Professional Documents
Culture Documents
Borovnica PDF
Borovnica PDF
Borovnica PDF
Regional Socio-Economic
Development Programme Poljoprivreda je primarna ljudska delatnost i njeno razvijanje ujedno
P Josif Pani Surdulica Optina Surdulica znai poboljanje kvaliteta ivota. Novouspostavljni AGRO-INFORMATIVNI
CENTAR SURDULICA eli da priblii nauna dostignua poljoprivrednim
gazdinstvima kao nosiocima odgovornosti za zdravu hranu i zdrav ivot.
1. Uvod
8 9
Jame se najveim delom pune supstratom u koliini od oko 50 l kome je Nega i zatita zasada borovnice u prvoj godini: Negom i zatitom u prvoj
poeljno dodati do 1/3 zemlje lakeg mehanikog sastava. Sadnja borovnice godini potrebno je zasad pripremiti za to veu i kvalitetniju rodnost u
se po pravilu vri runo, mada je mogue mehanizovati ovaj radni proces. godinama eksploatacije. Ove mere se uglavnom svode na okopavanje i runo
Najbolje je sadnju obavljati po oblanom vremenu ili u jutarnjim i plevljenje trave oko sadnice, navodnjavanje i zatitu od bolesti i tetoina.
poslepodnevnim asovima. Sadnice se sade malo dublje nego to su bile u Pomotehnike i agrotehnike mere u zasadima borovnice u rodu: Nega
rasadniku. Da bi redovi bili pravi, prethodno se du istih zatee kanap, pa se zasada u rodu obuhvata nekoliko agrotehnikih i pomotehnikih mera kako bi
sadnice postavljaju uz njega. Kontejnerske sadnice se mogu saditi tokom borovnica svake godine davala stabilan i kvalitetan prinosi to: prihranjivanje
itave sezone. Paljivo se presauju da bi supstrat oko korena ostao to zasada mineralnim ubrivima, odravanje zemljita, maliranje, rezidba,
kompaktniji. Balirane sadnice je najbolje saditi od oktobra pa sve dok navodnjavanje i odravanje zemljita u stanju optimalne vlanosti i zatita od
vremenski uslovi to dozvoljavaju. Prolenu sadnju obavljati na veim bolesti, tetoina i korova.
nadmorskim visinama i mestima gde postoji opasnost od pojave jakih Prihranjivanje se izvodi na osnovu stanja zasada i stvarnih potreba biljaka.
prolenih mrazeva. Odmah po sadnji treba izvriti srednje obilno zalivanje Priizvoenju ove mere mora se biti obazriv kako se nepravilnom primenom ne
svake sadnice. Neophodan preduslov uspene proizvodnje borovnice je bi izazvala promena pH vrednosti supstrata, to bi imalo negativni efekat po
postavljanje odgovarajueg sistema za zalivanje. sadnice. Za postizanje visokih i redovnih prinosa potrebno je ubrenje
organskim i mineralnim ubrivima. Svake tree godine treba koristiti stajnjak u
koliini od 30 t/ha. Borovnica dobro reaguje na azotna ubriva, ali se bolji
rezultati postiu upotrebom kompleksnih ubriva. U maju ili junu prve godine
posle sadnje treba koristiti po 50 60 g KAN-a po sadnici. ubrivo rasturiti na
25- 30 cm od sadnica borovnice. Posle stupanja zasada na rod treba koristiti
Priprema
kompleksna ubriva (NPK 8:12:26 + MgO) ili vokal (NPK 8:5:24 + MgO i
sadnica
gvoe) u koliini 400 500 kg/ha. ubrenje treba izvesti krajem novembra ili
poetkom decembra pre snega. Prihranjivanje KAN-om u koliini od 200 do
250 kg/ha izvoditi poetkom marta i krajem maja, s tim to se u prvom
terminu koristi 100 -150 kg/ha, a u drugom terminu 100 kg/ha.
10 11
Rezidba borovnice nema intenzivan karakter kao kod Mnogi proizvoai zanemaruju ulogu pela u gajenju ove vone vrste.
veine drugih vonih vrsta. Borovnica donosi rod na Brojnim ogledima je dokazano da sa unoenjem pelinjih drutava u zasade
letorastima iz prethodne vegetacije, a poinje da raa borovnice dolazi do bolje oplodnje, krupnijih i kvalitetnijih bobica a time i
druge godine posle sadnje. Najkrupniji i najkvalitetniji neuporedivo veeg roda. Na povrini od 0,20 ha dovoljno je unoenje jednog
plodovi su na bujnim letorastima. Poto veina sorti jakog pelinjeg drutva.
imaju sklonost da prerode, namee se potreba
uklanjanja jednog dela rodnog drveta putem rezidbe. Navodnjavanje: Navodnjavanju kao
Kod sorata sa tendencijom poleganja bonih neophodnoj meri kod plantanog gajenja
izdanaka namee se njihovo uklanjanje ili borovnice mora se posvetiti posebna panja.
prekraivanje, dok je kod sorata sa vertikalnim Pored obezbeenja dovoljnih koliina vode
izdancima potrebno proreivanje rodnih grana unutar mora se voditi rauna i o njenom kvalitetu,
buna. Po pravilu rezidba treba da je umerena i hemijskom sastavu, pH vrednosti i sadraju
prilagoena rodnom potencijalu i stanju svakog gvoa. Potrebne su este provere pH
buna ponaosob. Jaka rezidba koja se sastoji u vrednosti vode da ne bi dolo do promene
uklanjanju sitnih rodnih grana, uklanjanjanju pojedinih izdanaka buna i jakom kiselosti supstrata na kojem se borovnica gaji.
prekraivanju izdanaka dovodi do znatnog smanjenja prinosa, poveanja Visok sadraj gvoa u vodi za zalivanje moe da izazove na bobicama
krupnoe ploda i ranijeg zrenja.Ukoliko se eli postii kasnije zrenje rezidbu pojavu pega braon boje koje smanjuju trinu vrednost plodova.
treba svesti na najmanju meru. Uopteno govorei, otra rezidba borovnice
se ne preporuuje, sem u sluajevima jae regeneracije i obnavljanja Najkvalitetniji nain zalivanja se
bunova. Bujniji bunovi daju krupnije plodove i vei prinos, te ih zbog toga obezbeuje sistemom ''kap po
treba slabije orezati. Njima treba obezbediti odgovarajuu koliinu vode u kap''. Upotrebom ovog sistema
svako doba. Jaa rezidba se sprovodi kod slabijih bunova, na loijim najracionalnije se koristi voda,
zemljitima sa deficitom hrane i vlage. Sa rezidbom treba poeti tek u etvrtoj biljke se ne kvase po povrini
godini posle sadnje, kada se uklanjaju zakrljale grane pri osnovi buna. U lia ime se smanjuje opasnost
petoj godini treba uklanjati polomljene i suve grane. Rezidbu treba to vie od nastajanja i prenoenja
reducirati na nekoliko jaih rezova u cilju utede radne snage, pri emu se bolesti. Posebna pogodnost se
sve nepotrebne grane uklanjaju do osnove ili do neke bujne bone grane. ogleda u injenici da se pomou
Povijene bone izdanke takoe treba uklanjati. esto je potrebno vriti ''dozatora'' kroz sistem zajedno
smanjenje rodnog potencijala na 3 5 rodnih pupoljaka po grani. Jaina sa vodom mogu dodavati
rezidbe zavisi od broja rodnih pupoljaka po granici, to zavisi od uslova potrebne koliine lako
gajenja i sorte. Rezidbu treba sprovoditi posle prestanka opasnosti od poznih rastvorljivih ubriva (Haifa,
prolenih mrazeva. U principu rezidba se moe izvriti u svako doba posle Kemira i dr.). Mana ovog sistema je njegova velika osetljivost na mehanika
opadanja lia do zavretka cvetanja ukoliko je potrebno. oteenja i uticaj vremenskih uslova. Takoe, nedostatak je i ispiranje lako
pokretljivih elemenata (azot) iz zone kvaenja u dublje slojeve usled ega oni
bun borovnice sorte Bluecrop postaju nedostupni korenovom sistemu biljke. Navodnjavanje vetakom
Pre orezivanja Posle orezivanja kiom putem instaliranih stacionarnih ili pokretnih sistema ima brojne
prednosti. Ovi sistemi se odlikuju dugim vekom upotrebe, ne predstavljaju
smetnju pri izvoenju razliitih operacija u zasadu i veoma se efikasno mogu
upotrebiti pri zatiti zasada od poznih prolenih mrazeva. Posebno je
znaajna njegova uloga u stvaranju povoljnog mikroklimata u zasadu
(vlanosti vazduha koja se veoma povoljno odraava na kondiciono stanje
biljaka), to nije sluaj sa primenom sistema ''kap po kap''. Zbog ove i
injenice efikasne zatite od mraza, proizvoaima u ariljskoj optini
preporuujemo instaliranje oba sistema (''kap po kap'' i sistema za
navodnjavanje vetakom kiom).
12 13
Trei, nita manje efikasan sistem je navodnjavanje vodenim kolima kojim se Uslov uspenosti je da se ovaj program striktno sprovede. Posebno
zalivanje vri vrlo racionalno i kvalitetno. Sistem se sastoji od mini vodenih naglaavamo znaaj tretiranja zasada odmah nakon berbe, neprekidnog
topova koji prave neprekidno vodeno kolo ispod biljke. Prenik vodenog kola unitavanja korova i biljnih vai kao i pravilnog izbora sorte i parcele za
je obino jednak preniku korenovog sistema. Upotreba bilo kog od ova tri podizanje zasada, a naroito obezbeenje zdravog sadnog materijala.
sistema za navodnjavanje je u zavisnosti od spoljanje temperature, vlanosti
zemljita ili fenofaze u kojem se biljke nalaze.
Zatita borovnice od bolesti i tetoina i korova: Orijentacioni program integralne zatite borovnice
Borovnicu napadaju mnoge biljne bolesti i tetoine, koje mogu naneti velike
ekonomske tete, a u ekstremnim sluajevima dovesti i do propadanja
zasada. S obzirom da se borovnica u ariljskoj optini ne gaji u blioj i daljoj
okolini smanjena je mogunost postojanja vee koncentracije prirodnih Vreme
Gram ili
tetoina i bolesti. Zbog toga je vrlo vano zdravstveno stanje sadnica tretiranja B Bolesti i
Pesticidi
Koncentracija
ml na 100 Napomena
borovnice. Eventualna pojava bolesti i tetoina moe biti prouzrokovana i (faza tetoine primene
lit vode
zdravstveno neispravnim sadnicama. tete borovnici mogu naneti eriofidna razvoja)
Kupragin
grinja, cvetojed, smotavac ploda borovnice, lisni miner, titasta va i rutava Kretanje Prezimljujue forme
SC
Izvodi se na T
buba u vreme cvetanja. Krljavost bunova borovnice izaziva virus krljavosti vegetacija lisnih i titastih vaiju, 0,6% 600 iznad 70C.
ili
borovnice. Ukoliko se u zasadu primete takvi bunovi treba ih odmah iskriti i (bubrenje grinje, crveni pregalj, 0,5% 500 Okupati
Bakrocid
pupoljaka) bolesti izdanaka izdanke.
unititi i obratiti se proizvoau sadnica. Plamenjaa borovnice se javlja u 50 WP
vidu pega veliine 2 20 mm na granicama, liu i zelenim plodovima. Plamenjaa
Venturin
Zaraza moe biti jaa u uslovima poveane vlanosti (kinih godina) i vie SC 0,3% 300
Listanje borovnice(Phomopsis
+ 0,07% 70
temperature. Bolest se suzbija preparatima na bazi Kaptana (Venturin), spp.)
Benomil
Mankoceba (Ditan) i strobilurina. Ra stabla i lia borovnice moe naneti Quadris
velike tete ovoj voki. Ispoljava se u obliku mrkih pega veliine 2 -3 mm. Pojava
Bolesti izdanaka, lisne SC 0,075% 75 Preparati se
Pege se postepeno ire i mogu zahvatiti itav bun. Najvea opasnost preti cvetnih
vai, rutava buba + 0,05% 50 mogu meati
pupoljaka
krajem prolea i poetkom leta pri vlanom i toplom vremenu. Bolest utie na Decis
smanjenje prinosa i pogoranje kvaliteta plodova. Prouzrokova ove bolesti Mlaz usmeriti
se suzbija istim preparatima kao plamenjaa borovnice a rokovi primene se Bolesti stabla, monilioze u pravcu
Cvetanje Chorus 0,03% 30
cveta otvorenih
praktino podudaraju. Eriofidna grinja oteuje cvetne pupoljke borovnice za cvetova
vreme toplih zima. enka polae jaja u kasnu jesen u blizinu cvetnih -
pupoljaka. U prolee kada otopli larve se izlegu i napadnu otvorene pupoljke. - uobiajena
Kupragin
mera
Suzbijanje se izvodi u periodu izleganja larvi. Za suzbijanje se koristi galmin Odmah
SC
0,7% 700 * ako postoje
zajedno sa bakarnim oksihloridom. Grinja se moe suzbiti i akaricidima Bolesti izdanaka, grinje,
nakon uslovi za
(Omite, Ortus, Demitan) im se primeti prisustvo grinja. U vreme cvetanja se pregljevi *Folicur
berbe 0,15% 150 zaraze-
EM 50
moe pojaviti i rutava buba. Ako se primeti prisustvo tetoine treba postaviti WP
prouzrokovae
bele lovne klopke (lepljive Rebell bianco ili vizuelne, koje se do pola napune bolesti
vodenim rastvorom 1% deterdenta). Napomena: Ukoliko postoje uslovi za razvoj zaraze - prouzrokovaa bolesti (toplo vreme i padavine)
U cilju zatite borovnice u praksi se primenjuje metod integralne zatite, koji u tokom jeseni primeniti sistemine fungicide (Quadris, Folicur i sl.)
sutini pretpostavlja ogranienu primenu pesticida, uz istovremenu primenu
raznih preventivnih mera (zdrav sadni materijal, uvoenje otpornijih sorti,
blagovremena primena odreenih agrotehnikih mera i dr).
Orijentacioni program integralne zatite borovnice, obezbeuje efikasnu
zatitu borovnice kao i ispunjavanje zahteva Evropske unije, u pogledu
ostatka rezidua pesticida u plodovima.
14 15
Bolesti : Pegavost lista i stabla borovnice
Izazivai: Septoria albopunctata, Gloeosporium minus, Gloeocercospora
Plamenjaa borovnice inconspicua
izaziva : Phomopsis vaccinii
tetoine:
Oteenja izazvana grinjama
Monilija
izaziva: Monilinia vaccinii-corymbosi
Lisne vai
Alternaria
Izaziva: Alternaria
tenuissima
16 17
Nedostatak kalijuma Nedostatak gvoa Mree ujedno predstavljaju i veoma efikasnu
zatitu od ptica. Ptice predstavljaju znaajan
problem u gajenju borovnice.
Ukoliko na plantai ne postoji protivgradna ili
mrea za zatitu od ptica mera se sprovodi
pomou sprava koje proizvode zvukove
razliite vrste i intenziteta.
Za zatitu od divljih ivotinja, najefikasnije je
zasade zatititi ianom ogradom visine 1,5
Oteenja na plodu izazvana m po kojoj se na vrhu postavlja bodljikava
pticama ica.
Nedostatak magnezijuma Oteenja izazvana mrazom
5. Berba borovnice
Zatitna mrea
18 19
6. Trite i plasman 7. Koriena literatura :
Proizvodnja borovnice odlikuje se izrazito visokim stepenom robnosti-preko - Apply Pesticides Accurately And Safely.www.thisland.uiuc.edu .
95% od ubranih plodova u preraenom i sveem stanju plasira se na trite - Blueberry cultivat planting. http://mtngrv.missouristate.edu
(svetsko i unutranje). Izvoz borovnice, najveim delom u smrznutom stanju, - BLUEBERRY DISEASES IN MICHIGAN. Michigan State University
usmeren je uglavnom ka najrazvijenijim zemljama Evrope i SAD. Ova trita Extension Bulletin E-1731. By: D.C. Ramsdell Department of Botany &
zahtevaju visok kvalitet prizvoda od borovnice. Zbog toga je neophodan uslov Plant Pathology. Michigan State University Extension
za razvoj primarne proizvodnje ovog vrsta voa je postojanje kapaciteta za - Blueberry Facts that Affect Crop Management. http://www.
njihovu preradu, skladitenje i isporuku. Najvei deo borovnice u sveem i omafra.gov.on.ca
smrznutom stanju u zapadno evropskim-zemljama plasira se preko lanaca - Blueberry Facts. Michigan State University www.blueberries.msu.edu
hier-marketa gde se ostvaruju prosene cene od 1.50 USD/kg za sveu - dipl. ing. Aleksandar Leposavi. PROJEKAT UVOENJA
borovnicu, odnosno 2,70 USD/kg smrznute borovnice. Veliko interesovanje PLANTANOG GAJENJA KULTURE BOROVNICE U OPTINI
za ovu vonu kulturu dovodi do naglog irenja zasada u ileu, Poljskoj, i ARILJE. CENTAR ZA VOARSTVO AAK . 2005.
Rumuniji to e sigurno dovesti do poveanja ponude borovnice na svetskom - Economic Analysis of Producing Southern Highbush Blueberries in Soil
triti i nesumljivo do pada cena. in Georgia http://pubs.caes.uga.edu
- Factors used to convert purchased ounces to servings were obtained
from The Food Buying Guide for Child Nutrition Programs, U.S.
Department of Agriculture, Food and Nutrition Service, November 2001.
Organizacioni aspekti gajenja borovnice: Lokaliteti koji u pogledu - Fresh blueberries. Oregon Berry Packing Company. http://www.
pedoklimatskih osobina odgovaraju za gajenje borovnice u naoj zemlji oregonberry.com
najee su u planinskim i priplaninskim terenima esto dosta udaljeni od - Highbush Blueberry http://www.desert-tropicals.com
veih naseljenih mesta i bez dobre putne mree. To znaajno utie na - J. G. Williamson and P. M. Lyrene. Florida's Commercial Blueberry
poveanje trokova proizvodnje (prevoz radnika) i pad kvaliteta plodova zbog Industry. http://edis.ifas.ufl.edu
dugog transporta loim putevima. Poseban problem u gajenju borovnice u - John Strang, R. Terry Jones, Joe Masabni, Dwight Wolfe, John
naoj zemlji je i nedostatak iskustva i znanja kod proizvoaa o ovoj vrsti. Hartman, and Ric Bessin. Growing Highbush Blueberries in
Takoe, mali broj strunjaka ima iskustva u gajenju ove, po mnogo emu Kentucky.http://www.ca.uky.edu
specifine vrste jagodastog voa. - Our business is Growing. Delvin Farms. http://www.delvinfarms.com
- Pest Management . University of Saskatchewan. http://www.usask.ca
- Planting Blueberries. http://byteshuffler.com
- Prof dr Mihailo Nikoli. Poljoprrivredni fakultet, Beograd. Poljoprivredni
list - Izdanje - Br.26. http://www.poljoprivrednilist.co.yu
- The Diagnosis of Mineral Deficiencies in Plants by Visual Symptoms
by Thomas Wallace, M.C., D.Sc., A.I.C. University of Bristol Agricultural
and Horticulture Research Station, Long Ashton, Bristol
http://www.hbci.com
- The Harvest Farm Blueberries. http://www.aboutharvest.org
- U.S. Highbush Blueberry Council website. www.ushbc.org.
- , .. (1989): - .
a
20 21
Beleke :
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
22 23