Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafiki dizajn i slikovne informacije

Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

KREATIVNA UPOTREBA OSNOVNIH

POSTAVKI FOTOAPARATA (OTVOR
ZASLONA, BRZINA ZATVARAA, ISO)
SEMINARSKI RAD

Nositelj kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata:

Dr. sc. Maja Strgar Kurei, doc. Ana Lovri
Darija Zobenica
Lucia Buljat

prosinac 2016.
SADRAJ

1 UVOD................................................................................................................................................................. 1
2 OSNOVNE POSTAVKE FOTOAPARATA ............................................................................................... 2
2.1 Otvor zaslona ......................................................................................................................................... 2
2.1.1 f - broj ............................................................................................................................................... 2
2.1.2 Dubinska otrina .......................................................................................................................... 6
2.2 Brzina zatvaraa ................................................................................................................................... 9
2.3 ISO ........................................................................................................................................................... 14
2.3.1 Odnos ISO vrijednosti i uma na fotografiji .................................................................... 15
2.3.2 Koritenje ISO vrijednosti...................................................................................................... 17
2.3.3 Low key i high key .................................................................................................................... 18
3 ZAKLJUAK ................................................................................................................................................. 21
4 LITERATURA .............................................................................................................................................. 22
1 UVOD

Korektna ekspozicija je ona s kojom se biljei ono to je fotograf htio izraziti

fotografijom.

Konani rezultat ovisan je od etiri glavne postavke:

1.) ISO osjetljivosti

2.) Brzine zatvaraa

3.) Otvora zaslona, tj. blende

4.) Dinamikog raspona senzora (ili filma).

Mnogi fotoaparati imaju selektor za biranje naina rada i mjerenja svjetla. Postavljanjem
selektora na AUTO fotoaparat je u automatskom nainu rada gdje se ISO, brzina
zatvaraa, otvor zaslona, fokus i uporaba bljeskalice za dosvjetljavanje prizora odreuje
na temelju uputa koje su u programu fotoaparata.

Upravljanje mjerenjem svjetla u modernim fotoaparatima daju zadovoljavajue

fotografije (npr. fotoaparat sam pronalazi ljudsko lice u kadru i na njemu odreuje
mjerenje i sl.), no fotoaparat ipak ne zna to je autor htio rei.

elimo li potpunu i kreativnu kontrolu nad ekspozicijom moemo koristiti runo

podeavanje (manualni nain) svih parametara.

Prvo to odreujemo je ISO osjetljivost. Ako je svjetlo slabo i trebamo vee brzine
zatvaraa, odabrat emo vei ISO, a ako nam je potreban manji um i moemo due
eksponirati fotografiju odabrat emo manji ISO. Slijedei parametar koji odreujemo je
otvor zaslona ili brzina zatvaraa ovisno od motiva koji elimo snimiti.

Kombinacijom parametara tih postavki moemo dobiti jako zanimljive i tehniki dobre
fotografije.

Cilj ovog seminarskog rada je upravo poticanje fotografa na fotografiranje u manualnom

nainu te eksperimentiranje njegovim postavkama u cilju dobivanja to kreativnijih
fotografija.

1
2 OSNOVNE POSTAVKE FOTOAPARATA

2.1 Otvor zaslona

Zaslon je trei vaan dio objektiva, on je zapravo otvor objektiva. Pokree ga mali motor,
a sastoji se od tankih metalnih listia koji se po potrebi otvaraju i zatvaraju u vei ili
manji krug. Zaslonom se kontrolira koliina svjetlosti koju se proputa kroz objektiv, ali i
kut pod kojim svjetlost iz objektiva upada na svjetlosni senzor. Tako kada je otvor
objektiva velik, dolazi vie svjetla pod irim kutem, a kada je pritvoren dolazi manje
svjetla pod uim, otrijim, kutem.

Zaslonom se kontrolira koliina otrine na fotografiji pa ukoliko se eli snimiti

fotografija koja je u potpunosti otra, zaslon treba pritvoriti, a ako se eli otar samo
mali dio na fotografiji, zaslon treba biti otvoren. Taj pojam koji odreuje koliko e
otrine biti na fotografiji, zove se dubinska otrina i jedan je od najvanijih pojmova u
fotografiji. Naziva se jo i DOF (depth of field). Otvor objektiva izraava se takozvanim f -
brojem.

2.1.1 f - broj

f - broj je brojana vrijednost otvora zaslona, i moe biti: f/1.4, f/2, f/2.8, f/4, f/5.6, f/8,
f/11, f/16 i f/22. Tu je rije o vrijednostima standardno oznaenih fotoaparata. Osim
navedenih vrijednosti, f - broj moe biti izraen i u brojnim meukoracima, primjerice:
f/1.2, f/1.4, f/1.6, f/1.8, f/2. Otvor zaslona se moe kontrolirati samostalno na
fotoaparatu, tako fotograf moe sam odrediti koliko e objektiv biti otvoren ili zatvoren
za prolazak svjetlosti. Vei broj odgovara manjem otvoru zaslona, to znai da svaki
sljedei f - broj oznaava proputanje dvostruko manje svjetla u istoj jedinici vremena
(slika 1).

F - broj se jo moe definirati kao omjer arine duljine objektiva i promjera otvora
objektiva.

Svaki objektiv ima na sebi oznaku najvee mogue otvorenosti zaslona pa tako oznaka
1:5.6 znai da se moe otvoriti do f/5.6.

2
Najmanji f - broj nekog objektiva oznaava njegov najvei otvor ili kako se to jo naziva -
njegovu svjetlosnu jainu. Odnos koliine svjetla i f - broja nije jednostavan, on je takav
da se promjenom f - broja za 2 koliina svjetla mijenja za faktor 4. Razlog tome je to se
za raunanje f - broja koristi dijametar, a koliina proputenog svjetla ne ovisi o
promjeru nego o povrini otvora kroz koji prolazi. Kako se promjer i povrina odnose
kao kvadrati, smanjenje promjera za 2 puta, smanjuje svjetlo za 4 puta. Stoga su f -
brojevi izraeni kao umnoak korijena iz 2. Tako svaki f - broj oznaava duplu promjenu
intenziteta svjetla.

slika 1: prikaz otvora zaslona i pripadajuih f - brojeva

Autorskim primjerima nastojale su se prikazati navedene znaajke. To se postiglo

snimajui u manualnom nainu rada, dakle runo mijenjajui parametre koji utjeu na to
kakvo e biti polje dubinske otrine. Motivi su uzimani iz prirode kako bi fotografije bile
to ivopisnije i kreativnije i kako bi bolje zaokupile panju promatraa. Snimanje je
posluilo da se bolje shvati teorijski dio vezan uz ovaj dio osnova fotografije i da se uvidi
kako e poveanje jednog parametra na fotoaparatu utjecati na sveukupnu fotografiju.

3
slika 2: f/5.6 1/125 ISO 125, autorska fotografija

slika 3: f/10 1/60 ISO 125, autorska fotografija

slika 4: f/14 1/25 ISO 125, autorska fotografija

4
 slika 5: f/11 1/100 ISO 125, autorska fotografija

slika 6: f/7.1 1/200 ISO 125, autorska fotografija

5
2.1.2 Dubinska otrina

Polje dubinske otrine odreuje koliko e otrine biti na fotografiji. Sve ono to se nalazi
izvan polja dubinske otrine podlijee odreenom stupnju zamuenja. Gubitak dubinske
otrine ne mora predstavljati problem za fotografiju. Mnogi fotografi upravo to koriste
kako bi uspjeno naglasili eljeni objekt na fotografiji. Dubinska otrina ovisi osim o
otvoru zaslona, i o arinoj duljini objektiva i udaljenosti od snimanog objekta.

Polje dubinske otrine moe biti dublje ili plie. Plitko polje oznaava samo jedan mali
dio fotografije koji e biti otar, a duboko polje znai da e ili cijela fotografija biti otra
ili njezin veliki dio. Moe se kontrolirati pomou otvora zaslona. Tako, ukoliko se otvori
na f/1.4, polje dubinske otrine bit e jako plitko, a ako se pritvori na f/5.6, polje vie
nee biti tako plitko i na fotografiji e vie toga biti otro. U sluaju da se eli postii
otrina cijela fotografija, tada je potrebno otvor zaslona pritvoriti do f/16 ili f/22.

Veliki i mali otvor zaslona za sobom povlae i odreene posljedice, odnosno moe se
dogoditi da se snimi fotografija kakva se nije prieljkivala. Tako, ukoliko je zaslon jako
otvoren, to znai prolazak velike koliine svjetla i plitko polje dubinske otrine pa je lako
mogue da ne bude dovoljno otrine na samoj fotografiji, odnosno da niti objekt koji se
eli odvojiti od pozadine ne bude otar. S druge strane, kada se eli dobiti otra
fotografija ili barem njezin vei dio, zaslon e se pritvoriti i pri tome treba paziti da se ne
snimi podeksponirana fotografija.

U sljedeim autorskim primjerima neke od fotografija, kao i prethodne, imaju za motiv

prirodu i snimljene su na nain kao i prijanje, a neke su, pak, dobivene runom izradom
filtera. Naime, rije je o filterima koji su izraeni tako to se na komadu papira koji je
izrezan na toan oblik i veliinu koritenog objektiva izrezuju eljeni oblici koji se ele
dobiti mutni na fotografiji (tzv. bokeh efekt). Postavljaju se ispred objektiva (slika).

slika 7: runo izraeni Bokeh filter (izvor: http://www.diyphotography.net/)

6
slika 8: f/7.1 1/200 ISO 125, autorska fotografija

slika 9: . f/9 1/160 ISO 125, autorska fotografija

slika 10: f/5.3 1/80 ISO 640, autorska fotografija

7
 slika 11: f/5.6 1/125 ISO 400, autorska fotografija

slika 12: f/4.2 1/100 ISO 640, autorska fotografija

8
2.2 Brzina zatvaraa

Brzinom zatvaraa odreuje se vrijeme izloenosti senzora svjetlu, tj. odreuje se koliko
e dugo svjetlost padati na senzor fotoaparata. Duljina ekspozicije odreuje se brzinom
zatvaraa koja se prilagoava otvoru zaslona (f - broju) te ISO vrijednosti. Mjerna
jedinica brzine zatvaraa je sekunda. Zatvara se nalazi ispred senzora osjetljivog na
svjetlost.Primjeri brzine zatvaraa(poevi od najbre): 1/4000, 1/3200, 1/2500,
1/2000, 1/1600, 1/1250, 1/1000, 1/800, 1/640, 1/500, 1/400,1/320,1/250, 1/200,
1/160, 1/125, 1/100, 1/80, 1/60, 1/50,1/40,1/30, 1/25, 1/20, 1/15,1/13, 1/10, 1/8,
1/6, 1/5, 1/4,03, 04, 05, 06, 08, 1, 13, 16, 2, 25, 32, 4, 5, 6, 8,10, 13, 15,
20, 25, 30, B (eng. bulb). Bulb omoguava da se runo odredi duljina ekspozicije iznad
30 sekundi u sluaju da nam je potrebna duljina od nekoliko minuta ili sati. Najee se
koristi brzina zatvaraa koja je kraa od stotinke sekunde (npr. 1/125).

Ovisno o efektu pokreta koji se eli dobiti odreuje se brzina zatvaraa. Postoje dva
osnovna naina zamrznuto kretanje ili zamueno (eng. blur) kako bi se dobio osjeaj
brzine. Kada se eli dobiti fotografija zamuenog pokreta koristi se dua ekspozicija, tj.
manja brzina zatvaraa, a ako je cilj dobiti fotografiju zamrznutog pokreta koristit e se
kratka ekspozicija, tj. vea brzina zatvaraa. Dojam brzine moe se ostavariti i
namjernim pomicanje fotoaparata praenjem motiva u pokretu (eng. panning)
koritenjem manjih brzina zatvaraa.

Takoer, to je due vrijeme ekspozicije senzor prima vie svjetosti te je i sama

fotografija svjetlija to znai da se brzinom zatvaraa moe utjecati na svjetlinu
fotografije. To je pogodno za fotografiranje u uvjetima okoline s malom koliinom
svjetla. Pri snimanju s takvim postavkama preporuuje se koritenje stativa kako bi se
izbjegla zamuenost detalja.

Dugo vrijeme ekspozicije omoguava kreativnu tehniku slikanja svjetlom (eng.

lightpainting). Tri su tehnike slikanja svjetlom: pomicanje izvora svjetla, pomicanje
fotoaparata i web slikanje svjetlom.

9
 slika 13: Prikaz lightpainting-a, f/18 5.0 ISO 100, autorska fotografija.
Fotoaparat se vrtio u krug kako bi se dobio oblik izraen od svjetlosti.

slika 14: Prikaz lightpainting-a tehnikom pomicanja izvora svjetla

(izvor: http://digital-photography-school.com/25-spectacular-light-painting-images/)

10
 slika 15: f/9 5.0 ISO 100, autorska fotografija
Tehinka povezana uz tehniku brzine zatvaraa u kojoj je koriten zoom efekt. U ovoj
tehnici fotograf nakom okidanja slike koristi zoom kako bi se dobili izdueni rubovi slike.

slika 16: f/18 10.0 ISO 100, autorska fotografija

11
 slika 17: f/22 3.0 ISO 100, autorska fotografija

slika 18: prikaz praenja objekta koji se kree, tzv. panning.

(izvor: http://improvephotography.com/726/6-tips-to-improve-your-panning-
photography/)

12
Na slikama 19 i 20 prikazana je razlika duge i kratke ekspozicije istog ambijenta.

slika 19: f/18 1/8 ISO 100, autorska fotografija

slika 20: f/5 1/200 ISO 100, autorska fotografija

13
2.3 ISO
ISO vrijednost datira jo od analognog doba, gdje je ISO vrijednost odreivala osjetljivost
filma. Tako smo na kutiji filma uvijek imali oznaku 100 ili 200, 50 ili 400 itd.

ISO vrijednost se dakle izraava brojevima, i to je vei broj to je osjetljivost filma vea.

Od nastanka fotografije teilo se izumu medija koji bi imao dovoljnu brzinu zapisa i pri
slaboj osvijetljenosti prizora. Poetak je bio fotoosjetljivi sloj koji je zabiljeio prvu
fotografiju nakon 8 sati ekspozicije, moderni film ima ISO 3200, a danas neki
profesionalni digitalni fotoaparati mogu snimiti snimke pri ISO 102400, a te snimke se
mogu obraditi suvremenim raunalnim programima.

Postoji mnogo sustava koji definiraju osjetljivost fotografskih medija i svaki ima svoje
mjerne jedinice i oznake (ISO, DIN, ASA, GOST, EI).

ISO sustav je prihvaen kao standard kod svih proizvoaa digitalnih fotoaparata.
Uobiajene ISO vrijednosti koje imamo na raspolaganju kod digitalnih fotoaparata su od
50 - 1600 (kod profesionalnih modela i do 102400).

ISO 100 je dvostruko osjetljiviji od ISO 50, a ISO 200 dvostruko je osjetljiviji od ISO 100.
ISO 3200 je za 5 EV bri od ISO 100, a ISO 25600 je za 3 EV bri od ISO 3200.

14
2.3.1 Odnos ISO vrijednosti i uma na fotografiji

Poveanjem ISO vrijednosti poveavamo i odnos uma na fotografiji tako da emo sa

veim vrijednostima dobiti vie uma. Sljedea slika prikazuje odnos istog kadra uslikan
pod razliitim ISO vrijednostima.

slika 21-23: ISO 1000, ISO 10000, ISO 25600, autorske fotografije

Digitalni fotoaparati proizvode 3 vrste uma:

um konstantnog uzorka

Pojava je koja se javlja pri dugim ekspozicijama na niskoj ISO postavki (uzrok je toplina
koja se razvija prolaskom elektrine struje kroz senzor i jae je izraen na vioj
temperaturi - npr. ljeti). Uzorak je na istom mjestu, pa se moe maknuti automatskom
redukcijom uma u fotoaparatu. Ako se snima noni prizor ili munje i koristi se
ekspozicija od npr. 30 sekundi, onda e nakon eksponiranja fotoaparat jo 30 sekundi
generireti negativ uma da bi spojio te dvije slike u jednu s reduciranim umom.

slika 24: prikaz uma konstantnog uzorka

15
 um bez uzorka

Javlja se kod visoke ISO postavke i kratkih ekspozicija i nikad nema isti uzorak - to
svojstvo se moe koristiti kod smanjivanja uma tehnikama prosjenih vrijednosti pri
emu je potrebno snimiti prizor vie puta (fotoaparat mora biti dobro uvren da ne
mijenja poziciju).

slika 25: prikaz uma bez uzorka

Trakasti um

Pojava je naknadne obrade u fotoaparatu i ovisi o nainu na koji software fotoaparata

obrauje podatke, pa je kao takav ovisan o tipu i proizvoau fotoaparata (najee se
javlja kod visokih ISO postavki u sjeni).

slika 26: prikaz trakastog uma

16
2.3.2 Koritenje ISO vrijednosti

ISO 100-200

Kod dobrih svjetlosnih uvjeta, po danu, uz dobru kontroliranu rasvjetu, odnosno u

situacijama kad se otvorom zaslona i ekspozicijom moe kontrolirati i propustiti
dovoljna koliinu svijetla. Ove postavke daju najie fotografije.

ISO 200-400

Za neto tamnije uvjete, u sjeni ili interijerima gdje se ne eli jo uvijek paliti bljeskalicu.

ISO 400-800

Fotografiranje u interijerima pri koritenju bljeskalice. Naime, zbog malo vee

osjetljivosti pozadina fotografije na koju bljeskalica slabije utjee nije jako tamna, dok je
prednji kadar pravilo eksponiran i ne primjeuje se um.

ISO 800-1600

Dogaaji koji se preteito zbivaju u veernjim satima. Potrebna je odreena brzina

ekspozicije kako bi dobili zamrznuti kadar, i dignuta vrijednost ISO. Fotografija e imati
primjetnu koliinu uma, no to ipak prolazi pod umjetniki dojam fotografije.

ISO 1600-3200

U tamnim uvijetima, kad se ne moe koristiti bljeskalicu ili stativ. Ta vrijednost ISO je
gornja granica gdje je um relativno malen i gdje djeluje efektno na fotografiji. Sve dalje
zahtjeva dodatne digitalne obrade.

ISO 3200+

Vee koliine uma su neizbjene u doista mranim uvjetima, ako se ne smije koristiti
bljeskalica, odnosno ako se eli umom postii neki umjetniki dojam.

Visoki ISO ima svoju cijenu, kod filmova to je zrno, a kod digitalaca to je um, zato ne
treba pretjerivati s poveanjem ISO vrijednosti, ba obratno, treba koristiti najmanju
moguu vrijednost, osim ako se ba ne eli takav efekt.

17
2.3.3 Low key i high key

Fotografije na kojima prevladavaju svijetli ili tamni tonovi, u veem djelu slike kontrast
je reduciran, a raspon tonova ogranien. Fotografije tog tipa zovu se low key ako na
njima prevladavaju tamni tonovi, odnosno high key ako na njima prevladavaju svijetli
tonovi.

High key je fotografija koja veim djelom sadri svijetle tonove. Za razliku od low key
fotografije gdje je osvjetljenje kljuan imbenik u postizanju efekta, kod high key
fotografije to je uglavnom izgled objekta koji treba biti u rasponu svijetlih tonova. High
key tehnikom dobivaju se vrlo svijetle fotografije koje se postiu preekspozicijom. Za
ovaj tip fotografije potrebni su studijski uvjeti, rasvjetna tijela i bijela pozadina. Ako se
ne postie eljena bijelina pomou ISO vrijednosti. treba se pojaati svjetlinu cijele
fotografije. High key fotografija djeluje isto, delikatno, lagano, optimistino, pozitivno.

slika 27: preekspozicija, autorska fotografija

18
 slika 28: preekspozicija, autorska fotografija

slika 29: preekspozicija, autorska fotografija

Low key fotografija snimljena ovom tehnikom veim djelom sadri tamne tonove. Low
key efektu doprinose izgled objekta i ekspozicija, ali ponajvie rasvjeta.

Raspon tonova na ispravno snimljenoj low key fotografiji kree se od srednjeg do krajnje
tamnog dijela sivog klina s manjim podrujima svijetlih tonova okruenih tamom i
sjenama. Kod ove tehnike ISO vrijednost je veinom 100 i ne izaziva um.

Low key fotografija doima se tekom, misterioznom, mranom, atmosferinom,

sumornom.

19
slika 30 i 31: podekspozicija, autorska fotografija

20
3 ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu prikazane su osnovne tehnike fotografiranja koritene za

nastajanje kreativnih fotografija. Moglo se vidjeti da je primjenom razliitih kombinacija
otvora zaslona, brzine okidaa i ISO osjetljivosti mogue dobiti vrlo efektnu fotografiju.
Razliitim omjerima postavki moe se manipulirati krajnji rezultat te ovisno o elji
fotografa naglasiti odreen objekt ili scenu.

21
4 LITERATURA

1. http://www.fot-o-grafiti.hr/nauci/op%C4%87e-osnove/f-broj

2. http://www.diyphotography.net/diy_create_your_own_bokeh/

3. erjav D. (2009). Osnove fotografije, O Strahoninec, foto grupa

4. http://digital-photography-school.com/shutter-speed/

5. http://www.usporedi.hr/aktualne-teme/vodic-manualnih-postavki-fotoaparata

6. https://fotoklubze.wordpress.com/category/teorija/

7. http://fotografija.hr/iso-osjetljivost/

8. http://www.klubputnika.org/servis/foto-uputstva/88-osnove-fotografije/3584-
blenda-zatvarac-ekspozicija-iso

22