Osnovna misao - Eshil poruuje ovjeanstvu da pravda, za kojom ljudi uvijek tee, nije

sila koja postoji izvan ljudi i koja e odmah doi na njihov poziv. Ona je u samim ljudima
koji je mogu stvoriti i poveavati strpljivim uenjem najvie vrline - mudre umjetnosti.

1. Prometejevo okivanje - Vlast, Sila i Hefest vode Prometeja da ga prikuju uz stijene i

da ga izoliraju od svijeta. Hefest nema ba preveliku volju da prikuje nevinu rtvu koja je
optuena pod kaznom da je pomagala ljudima, ali ga ipak okuje.

2. Dolazak Okeanida - Okeanide dolaze i govore Prometeju kako su one uz njega i kako
e mu uvijek pomagati. Na njihov upit zato je okovan, dobile su ve poznati odgovor da
je razlog taj to se Zeusu nije svialo njegovo pomaganje ljudima.

3. Dolazak Okeana - Okean dolazi i govori Prometeju da mu je on prijatelj i da e uvijek

stati na njegovu stranu, ali da bi ipak bilo pametno posluati Zeusa i prikloniti se
njegovim zakonima, a uza sve to ivjeti bez problema. Prometeju se Okeanovo
razmiljanje uope ne svia.

4. Dolazak Ije - K Prometeju dolazi Ija, nesuena Zeusova ena, koja je razoarana
svojom sudbinom i trai od Prometeja pomo koju e dobiti u kazivanju svoje daljne
sudbine. Prometej joj je rekao da je njegovo osloboenje u rukama njenih i Zeusovih
nasljednika.

5. Hermo u prepirci sa Prometejem - Po nagovoru Zeusa, k Prometeju dolazi Hermo,

glasnik i sin Zeusov, ne bi li doznao tajnu o Prometejevom osloboenju. Prometej to nije
nikako htio odati i Hermo je otiao uz napomenu Prometeju da e doivjeti nesretan
zavretak.

6. Bezdan - Ostvarila se Hermova procjena budunosti. Poeo je uas: vihori, munje,

gromovi; oblaci se vuku nebom, zemlja se trese. I rijei su postale djelom. Stijene su se
poele uruavati. Bezdan proguta sve.

Analiza likova

Prometej - On je jedini od bogova koji se toliko pribliio ljudima da mu je bilo lako

pripisati i ljudske osobine. Zato je i njegova patnja blia ljudima i moe ganuti. Naputen
od Zeusa, ljudski je rod bio osuen na neznanje i bijedu. Prometej je ljudskom rodu
donio vatru, izvor obrta i blagostanja. Pouio je ljude u obrtu i tako im osigurao sredstva
za ivot. Njegovao je i ljudski umni razvoj i time otvorio put prema napretku. Titan
Prometej, predstavnik starijeg pokoljenja bogova, uinio je sve to na vlastitu pogibao
predviajui otru Zeusovu reakciju. Po tome je Prometej, prema Eshilu, dobroinitelj i
spasitelj koji sam sebe rtvuje da bi spasio one koje iskreno voli. Njegov in ga
izjednauje sa idejom svih religija koje su ba takav lik postavile pred svoje vjernike.
Slobodoljubivi Prometej, kojemu su i najstranije muke drae od ropstva, postao je
utjelovljenje razuma i borac protiv svake sile koja hoe zarobiti ljudski duh. Postao je
simbol borbe za osloboenje i napredak ovjeanstva. Zato je prometejska misao uvijek
aktualna.

Zeus - On je bio bog bogova, tj. imao je vlast nad svima. On nije mogao trpjeti da mu se
netko suprostavlja. Vodio je svoj zakon vladanja. Mrzio je ljudsku populaciju i elio je
istrijebiti ljude i na njihovo mjesto staviti drutvo koje bi on napravio. Zeus je tiranin koji
dolazi na vlast poslije revolucije i nastoji uvrstiti apsolutistiku vlast. Sve mora biti
podreeno njegovim zakonima. On je spreman vladati silom i terorom. Zato se njegova
vlast oslanja na krvnika i na muenje. Tek kasnije, uei se na vlastitim pogrekama, i
Zeus je doao do spoznaje da sila raa silu i da moe vladati nad drugima samo onaj koji
je sposoban biti gospodarom svojih strasti. Zeus je smatrao da se Prometej malo previe
udaljio od njegovih zakona, i zato je bio kanjen sramotnom kaznom. Ipak, kada se
trebalo obraunati sa Prometejem, Zeus nije doao osobno, ve je poslao nekog od svojih
sluga. Zbog nekih Zeusovih reakcija, mogli bi ga prozvati ak i kukavicom, a ne ga samo
hvaliti. Vlast mu zasigurno nije bila oduzeta samo iz jednog jedinog razloga, a taj je da
su bogovi u Zeusovoj slubi i ljudi u ono vrijeme vrijeme previe strahovali od bogova i
bojali su im se suprotstaviti. U knjizi doznajemo kako je Zeus tek kasnije shvatio da ne
radi dobro za dobrobit svega. To znai da je u njemu ostalo i ono malo dobroga to je
potaknulo njegov moralni preobraaj.

Hefest - Sin Zeusov, on je jedan od dvojice Zeusovih sinova iz ovoga djela. Po mojem
miljenju njegov karakter je mnogo bolji nego karakter Herma, drugog Zeusovog sina.
Hefest nije okrutan. Dokaz za to je njegovo saaljevanje nad Prometejem prije nego ga
je morao prikovati. Da uza njega nije stajao Vlast, sluga Zeusov, Prometej moda nikada
ne bi bio prikovan. Hefest je vrlo osjeajna osoba, koja osjea prema mnogim osobama
ljubav i saaljenje. Njemu je bilo ao ljudi kada ih je njegov otac Zeus htio istrijebiti. On
bi moda bio i sasvim suprotnog karaktera od Zeusa da u njemu nije prevladao strah od
oca. Bez ikakve sumnje moemo slobodno rei da je Hefest u Okovanom Prometeju
pozitivna osoba.

Hermo - Sin Zeusov, on nije samo obian Zeusov glasnik, ve je on i Zeusov sin koji
strastveno brani oca. Za njega je Prometej poguban sofist i revolucionar koji ugroava
itav Olimp. Zato se on i obraa Prometeju izazovnim i uvredljivim rijeima, to se
pokazalo da nije pravi nain saznavanja tajne od Prometeja. Za karakterizaciju Herma
najbolje bi ga bilo usporediti sa Hefestom, takoer Zeusovim sinom. Za razliku od
Hefesta koji se saalijeva nad Prometejem, ovaj ne pokazuje niti malu dozu saaljevanja
nad njim. Dapae, on pokazuje vrlo veliku okrutnost prema njemu i iskoritava svoj
status na vrlo lo nain. Herma nije uope bilo briga za ljude, a najvei razlog toga je
veliki strah od Zeusa. Hermovo razmiljanje zacijelo je bilo da ako bude vjerni i pokorni
sluga Zeusov, imati e vrlo veliki poloaj i status i biti e mu vrlo ugodno u ivotu. Takvo
ponaanje moe se nazvati kukavikim. Hermo je jedan od negativnih likova u ovom
djelu.

Ija - Ki Inahova, ona je sva poderana, upava, neuredna, a na glavi ima dva kravlja
roga. Ona je jo jedna nevina rtva Zeusove zle udi. Zaetnica je roda od kojega je
morao potei Prometejev spasilac. Ona je vrlo njena i naivna i kao takva je rtva
Zeusovog egoizma. Njezina sudbina vrlo je slina sa Prometejevom sudbinom, ali su im
zato karakteri uvelike razliiti. Ija je dola u odreenim trenucima ak i do stanja
iznemoglosti elei se rastati od ivota na bilo kakav nain. Prometej joj ipak u tim
trenucima vraa volju za ivot govorei joj kako e doi i kraj te tragine sudbine i poeti
e ljepi dio ivota. Ona e nesvjesno postati borac protiv svoga neprijatelja Zeusa,
pomou svojih potomaka koji e zapravo biti Zeusova djeca. Tako e joj se napokon
ostvariti elja da dobije bitku sa Zeusom.

Vlast - Sluga Zeusov, jo jedan od negativnih likova iji je osnovni cilj sluiti Zeusu i
osigurati si na taj nain to bolji poloaj. On se pojavljuje na poetku tragedije gdje
nagovara Hefesta da prikuje Prometeja. Ondje se otkriva da pri trenutku kada je
Prometej bio okovan nije mogao sakriti svoju okrutnu zluradost. Po karakteristikama
bismo ga mogli usporediti sa Hermom. On nema uope svojega miljenja, jer su sve misli
to ih javno izrekne Zeus i njegove misli. On je osoba bez autoriteta i bez ikakvog
razmiljanja za njega moemo rei da je njegov ivot podreen nekome drugom, to je,
po mojem miljenju, neto najtee to ovjek moe doivjeti.

Okean - Titan, bog mora, bog koji se u razmiljanjima slae sa Prometejem tj. takoer
dri do toga da ljudi moraju imati barem nekakva prava. U tragediji Okean dolazi ba u
nezgodnom trenutku kao usluan savjetnik da nagovara Prometeja da se ponizi i pokori
Zeusu. Kako je ve navedeno, njegove misli i razmiljanja su gotovo ista kao i
Prometejeva koji je njegov prijatelj, ali se kod Okeana osjea puno vie osjeaja straha
prema Zeusu nego kod Prometeja koji uope nema tih strahova. U ovom djelu on je
pozitivan lik jer ima neka razmiljanja sukladna Prometejevim. Za njega ne moemo rei
da je negativan lik jer ipak svaka osoba ima pravo da osjea neke strahove prema
nekom, ali ti strahovi ne bi smjeli prijei u trajnu podreenost toj osobi.

Okeanide - Keri Okeanove, kroz njih je Eshil umjetniki prikazao mlade i njene
djevojke pune osjeaja. Njihova ljupkost i svjeina pune su mladenake naivnosti i drai.
No ljupkost Okeanida ima i loe strane. One smanjuju Prometejevu hrabrost i otpor time
to mu savjetuju pokornost. Uporno istiu da je svaki otpor uzaludan i da je Zeus
neumoljiv. Te naivne djevojke nisu svjesne da svojim postupkom postaju tetne. ini se
kao da je pjesnik htio prikazati kako enska njenost moe katkada biti pogubna za
muku odrjeitost. No kao kontrast Prometeju Okeanide jae istiu neslomivu
Prometejevu volju.

Barbari prepriavaju legende o toj planini (Mikal), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima grkih
pjesnika. Kau da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan te da Heraklo
nije mogao podnijeti da se s njime tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila
Prometejevim iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u pilji, koja se i danas
moe vidjeti na jednom obronku, Damis kae da njegovi okovi jo uvijek vise na stijeni, iako se
ne moe sa sigurnou rei od kojeg su materijala bili nainjeni. Neki kau da je bio okovan na
vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako
ih dijeli itav stadij (oko 2 km). Toliko je golem bio Prometej. No, stanovnici Kavkaza orlove
smatraju neprijateljima te vatrenim strijelama pale gnijezda koja oni svijaju meu stijenama i
postavljaju im zamke, izjavljujui kako time osveuju Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom matom
gospodari taj mit.