udnja 21

p o g l av l j e p r v o

udnja

U najmanju ruku, predmet mnogih naih udnja nije lako

identificirati. Poznata nam je situacija kad mislimo da elimo
jedno, a zapravo elimo neto drugo. Privikli smo se na to da
skrivamo svoje udnje od samih sebe, a kamoli od drugih.
Moda ak ni nai postupci, niti ono to govorimo, pa ak ni
prie o nama koje si u glavi priamo ne pokazuju nae prave
udnje. Nae je doba doba sumnje, prihvaa ideju da je nae
ja neodreeno i promjenjivo, slojevito, tako da ga se katkad
moe nazrijeti, ali nikad spoznati, da ga vie gradimo nego
to ga otkrivamo. To samo po sebi, meutim, nije nova ideja.
Tijekom stoljea velik je dio energije kranstva utroen na
duhovne discipline namijenjene da maknu veo naih varka
i samozavaravanja kako bi se otkrile nae prave udnje koje
se kriju iza toga.
Kad govorimo o poudi, moda se ini dovoljno jasnim
o emu govorimo, o seksualnoj elji. I moe nam se initi
jednako oitim to je ona zapravo. Mladi i djevojka koji se
vraaju iz bara, posru i skidaju se u hodniku, jezici im vise i
dau za time, oni znaju to ele. Jednostavno je. ele seks.
22 Pouda

Ali to nas ne dovodi do sri stvari. Netko moe eljeti

seks iz vie razloga: kako bi imao djecu, kako bi dokazao
da to moe, kako bi zadovoljio partnera, kako bi se nekoga
jednostavno rijeio, kako bi unaprijedio karijeru, kako bi
dao medicinski uzorak ili zaradio novac. U tim sluajevima
mogu eljeti seks a da ne osjeaju poudu. Doista, u nekim
je od tih sluajeva problem upravo nedostatak poude. Seks
je sredstvo kojim se neto postie, u svakom sluaju on jest
u biolokom smislu doista sredstvo kojim se postie neto,
a to je reprodukcija. Naeg mladia i djevojku ne zanima
nita takvo. Njihova zaluenost nije usmjerena na seks kao
sredstvo, nego im je on sam po sebi cilj.
Ako to promatramo s biolokog stajalita, mogli bismo
rei da je ono to doista ele orgazam i olakanje koje dolazi
nakon toga. No to je oito pogreno. Ako uope misli na to,
na se mladi vjerojatno uasava orgazma kao neeljenog
terminusa, nepoeljnog prekida, mogueg razloga za ponienje
i nezadovoljstvo. Ili se moda boji da, unato trenutanom
entuzijazmu svoje partnerice, do seksa nee ni doi te da e
si orgazam morati kasnije priutiti sam. A to nije ono to
on eli. Fokus njegove poude posve je drukiji. U ovom je
sluaju pogreno brkati neto ime udnja zavrava sa eljenim
objektom udnje, onime to se doista eli. Bertrand Russell
jednom je iznio slinu teoriju o udnji koja podrazumijeva
uobiajenu psiholoku metaforu nagona kojem je cilj vla
stito ponitenje. Filozof Wittgenstein je, navodno, osporio
Russellovu tvrdnju istaknuvi da kad bi Russell elio hranu,
njegova bi elja za hranom mogla biti ponitena i udarcem
u trbuh. Ali Russell nije elio udarac u trbuh. Nai mladi i
djevojka ne ele na bilo kakav nain okonati svoju udnju.
udnja 23

Dolazak njihovih roditelja mogao bi vrlo uinkovito okonati

njihovu udnju, no to nije ono to oni ele.
Dakako, sam orgazam moe biti eljen i esto je tako.
Doista, prikladno je da bude prieljkivan. To je tipino
ekstatino finale, a kada odemo u kazalite, ne elimo otii
prije ekstatinog finala. Meutim ekstatino finale nije sve
to elimo, ono nas samo po sebi ne bi zadovoljilo kada
bismo preskoili ostatak predstave. Ne elimo niti iskljuivo
olakanje koje dolazi poslije ekstatinog finala ili stanje u
kojem se naemo kada ono proe. Moemo imati sline
elje. Moda ne elim ii zubaru, ali svejedno elim osjetiti
olakanje nakon to sam posjetio zubara. Moda u mnogo
vie uivati u injenici da sam otiao pogledati operu, nego
to u uivati u sluanju opere. No to je zbog toga to se ti
procesi smatraju neugodnima, dok nai mladi i djevojka ne
oekuju nita osim zadovoljstva.
Drugi nain da to opiemo s biolokog stajalita mogao
bi biti poistovjeivanje poude sa seksualnim uzbuenjem,
fizikim stanjem koje je relativno lako identificirati, jednako
lako kao to je upoznati se s tim predmetom. Naalost, i to
je pogreno. Dakako, osoba se moe nai u stanju koje bi se
fiziki povrno moglo identificirati kao uzbuenje premda
uope ne osjea poudu. Priapizam je relativno rijetka pojava,
no prirodno je da se pojavljuje i u nekih mukaraca izaziva
bol i neugodu, a ne poudu. Isti se taj uinak moe uzrokovati
injekcijom razliitih kemikalija u penis. Uzbuenja razliitih
vrsta mogu dovesti do fizikog uzbuenja: neki kau da su
menaderi na burzi osobito skloni tome, ali to ne znai da u
tom trenutku osjeaju seksualnu elju. Jasno je da je fiziko
uzbuenje ove vrste na neki nain povezano sa udnjom, ali
24 Pouda

to nije dovoljno. Stoga se moramo pozabaviti umom. Pouda

je psiholoko stanje s odreenim ciljem. Ona nas eli dovesti
do neega ali do ega?
Umjesto da kaemo kako su nai mladi i djevojka jedno
stavno fiziki uzbueni, ili da ele orgazam ili olakanje,
bolje je rei da je u pitanju cijela predstava. Na umu im je
zadovoljstvo koje prua cijela seksualna aktivnost. Seksualna
aktivnost, meutim, ukljuuje mnogo toga moemo samo
nagaati to se sve dogaa jednom kada stignu do spavae
sobe tako da ne bismo trebali govoriti o uitku, nego o
uicima u mnoini. Moda je pouda zapravo iekivanje
uitaka seksualne aktivnosti.
Pa ipak, ni to nije dovoljno. Zamislite nekoga tko oekuje
takve uitke, ali s oklijevanjem. Moda osjea melankoliju
predosjeajui da e ih njihov partner na prijevaru natjerati
da osjete zadovoljstvo kada oni to zapravo ne ele, ba kao
to bi se netko mogao protiviti tome da ga njegov razulareni
prijatelj naveer odvue u bar, iako taj netko oekuje da e
uivati jednom kada tamo doe. To je osjeaj suprotan poudi.
Moramo naglasiti da na par prieljkuje ono to oekuje.
Same po sebi, ak i udnja za seksualnom aktivnou i
njezinim uicima, ili udnja za njima i njihovim zavretkom
koja nije samo sredstvo za postizanje neega drugoga, ne
daju nam primjer poude u punom jeku. Razmislite o pre
zasienim rasputenicima koji ale za starim plamenom koji
se ugasio. Oni ele osjeati udnju kakvu su neko osjeali.
elei to, takoer prieljkuju aktivnosti i uitke koje su neko
proivljavali. U ovom se sluaju elja za udnjom za X-om
poistovjeuje sa udnjom za X-om. Oni oplakuju dane ili noi
kada su osjeali uzbuenje, a koji polako tonu u zaborav. Ali
udnja 25

udnja se samim time ne potie. Ona i dalje ostaje otuno

odsutna. U sredinjem primjeru na koji se trebamo usredo
toiti pouda nije samo elja ve udnja koju osjeamo, oluja
koja zahvaa naa tijela, koja grije i vrije i stvara uzbuenje.
Hladna se udnja ne rauna. Tome trebamo dodati osjeaje,
u glavi zamiljeni doivljaj tjelesnog uzbuenja.8
Najranije je pjesme o udnji u zapadnoj knjievnosti
napisala Sapfa, a ona je znala o emu govori:

im vidim te samo na asak,

Glas mi u grlu zapne,
Jezik meni zanijem, tihi mene
Po svem tijelu ljubavni oganj proe,
Niti ve vidim oima nit to ujem,
Ui mi ume,
Teki znoj mi tee sa ela, drem
Sva ko prut, a ua sam nego trava,
ini mi se zamalo te bih bila
Umrla jadna.
Ali sve se moe istrpjet, Jer ak i siromah9

Ne znamo to ak i siromah moe uiniti jer se, naalost,

fragment ovdje prekida.
Uzbuenje, to to preplavi tijelo, mogu na medicinski na
in prouavati kemiari, molekularni biolozi i neurofiziolozi.
Na primjer, reeno nam je da se

osjeaj seksualne elje treba shvatiti kao nusproizvod

aktivnosti najmanje etiriju meusobno povezanih
26 Pouda

fiziolokih sustava, najmanje jedanaest dijelova

mozga, vie od trideset razliitih biokemijskih
mehanizama i doslovno stotinu specifinih gena koji
potiu te raznovrsne procese.10

Meusobno povezani sustavi su ivani, endokrinoloki,

cirkulatorni i genitourinarni sustav. Postoje i autonomni
seksualni mehanizmi koji u potpunosti ignoriraju mozak. Oni
potiu i doprinose preplavljivanju tijela udnjom. Njihovo
e razliito djelovanje u razliitim trenucima na razliite
ljude utjecati na intenzitet kojim se pouda osjea, a njihovo
nam usporeno djelovanje moe dati opravdan razlog, unato
miljenju freudovaca, da zanijeemo kako je seksualna elja
uope prisutna. Ako promatramo um i mozak zajedno, kao
to bismo trebali, tada Freudovo miljenje da je ak i djeji
um plodno tlo za nesvjesnu poudu postaje puka fantazija,
kao to i jest. Nema uzbuenja, nema uzavrele krvi, nema
poude. No nas zanima ljudska pouda, Sapfina pouda,
a ne povezanost poude s tijelom i umom.
Kad se sve to zbroji, govorimo o poudi punoj entuzi
jazma, poudi koja preplavljuje tijelo zbog same seksualne
aktivnosti i njezinih uitaka pa emo od sada smatrati da je
pouda upravo to.
Neumjerenost 27

p o g l av l j e d r u g o

Neumjerenost

Do sada smo se ograniavali na seksualnu udnju, no

rije pouda ima iru primjenu: udimo za ivotom, za
zlatom, za moi. Moda bi se seksualna udnja trebala
paljivo kategorizirati kao samo jedna vrsta udnje. Sveti
Toma Akvinski odluio je iznijeti primjedbu da udnja nije
ograniena iskljuivo na seksualne (tjelesne) situacije:

ini se da se udnja ne svodi samo na tjelesne udnje

i uitke. Jer Augustin kae (Ispovijesti II, 6) da se
udnju esto naziva neumjerenou i pretjerivanjem.
Ali neumjerenost se odnosi na jelo i pie, dok se
pretjerivanje odnosi na bogatstvo. Zbog toga se
udnja ne svodi iskljuivo na tjelesne elje i uitke.11

Bio je zabrinut i to su prijanji autoriteti definirali poudu

kao elju za ispraznim uitkom. Ali isprazan se uitak tie
ne samo seksualnih elja nego i mnogih drugih. Zbog toga
udnja nije povezana samo sa seksualnim eljama i uicima.
Toma Akvinski je s pravom bio zabrinut kad je elio
razrijeiti to pitanje. U mnogo je popisa sedam smrtnih
28 Pouda

grijeha pouda zamijenjena rijeju luxuria, to znai rasko.

To nije neduna pogreka ili zabuna, ve odraava potrebu da
se neto moralu odbojno uvede u tu definiciju. Ako poveemo
poudu s neumjerenou i prezasienou, tada je sluaj una
prijed izgubljen. To je, meutim, Pirova pobjeda: pretjerana
je elja loa samo zbog toga to je pretjerana, a ne zbog toga
to je elja. Ali ako uvedemo pretjerivanje u tu definiciju,
tada je elja loa ve zbog samog svog naziva. A pretjerivanje
je doista prisutno (kao to to jasno pokazuje sonet 129). Ako
kaemo da netko udi za zlatom, podrazumijeva se neto vie
od toga da on jednostavno eli stei bogatstvo, kao i svi mi.
Podrazumijeva se da je njegova elja disproporcionalna ili
da je zasjenila sve ostale interese. Nije rije o tome da zlato
daje sjaj njegovim oima, nego o tome da ga nita drugo ne
daje ili da im zlato daje prevelik sjaj. Taj se sjaj pretvara u
monomaniju.
Postoje mnoga motrita pretjerivanja. elja moe biti pre
jaka ako smo, umjesto da neto jednostavno elimo, previe
zaokupljeni tom eljom ili nas ona opsjeda, ili venemo za time,
ili smo pretjerano uzrujani to nam ta elja nije ispunjena. Za
razliku od toga, elja moe biti pretjerana zbog svog obujma,
kao kad netko ne eli samo mo, ve potpunu mo, ili ne
samo zlato, nego sve zlato koje postoji. Mora se priznati da
seksualna elja moe biti neumjerena u oba sluaja. Ona moe
nekoga previe zaokupiti, a taj netko moe i traiti previe.
Don Juan je dobar primjer za oba sluaja, za pretjeranu
zainteresiranost i za elju koja obuhvaa previe objekata.
No mnogim je mukarcima teko spoznati razlikuju li se od
njega u oba sluaja ili samo u jednom. Obavijeteni smo da
je predsjednik Clinton iao na terapiju kako bi izlijeio
svoju seksualnu ovisnost, no njegov problem (ako je to
Neumjerenost 29

prava rije za to) nije bio u jaini njegove elje, nego u tome
to je zastranio i to je imao slabu samokontrolu. I zato su
ti manje bitni nedostaci, koji ostatku svijeta pruaju veselje,
uzrokovali takvo opsesivno neodobravanje u konzervativnoj
Americi? Naposljetku, odavno je poznato da vie prostitutki
hrli u gradove u kojima se odravaju republikanski skupovi
nego u gradove u kojima se odravaju demokratski skupovi.
Moda je to zato to taj dio amerike javnosti ne eli svog
predsjednika, svog boga rata, zamiljati kako ispruen lei
poslije koitusa, kao rtva smirene trijumfalne Venere, dok
je njegovo oruje postalo samo igraka.
Govorimo li o pretjerivanju, ini se da bismo taj pojam
trebali usporediti s odreenom idejom pravilne i doline
seksualnosti: one koja je prikladnog intenziteta, koja nije
opsesivna, ali je ipak vie od ravnodunosti, koja je usmjerena
prema prikladnom objektu. Ljudima to uspijeva, katkad.
Doista, priroda nam pomae u tome u jednom pogledu
budui da se naposljetku smirimo i zaspimo. Zbog toga se
ini pogrenim rei da je pouda sama po sebi predodreena
da bude pretjerana. Kad smo tromi ili deprimirani, ili stari
i umorni, patimo od gubitka apetita, to podrazumijeva po
manjkanje elje, a ne previe elje. I naposljetku, sudei po
naim pravim izborima, a ne po naem moraliziranju, pouda
nam je prilino draga. Reklamne se agencije trude kako bi
natuknule da nam njihovi proizvodi omoguuju izazivanje
poude u drugima, no nitko se nikada nije obogatio davanjem
savjeta o tome kako se uiniti odbojnima.
Postoji jo jedno motrite u kojem bi se pouda mogla
sama po sebi uiniti pretjeranom, neumjerenom. Jelo nam
utauje elju za hranom, nau glad. Veeramo u drutvu,
30 Pouda

jedemo i razgovaramo, ili jedemo i itamo novine ili gledamo

televiziju. No aktivnost koja utauje nau elju obino isklju
uje sve ostale funkcije. Ne ini nas doslovno slijepima, ak
ni privremeno, te bismo brzo prestali kad bi doao neeljeni
posjetitelj ili kad bi netko viknuo vatra! Ali to je za veinu
nas iskustvo najblie ekstazi, stanju kada smo izvan sebe.
Kada elja preplavi tijelo, i sve vie kako se blii vrhunac
ona iskljuuje veinu vanjskog svijeta. Ispunjava na mentalni
obzor. Mozak zahtijeva mnogo krvi, stoga postoji izreka da
mukarci imaju dva organa koji zahtijevaju mnogo krvi, ali je
u odreenom trenutku ima dovoljno samo za jedan. U ovome
doslovno ima istine, i ne samo kad su mukarci u pitanju,
a istina je da seksualni vrhunac iskljuuje misao. Iskljuuje
ak i molitvu, to je jedna od stvari koje mu crkva zamjera.
Moda ne mora biti tako. Postoje zapisi o kineskim po
hotnicima koji su mogli diktirati pisma dok su bili sa svojim
partnericama. To je doista virtuozno umijee, ali manjkavo
barem u jednom vidu uitaka poude, a to je preputanje.
To preputanje zasluuje vie od trenutane panje. Dobra
je stvar ako se zemlja zatrese. Ne postoji takvo to kao to
je edna ili kontrolirana ekstaza, pa stoga ne bismo trebali
kuditi poudu samo zbog ekstremnih sluajeva preputanja.
Doista, uvrijeeno je miljenje da takva iskustva pruaju
jednu od najboljih stvari u ivotu i da su kriterij za sve ostalo.
ak i u rigidnoj atmosferi katolikog poimanja svetosti naj
bolji se opisi mistikova ekstatinog sjedinjenja s Bogom ili
Kristom temelje na opisu seksualne ekstaze. Metafore su
iste: u ekstatinom sjedinjenju s Bogom subjekt se predaje,
gori, gubi sebe, slijep je ili ak privremeno uniten, prolazi
malu smrt. Kad je sveta Terezija Avilska govorila o strijeli
Neumjerenost 31

zabodenoj u samu utrobu i srce tako da dua ne raspoznaje

ni to se dogaa ni to eli i, tovie, kada je govorila o
tome kao o uznemirujuem iskustvu koje je ujedno tako
velianstveno da u ivotu ne postoji vee radosti koja moe
pruiti vee zadovoljstvo, nije samo Bernini bio ponukan
njezinu skulpturu nainiti u stanju orgazma. I njezini su
suvremenici takoer bili u dvojbi je li u njezinu sluaju rije
o Bojem ili o vrajem djelu, i jedva su odluili da je rije o
ovom prvom.12
Zanimljiva je povezanost takvog stanja sa sjedinjenjem i
s poznavanjem nekoga (sjetimo se biblijskog izjednaavanja
poznavanja nekoga i stupanja u spolne odnose s tom osobom).
Pragmatini filozofi mogu s nepovjerenjem promatrati to ne
priopivo znanje, a budui da se to to mistici tvrde da znaju
vie nego mi ostali ne moe dokazati, lako je ostati skeptian.
Koliko god je to moda razumno u sluaju boanske ekstaze,
tee je odbaciti tu povezanost u sluaju seksualne ekstaze.
Trebaju li se odbaciti sva iskustva seksualnog sjedinjenja, kada
dvoje postaje jedno, kada na neki nain postajemo spojeni
s drugom osobom? Je li sve to samo iluzija?
Ostavimo na trenutak tu misao postrani i vratimo se
odgovoru Tome Akvinskog na pitanje definicije poude.
Teko da nas moe razuvjeriti:

Kao to Izidor kae pohotan ovjek je onaj koji je

iskvaren zadovoljstvom. Tjelesna zadovoljstva nadasve
kvare ovjekov um. Zbog toga je pouda pogotovo
povezana s takvim zadovoljstvima.13

Kao prvo, ini se pogrenim rei da je pohotan ovjek onaj

koji je iskvaren zadovoljstvom: moe biti, ali i ne mora,
32 Pouda

ovisno o njegovoj srei. U svakom sluaju, seksualna je elja

jo snanija kada nismo iskvareni zadovoljstvom. Zadovoljen
mukarac ili ena vie ne osjeaju poudu. A i rije iskvaren
nije nimalo neutralna, ona podrazumijeva neobuzdanost i
propast. Naposljetku, nije tono ni da tjelesni uici kvare
ovjekov um. Newton je, ini se, bio prilian asket, no
Einstein to doista nije bio.
Stoga ne smijemo dopustiti kritiarima poude da je samo
tako poveu s pretjerivanjem. Ne kritiziramo poudu zato
to se moe oteti kontroli, ba kao to ne kritiziramo glad
zato to moe dovesti do neumjerenosti u jelu, niti e zato
to moe dovesti do pijanstva.