Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009.

(207216) Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10

Viki Jakaa Bori

Konzervatorski odjel u Zagrebu

Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10

Izvorni znanstveni rad Original scientific paper
Predan 15. 9. 2009. Prihvaen 15. 10. 2009.
UDK: 728.012.2(497.5 Zagreb)

Saetak
U tekstu se analiziraju nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opa-
tikoj 10 radi utvrivanja njezina izvornog izgleda. Definiranjem
prostorne koncepcije i sustava artikulacije proelja ove klasicistike
palae postaju ujedno jasnije i Bollove intervencije s kraja 19. stoljea,
kada se u njoj smjeta Odjel za bogotovlje i nastavu Zemaljske vlade.
Budui da je Brdari na svojim nacrtima prikazao stariju arhitektonsku
strukturu koja je integrirana u tijelo trokrilne palae, sasvim se jasno
razabire njezin utjecaj na koncepciju nove palae. Dakle, uz pomo
Brdarievih nacrta, ukljuujui do sada poznate materijale kao to su
Bollovi nacrti za adaptaciju, uspostavlja se graevni razvoj palae
od barokne kue iz 18. stoljea preko klasicistike palae do izmjena s
kraja 19. stoljea. S obzirom na poloaj palae na liniji srednjovjekovnog
obrambenog zida, njezina graevna geneza zanimljiva je i u kontekstu
preobrazbe i povezivanja grada s okolnim prostorom.

Kljune rijei: Aleksandar Brdari, palaa, Opatika 10, klasicizam, nacrti, trijem

Palaa u Opatikoj 10 sagraena je 1838. godine kao trokrilni
jednokatni objekt s izuzetnim poloajem na istonom rubu
gradekog platoa, du linije srednjovjekovnog obrambenog
zida. Svojim glavnim istonim krilom dio je kontinuiranog
poteza kua koje odreuju istonu fasadu Gornjega grada,
dok se bona krila pruaju du junog i sjevernog ruba
parcele, prema Opatikoj ulici. Njezina izvorna namjena
bila je stambena, meutim, u drugoj polovici 19. stoljea
iznajmljena je Banskomu stolu, a od 1892. udomljuje Odjel
za bogotovlje i nastavu, te prema Krnjavijevu programu
biva preureena kako bi prezentirala suvremenu hrvatsku
umjetnost i kulturu kao i temeljne vrijednosti i izvore
umjetnosti.1 Zbog prilagodbe ovoj reprezentativnoj namjeni
u razdoblju od 1882. do 1892. palaa doivljava izmjene u
interijeru i na proeljima. Do druge znaajne adaptacije dolo
je 1913./1914. godine, kada joj se dograuje kat.2 Usprkos
izmjenama korisnika palae, kontinuitet javne kulturne
namjene nije prekinut do dananjih dana. Naime, od 1962.
godine njezinim se prostorima koristi Institut za historiju
radnikog pokreta, a danas je tamo smjeten Hrvatski in-
stitut za povijest. U posljednjoj obnovi, koja se odvijala u
razdoblju od 1996. do 1999. godine, palaa je kompletno
graevinski sanirana uz brojne adaptacije i rekonstrukcije
radi podizanja standarda upotrebe njezinih prostora, a
potom je restauriran zidni oslik i sve ostale umjetnine kao i
oprema interijera.3 Poznata iroj javnosti po svojoj Zlatnoj
dvorani, reprezentativni je primjer klasicistike izgradnje
Zagreba s izuzetnim poloajem na liniji srednjovjekovnog
obrambenog zida. Gradski prostor uz srednjovjekovni zid
tijekom povijesti mijenjao je znaenje i karakter, a u 19.
stoljeu proces transformacije doivljava svoj vrhunac u
smislu potpune razgradnje obrambenog zida i integracije
grada s vanjskim prostorima.4 Ova urbanistika komponenta
svakako doprinosi znaenju palae, ija graevna geneza
postaje zanimljiva i u kontekstu preobrazbe i povezivanja
grada s okolnim prostorom.
Zahvaljujui istraivanjima Lelje Dobroni poznati su brojni
podaci o izgradnji ove palae. U svojim knjigama Zagrebaki
Gornji grad nekad i danas,5 Bartol Felbinger i zagrebaki
graditelji njegova doba6 te Zagrebaki Kaptol i Gornji grad
nekad i danas7 autorica donosi arhivske podatke vane za
povijest izgradnje na parceli i za izgradnju same palae.
Otkriem pisma Aleksandra Brdaria od 13. veljae 1841.
godine, kojim se graditelj prijavljuje na natjeaj za rad na
zgradi Krievake biskupije, te meu svojim vanijim dota-
danjim radovima navodi palau u Opatikoj 10, rjeava se
pitanje njezina autorstva.8 Olga Maruevski jo se jednom
osvre na spomenuto pismo u okviru teksta posveenog

207
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10 Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)

1. Nacrt prizemlja i podruma palae u Opatikoj 10, Aleksandar

Brdari (Hrvatski dravni arhiv)
Drawing of ground floor and substruction of the building at Opatika
10, Aleksandar Brdari (Croatian State Archives)
2. Nacrt prvoga kata palae u Opatikoj 10, Aleksandar Brdaria,
(Hrvatski dravni arhiv)
Drawing of the first floor of the building in Opatika 10, Aleksandar
Brdari (Croatian State Archives)
3. Nacrt ograde dvorita zemaljske zgrade Odjela za bogotovlje,
tlocrt, pogled na sadanje stanje, pogled na predloenu novu ogradu,
F. Jirovek (Muzej grada Zagreba)
Drawing of the fence of the yard of the provincial government building of su svakako bili od pomoi pri definiranju graevnih slojeva,
the department for religion, ground plan, view of the current situation, ali nedovoljni za potpunu sliku i razluivanje izvornog stanja
view of the proposed new building, F. Jirovek (Zagreb City Museum)
od kasnijih intervencija.

Brdarievoj obnovi samostana u Krievcima, u kojem donosi
podatke o njegovu kolovanju, zvanju, moguim utjecajima
kao i o njegovim radovima.9 Ista autorica u monografiji pod
naslovom Iso Krnjavi kultura i politika na zidovima palae
u Opatikoj 10 obrauje likovni program palae iz vremena
historicistike obnove.10 U uvodnom dijelu knjige temeljem
ranije objavljenih podataka o izgradnji palae daje kratku
interpretaciju njezine graevne geneze.11 U okviru toga
teksta objavljuje Bollove nacrte za adaptaciju palae, koji
Kua iz 18. stoljea integrirana u strukturu nove palae
Pronalaskom nacrta s potpisom Aleksandra Brdaria utvre-
na je izvorna forma klasicistike palae, ali i starija graevna
struktura integrirana u novokomponiranu cjelinu.12 Naime,
u okviru nacrta nove trokrilne palae prikazana je starija
kua, jednokatnica s podrumom, tlocrtne L forme, koja se
duljim krilom pruala du srednjovjekovnoga zida koristei
se njegovom strukturom do visine prvoga kata kao istonim

208
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216) Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10

4. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za

bogotovlje i nastavu u Zagrebu, prizemlje, H. Boll (Hrvatski
dravni arhiv
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial govern-
ments department for religion and teaching in Zagreb, ground floor,
H. Boll (Croatian State Archives)
5. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za
bogotovlje i nastavu u Zagrebu, I. kat, H. Boll (Hrvatski dravni
arhiv)
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial govern-
ments department for religion and teaching in Zagreb, first floor, H.
Boll (Croatian State Archives)
6. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za
bogotovlje i nastavu u Zagrebu, II. kat, H. Boll (Hrvatski dravni
arhiv)
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial govern-
ments department for religion and teaching in Zagreb, second floor, H.
Boll (Croatian State Archives)

perimetralnim zidom. Kua je imala izlaz prema vanjskoj

padini, to nam govori o ranije uspostavljenoj komunikaciji
kue s prostorom izvan srednjovjekovnoga zida. Glavno
krilo ove starije kue zauzima neto manje od dvije treine
duljine istonoga, sredinjega krila nove palae, s time da
je ue od njega za irinu stubita koje je dograeno uz dvo-
rini perimetralni zid. Dvorino krilo, smjeteno uz juni
rub parcele, znatno je krae i ue: ini ga jedna prostorija
u prizemlju i jedna na katu. Prizemlje glavnoga krila sasto-

209
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10
jalo se od niza prostorija kojima se pristupalo iz hodnika,
vjerojatno arkadno rastvorenoga prema dvoritu. Iz rubne
sjeverne prostorije izlazilo se u vrt pred kuom, na padini
prema Dugoj ulici (danas Radievoj). Na katu se ponavljala
osnovna koncepcija prizemlja s prostorijama orijentiranima
prema vanjskom vrtu i hodnikom prema dvoritu, s time
da su u novu cjelinu integrirane samo strukture dviju bo-
nih prostorija, ali i cijelo dvorino proelje. Kua je imala
podrum, koji se protezao du srednjovjekovnoga zida, a
pristupalo mu se s dvorine strane. Nadsvoen bavastim
210
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)
7. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za
bogotovlje i nastavu u Zagrebu, zapadno proelje, afranek i Wiesner
(Dravni arhiv u Zagrebu)
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial govern-
ments department for religion and teaching in Zagreb, west elevation,
afranek and Wiesner (State Archives in Zagreb)
8. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za
bogotovlje i nastavu u Zagrebu, presjek, afranek i Wiesner (Dravni
arhiv u Zagrebu)
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial govern-
ments department for religion and teaching in Zagreb, cross-section,
afranek and Wiesner (State Archives in Zagreb)
9. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za
bogotovlje i nastavu u Zagrebu, prizemlje, afranek i Wiesner
(Dravni arhiv u Zagrebu)
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial govern-
ments department for religion and teaching in Zagreb, ground floor,
afranek and Wiesner (State Archives in Zagreb)
10. Nacrt za rekonstrukciju zgrade Zemaljskog vladina odjela za
bogotovlje i nastavu u Zagrebu, I. kat, afranek i Wiesner (Dravni
arhiv u Zagrebu)
Drawing for the reconstruction of the building of the provincial gov-
ernments department for religion and teaching in Zagreb, first floor,
afranek and Wiesner (State Archives in Zagreb)
svodom sa irokim nepravilnim susvodnicama, sauvan je
do danas. Istono proelje kue bilo je artikulirano ujed-
naenim gustim ritmom prozora.13 Dvorino je proelje u
prizemlju vjerojatno bilo rastvoreno arkadnim otvorima, a
na katu prozorima.
Prilikom analize ovoga graevnog sloja palae treba se osvr-
nuti na arhivske podatke o stanju na parceli prije izgradnje
palae.14 Poznato je, naime, da su na prostoru dananje
parcele nakon velikog poara 1706. godine bile sagraene
etiri kue, od kojih je samo ona na bedemu bila zidana.
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)
Pratei mijene vlasnika, ini se da zidana kua ulazi u 19.
stoljee, kada vlasnikom postaje Josip Vojkovi, koji 1810.
godine kupuje gradsko zemljite ispod kue i gradskoga
zida, iznad Duge ulice (Radieve), kako bi sebi uredio vrt.
Vjerojatno se tada rastvaraju vrata na istonom proelju kue
kao komunikacija s prostorom izvan gradskoga srednjovje-
kovnoga zida. Kuu nasljeuje Ana Paravi, koja se 1838.
godine obvezuje prema gradu da e svoju kuu uz koju se
nalazi stara kula obnoviti na nain da kula ne stri u odnosu
na okolne objekte, nakon ega je dolo do izgradnje trokrilne
palae.15 S obzirom na Brdariev nacrt, koji jasno prikazuje
stariju arhitektonsku strukturu ukljuenu u novu cjelinu,
zakljuuje se da je kula koja je ostala bez funkcije sruena, a
kua pored nje integrirana u tijelo nove palae.
Klasicistika palaa Aleksandra Brdaria
Trokrilna palaa francuskoga tipa Court dHonneur, osim to
donosi vrlo naglaen odnos prema prostoru izvan srednjo-
vjekovnoga zida, svojom dispozicijom na parceli uvodi no-
vost u urbano tkivo Gornjega grada. U odnosu na uobiajenu
organizaciju parcele znaila je pomak jer formira unutarnje
dvorite koje je rastvoreno prema ulici, odnosno od nje je
ograeno samo ogradom.16 Takvu organizaciju na parceli
ponovit e svega nekoliko gornjogradskih palaa (Opatika
18, Visoka 18, Katarinin trg 6), dok e se veina uglavnom
drati tradicionalne dispozicije. Druga komponenta njezine
inovativne koncepcije koja se odnosi na rastvaranje prema
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10
11. Pogled na Gornji grad s istoka (palaa u Opatikoj 10 prije Bol-
love intervencije)
View of the Upper Town from the east (the Opatika 10 building before
the intervention of Boll)
12. Pogled na istono proelje palae nakon Bollove intervencije
1892. godine (Muzej Grada Zagreba)
View of the east elevation of the building after Bolls intervention in
1892 (Zagreb City Museum)
13. Pogled na zapadno proelje nakon Bollove intervencije 1892.
godine (Muzej Grada Zagreba)
View of the western elevation after the Boll intervention of 1892
(Zagreb City Museum)
vanjskom prostoru i aktiviranje perivojno ureenih prostora,
bit e posve usvojena, te e izgradnja du linije srednjovje-
kovnoga zida bivati sve intenzivnije povezana s vanjskim
ozelenjelim padinama.17 Prvobitno je palaa bila jednokatna
s dominantnim sredinjim, istonim krilom. Nepravilnosti
koje su proizale iz konfiguracije terena i oblika parcele
prevladane su simetrinom kompozicijom gabarita, kojom
dominira trijem u sreditu istonog vanjskog proelja. Ko-
munikacija s vrtom realizirana je centralno pozicioniranim
hodnikom u prizemlju, a glavni ulaz u palau kao i dva bona
nalaze se na dvorinoj strani. Brdari prihvaa osnovnu
prostornu ideju starije kue s nizom amfiladno povezanih
prostorija orijentiranih prema vanjskoj padini, koje u stra-
njem dijelu prati hodnik kao komunikacijska jezgra i veza
s bonim krilom. Potujui ovu shemu dograuje krilo do
sjevernoga ruba parcele, naglaavajui sredinju dvoranu
dimenzijama, tipom svoda i nainom osvjetljenja. Du
hodnika dograuje dva stubina kraka, koja od glavnoga
sredinjeg ulaza u palau vode na kat s obje strane dvorane.
Na taj nain rjeava problem komunikacije to je nastao
prekidanjem hodnika dvoranom koja je zauzela cijelu irinu
krila. Pomalo nezgrapno rjeenje, koje e u adaptaciji s kraja
19. stoljea biti izmijenjeno, oito je kod spoja dograenoga
stubita i starijega dvorinog proelja, koje je preuzelo ulogu
zapadnoga perimetralnog zida dvorane. Prema nacrtu, nai-
me, izgleda da se iz dvorane ulazilo u maleni prostor s kojega
se pristupalo altani. Bona, znatno ua krila podreena su
glavnomu krilu, a sastoje se od niza amfiladno povezanih
prostorija, bez hodnika. Brdari je na listu uz nacrt kata
prikazao presjek glavnoga krila palae, iz kojega se jasno
211
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10
razabire sustav svoenja. Podrum, koji u cijelosti pripada
kui iz 18. stoljea, ima bavasti svod. Prizemne prostorije
svoene su plitkim pruskim svodovima, dok su prostorije
kata zakljuene ravnim drvenim stropovima. Sredinja je
dvorana imala niski drveni svod, to se ne vidi iz Brdarieva
presjeka, ali ga spominje Iso Krnjavi u jednom opisu palae
iz vremena prije historicistike obnove.18
Stilska odreenost i kvaliteta Brdarieve palae razabire
se ponajprije u artikulaciji proelja i u oblikovanju njezina
volumena. Usprkos kasnijim adaptacijama i dogradnji kata,
proelja su velikim dijelom ouvala klasicistiko oblikovanje.
Graditelj je u svom pismu grkokatolicima okarakterizirao
svoje objekte kao raene u talijanskom ukusu, a zapravo se
radi o utjecaju Palladijeve arhitekture. Dominantna je tema
istono proelje s trijemom u sreditu, koji zaprema visinu
prizemlja i kata, te se kao takav u zagrebakoj arhitekturi
javlja prvi put.19 Naglaavanje centralne dvorane u odnosu
na ostale prostorije interijera karakteristika je kasnobaro-
knih arhitektonskih rjeenja, no ova znaajna karakteristika
interijera gotovo da se i nee odraziti na oblikovanje vanj-
tine volumenom. tovie, rije je o zatvorenoj blokovskoj
formi koju definira pravocrtni smjer protezanja zidnoga
plata. Artikulacija ujednaenim gustim ritmom prozora
prizemlja i kata te primjena razdjelnih vijenaca sugeriraju
212
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)
14. Pogled na istono proelje, sadanje stanje
View of the eastern elevation, current situation
15. Pogled na zapadno proelje, sadanje stanje
View of the western elevation, current situation
16. Trijem istonog proelja, sadanje stanje
Portico of the east elevation, current situation
horizontalnost. Karakteristini su slijepi lukovi nad prozori-
ma prizemlja, obrubljeni profilacijama i ispunjeni reljefnim
dekoracijama u obliku lepeza, koji slijede ritam prozora.20
Pojas s lavljim glavama u visokom reljefu i plona traka
dio su klasicistike zakljune trabeacije, koja je okrnjena
dogradnjom kata.21 Izgubivi svoju izvornu funkciju, ti su
elementi preuzeli ulogu parapeta prozora drugoga kata. Tri
sredinja otvora prizemlja pred kojima je trijem ouvala su
svoju izvornu pravokutnu formu, dok su tri sredinja otvora
kata izmijenjena u historicistikoj obnovi.
Horizontalnoj proteitosti proelja suprotstavlja se trijem s
etiri jonska stupa, koji obuhvaa tri sredinje osi te natkriva
izlaz iz palae u vrt. Zbog svladavanja razlika u razini terena
stupovi trijema su impostirani na zidu visine oko 2 metra. Iz
palae se zbog tih razlika ne izlazi izravno u vrt, ve na terasu,
s koje se dva stubina kraka sputaju do vrtne razine. U svojoj
prvobitnoj formi trijem je imao katnu terasu sa eljeznom
ogradom, koja je uklonjena u obnovi s kraja 19. stoljea. Pri
oblikovanju trijema upotrijebljeni su elementi iz repertoara
klasine arhitekture u vrlo istoj i dosljednoj formi, to govori
o Brdarievoj upuenosti i poznavanju klasine arhitekture.
S obzirom na vrlo reprezentativnu formu proelja, kojom
se naglaava rastvaranje palae prema vanjskom prostoru,
neupitno je, premda za sada dokumentacija o tome nije po-
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)
znata, da se taj prostor istovremeno hortikulturno ureuje
i prilagoava oblikovanju palae. Artikulacija dvorinih
proelja slijedi osnovnu koncepciju istonoga proelja, to
znai da se ponavlja naglasak na horizontalnoj podjeli kao i
pravilan ritam pravokutnih prozora, kojemu se suprotstavlja
sredinji, plitki, zabatno zakljueni troosni rizalit. Prozori
i vrata rizalita luno su zakljueni naglaenom plastikom,
ime je ta ploha izdiferencirana u odnosu na ostale proeljne
plohe koje uokviruju dvorite. Pred rizalitom je, ini se, bila
altana, iji nam oblik nije poznat, osim tlocrtne forme koju
je Brdari prikazao na nacrtu prizemlja. Budui da Boll na
svom nacrtu za adaptaciju kata ne prikazuje nikakve promje-
ne u podruju otvora prema altani, zakljuuje se da je vratni
otvor ve postojao, to podrazumijeva i prisutnost altane.
Zapadnu stranu dvorita zatvarala je ograda karakteristina
klasicistikog oblikovanja. Snimka postojeega stanja iz 1889.
godine, koja je nastala prilikom izrade jednog od nacrta za
novu ogradu, danas je jedini dokument o izgledu prvobitne
ograde.22 Rije je o zidanoj ogradi, artikuliranoj stupovima
u pet polja. U rubnim su poljima bili vratni otvori, naglaeni
dimenzijama stupova i karakteristinim dekoracijama u obli-
ku pehara, dok su plohe triju sredinjih polja bile ralanjene
luno zakljuenim plitkim niama.
Bollova adaptacija palae
Brdarieva palaa doivljava izmjene u razdoblju izmeu
1882. i 1892. godine kako bi se prilagodila i zadovoljila
potrebe Odjela za bogotovlje i nastavu. Voditelj programa
prenamjene bio je Iso Krnjavi, koji je brigu o adaptaciji i
obnovi palae povjerio Hermanu Bollu.23 Prema Bollovim
nacrtima afranek i Wiesner izradili su projekt obnove, koji
je prihvaen i temeljem kojega je izdana graevna dozvola
1892. godine.24 Izmjene su uglavnom bile usmjerene na
interijer, koji je trebalo uiniti to reprezentativnijim kao i
poboljati komunikaciju meu etaama. Stoga je sredinja
dvorana dobila novi drveni zrcalni svod, te je dvama stu-
povima, koji su zamijenili zid, povezana s podestom preko
kojega se izlazi na altanu. Uklonjen je balkon na istonom
proelju kojemu se pristupalo iz dvorane, te je sredinji otvor
dobio balustradnu ogradu u visini parapeta, to asocira na
francuski prozor. Redefinirana je situacija na stubitu u
smislu zamjene etvrtastih stupova krunima i blage izmje-
ne njihova ritma kako bi se dobio prostor za malene bone
prostorije. Unutar bonoga sjevernoga krila interpolirano
je dvokrako stubite i premjeten je jedan pregradni zid.
Vanjtina palae takoer doivljava preinake. Izmjenama u
zoni krovita uzrok je ugradnja drvenoga zrcalnog svoda,
kojim se promijenila vertikalna mjera sredinje dvorane.
Zbog toga se mijenja nagib istone plohe krovita glavnoga
krila, te se u pozadini trijema javlja nadozid u irini svoda.
Na nadozidu se postavlja plitka balustradna ograda. Dvori-
nom proelju prigrauje se nova altana nad glavnim ulazom
u palau. Na istonom proelju zatvaraju se dva prozora
glavne dvorane, i pretvaraju se u nie. Smanjuju se prozori
dvorinih proelja, te se izvode dvije nie koje flankiraju
altanu. Na ulinim proeljima bonih krila nastaju nie s
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10
poprsjima Aristotela i Platona. Tada se izvode kvadri u buci
na plohama prizemne zone dvorita, odnosno horizontalne
trake na istonom proelju, ime je naglaen dojam prize-
mlja kao rustificirane baze katovima. Klasicistika ograda
zamijenjena je kovanoeljeznom ogradom, koja je raena u
Obrtnoj koli u Zagrebu prema Bollovim nacrtima, a pod
vodstvom majstora ure Buria.25 Zidanu ogradu prema
Radievoj ulici izradio je Kuno Weidmann.26 Bollova ideja
o dogradnji kata, za to postoje i nacrti, realizirana je dvade-
setak godina kasnije, tonije 1914. godine, kada se glavnom i
bonim krilima dograuje kat, kojim je ponovljena osnovna
prostorna shema donje etae.27 Budui da su tada proirena
i bona krila palae, rubna se polja historicistike Bollove
ograde skrauju.28 Ne ini se da je ta dogradnja svojim obli-
cima i artikulacijom bitno izmijenila karakter palae, tovie,
potivala je njezin identitet. S urbanistikog aspekta moe
se zamjeriti prekid kontinuiteta krovne linije poteza kua
du Opatike ulice.
Zakljuak
Nacrtima Aleksandra Brdaria utvruje se izvorni izgled
klasicistike palae, koja se ranije mogla samo pretpostaviti
temeljem poznatih Bollovih nacrta za njezinu adaptaciju.
Definirane su tipoloke i stilske kvalitete prostorne kon-
cepcije i artikulacije proelja, to je doprinos poznavanju
arhitekture klasicizma u Zagrebu, ali jednako tako i boljem
poznavanju Brdarieva rukopisa. Rije je o trokrilnoj palai
francuskoga tipa Court dHonneur, koja se prvi put javlja na
prostoru Gornjega grada. Na formiranje prostorne koncep-
cije djelomice je utjecala postojea starija barokna grae-
vina koja je integrirana u tijelo nove palae. Usprkos tomu
razvijena je simetrina prostorna organizacija sa sredinjom
dominantnom dvoranom na katu glavnoga krila, koja se
istie dimenzijama i nainom svoenja. Ova znaajna odlika
interijera palae Paravi, ali i interijera ostalih Brdarievih
graevina, nee se odraziti u formiranju vanjtine, koju
karakterizira blokovsko oblikovanje, odnosno pravocrtni
smjer protezanja zidnoga ovoja. Artikulacija ploha proelja
sadri dominantne horizontale sazdane od niza lukova u
prizemlju i pravokutnih otvora na katu, te razdjelnih i za-
kljunih vijenaca, kojima se suprotstavlja vertikala sredinje
pozicioniranog trijema s etiri jonska stupa. Trijem je kao
Palladijev motiv, bez sumnje, u zagrebaku arhitekturu uveo
Brdari, i to upravo na Paravievoj palai, a ponovit e se na
Krievakom grkokatolikom samostanu.29
Aleksandar Brdari je tijekom dvanaest godina lanstva
u graditeljskom cehu (1837.1849.) projektirao nekoliko
najznaajnijih objekata toga vremena, koji su obiljeili kla-
sicistiku izgradnju prve polovice 19. stoljea u Zagrebu i u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Palaa u Opatikoj 10 jedan je
od ranijih radova, a slijedili su dvorac u Jakovu (1841.),30
palaa Frigan u Opatikoj 27 (1841.),31 dogradnja trijema
i pregradnja interijera Grkokatolikoga dvora u Kriev-
cima (1841.1845.),32 zgrada upanije na Markovu trgu
(1846.1849.).33 Osnovne znaajke koje pokazuje palaa u
213
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10
Opatikoj 10, kako u smislu prostorne koncepcije tako i u
oblikovanju volumena, odnosno ploha proelja, razabiru se
i u njegovim ostalim radovima. Budui da su situacije esto
bile uvjetovane starijim postojeim graevnim strukturama,
dakako da svaki projekt nosi i svoje specifinosti. Brdari-
evi nacrti istovremeno su omoguili definiranje Bollove
adaptacije palae s kraja 19. stoljea, a s obzirom na to da
prikazuju i stariju arhitektonsku strukturu integriranu u
tijelo nove palae, uspostavila se jasna slika o graevnom
razvoju graevine, od barokne kue preko klasicistike palae
do historicistike adaptacije. Taj razvoj postaje zanimljiv s
Biljeke
1 palaa, koje se vezuju za vrtove i perivoje na padinama Gradeca,
OLGA MARUEVSKI, Iso Krnjavi, Kultura i politika na zidovi-
ma palae u Opatikoj 10, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2002.; ISO KRNJAVI, Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u
moje doba, u: Hrvatsko kolo, Matica hrvatska, Zagreb, 1905., 262,
263. Iso Kranjavi svoju je ideju o vizualizaciji svih temeljnih
vrijednosti i izvora likovnih umjetnosti, knjievnosti i filozofije
kao i njihovo povezivanje s politikim i kulturnim kontekstom ta-
danje Hrvatske pokuao realizirati upravo u ovoj palai na nain
da je angairao mlade hrvatske umjetnike, koji su prema njegovoj
zamisli izradili kompletan likovni program interijera.
2 7
LELJA DOBRONI, Zagrebaki Kaptol i Gornji grad nekad i
danas, Zagreb, kolska knjiga, 1988., 256259.
3 LELJA DOBRONI (bilj. 6), 61.
Projekt rekonstrukcije i adaptacije izradio je Institut za grae-
vinarstvo Hrvatske, dok je Hrvatski restauratorski zavod vodio
restauraciju svih reprezentativnih prostorija i umjetnina u palai.
Detaljnije o toj obnovi palae (1996.1999.) pie tadanji ravna-
telj Instituta za povijest, gospodin Mirko Valenti, u predgovoru
monografiji Iso Krnjavi, Kultura i politika na zidovima palae u
Opatikoj 10, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002., autorice
Olge Maruevski.
4 OLGA MARUEVSKI (bilj. 1), 3539.
Osnovnu organizaciju srednjovjekovnoga Gradeca inile su rela-
tivno pravilne insule (danas blokovi) formirane u sreditu terena,
na ravnom platou, gdje su bili smjeteni svi vaniji objekti i gdje
se odvijao javni ivot grada, dok su rubni dijelovi uz gradske
obrambene zidove, prilagoavani konfiguraciji terena, smatrani
manje vrijednim perifernim zonama. Promjenom povijesnih
prilika, nestankom turske opasnosti prije svega, obrambeni zidovi
gube na vanosti, te se odnos zatvorenoga srednjovjekovnoga
grada prema vanjskom prostoru poinje mijenjati. Ve tijekom
17. stoljea zapoinje razgradnja srednjovjekovnih zidova, pa po-
stupno tijekom narednih stoljea nekada neatraktivni prostori na
rubovima grada postaju iznimno traene lokacije, ija vrijednost
nezaustavljivo raste. Tijekom 18. stoljea du linije obrambenih
zidova grade se barokne kue i palae, koje mijenjaju sliku grada,
o emu svjedoe vedute iz toga vremena kao i niz danas postojeih
objekata graenih u tom razdoblju. U 19. stoljeu taj proces kul-
minira uklanjanjem gradskih vrata i izgradnjom reprezentativnih
214
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)
obzirom na poloaj palae du srednjovjekovnoga obram-
benog zida, iji se znaaj tijekom povijesti mijenjao. Naime,
od skromnih parcela na rubu srednjovjekovnoga grada, s
drvenim kuama karakteristine dispozicije i perifernoga
znaaja, razvija se reprezentativna koncepcija s palaom na
gradskom zidu, koja afirmira prodor prema prostoru izvan
srednjovjekovnoga grada.34 Stoga se, analizom situacije na
parceli kao i pojedinih slojeva palae, moe zakljuiti da gra-
evni rast palae prezentira proces rastvaranja utvrenoga
grada prema vanjskom prostoru, odnosno novovjekovnu
preobrazbu srednjovjekovnoga urbanog tkiva.
to ujedno znai potpuno integriranje grada s vanjskim prostori-
ma i podgraima.; VLADIMIR BEDENKO, Zagrebaki Gradec:
Kua i grad u srednjem vijeku, Zagreb, kolska knjiga, 1989.
5
LELJA DOBRONI, Zagrebaki Gornji grad nekad i danas,
Zagreb, 1967., 82.
6
LELJA DOBRONI, Bartol Felbinger i zagrebaki graditelji njego-
va doba, Zagreb, Drutvo historiara umjetnosti, 1971., 61, 62.
LELJA DOBRONI (bilj. 2), 256259.
8
9
OLGA MARUEVSKI, Preureenje franjevakog samostana u
Krievcima u grkokatoliku biskupsku rezidenciju, Prilog opusu
Aleksandra Brdaria, u: Radovi IPU, 14 (1990.), 185191.
10
OLGA MARUEVSKI (bilj. 1).
11
12
Hrvatski dravni arhiv, Zbirka graevinskih nacrta, VIII. 36.
13
U novoj palai zadran je isti ritam i broj otvora prizemlja, dok je
na katu zadrano pet prozora starije kue. Moe se pretpostaviti
da je ritam otvora kata odgovarao ritmu prizemlja.
14
LELJA DOBRONI (bilj. 2), 256.
15
Kule su bile sastavni dio obrambenog sustava grada, koji je po-
vlaenjem Turaka ostao bez funkcije. Da bi sebi olakala teret
odravanja, gradska je uprava kule iznajmljivala privatnicima za
stanovanje. Osim etverostranih kula postojale su i tri polukrune,
od kojih je jedna bila ona na istonom zidu, koju je Grad 1838.
godine prodao Ani Paravi za 100 forinta uz obvezu da je srui
Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)
kako ne bi strila u odnosu na okolne graevine. Vidi: LELJA
DOBRONI, Slobodni i kraljevski grad Zagreb, kolska knjiga,
Zagreb, 1992., 26, 27. Vidi: VLADIMIR BEDENKO (bilj. 4), 82.
16
Uobiajena organizacija parcele na Gornjem gradu podrazu-
mijevala je poloaj stambenog objekta du uline linije ili linije
srednjovjekovnoga zida, dok su u stranjem dijelu bili gospodarski
objekti. Dvorite je ostajalo u sredini, zatvoreno dakle prema
ulici stambenim ili gospodarskim objektom, ovisno o poloaju
parcele.
17
Slijedila je Opatika 18 s altanom prema ozelenjeloj padini, a
tijekom druge polovice 19. stoljea izgradnja du linije zapadnoga
srednjovjekovnog zida mahom e pokazivati nove tendencije
povezivanja i rastvaranja prema tukanakoj umi (Visoka 16,
20, 22).
18
ISO KRNJAVI (bilj. 1), 262.
19
Ovaj motiv vrlo je rairen i prihvaen u Europi, a naroito u raz-
doblju klasicizma, kada Palladijeva rjeenja i oblici temeljeni na
klasinoj arheologiji, ali prilagoeni suvremenom ivotu i potre-
bama, imaju jak utjecaj na arhitektonsko oblikovanje. S obzirom
na Brdarievo kolovanje u Residenzstadtu sasvim je prihvatljiva
pretpostavka da je graditelj bio nadahnut klasicistikom arhitek-
turom Bea, koju je pokuao prenijeti u zagrebake okvire.
20
Vrlo karakteristian element artikulacije, koji se pojavljuje na
proeljima kua i palaa tijekom prve polovice 19. stoljea,
horizontalni je niz slijepih lukova s profilacijama. Najee se
javlja u zoni prizemlja, ponekada katova, s ispunom ili bez nje u
formi reljefnih lepeza ili neke druge florealne dekoracije. Osim
Brdaria primjenjuju ga Bartol Felbinger i Antun Stiedl, a naj-
ranija pojava toga motiva ini se da je vezana za proelje kue u
Radievoj 32 iz 1815. godine. Na proeljima palaa javlja se kao
dio sloenije koncepcije (Radieva 32, Opatika 29, dvokatnica,
29. 10. 1918., br. 4, itd.), ponegdje je dominantan motiv (Opatika
27, Opatika 29, jednokatna krila, Mesnika 49 itd.), dok se u
nekim skromnijim gradnjama javlja kao jedini oblik artikulacije
i dekoracije proeljnog platna (Ilirski trg 6, Nova ves 1, Vlaka
17 i 21). Isti motiv upotrijebljen na potpuno jednak nain javlja
se tijekom prve polovice 19. stoljea na proeljima bekih palaa
(RENATE WAGNER-RIEGER, Wiens Architektur in 19 Jahr-
hundert, 1970.) kao i na proeljima palaa maarskih gradova
(ANNA ZADOR, Revival Architecture in Hungary, Classicism
and Romanticism, 1981.).
21
Trabeacija proelja korespondirala je s trabeacijom trijema, to
se jasno razabire iz Brdarieva presjeka na kojem su prikazani
razdjelni i zakljuni vijenci proelja te profil trijema baza, stup,
trabeacija.
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10
22
Muzej grada Zagreba, Zbirka planova, sign. MGZ 2793.
23
OLGA MARUEVSKI, Znaenje i postanak palae u Opatikoj
ulici 10, u: Kaj, 1977., 35, 48, 49.
24
HDA, Zbirka graevinskih nacrta, VIII. 36.
Dravni arhiv u Zagrebu, Zbirka graevinske dokumentacije,
sign. 2079.
25
OLGA MARUEVSKI, (bilj. 23), 48, 49.
26
OLGA MARUEVSKI, (bilj. 23), 48, 49.
27
Nacrt za dogradnju drugoga kata, s Bollovim potpisom iz 1892.
godine, nalazi se zajedno s nacrtima za adaptaciju prizemlja i kata
u Hrvatskom dravnom arhivu, (HDA, VIII. 36). Vidi: VLADI-
MIR LUNAEK, Restauracija zgrade bogotovlja i nastave, u:
Savremenik, IV (1914.), 340.
28
OLGA MARUEVSKI, (bilj. 23), 57, 58.
29
Budui da je dvorac Martijanec graen u razdoblju Brdarieva
djelovanja, a oblikovanjem naroito vanjtine pokazuje elemente
karakteristine za njegove radove, moe se pretpostaviti da je on
autor projekta za spomenuti dvorac. Rije je dakako o blokovskom
volumenu ije su plohe ralanjene mirnim horizontalnim ritmom
lunih otvora prizemlja i pravokutnih u katovima, kojima se
suprotstavlja sredinje pozicionirani trijem s etiri jonska stupa.
30
LELJA DOBRONI (bilj. 6), 62.
31
LELJA DOBRONI (bilj. 6), 62.
32
OLGA MARUEVSKI (bilj. 9), 185191.
33
LELJA DOBRONI, Povijest palae Hrvatskoga sabora, u: Radovi
IPU, 17 (1993.), 89105.
34
VLADIMIR BEDENKO (bilj. 4), 13, 40, 41. Prema istraivanju
navedenog autora malena gradska vrata Surovo dverce nalazila
su se na mjestu dananje palae u Opatikoj 10. S june strane
toga ulaza u 15. je stoljeu bila parcela podijeljena u dva dijela, s
kuom koja je, kako se prema opisu ini, bila na uglu Opatike
ulice i ulice koja je od Opatike vodila prema Surovom dvercu.
215
Viki Jakaa Bori: Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10 Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (207216)

Summary

Viki Jakaa Bori

The Drawings of Aleksandar Brdari for the Building at Opatika 10

The article analyses the drawings of Aleksandar Brdari
for the building at Opatika 10 in Zagreb, the aim being
to determine the buildings original appearance. When the
spatial concept and the system for the articulation of the
front elevation of this grand Classicist building are defined,
it is also easier to see the interventions made by Boll at the
end of the 19th century when the Department for Religion
and Teaching of the provincial government was placed in
it. Since in his drawings Brdari showed the older archi-
tectural structure that was integrated into the body of the
three-winged mansion, its influence on the concept of the
new building can be discerned very clearly. With the help of
these drawings, then, including all the material known to date
such as Bolls drawings for the remodelling, the architectural
development of the building from the Baroque 18th century
house, via Classicist mansion to its modifications at the end
of the 19th century can be established. Because of the posi-
tion of the building along the line of the medieval city wall,
the architectural genesis of the edifice is interesting in the
context of the transformation of the city and its connection
with the surrounding space.
Key words: Aleksandar Brdari, mansion, Opatika 10, Cla-
ssicism, drawings, portico

216