nedovoljnog
hlaenja kod viestupanjskih kompresora.
Pis
Oznaava se indiciranim izentropskim stupnjem djelovanja: is i = ,
Pi
d 2
Pi - indicirana snaga; Pi = pi sn .
4
Izentropski stupanj djelovanja usporeuje odnos idealne snage i snage na vratilu (sadri u
Pis
sebi mehaniki stupanj djelovanja) : is = .
Pe
7
VIESTUPANJSKA KOMPRESIJA
8
Uteda u radu
9
3. RAZVODNI SUSTAVI KOMPRESORA
Izvedbe ventila
10
masu, debljina ovisi o veliini ploice i tlaku (od 0,8 do 4 mm). Moe biti iz jednog
komada s rasporima ili od vie ploica (manja masa).
3. Opruge uloga im je to bre zatvaranje ventila, a ne smiju davati preveliki otpor pri
otvaranju. Ublaavaju udarac ploice u odbojnik.
4. Odbojnik ograniava podizaj i pridrava opruge, a esto i vodi ploice (od lj.
eljeza ili elika).
Lamelni ventili
Najee kod manjih stapnih kompresora rashladnih ureaja.
Ventilna ploa ima provrte usisnog i tlanog ventila. Ploice su tanke i elastine i ne
zahtijevaju dodatne opruge. Podizaj je ogranien stremenom uvrenim na ventilnu plou.
11
Slika 3.3: Lamelni ventili stapnog kompresora
Ravnostrujni ventili
Uklanjaju nedostatak pada tlaka i volumetrijskih gubitaka zbog naglog skretanja plina (2 puta
po 90 stupnjeva), kao kod lamelnih ili ventila s ravnim ili koncentrinim rasporima.
Smanjuju gubitke kanali i ploice su gotovo okomiti na ventilski sklop u smjeru plina.
Ventilne ploice su uvrene samim segmentima.
Imaju manje gubitke priguivanja.
Deblja je ventilna ploa pa kompresor ima vei tetni prostor, a time i slabiji volumetrijski
stupanj djelovanja.
12
Slika 3.5: Ravnostrujni ventil okruglog presjeka
Etani ventili
Kod viestupanjskih kompresora kod kojih nema prostora za smjetaj ventila.
Imaju dva ili vie usisnih ili tlanih ventila smjetenih jedan iznad drugog. Tako se na maloj
tlocrtnoj povrini ostvaruju velike povrine presjeka, ali se poveava tetni prostor.
Zahtjevi za ventile:
- Masa ploice to manja (manje sile otvaranja i zatvaranja udarac ploice manji),
- Presjeci to vei (manji pad tlaka),
- Mala dimenzije ugradnje,
- to vea sigurnost i trajnost.
13
4. REGULACIJA RADA (DOBAVE) STAPNIH KOMRESORA
Potrebna (trenutna) dobava nije jednaka onoj za koju je odabran kod rashladnih kompresora
ovisi o trenutnom rashladnom optereenju. Slino je i kod ostalih sustava stlaenog zraka gdje
je potrebna regulacija dobave.
V = V t = VS n z t m3
Vidi se da dobava ovisi o vremenu rada kompresora (t), stapajnom volumenu (Vs), brzini
vrtnje (n), broju cilindara (z) i stupnju dobave ().
Razlikujemo:
- Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda kompresor radi u praznom hodu (kod
viestupanjskih kompresora se to radi samo na niskotlanom stupnju).
14
Slika 4.2: Otvoren usisni ventil (vod)
15
- Regulacija iskljuivanjem pojedinih cilindara kod viestupanjskih kompresora
potrebno provesti na svim cilindrima, ovisno o broju cilindara.
16
5. IZVEDBE STAPNIH KOMPRESORA
Prema nainu izvedbe, smjetaju i primjeni osnovnih elemenata (cilindar, stap, ventili, stapni
mehanizam i kuite);
dvoradni stojei
jednoradni
jednoradni dvoradni
leei leei jednoradni
stojei
V - izvedba W - izvedba
Linijske izvedba kompresora
17
IZVEDBE VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA
Slika5.2: Izvedba s vie cilindara (3 cilindra ine 1. stupanj, dok 1 ini 2. stupanj) pogodno
za serijsku gradnju jeftinije
Slika 5.3: Izvedba s cilindrima razliitog promjera (smanjuje se broj cilindara pogodno za
manje kompresore)
Nedostaci:
a - izvedba sile na stapu udvostruene zbog istovremenog odvijanja kompresije ili usisa u
oba stupnja. Prvi stupanj granii s karterom pa je mogua poveana potronja mazivog ulja i
oneienje plina tim uljem.
b izvedba bolja to se tie rasporeda sila, prvi stupanj povoljnije smjeten, ali je
nepovoljniji za brtvljenje od izvedbe a.
c izvedba skuplja zbog potrebnog mehanizma s krinom glavom. Ima prednosti izvedbi a i
b, a nema njihove mane (prostor x nije predvien za kompresiju).
18
Slika 5.5: Izvedbe trostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima
19
Slika 5.7: Izvedbe peterostupanjskog kompresora sa stepenastim stapovima
20
Slika 5.10: Izvedbe esterostupanjskog kompresora s dva stepenasta stapa
Prirodno podmazivanje
Podmazivanje prskanjem ili uljnom maglom izdanak na ojnici okretanjem zahvaa ulje u
karteru te ga raspri u maglu koja prodire u sva mjesta gdje je potrebno podmazivanje i
brtvljenje.
21
kroz provrt vratila kojim se dovodi do leajeva. Na kraju ulje izlazi iz leteih leajeva
koljenastog vratila te se uslijed rotacije raspruje stvarajui uljnu maglu koja podmazuje
glavne leajeve i cilindre.
Prisilno podmazivanje
Najee preko zupaste pumpe privjeene na koljenasto vratilo. Ulje se preko regulatora
tlaka razvodi provrtima do glavnih i leteih leajeva, a esto i kroz ojnicu do leajeva
osovinice stapa. Kod veih sustava ugraeni su jo filtri ulja, kontrolni ventili, rashladnici
ulja, sigurnosni ventili, sustav za automatsko gaenje u sluaju pada tlaka ulja.
ULJA ZA KOMPRESORE
22
1/3 je smanjena koliina dobave (manje ulja cijedi kroz cjevovod, manja mogunost poara)
te produuju interval izmjene. Postoje nekoliko vrsta kompresorskih sintetskih ulja:
Fosfatni esteri dobra vatrootporna svojstva i pokazala su se kao dobra kompresorska ulja
Polialkalni glikoli mogu biti topivi ili netopivi u vodi. Uz pravilni odabir viskoziteta
pokazala su se dobra, ali nisu vatrootporna.
7. ROTORNI KOMPRESORI
4R e
Uz izraz f max = , dobava lamelnih kompresora je:
m
V = m f max l n = 4 R e l n m3 / s
23
m broj lamela l duljina rotora n brzina vrtnje [s-1]
e ekscentrinost rotora (R - r) r promjer rotora R promjer cilindra
24
7.3. (ROTORNI) KOMPRESORI S DVA ROTORA PUHALJKE; rotori se sinkrono
okreu, ne dodiruju se pa nije potrebno ni podmazivanje mogua dobava istog plina bez
ulja. Zbog stalno prisutnih malih raspora izmeu rotora vei su volumetriki gubici (rastu s
poveanjem omjera tlakova) primjena ograniena na kompresijske omjere x = 1,5 1,7.
a svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda 2 puta za 1 okretaj (I = 2),
b svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda 3 puta za 1 okretaj (I = 3).
25
Slika 7.4: Puhaljke s razliitim profilima presjeka rotora
26
7.4. VIJANI KOMPRESORI S DVA ROTORA
Izvodnice vie nisu pravci ve spirale raznih vrsta presjeka (rotori mogu imati 2 zuba i 2
lijeba, 4 zuba i 6 lijebova, 3 zuba i 4 lijeba ili 6 zuba i 8 lijebova). Rotor A se esto
naziva muki, a rotor B enski rotor.
Slika 7.7: Rotori vijanog kompresora (4 zuba i 6 lijebova) odnos brzine vrtnje A i B je
n2 6
=
n1 4
Usisni prikljuak je na jednoj strani, a tlani na drugoj strani kuita gledano po uzdunoj osi.
Kompresija se odvija u meuprostoru izmeu vijaka i kuita. Vijani kompresori mogu u
jednom stupnju raditi do kompresijskog omjera x = 3, a s dvostepenim do x = 3. Rotori se
mogu ne dodirivati (ne treba unutranje podmazivanje) ili se dodiruju (treba podmazivanje).
Kod rotora koji se podmazuju ulje ispunjava raspore izmeu rotora i kuita pa su mogui
kompresijski omjeri i do x = 8 9. Dobava se kree od 0,1 do 4 m3/s, a brzina vrtnje od 1500
30000 o/min.
27
Slika 7.8: Prikaz vijanog kompresora
28
Nedostaci:
- skupa obrada rotora sloenog oblika,
- ogranien i nepromjenjiv kompresijski omjer,
- troenje sinkronizacijskih zupanika,
- problemi oko hlaenja stroja bez unutranjeg podmazivanja.
Rashladni vijani kompresori rade s ubrizgavanjem ulja u radni prostor. Ono se obino vri
kroz otvore u zasunu za regulaciju dobave. Cirkulacija i tlaenje vri pumpom ulja koja
ujedno tlai ulje za podmazivanje leajeva i brtvenica kompresora. U tlanom vodu se mora
ugraditi odvaja ulja.
29
Slika 7.11: Regulacija dobave vijanog kompresora
7.5. VIJANI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM jedan glavni rotor u sprezi s dva
zaporna rotora u obliku diska. Mogu biti razliitog oblika koriste se u rashladnoj tehnici.
Pogonski - glavni rotor je u obliku spirale, a na obodu je cilindrinog oblika. Zaporni su rotori
identinog oblika (oblik diska) koji ulaze u utore glavnog rotora (pogonjeni su glavnim
rotorom). Osim manjih gubitaka trenja snaga se ne prenosi na zaporne rotore odatle naziv
jednorotorni.
30
Proces kompresije je prikazan na dlici;
Usisavanje otvoren utor glavnog rotora prema usisnoj komori punjenje plinom. Zub
zapornog rotora djeluje kao stap na usisu.
Kompresija okretanjem glavnog rotora utor zahvaa zub zapornog rotora A (zvjezdica) dok
je istovremeno pokriven cilindrinim kuitem glavnog rotora. Plinu zatvorenom izmeu
kuita, utora glavnog rotora i zuba zapornih rotora, se rotacijom smanjuje volumen, tj
komprimira se.
Istiskivanje zapoinje kada zarobljeni plin doe do tlanog otvora volumen utora se
smanjuje do minimuma.
31
Slika 7.15: Presjek s prikazanim poloajem zavojnica za razliite kutove vratila
32