Professional Documents
Culture Documents
Svet Bez Raka PDF
Svet Bez Raka PDF
G. Edvear Griffin
Uz milijarde dolara koje se svake godine potroe na istraivanja, uz do
datne milijarde dolara prihoda od prodaje lijekova povezanih s rakom i
uz prikupljanje dobrovoljnih priloga koje je na najvioj razini u povijes
ti - danas na raku vie ljudi zarauje za ivot nego to od njega umire.
Kad bi se rjeenje pronalo u obinom vitaminu te divovske industrije
moglo bi preko noi nestati. Rezultat toga je da je politika terapije pro
tiv raka sloenija od znanosti.
G. Edward Griffin
TELEdisk, 2 0 1 1 .
Biblioteka
ZDRAVUE
Nakladnik
TELEdiskd.o.o.
Naslov originala
World VVithout Cancer
The Story of Vitamin B 7 7
C o p y r i g h t z a Hrvatsku TELEdiskd.o.o.
Urednik biblioteke
Darko Imenjak
Prijevod
Kreimir Ju ki
Lektura i redaktura
Sanja Veri
Grafika obrada
TELEdiskd.o.o.
Design naslovnice
Vladart&design
Tisak
Hitra produkcija knjiga d.o.o.
ISBN 978-953-7039-91-2
PREDGOVOR xiii
1: Sindrom Watergate 3
Primjeri nepotenja i korupcije na polju istraivanja lijekova; detaljan pogled na prvu
veu studiju koja je proglasila laetril (vitamin B17) bezvrijednim; dokaz daje studija
bila namjetena; odluka FDA o zabrani upotrebe laetrila zbog toga to nije bio testiran;
uskraivanje odobrenja bilo kome (osim protivnicima laetrila) za njegovo testiranje.
2: Genocid na Manhattanu 19
Pregled uvrijeenih znanstvenih zabluda kroz povijest; rak kao avitaminoza, kako ga je
shvaao dr. Ernst T. Krebs mladi 1952. godine, i pregled dokaza iz prirode i povijesti koji
govore u prilog tom shvaanju.
4 : Odluujui test 41
Pogled na mnoge kulture irom svijeta u kojima nema ili nije bilo raka; analiza njihove
tradicionalne hrane.
6: Potpuni mehanizam 61
Faktor prehrane kao mehanizam podrke enzimskom faktoru; biografska skica dr.
Ernsta T. Krebsa mlaeg i njegovog otkria laetrila; korisni uinci vitamina BI 7 na irok
raspon poremeaja kod ljudi; pregled sloenosti ukupnog prirodnog mehanizma obrane
od raka.
7: Strah od cijanida 69
Novinska pria o paru koji se navodno otrovao jedui jezgre marelice; detaljnije
razmatranje injenica u ovom sluaju; procjena toksinog potencijala sjemenki koje
sadre BI 7; dokaz daje laetril manje otrovan od eera.
Uinci kirurgije i zraenja u tretiranju raka; usporedba koja pokazuje da oni koji ne prime
nikakav tretman ive jednako dugo, ako ne i due, od tretiranih pacijenata.
Pregled znanosti o lijeenju raka; saetak politike lijeenja raka; rana povijest kemijsko-
farmaceutskog kartela I. G. Parben; rani uspjesi kartela u Sjedinjenim Dravama i
njegov brak s DuPontom, Standard Oilom i Fordom.
Biografska skica Johna D. Rockefellera starijeg i njegov kriarski pohod protiv slobodnog
poduzetnitva; poeci Standard Oila; ulazak Rockefellera u investicijsko bankarstvo;
njihov utjecaj u farmaceutskoj industriji i meunarodnoj politici.
Loe stanje medicinskog obrazovanja u SAD-u do 1910. g.; uloga Flexnerovog izvjetaja
u dramatizaciji potrebe za reformom; uloga koju su Zaklada Rockefeller i Zaklada
Carnegie imale u implementaciji Flexnerovog izvjetaja; koritenje novca zaklada kao
sredstva za stjecanje kontrole nad amerikim medicinskim fakultetima.
Agenti kartela u FDA i drugim vladinim agencijama; CFR kao struktura kontrole nad
vanjskom politikom SAD-a; znanstvena nesposobnost u FDA; rast moi FDA.
Analiza dvostrukih mjerila FDA prema kojima se bezopasne tvari koje nisu lijekovi,
poput vitamina i dodataka prehrani, optereuju veim ogranienjima od onih koje su
sadrane u otrovnim i opasnim lijekovima.
BILJEKE 291
Posveta
Ova knjiga posveena je uspomeni na dr. Ernsta T. Krebsa
mlaeg i J o h n a A. Richardsona, dr. med. U sukobu sa silom i
zlobom znanstvenih zabluda ipak nisu ustuknuli. Dok su drugi
bjeei traili zaklon, oni su istupili na prvu crtu bojinice.
Neka pria o njihovim djelima potakne gnjev javnosti koja je
jedina u stanju osloboditi se neprijateljskog stiska oko naih
ivota i naeg zdravlja.
Zahvale
Predgovor
Od objavljivanja prvog izdanja ove knjige na pozornici raka odigrava se velika
drama. Iako je istina da su na mjesta mnogih izvornih glumaca dole njihove
zamjene, radnja predstave nije se promijenila. Ovo je kratak pregled te drame.
Svake godine tisue Amerikanaca odlaze u Meksiko i Njemaku na terapiju
laetrilom zato to je to u Sjedinjenim Dravama zabranjeno. Veini tih pacijenata
reeno je da je rak od kojeg boluju u terminalnom stadiju i da im je preostalo jo
nekoliko mjeseci ivota. Unato tome, nevjerojatan postotak njih oporavio se i
ivi normalnim ivotom. Meutim, FDA, AMA, Ameriko drutvo za rak i centri
za istraivanje raka nastavljaju tvrditi da laetril spada u nadrilijenitvo. Po nji
hovim rijeima, pacijenti koji su se oporavili doivjeli su spontane remisije ili
nikada nisu ni imali rak.
Ako netko od tih ljudi na kraju umre nakon to je koristio laetril, glasnogov
ornici ortodoksne medicine brzo e objaviti: Vidite? Laetril ne djeluje! Istovre
meno stotine tisua pacijenata godinje umru nakon podvrgavanja kirurgiji,
zraenju ili kemoterapiji, ali ti se tretmani i dalje propagiraju kao sigurni i
djelotvorni.
Prosjean pacijent s rakom koji se podvrgne terapiji laetrilom na tretman e
potroiti izmeu 5.000 i 25.000 dolara. Velik je to iznos, ali je sitnica u usporedbi
s astronomskim raunima konvencionalne medicine. Unato tome, nikad ne
prestaju prigovori da su lijenici koji koriste laetril pohlepni nadrilijenici i
arlatani koji ostvaruju dobit na bolesnima i prestraenima.
Klasian sluaj optuivanja protivnika upravo za ono to sami radite. Danas
se esto dogaa da stariji par potroi cijelu svoju ivotnu uteevinu na medi
cinski centar i etu u njemu zaposlenih lijenika i tehniara, sve to u uzaludnoj
nadi da e spasiti supruga ili suprugu od raka. Lako se moe dogoditi da e
morati prodati i kuu kako bi platili raune. A najvee ogorenje izaziva upravo
to to u veini sluajeva lijenici znaju da nema izgleda za dugoroan uspjeh. Ali
preivjelom branom drugu to se rijetko govori.
Sljedei put kad ujete kako glasnogovornik ortodoksne medicine osuuje
te pohlepne lijenike koji zgru novac na laetrilu pratite ga kada krene na
parkiralite. Najvjerojatnije e se odvesti u svom novom Jaguaru.
Jedina stvarna razlika izmeu dananje kontroverzije i 1970-ih kad je ona
zapoela u tome je to su mediji izgubili zanimanje za nju. Rijetko izvjetavanje
stvorilo je laan dojam da je laetril postao nepopularan, ali nita nije dalje od
istine. Pacijenti koji danas koriste laetril i dalje se broje u tisuama.
Moe se uti miljenje da su masovni mediji odluili ignorirati laetril zato
to je, u vrijeme kad je uivao nacionalni publicitet, postao popularan. Ljudi
bi odluili isprobati ga usprkos negativnim kritikama u tisku. Ako im je bilo
reeno da e svakako umrijeti, zato ne pokuati? I klinike u Meksiku odlino
su poslovale. Drugi razlog mogao bi biti taj to, iako se kontroverzija nastavlja,
xiv Svijet bez raka
zapravo nema niega konkretnog to bi bilo zaista novo. Svaki dogaaj samo je
nastavak sila i rasprava koje su mu prethodile.
Na primjer, 1977. roditelji Chada Greena kidnapirali su vlastitog sina i odveli
ga u Meksiko kako ih slubenici iz Massachusettsa ne bi prisilili na kemoterapiju
zbog leukemije od koje je bolovao. Oni su se umjesto toga opredijelili za preh
rambenu terapiju. Dio je to visoke cijene koju plaamo za to to smo vladi ustu
pili mo da odluuje to je najbolje za nas i nae obitelji. Kada interesne skupine
postanu dovoljno politiki jake da piu zakone tada nam te skupine govore to da
radimo - sve u ime nae zatite, dakako.
Pria o Chadu Greenu dobila je velik publicitet, ali naalost ista stvar otada se
nebrojeno puta ponovila s drugom djecom uz vrlo slabu medijsku popraenost.
Primjerice, 1999. Jamesu i Donni Navarro reeno je da njihov etverogodinji sin
Thomas ima maligni tumor na mozgu. Posljedica operacije bila je ta da je dijete
izgubilo sposobnost govora, oslijepilo je i nije vie moglo hodati. Kad su lijenici
roditeljima priopili da e Thomasa dodatno podvrgnuti zraenju i kemotera-
piji oni su prouili medicinsku literaturu i tako saznali da bi ti tretmani vjero
jatno dodatno oslabili funkciju djeakovog mozga i da su izgledi za dugorono
preivljavanje ionako slabi. Zato su odluili isprobati alternativnu terapiju zvanu
antineoplastoni koja se nudila na Istraivakom institutu Stanislavv R. Burzvn-
sky u Houstonu. U toj fazi umijeala se FDA i zabranila dr. Burzvnskom da
djeaka primi za pacijenta, osim ako prije toga ne bude podvrgnut kemoterapiji i
zraenju.
G. Navarro objanjava: Ono to ti ljudi ne razumiju je da od njega vie nee
ostati dopustimo li da ga prvo podvrgnu tom zastraujuem tretmanu. Budui
da se nije pokorio zahtjevima lijenika bolniko osoblje poelo ga je uznemirivati
telefonskim pozivima. Jedan onkolog zaprijetio je da e uputiti prijavu dravnim
organima. Kako je g. Navarro i dalje odbijao lijenik je otiao u socijalnu slubu i
podnio prijavu protiv roditelja za zlostavljanje djeteta.
Filmski glumac Steve McQueen 1980. takoer se naao u vijestima kad
je otiao u Meksiko radi laetrila i drugih neortodoksnih terapija. Kad je na
kon operacije etiri mjeseca kasnije umro tisak je bio u ekstazi, objanjavajui
amerikom narodu da laetril ne djeluje.
Propustili su izvijestiti daje, kako se ini, laetril zaista izlijeio McQueenov
rak i da je u njegovom trbuhu ostao samo nekancerozni tumor. (Veina tumora
sastoji se od mjeavine kanceroznog i nekanceroznog tkiva.) McQueen se osjeao
odlino i odluio je odstraniti izraslinu iz kozmetikih razloga. Njegova smrt bila
je posljedica komplikacija te operacije, a ne raka. U najutjecajnijem tisku nije se
mogla nai ni rije o njegovom prethodnom oporavku. Kao rezultat toga, mili
juni Amerikanaca koji su pratili priu stekli su dojam da je laetril samo jo jedna
prijevara. Nastavak je to trajnog pristranog medijskog izvjetavanja o laetrilu. A
nastavlja se i danas.
Najistaknutiji primjer kontinuiteta bili su takozvani znanstveni testovi koje
provode najvei centri za istraivanje raka u zemlji radi utvrivanja da li laetril
djeluje ili se radi o prijevari. I Klinika Mayo i Memorijalni centar za rak Sloan-
Svijet bez raka XV
G. Edward Griffin
Prvi dio
ZNANOST O
LIJEENJU RAKA
1
Sindrom VVatergate
Primjeri nepotenja i korupcije na polju istraivanja
lijekova; detaljan pogled na prvu veu studiju koja je
proglasila laetril (vitamin B17) bezvrijednim; dokaz
da je studija bila namjetena; odluka FDA o zabrani
upotrebe laetrila zbog toga to nije bio testiran;
uskraivanje odobrenja bilo kome (osim protivnicima
laetrila) za njegovo testiranje.
Debate Over Laetrile*, Time, 12. travnja 1971. g., str. 20.
3
4 Svijet bez raka
Laetrile Tifl", State Medic Out, San Jose Mercury (Kalif.), 10. travnja 1974. g.
3
Omar Garrison, The Dictocrats (Chicago-London-Melbourne: Books for Today, Ltd., 1970.), str.
130.
Sindrom W a t e r g a t e 5
Drugim rijeima, FDA ne poduzima mjere zato to zakon kae da bi trebala. Ona
to radi zato to to eli, a zatim u zakonima trai izgovor. U slavnom sluaju SAD-
a protiv Dextrinog obogaenog eera, na primjer, FDA je odluila da se eer
obogaen vitaminima i mineralima vie ne smije zvati eer jer to predstavlja
lano oznaavanje proizvoda. Ali sud je presudio drukije, istaknuvi:
Vidi Pododbor za zdravlje Odbora za rad i socijalnu skrb, Preclinical and Clinical Testing by the
Pharmaceutical Industry, 1976., Senat SAD-a, VVashington, D.C., 1976., II. dio, str. 157.
6 Svijet bez raka
Pacijenti koji su umrli tijekom klinikih ispitivanja nisu bili prijavljeni sponzoru...
Preminuli su prijavljeni kao subjekti testiranja. Ljudi koji su bili prijavljeni kao
subjekti testiranja u vrijeme testova nisu bili u bolnici. Obrasci za pristanak
pacijenata nosili su datume iz kojih je vidljivo da su potpisani nakon smrti
subjekata.5
Senat SAD-a, Competitive Problems in the Pharmaceutical lndustry, 1969., dijelovi 6, 7 i 10; citirao
John Braithwaite, Corporate Crime in the Pharmaceutical Industry (London: Routledge & Kegan Paul,
1984.), str. 52.
6
Ibid.
n
Kao to se, na temelju spomenute rasprave, moe predvidjeti na koji nain sponzori
koriste unajmljene laboratorije ne bi li sa sebe skinuli odgovornost za istraivanje
kvalitete, otkrilo se da unajmljeni laboratoriji imaju goru povijest krenja DLP-a
[dobre laboratorijske prakse] od laboratorija sponzora. Ali najgoru povijest imaju
sveuilini laboratoriji. Treba biti vrlo oprezan s takvim podacima, zato to je u
studiju ukljueno samo pet sveuilinih laboratorija. Pa ipak, ti podaci morali bi
poljuljati uvrijeeno uvjerenje da sveuiline istraivae ne motivira zarada i da
gotovo i ne postoji mogunost da oni srozavaju istraivake standarde.11
Trag korupcije vodi do same FDA. Studija koju je proveo USA TODAY otkrila
je da je vie od polovice strunjaka unajmljenih da Vladu savjetuju o sigurnosti i
djelotvornosti lijekova financijski povezano s farmaceutskim kompanijama koje
na taj nain zastupaju. U lanku stoji:
privid slinosti, ali kad je vraena na svoju pravu os dvije tvari razlikovale su se
kao nebo i zemlja.14
Taktike koje se koriste protiv laetrila jo su nepotenije od onih koje se
koriste protiv Krebiozena. Moda najtetniji od svih bio je pseudoznanstveni
izvjetaj koji je 1953. godine objavila Komisija za rak Kalifornijskog lijenikog
udruenja. Izvjetaj je objavljen u travanjskom broju asopisa California
Medicine i predstavljao je impresivnu zbirku tabela i tehnikih podataka koji su
navodili na zakljuak da su svi aspekti laetrila temeljito istraeni. Analiziran je
njegov molekularni sastav, proueno je njegovo kemijsko djelovanje, promatran
je njegov uinak na takore koji imaju tumor te utvrena njegova djelotvornost
na pacijentima oboljelima od raka. Iznesen je strog zakljuak svog tog navodno
objektivnog istraivanja: Nisu pronaeni zadovoljavajui dokazi kojibi ukazivali
na ikakav znaajan citotoksian uinak laetrila na stanice raka.
Zakljuci Kalifornijskog izvjetaja dovoljni su veini lijenika i istraivaa.
Niti jedan od deset tisua njih nikada nije vidio, a kamoli koristio, laetril. Ipak,
svi oni znaju da laetril ne djeluje jer je tako rekao kalifornijski ogranak AMA-ine
Komisije za rak, a oni nemaju nikakvog razloga dovoditi u pitanje pouzdanost
onih koji su obavili taj posao.
Novinar Tom Valentine intervjuirao je mnoge vodee onkologe kako bi
utvrdio to misle o laetrilu. Ovdje opisuje tipinu reakciju:
Dr. Edwin Mirand iz Memorijalne bolnice Roswell u Buffalou (New York) rekao
je: Prouili smo ga i utvrdili da je bezvrijedan. Na pitanje je li ta ugledna mala
bolnica, koja se bavi iskljuivo rakom, zaista i testirala laetril, dr. Mirand je
odgovorio: Ne, nismo smatrali da je to potrebno nakon to su ga drugi ugledni
istraivai testirali i utvrdili da nema uinaka u lijeenju raka. Pritom se, kao i
svi autoriteti, pozvao na Kalifornijski izvjetaj.15
Ibid., str. 2 7 8 - 8 0 .
Government Is Suppressing Cancer Control, The National Tattler, 11. oujka 1973. g., str. 2.
10 Svijet bez raka
Heres Another View: Tobacco May be Harmless, U.S. News & World Report, 2. kolovoza 1957.
g., str. 85-86.
Sindrom W a t e r g a t e 11
Uinak te prave poplave novca iz izvora koji je, da tako kaemo, imao
posebne interese u rezultatima istraivanja bio je nevjerojatan i nije sluio na
ast AMA-i. Rezultat je bila pretvorba relativno jednostavnog, jasnog projekta u
udovinu beskorisnu zbrku i rasipanje novca.
U izvjetaju AMA-inog Odbora za istraivanje o duhanu i zdravlju pie:
Vidi The Immoral Banning of Vitamin B17, Stevrart M. Jones, M.S., dr. med., Palo Alto, Kalifornija,
sijeanj 1974. g., str. 1. Vidi takoer Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 3.
Sindrom W a t e r g a t e 13
Taj izvjetaj nosi datum 14. sijenja 1953. godine, dva mjeseca prije no to je
dr. Mehl ustvrdio da se cijanid ne moe oslobaati iz laetrila. Znaajno je, stoga,
da su MacDonald i Garland potpuno ignorirali pozitivan izvjetaj, pridajui
vanost negativnom.
Otada su oslobaanje cijanida iz laetrila potvrdili AMA-in kemijski
laboratorij, citokemijski odjel Nacionalnog instituta za rak pa ak i Kalifornijski
odjel za javno zdravstvo. To je onaj isti Kalifornijski odjel za javno zdravstvo koji
je slubeno objavio da je izvorni izvjetaj istinit i prisvojio ga.
Jo jedna tvrdnja koju su iznijeli doktori MacDonald i Garland bila je ta da
mikroskopska prouavanja tumora pacijenata koji su bili tretirani laetrilom
nisu pokazala nikakve znakove povoljnog kemijskog djelovanja. Meutim,
deset godina kasnije ispostavilo se da je ta tvrdnja bila bestidna la. Dodatak
3 sadri rezultate dvoje patologa koji su sasvim jasno rekli da jesu primijetili
protutumorske uinke koji su zaista mogli biti rezultat djelovanja laetrila. Na
primjer, u izjavi od 15. prosinca 1952. godine dr. med. John W. Budd izvijestio je:
Sluaj IM... Hemoragina nekroza tumora vrlo je rairena... Moe se prihvatiti
interpretacija da postoji kemoterapijski uinak.
Osim toga, autopsijski izvjetaj J. L. Zundella od 10. rujna 1952. godine
ukazuje na dva jasna sluaja primijeenog protutumorskog uinka. U njemu
pie:
Don C. Matchan, Why Won't They Test Laetrile? Prevention, sijeanj 1971. g., str. 149-50.
Pismo dr. Deana Burka Elliotu Richardsonu, tajniku HEW-a, od 19. listopada 1971. g.; G. Edward
Griffin, ur., Private Papers Relating to Laetrile, (VVestlake village, CA: American Media, 1997.).
16 Svijet bez raka
Da bi FDA odobrila studije prve faze IND-a uope nije potrebno imati klinike
studije, iako se od sponzora trai da preda bilo kakve indikacije kojima
eventualno raspolae. Zaklada McNaughton ispunila je te zahtjeve u mjeri u kojoj
je to trenutano mogue. Dr. Contreras [iz Meksika] i dr. Nieper [iz Njemake]
prvenstveno su, sasvim opravdano, bili zaokupljeni tretiranjem oboljelih od raka
laetrilom i slinim pomonim terapijama, a ne preciznom i potpunom provedbom
klinikih evaluacija laetrila po protokolu FDA. Tvrdnja da njihovi zapisi nisu
prikladni za takvu svrhu oigledna je obmana radi skretanja pozornosti, budui
da takav uvjet za prvu fazu IND-a ne postoji, niti je iznesena bilo kakva tvrdnja
u tom smislu.27
The Ad Hoc Committee ofOncology Consultants For Review and Evaluation oj Amygdalin (Laetrile),
FDA, 12. kolovoza 1961. g., str. 3-4.
Pismo dr. Deana Burka Elliotu Richardsonu, 19. listopada 1971. g., op. cit.
Sindrom VVatergate 17
A onda su objavili da se, zbog njihovih zakljuaka, laetril vie ne smije zagovarati,
prodavati pa ak ni testirati u Sjedinjenim Dravama.28
Kalifornijski je izvjetaj ostao kao jedan od mjerodavnih izvora na koji se tzv.
strunjaci u lijeenju raka pozivaju do besvijesti i temelj za pravna ogranienja
u upotrebi laetrila. Industrija raka takoer je zagovaraima laetrila odbila
pruiti priliku da provedu vlastita klinika istraivanja na temelju tako jadnih
izgovora da bi to bilo smijeno da posljedice nisu tako ozbiljne. Sve to rezultat
je pristranosti, nipoto objektivnosti. Umjesto da razjasne, izvjetaji i priopenja
osmiljeni su tako da dovedu u zabludu. To je naredba odozgo, a ne znanost.
Zato se to dogaa? Tim dijelom prie bavit emo se u sljedeem poglavlju
Priopenje za tisak, Ministarstvo zdravstva obrazovanja i socijalne skrbi /FDA, 1. rujna 1971. g.
2.
Genocid na Manhattanu
Stalni pokuaji industrije raka da dokae beskorisnost
laetrila; zatakani laboratorijski izvjetaji s Instituta
Sloan-Kettering koji su dokazali da laetril djeluje;
veza Rockefellera s farmaceutskom industrijom; pria
o tome kako je skupina zaposlenika Sloan-Ketteringa
istinu iznijela na vidjelo.
19
20 Svijet bez raka
Dr. Dean Burk iznio je okantno razotkrivanje te manipulacije statistikama u otvorenom pismu od
etrnaest stranica dr. Seymouru Perryju iz NCI-ja 22. oujka 1974. g. Vidi Private Papers Relating to
Laetrile, ur. G. Edvvard Griffin (Westlake Village, Kalif.: American Media, 1997.)
Genocid n a M a n h a t t a n u 21
stanica i da veina tumora sadri samo mali postotak stanica raka. Ako laetril
kod pacijenta uspije ukloniti 100% raka njegov e se tumor moda smanjiti
samo 5% ili 10%. Ali, koga briga? Pacijent je iv. Tumor nije bolest, tumor je
samo simptom bolesti.
Ortodoksna medicina, s druge strane, u potpunosti se fokusira na tumor. Za
veinu onkologa tumor jest rak. Ako ga kirurki uklone ili spale sretno objavljuju
pacijentu: Dobre vijesti. Cijelog smo ga uklonili! Moda su uklonili cijeli
tumor, ali jesu li uklonili ono to je tumor izazvalo? I jesu li pritom oslobodili
neke od tih malignih stanica, potaknuvi ih da se slobodno kreu cirkulacijskim
sustavom dok ne pronau novi dom na nekom drugom mjestu u tijelu? Je li to
razlog to tako velik broj pacijenata umire zato jer je rak metastazirao u druge
dijelove tijela samo nekoliko mjeseci nakon to su uli apsurdne rijei poput:
Cijelog smo ga uklonili?
U svakom sluaju, lijenici koji koriste laetril uvijek upozoravaju da od svih
mjerila uspjenosti smanjenje veliine tumora ima najmanje smisla. A koji je bio
primarni kriterij koji je izabrao NCI? Veliina tumora, dakako. Ne samo da je to u
skladu s ortodoksnim gleditem na rak, nego prikazuje mnogo boljima rezultate
tretmana kao to su zraenje i kemoterapija, koji smanjuju tumor uinkovitije od
laetrila. Smanjenje tumora za samo 15% u ivog i zdravog pacijenta proglasilo bi
se neuspjehom. Dok bi smanjenje tumora za 60% u pacijenta na samrti znailo
uspjeh.
Unato toj namjetenoj igri, evo to je odbor utvrdio: meu pregledanim
sluajevima lijeenima laetrilom dva pacijenta pokazala su potpunu reakciju
(tumor je potpuno nestao), etiri su imala djelominu regresiju (veu od 50%),
devet je bilo stabilizirano (tumori su prestali rasti), a tri su imala produene
intervale bez bolesti. Drugim rijeima, kod osamnaest od dvadeset dva oboljela
ili kod 82% zabiljeena je neka vrsta povoljne reakcije, ak i kad se kao kriterij
uzima veliina tumora. Vrlo je malo odobrenih lijekova protiv raka koji se
mogu pohvaliti tako dobrim izvjetajima.
Nijedna od tih ohrabrujuih brojki nije imala nikakva utjecaja. U NCI-jevom
slubenom izvjetaju pisalo je: Ti rezultati ne omoguuju nikakve definitivne
2
zakljuke koji bi potvrdili da laetril djeluje protiv raka. Briljantno su izabrali
obmanjujue rijei. Nitko nije oekivao definitivne zakljuke na temelju samo
jedne studije. Ali poten i cjelovit izvjetaj o rezultatima bio bi sasvim u redu.
Usprkos tome, paljivo smiljena izjava stvarala je dojam da je laetril jo jednom
pao na znanstvenom testu. Rijei nisu upotrijebljene da objasne, ve da pobude
sumnje.
N.M. Ellison, Special Report on Laetrile: The NCI Laetrile Revievv. Results of die National Cancer
Institute's Retrospective Laetrile Analysis. New England Journal of Medicine 2 9 9 : 5 4 9 - 5 2 , 7. rujna
1978. g.
22 Svijet bez r a k a
Sad kad nam je poznata pozadina dogaaja ne bi nas trebalo nimalo uditi
to se Sugiurina otkria nisu svidjela njegovom poslodavcu. lanove odbora ne
zanima previe to se dogaa unutar laboratorija. Pretpostavljaju da e, to god
se dogaalo, rezultat biti novi patentirani lijek koji e donositi novac u njihove
depove. Trebalo im je neko vrijeme da shvate koje su implikacije Sugiurinog
rada, ali kada su shvatili, u sobi za sastanke odbora nastao je kaos. Bio bi straan
ekonomski udarac industriji lijekova protiv raka da se lijek za rak pronae u
ekstraktu sjemenke najobinije marelice.
Sugiurin rad nikad se ranije nije dovodio u pitanje. Godine 1962. bilo je
objavljeno vie od 200 Sugiurinih znanstvenih radova u kompletu od etiri
Ralph Moss, The Cancer Syndrome (New York: Grove Press, 1980.), str. 258.
24 Svijet bez r a k a
sveska. Uvod je napisao dr. C. Chester Stock, koji je u to vrijeme vodio odjel za
laboratorijsko testiranje u Sloan-Ketteringu. Dr. Stock je napisao:
U istraivanju raka malo je imena, ako ih uope ima, koja su toliko iroko poznata
kao ime Kanematsua Sugiure... Izniman ugled koji njegov rad uiva moda je
najbolje opisao komentar koji sam uo od jednog gosta, ruskog znanstvenika koji
se bavi istraivanjem raka. On je rekao: Kada dr. Sugiura neto objavi znamo da ne
trebamo ponavljati studiju jer bismo dobili iste rezultate o kojima je on izvijestio.
5
Ibid., str.139.
6
Vidi Joseph Hbcon, The Patchwork Mouse; Politics and Intrigue in the Campaign Conauer Cancer
(New York: Anchor Press/Doubleday, 1976.)
Genocid n a M a n h a t t a n u 25
artera u borbi protiv raka. Ta je skupina smislila takozvani rat protiv raka za
koji se ispostavilo daje u prvom redu sredstvo za kanaliziranje milijarda dolara
od poreza u istraivake centre poput Sloan-Ketteringa.
to se Schmidta tie, jedini razlog za testiranje laetrila bio je taj da se uvjeri
javnost da je nedjelotvoran. Bi li mogao djelovati ili ne, bilo je nevano. Ta
injenica izala je na vidjelo - nedvojbeno sasvim sluajno - u intervjuu s dr.
Martinom objavljenom u Scienceu 23. prosinca 1977. godine. Kad je novinar
pitao Martina jesu li testovi na Sloan-Ketteringu namijenjeni u prvom redu
znanstvenicima, ovaj je odgovorio: Gluposti. Naravno da se to radilo kako bi
se pomoglo ljudima poput [Bennoa] Schmidta i lanova Kongresa da odgovore
laetrilaima.
Ne kako bi se dao doprinos znanosti, ne kako bi se testirao mogui lijek za
rak, ne kako bi se utvrdila istina, nego kako bi se odgovorilo laetrilaima!
U izjavi objavljenoj 11. kolovoza 1975. godine u Medical World Newsu
Schmidt je izjavio: Klinika ispitivanja? Nema anse! Vjerujem da nema anse
da se uvjere ljudi na Sloan-Ketteringu kako ipak postoje osnove da se nastavi s
istraivanjima.
Obino, ako potpredsjednikkae da nema anse - nema anse. Ali objavljivanje
Drugog miljenja koje je izazvalo opu uzbunu prisililo je stratege da priekaju
jo malo - da igraju poteno i budu nepristrani. A to bi moglo biti potenije od
jo jednog testa?
I kreemo ispoetka. Dana 6. listopada, ni etiri tjedna nakon izjave nema
osnova da se ide dalje, Medical WorldNews objavio je jo jednu priu, objasnivi
da se planira novo ispitivanje. Pisalo je: On e [Sugiura] dobiti jo jednu priliku
da provjeri [svoje] miljenje u eksperimentu koji e provesti u suradnji s dr.
Schmidom.
Franze A. Schmid bio je veterinar s dugogodinjim radnim iskustvom u Sloan-
Ketteringu. Bio je ujedno Sugiurin zet i dijelio je s njim dom u Vvestchesteru. Ne
treba ni rei da je taj odnos u narednim mjesecima bio pod velikim pritiskom.
ini se da je Schmid bio izabran za suvoditelja tih testiranja, zato to je ve
bio proveo dva testiranja laetrila koja su dala negativne rezultate ili su barem
tako izvjestile tiskovine. Ustvari, Schmid u prvom testu nije koristio mikroskop
prilikom procjene rezultata pa nije bilo mogue utvrditi kakvi su stvarni rezultati.
Za drugo testiranje dobio je naputak da koristi dozu laetrila koja je bila pedeset
puta manja od one koju je koristio Sugiura. Razumljivo, nije bilo pozitivnog
uinka na smanjenje tumora ili metastaze. Ali u oba sluaja mievi tretirani
laetrielom ivjeli su due od kontrolnih mieva, to je injenica o kojoj javnost
nikada nije informirana. Nitko izvan Instituta nije znao za to, dok jedan novinar
godinu dana kasnije nije izvukao tu informaciju od dr. Stocka.
Genocid n a M a n h a t t a n u 27
Sloan-Kettering Tests Continue, San Francisco Examiner, 12. studenog 1975, str. 8.
28 Svijet bez raka
Neto je ovdje udno. Mali tumori prestali su rasti u 40% sluajeva u grupi koja je
dobivala otopinu soli, a samo u 2 7 % sluajeva u tretiranoj grupi. Mi u kemoterapiji
koristimo otopinu soli zato to ona ne utjee na rast tumora. A sad se dogaa ovo.
Neka ne zaborave spomenuti daje bilo vie poboljanja kod kontrolnih nego kod
tretiranih mieva! Ne prihvaam to.11
Dr. Stocka nije brinula potpunost podataka. Podaci su ili u prilog eljenog
zakljuka i to je bilo dovoljno. Njegova zavrna izjava bila je kratka i jasna:
Rezultati eksperimenta ne potvruju Sugiurine prijanje pozitivne rezultate.
Naravno da ih nisu potvrivali. Eksperiment je bio namjeten.
Istina je jo jednom rtvovana na oltaru pohlepe za novcem. Pria je konano
zavrena. Vie nee biti testiranja.
Pet mjeseci kasnije, 15. lipnja 1977. godine, na Sloan-Ketteringu je odrana
konferencija za novinare na kojoj je objavljeno da su ispitivanja laetrila zavrena.
Bili su prisutni svi kljuni igrai: dr. Robert Good, direktor i predsjednik Instituta;
dr. Lewis Thomas, predsjednik Centra; dr. C. Chester Stock, potpredsjednik; dr.
Daniel Martin iz Katolikog medicinskog centra; i jo sedam osoba, ukljuujui
dr. Kanematsua Sugiuru kojega su pozvali da prisustvuje, ali ne i da sudjeluje.
Dr. Good je zapoeo konferenciju glasno itajui priopenje za tisak u kojem
je stajalo da je, nakon opsenog i paljivo kontroliranog testiranja, utvreno
da u suzbijanju raka laetril ne djeluje ni preventivno ni regredirajue ni
antimetastatski ni kurativno. Kad je proitao priopenje, sudionici su poeli
odgovarati na pitanja.
Dr. Sugiura, netko je iznenada povikao. Ostajete li pri uvjerenju da laetril
zaustavlja irenje raka?
Televizijske kamere brzo su uperili prema Sugiuri. Oekivalo se da odgovori.
U prostoriji je nastao muk. Sugiura je pogledao reportera i glasno i jasno
odgovorio: Da!
Sljedei mjesec, u srpnju 1977. godine, odrana su sasluanja pred
Pododborom za zdravlje i znanstvena istraivanja, kojim je predsjedao senator
Edward Kennedv. Priroda sasluanja postala je jasna iz naslova pod kojim su
objavljena, a naslov je glasio FDA zabranjuje trgovinu lijekom laetrilom meu
saveznim dravama. Jedan od strunjaka koji su svjedoili bio je dr. Lewis
Thomas, predsjednik Sloan-Ketteringa. Evo to je rekao:
11
Ibid, str. 148.
30 Svijet bez raka
Tijekom proteklih nekoliko godina posvetili smo mnogo panje laetrilu. Godine
1978. o laetrilu se mnogo prialo u javnosti. Slavili su ga kao neku vrstu prirodnog
lijeka koji establiment ne priznaje i protiv kojeg su se urotili korumpirani
farmaceutski proizvoai i lijenici. Prema glasinama koje su kruile zavjerenici
su ignorirali dokaze o djelotvornosti laetrila i pokuavali promicati vlastite
ortodoksnije (i otrovnije) oblike lijeenja raka. Nikada nije bilo nikakvih injenica
koje bi potkrijepile te glasine...
Dosad je bilo, vjerujem, dovoljno prilika da se testiranja laetrilom opravdaju.
Dokazi nesumnjivo pokazuju da laetril ne pomae pacijentima... Nitko razuman
ne bi podravao njegovu daljnju upotrebu i nikakva dravna legislativa vie ga ne
13
bi smjela doputati.
Ralph Moss, The Cancer Industry; Unraveling the Politics (New York: Paragon House, 1989.), str. xi.
Closing the Books on Laetrile , New England Journal of Medicine, 28. sijenja 1982. g., str. 236.
Genocid n a M a n h a t t a n u 31
prepisivati, davati, prodavati ili distribuirati laetril ili na bilo koji nain zastupati
stav da spomenuta sredstva imaju ikakvu vrijednost u sprjeavanju, ublaavanju
ili lijeenju raka.14
Zato bi itko, u vladi ili izvan nje, namjerno falsificirao klinike rezultate
prijanjih eksperimenata s laetrilom, a zatim drugima onemoguio da provedu
vlastite testove? Unato podrugljivom stavu dr. Relmana, farmaceutska veza
klju je za razumijevanje odgovora. To je zapanjujua i fascinantna pria sama
po sebi i toliko je bogata detaljima da je cijeli drugi dio ove knjige posveen
upravo njoj. Ali mora nam od poetka biti jasno da ekonomija lijeenja raka
esto ima veu teinu od znanosti o lijeenju raka.
Ta je injenica dramatino izala na vidjelo na sastanku predstavnika visokih
krugova odranom u Sloan-Ketteringu 2. srpnja 1974. godine. Raspravljalo se
otvoreno, ali rasprava nije bila za javnost. Nikada ne bismo saznali za nju da
zastupnik John Kelsev iz Michiganskog zastupnikog doma nekoliko godina
kasnije nije dobio zapisnike s tog sastanka, koje je traio na temelju Zakona o
slobodi informiranja. Zapisnici su pokazali da su, ak i tada, brojni dunosnici
Sloan-Ketteringa bili uvjereni u djelotvornost laetrila, iako su ostala otvorenima
neka pitanja o razmjerima njegove djelotvornosti. U zapisniku je stajalo: U
Sloan-Ketteringu nisu previe zainteresirani za prouavanje amigdalina [laetrila],
ali bi eljeli prouavati lijekove koji oslobaaju CN [cijanid].
Upravo je takvo i bilo predvianje autora, koje je iznio 1974. godine u
prvom izdanju ove knjige. (Moete ga pronai u 24. poglavlju.) Predvianje
se ticalo injenice da se amigdalin ne moe patentirati, jer se nalazi u prirodi.
Veliku zaradu donose samo patentirani lijekovi. Zato industrija raka nikada
nee biti zainteresirana za amigdalin, koliko god on bio djelotvoran. Umjesto
toga, nastojat e stvoriti umjetan spoj koji e oponaati mehanizam njegovog
djelovanja. Budui daje mehanizam djelovanja amigdalina selektivno otputanje
cijanida na mjestu koje je zahvatio rak (vidi 6. poglavlje), logino je da monici
iz Sloan-Ketteringa nisu bili previe zainteresirani za prouavanje amigdalina,
ali bi umjesto toga eljeli prouavati lijekove koji oslobaaju CN.
Iako je cijeli drugi dio ove knjige posveen analizi ekonomije i politike
industrije raka, ta jedna reenica preuzeta iz zapisnika s politikog sastanka na
Sloan-Ketteringu sve govori.
Vratimo se jo jednom na neugodno pitanje zato industrija raka vodi rat
protiv laetrila i posluajmo odgovor nesalomljivog dr. Burka u pismu koje je 3.
srpnja 1973. godine uputio lanu Kongresa Robertu A. Roeu. Rekao je:
Moda se pitate, zastupnice Roe, zbog ega bi itko pribjegavao takvim naporima
i laima samo da ne prizna to se dogodilo u eksperimentu koji je vodio NCI.
Takvo priznanje i poputanje od kljune je vanosti. Prizna li itko iz hijerarhije
FDA-NCI-AMA-ACS da je djelotvornost laetrila protiv tumora makar i
jednom primijeena u NCI-jevim eksperimentima, nastat e trajna pukotina
u birokratskom oklopu koja se moe beskrajno iriti dodatnim odgovarajuim
eksperimentiranjem. Zato sumnjam da e se eksperimentiranje... nastaviti ili
iznova pokrenuti. Naprotiv, vjerojatno e se poduzimati napori, kao to se ve
poduzimaju, da se dosadanji opaeni pozitivni uinci objasne neodreenim
i neznanstvenim metodama s namjerom obmanjivanja, slino kao i kod prvih
objanjenja u vezi afere VVatergate...
Danas u Sjedinjenim Dravama ima nekoliko tisua osoba koje svakodnevno
uzimaju laetril. Stotine lijenika ga prouavaju ili ga ak sami uzimaju, a neke
su bolnice i pokrenule istraivanje laetrila. S FDA ili bez nje, S NCI-jem ili bez
njega, s obmanjivanjem ili bez njega. Moda nije daleko dan kada glasnogovornici
NCI-ja i FDA vie nee moi spaavati obraz na ovakav nain, kao to je ve sada
sluaj s nekim rtvama sudova i sasluanja u vezi VVatergatea, a sve zato to su
ljudi zanemarivali vlastiti integritet zbog drugih stvari.15
Ali - treba imati petlju. Da ovjek koji radi za saveznu vladu, i to kao naelnik
Odjela za citokemiju Nacionalnog instituta za rak, otvoreno optui svoje
nadreene za korupciju - iznimna je rijetkost. Takav se ovjek, naalost, rijetko
via u Vvashingtonu. Zavravajui svoje svjedoenje o laetrilu pred Kongresnim
odborom 1972. godine dr. Burk je objasnio:
Ne smatram da sam svojeglav. Samo vam govorim ono to iskreno mislim, a kada
mislim da je neto istina, spreman sam to i rei, pa neka bude to bude...
16
A sada, vraam se u svoj laboratorij gdje se proiava istina.
Pretisak pisma objavljen u asopisu Cancer Control Journal, rujan/listopad 1973. g., str. 8 i 9.
16
Iz Sasluanja Pododbora za javno zdravlje i okoli Odbora za meudravnu i vanjsku trgovinu,
Zastupniki dom, Devedeset drugo zasjedanje Kongresa.
3
33
34 Svijet bez raka
Prije nekoliko stoljea nije bila rijetkost da cijele pomorske ekspedicije umru
od skorbuta. Izmeu 1600. i 1800. godine samo na popisu rtava Britanske
mornarice bilo je preko milijun mornara. Medicinski strunjaci tog vremena bili
su zbunjeni i uzalud su traili neku vrstu neobine bakterije, virusa ili toksina
izvor kojih su, kako se tada mislilo, bila mrana spremita brodova. Pa ipak, lijek
je ve stotinama godina bio poznat i opisan u zapisima.
Tijekom zime 1535. godine, kad je francuski istraiva Jacques Cartier shvatio
da su brodovi na rijeci St. Lavvrence zaglavljeni u ledu, skorbut je poeo ubirati
svoj krvavi danak. Od sto deset lanova posade dvadeset pet je ve bilo umrlo, a
veina ostalih bila je toliko bolesna da se oekivalo da se nee oporaviti.
A onda im je jedan prijateljski raspoloen Indijanac pokazao jednostavan
lijek. Koru i iglice bijelog bora - bogate askorbinskom kiselinom ili vitaminom
C - umijeali su u pie, to je dovelo do trenutanog poboljanja i brzog
oporavka.
Po povratku u Europu Cartier je o tom dogaaju podnio izvjetaj medicinskim
autoritetima. Ali njima su bile zabavne te vradbine neukih divljaka i nisu
poduzeli nita da to istrae.1
Da, lijek za skorbut bio je poznat. Ali, zbog znanstvene arogancije trebalo je
proi vie od dvjesto godina; stotine tisua ljudi morale su platiti ivotom prije
no to su medicinski strunjaci poeli prihvaati i primjenjivati to znanje.
Najzad je 1747. godine James Lind, mladi pomonik lijenika u Britanskoj
mornarici, otkrio da narane i limuni ublaavaju skorbut. Predloio je da
Kraljevska mornarica ukljui agrume u zalihe hrane na svim svojim brodovima.
Pa ipak, trebalo je proi jo etrdeset osam godina da se njegova preporuka
pone primjenjivati u praksi. Nakon toga su, naravno, Britanci bili u stanju
nadmaiti sve druge pomorske nacije i ubrzo su Limeyji (tako su ih zvali zato
to su na svojim brodovima uvijek imali limete) postali vladari Sedam mora.
Nije pretjerano rei da je mo Britanskog carstva u velikoj mjeri bila izravna
posljedica prevladavanja znanstvenih predrasuda prema terapiji vitaminima.
Dokazano je da ni dvadeseto stoljee nije bilo iznimka u tom smislu. Prije
samo nekoliko generacija velike dijelove amerikog Jugoistoka zadesila je strana
bolest pelagra. Poznati lijenik Sir William Osier u knjizi Principles and Practice
of Medicine (Medicinska naela i praksa), objasnio je da je u jednoj instituciji za
duevne bolesti u Leonardu, North Carolina, treina tienika umrla od pelagre
tijekom zimskih mjeseci. To je, kako je rekao, bio dokaz da je pelagra zarazna
i da ju vjerojatno uzrokuje jo neotkriven virus. Kao to je jo 1914. godine dr.
Joseph Goldberger dokazao, taje bolest povezana s prehranom. Bavei se njome
pokazao je da se moe jednostavno sprijeiti ukljuivanjem jetrica ili kvasca u
Vidi American Indian Medicine, Virgil J. Vogel (Norman, Oklahoma: University of Oklahoma Press,
1970.)
J e d n a jabuka d n e v n o 35
prehranu. Ali tek je 1940-ih godina - gotovo trideset godina kasnije - moderni
medicinski svijet u potpunosti prihvatio pelagru kao nedostatak vitamina B. 2
Pria oko perniciozne anemije gotovo je identina. Razlog zato se toliko
oklijevalo priznati da su te bolesti posljedica nedostatka vitamina lei u tome
to ljudi vrlo esto trae pozitivne uzrono-posljedine odnose u kojima jedna
stvar uzrokuje neku drugu. Mnogo im je tee razumjeti negativan odnos u
kojem nita ili nedostatak neega mogu stvoriti problem. Ali moda je jo vaniji
intelektualni ponos. Netko tko se cijeloga ivota bavio znanou i stjecao znanje
kojim prosjean ovjek ne raspolae, i koje ne razumije, obino nema strpljenja
sluati nekoga tko nema to znanje - pogotovo ako ta osoba eli rei da se rjeenje
na najzagonetniji znanstveni problem moe pronai negdje u prirodi ili u gotovo
najjednostavnijim pripravcima od bilja i hrane. Znanstvenik se kolovao upravo
zato da rjeava sloena pitanja pa se vrlo esto samozadovoljno podsmjehuje
svakom rjeenju problema koje nije u skladu s njegovim mukotrpno steenim
vjetinama.
Da to malo bolje pojasnimo - prosjean se lijenik u dananje vrijeme
intenzivno koluje vie od deset godina, uei o zdravlju i bolesti. Taj proces
obrazovanja traje sve vrijeme dokle god se aktivno bavi svojom strukom.
Najvei izazov medicinskoj struci u nae vrijeme predstavlja rak Da se rjeenje
zagonetke, kad je rije o raku, moe pronai u jednostavnoj hrani koju jedemo
(ili ne jedemo), vjerojatno bi se i mnoge druge bolesti mogle na taj nain lijeiti.
Implikacije su pogubne. Kao to se jedan lijenik prikladno izrazio, Velik dio
mog medicinskog obrazovanja bio je uzaludan. Uio sam krive stvari!. A nitko
ne eli prihvatiti daje uio - ili pouavao - krive stvari. Stoga mnogi znanstvenici
i lijenici podsvjesno, ali prirodno, ne priznaju da je bolest nedostatak vitamina
sve dok to nije dokazano, dokazano i iznova dokazano.
Godine 1952. dr. Ernst T. Krebs, biokemiar iz San Francisca, iznio je teoriju
da rak, poput skorbuta i pelagre, nije uzrokovan nekom zagonetnom bakterijom,
virusom ili toksinom, nego se radi samo o avitaminozi koju izaziva nedostatak
jedne esencijalne hranjive tvari u prehrani modernog ovjeka. Identificirao je
tu tvar kao dio grupe nitrilozida koja je iroko rasprostranjena u prirodi u vie
od 1200 jestivih biljaka u gotovo svim dijelovima svijeta. Pogotovo je esta u
sjemenkama voa iz obitelji rua (Rosaceae) kao to su gorki badem, marelica,
glog, trenja, nektarina, breskva i ljiva, ali se nalazi i u travama, kukuruzu,
sirku, prosu, manioki, sjemenu lana, sjemenkama jabuke i mnogim drugim
namirnicama koje su, openito, izbaene iz jelovnika moderne civilizacije.
Teko je jasno utvrditi kamo moemo svrstati nitrilozid. Budui da ga ne
nalazimo odvojeno, nego u sklopu hrane, vjerojatno ga ne moemo klasificirati
Vidi History and Geography of the Most Important Diseases, Edvvin H. Ackerknecht (New York:
Hafner Publishing Co., Inc., 1972.) str. 148 -149.
36 Svijet bez raka
Kroninom boleu zovemo onu bolest koja obino ne prolazi sama od sebe.
Metabolika bolest je ona koja nastaje unutar tijela i ne moe se prenijeti na drugu
osobu. Rak, koji odgovara ovim karakteristikama, kronina je, metabolika
bolest.
Mnogo je takvih bolesti koje pogaaju modernog ovjeka, poput miine
distrofije, bolesti srca, multiple skleroze i srpaste anemije. Znanstvenici su potroili
milijarde dolara u potrazi za prevencijom tih bolesti koje onesposobljavaju i
ubijaju ljude, ali danas nisu nita blie odgovorima no to su bili kada su poeli s
istraivanjima. Moda je razlog u tome to jo uvijek trae ono neto to uzrokuje
te bolesti, umjesto nedostatka neega.
Dr. Krebs je istaknuo da u cijeloj povijesti medicinske znanosti nije bilo nijedne
kronine metabolike bolesti koja bi se mogla lijeiti ili prevenirati lijekovima,
kirurgijom ili mehanikim manipuliranjem tijelom. U svim sluajevima - bilo
da se radi o skorbutu, pelagri, rahitisu, beriberiju, nonom sljepilu, pernicioznoj
anemiji ili bilo kojoj drugoj bolesti - konano rjeenje pronaeno je samo u
faktorima povezanim s odgovarajuom prehranom. Dr. Krebs smatra da je to
vaan trag koji nam govori na to valja usmjeriti nau znanstvenu znatielju u
nastojanju da bolje razumijemo dananje bolesti, posebice rak.
Ali postoje i drugi tragovi. Kao to je mogao primijetiti svatko tko ima psa
ili maku, ovi kuni ljubimci esto trae i jedu odreene trave, iako dobivaju
adekvatnu hranu. Pogotovo je to est sluaj ako se ivotinja ne osjea dobro.
Zanimljivo je spomenuti da instinktivno biraju trave kao to su divlji sirak,
tuniska trava, sudanska trava i druge vrste iznimno bogate nitrilozidima ili
vitaminom BI7. -
Kada majmuni i drugi primati u zoolokom vrtu dobiju svjeu breskvu ili
marelicu, paljivo e odvojiti slatki mesnati dio, razbiti tvrdu koticu i pojesti
Krebs, The Laetriles/Nitrilosides in the Prevention and Control of Cancer (Montreal: The McNaughton
Foundation, bez datuma), str. 16.
J e d n a jabuka dnevno 37
jezgru. To rade instinktivno, ak i ako nikad ranije nisu vidjeli tu vrstu voa. Te
sjemenke spadaju medu najkoncentriranije izvore nitrilozida koji se mogu nai
u prirodi.
Divlji medvjedi konzumiraju goleme koliine nitrilozida u svojoj prirodnoj
prehrani. Ne samo to trae bobice koje su bogate tom tvari, nego kada ubiju
male biljojede za vlastitu hranu instinktivno preskoe dijelove s miiima i prvo
pojedu utrobu i burag koji su puni trava bogatih nitrilozidima.4
ivotinjama u zatvorenitvu rijetko se doputa da jedu svu hranu koju bi
instinktivno izabrale. U zoolokom vrtu u San Diegu, na primjer, rutinska
prehrana za medvjede, iako hranjiva u mnogim drugim pogledima, gotovo je
potpuno liena nitrilozida. Samo u jednoj umjetnoj spilji od raka je uginulo est
medvjeda u est godina. Ope je miljenje strunjaka da je uzrok bio virus.
Znaajno je to to se rak rijetko moe nai na tijelima divljih ivotinja ubijenih
u lovu. Divlje ivotinje obole od raka tek kada ih ovjek udomai i prisili da jedu
hranu koju im on daje ili ostatke s njegovog stola.
Zapanjujue je kako istraivai raka imaju pred sobom tu oiglednu
injenicu, a ne uviaju njezino znaenje. Dr. Dennis P. Burkitt, ovjek koji je
prvi identificirao oblik raka poznat kao Burkittov limfom, odrao je predavanje
na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Iowi. Nakon dva desetljea iskustva i
istraivanja u Ugandi i slinim zemljama, dr. Burkitt je primijetio da postoji
odreena veza meu neinfektivnim (kroninim metabolikim) bolestima poput
raka debelog crijeva, divertikuloze, ulceroznog kolitisa, polipa i upale slijepog
crijeva. Sve se one javljaju zajedno, rekao je, i usudio bih se rei da im je
uzrok zajedniki. Takoer je rekao da su sve te bolesti nepoznate u primitivnim
drutvima i da najee zahvaaju ekonomski razvijenije zemlje.
Nakon toga je dr. Burkitt skrenuo panju konkretno na rak i primijetio:
Ova je bolest uzrokovana naim nainom ivota. Taj oblik raka gotovo je nepoznat
u ivotinjskom carstvu. Jedine ivotinje koje obolijevaju od raka ili polipa debelog
crijeva jesu one na koje izravno utjee na nain ivota - nai kuni psi koji jedu
5
nae ostatke.
Vidi Peter Krott, Ph.D., Bears in the Family (New York E.P. Dutton 8c Co., 1962.)
The Evidence Leavens: We Invite Colon Cancer, Medical World News, 11. kolovoza 1972. g., str.
33, 34.
38 Svijet bez raka
Ako nita drugo, dr. Burkitt je prouavao hranu koju jedemo, to je bio
ogroman korak naprijed. Moda je u poetku i grijeio, ali barem je bio na
pravom tragu. Kad bi vie istraivaa raka razmiljalo o hrani i vitaminima
umjesto o bakterijama i virusima, ne bi im mnogo trebalo da shvate zato stope
uestalosti raka u Americi uporno rastu.
U pogledu okusa, volumena i raznolikosti, Amerikanci se zaista hrane
vrlo dobro. Ali skupa ili ukusna hrana nije nuno i dobra hrana. Mnogi ljudi
pretpostavljaju da je svejedno to ubacuju u eludac sve dok su siti. Kao
nekom arolijom, sve to ue unutra nekako e pridonijeti savrenom zdravlju.
Izruguju se ideji o pravilnoj prehrani. Pa ipak, mnogi od njih vrlo su izbirljivi u
pogledu onoga to daju svojim makama i psima s rodovnikom ili svojim rasnim
govedima i konjima.
Dr. George M. Briggs, profesor nutricionizma na Sveuilitu u Kaliforniji i
lan Istraivakog savjetodavnog odbora Nacionalnog vijea za stoku i meso,
rekao je: Tipina amerika prehrana nacionalna je katastrofa... Kad bih to
davao svinjama ili kravama, bez dodatka vitamina i drugih nadopuna, mogao
bih unititi stonu industriju.6
Kratak pogled na ameriku prehranu sve govori. Police prodavaonica sada
su pune namirnica bogatih ugljikohidratima koje su preraene, rafinirane,
sintetizirane, aromatizirane umjetnim aromama i pune kemijskih konzervansa.7
Neki proizvoai, ciljajui svojim reklamama na prehrambeno osvijetene
potroae, ak se hvale time koliko malo prave hrane ima u njihovim
proizvodima.
Svima je poznato da moderna prerada uklanja mnogo izvornih vitamina iz
nae hrane, ali govore nam da ne brinemo zbog toga, budui da ih naknadno
vraaju u namirnice prije slanja na trite. I tako vidimo kako je preko naeg
kruha, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda veselo ispisana rije obogaen.
Ali ne dajte se zavarati, to nije isto to i izvorna namirnica. U lipnju 1971. godine
Journal oj the American Geriatric Society izvijestio je:
University of California Nutrition Professor, A Health Advisor to the U.S. Government... Charges
the Typical American Diet is a National Disaster, National Enauirer, 5. prosincal971. g., str. 2.
7
U amerikim prehrambenim proizvodima sada ima oko 3.000 aditiva za aromatiziranje, bojenje,
konzerviranje i sline svrhe. Veina njih je bezopasna u koliinama koje se koriste, ali mnoge od tih
kemikalija predstavljaju ozbiljnu opasnost po zdravlje kod dugotrajne upotrebe. Vidi Toxics A to Z, by
Harte, Holdren, Schneider, i Shirley (Berkeley: University of California Press, 1991.).
J e d n a jabuka d n e v n o 39
I doda Bog: Evo, dajem Vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla
plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! (Postanak
1:29)
9
Cancer Cure Still Eludes Scientists, (NEA) News Chronicle (Calif.) 29. kolovoza 1973. g., str. A-9.
4.
Odluujui test
Pogled na mnoge kulture irom svijeta u kojima nema
ili nije bilo raka; analiza njihove tradicionalne hrane.
Kad Hunze posjetiteljima ponude svjeu breskvu ili marelicu, ovi po navici
bace tvrdu koticu na zemlju nakon to su pojeli plod. To u njihovih vodia
domaina izaziva zgranutost i nevjericu. Oni jezgru smatraju najukusnijim
dijelom voa.
Dr. Allen E. Banik, optiar iz Kearneva, Nebraska, bio je jedan takav posjetitelj.
U knjizi Hunza Land (Zemlja Hunza) opisao je to se dogodilo:
Prvo iskustvo s marelicama Hunza, svjee ubranima sa stabla, imao sam kad ih
je moj vodi ubrao nekoliko, oprao u planinskom potoku i ponudio mi da ih
kuam. Pojeo sam slasno voe i leerno bacio kotice na tlo. Nakon to me s
nevjericom pogledao, jedan stariji ovjek sagnuo se i pokupio kotice. Razbio ih
je izmeu dva kamena i dao mi ih je. Vodi je sa smijekom rekao: Pojedite ih.
To je najbolji dio voa.
To je pobudilo moju znatielju i pitao sam: to radite sa sjemenkama koje ne
pojedete?
Vodi mi je objasnio da spremaju zalihe, ali veinu vrlo sitno samelju i zatim pod
pritiskom iscijede kako bi dobili vrlo hranjivo ulje. To ulje, tvrdio je moj vodi,
prilino je slino maslinovom ulju. Ponekad, kad je potrebno, progutamo licu
tog ulja. U posebnim danima primo nae chappatije [kruh] u njemu. U noima
svetkovina nae ene njime naulje kosu kako bi bila sjajna. Dobar je sastojak za
utrljavanje kod modrica na tijelu.1
Godine 1973. princ Mohammed Ameen Khan, sin Mira od Hunza, rekao je
Charlesu Hillingeru iz Los Angeles Timesa da je prosjean ivotni vijek njegovog
naroda oko osamdeset pet godina. Dodao je: Mnogi lanovi Vijea staraca koji
pomau mom ocu u upravljanju zemljom imaju vie od sto godina.2
Sa znanstvenim nepovjerenjem i prema glasinama i prema pisanoj rijei,
dr. Ernst T. Krebs mladi sastao se na veeri s princem Khanom i raspitivao o
istinitosti lanka iz LA Timesa. Princ je sve spremno potvrdio i zatim ispriao
kako kod njih nije neobino nakon ruka pojesti trideset do pedeset jezgri
marelica, koje njima slue kao grickalice.3 Jedui ih, unosi se u tijelo ak 75.000
meunarodnih jedinica vitamina A dnevno, uz gotovo 50 mg vitamina BI7.
Usprkos svemu tome, ili moda ba zbog toga, ivotni je vijek Hunza, kako je
potvrdio princ, bio oko osamdeset pet godina. To je u neshvatljivoj opreci sa
situacijom u Sjedinjenim Dravama, gdje je, u to vrijeme, ivotni vijek bio oko
sedamdeset jedne godine. ak i danas, nakon vie od dva desetljea, oekivani
ivotni vijek pri roenju u SAD-u je samo sedamdeset est godina.
Allen E. Banik i Renee Taylor, Hunza Land (Long Beach, Kalifornija: Whitehorn, 1960.), str. 123-24.
Los Angeles Times, 7. svibnja 1973. g., dio I-A.
3
Jezgre Hunza sadre samo oko 6% amigdalina prisutnog u obinim marelicama iz Kalifornije. Pojesti
toliko jezgri uzgojenih u SAD-u ne bi bilo pametno zbog mogunosti trovanja. Vidi Sedmo poglavlje
koje govori o otrovnosti kotica voa.
Odluujui t e s t 43
Ta brojka moe zvuati dosta dobro, ali sjetimo se da ukljuuje milijune starih
ljudi koji jesu ivi, ali zapravo ne ive. Moda je njihov ivot zaista produen
pomou operacija ili lijekova, ali je u tom procesu unitena kvaliteta njihovih
ivota. Govorimo o onima sa smanjenom mentalnom sposobnou koji imaju
bezizraajan pogled ili ovise o mehanizmima za odravanje ivota ili su vezani
uz krevet i potrebna im je njega dvadeset etiri sata dnevno. U statistikama
Hunza nema takvih sluajeva. Veina Hunza je zdrava, krepka i vitalna gotovo
do pred samu smrt. Kvalitetan ivot vaniji je od duine ivotnog vijeka. Hunze
imaju oboje.
Treba istaknuti da unos vitamina A kod Hunza moe biti sedam i pol puta
vei od najvee dopustive koliine - prema FDA - u tabletama ili kapsulama. Ta
je Agencija pokuala potpuno zakonski zabraniti jedenje sjemenki marelice.
ene Hunza poznate su po upadljivo glatkoj koi ak i u starosti. Njihova
lica obino izgledaju petnaest do dvadeset godina mlade nego kod njihovih
vrnjakinja u drugim dijelovima svijeta. One tvrde da njihova tajna lei u ulju
jezgri marelica kojim gotovo svakodnevno mau kou.
Godine 1974. Hunzejeposjetio senator Charles Percy, lan Senatskog posebnog
odbora za pitanja starenja. Po povratku u Sjedinjene Drave napisao je:
You Live To Be 100 in Hunza, Parade, 17. veljae 1974. g., str. 11.
44 Svijet bez raka
Treba rei da je, naalost, posljednjih godina konano probijena uska cesta
preko tog planinskog dijela pa je hrana iz modernog svijeta doprla i do Hunza,
nakon ega su zabiljeeni prvi, iako rijetki, sluajevi raka.
Godine 1927. dr. McCarrison postavljen je na mjesto direktora istraivanja
prehrane u Indiji. Dio njegovog posla sastojao se od eksperimenata na albino
takorima kako bi se utvrdilo na koji nain na njih utjee hrana Hunza u
usporedbi s hranom iz drugih zemalja. U eksperiment je bilo ukljueno vie
od tisuu takora. Paljivo su ih pratili od prvog dana sve do dvadeset sedmog
mjeseca (to kod ljudi odgovara dobi od otprilike pedeset godina), kada su
takori koji su dobivali hranu Hunza bili ubijeni i secirani. Evo to je izvijestio
McCarrison:
Tijekom protekle dvije godine i tri mjeseca nije bilo sluajeva bolesti u svemiru
albino mieva, nije bilo smrti od prirodnih uzroka meu odraslim ivotinjama i,
osim nekoliko sluajnih smrti, nije bilo smrtnosti meu mladuncima. I kliniki
i post-mortem pregledi ove grupe pokazali su da su apsolutno zdravi. Moda
neki od njih i imaju kakvu skrivenu bolest ali, ako je tako, nisam uspio pronai ni
klinike ni mikroskopske dokaze za to.5
Citirao Renee Taylor, u Hunza Health Secrets (New York: Avvard Books, 1964.), str. 96-7.
6
Ibid, str. 97.
Odluujui test 45
kada Hunze napuste svoj nepristupaan kraj i prihvate jelovnike drugih zemalja,
ubrzo podlijeu istim bolestima i tegobama - ukljuujui rak - kao i ostatak
ovjeanstva.
Eskimi su jo jedan narod koji su medicinski timovi promatrali mnogo
desetljea i utvrdili da uope ne obolijevaju od raka. U knjizi Vilhjalmura
Stefansona Rak: Bolest civilizacije? Antropoloka i povijesna studija7 saznajemo da
je tradicionalna prehrana Eskima nevjerojatno bogata nitrilozidima prisutnima
u ostatku mesa sobova i drugih ivotinja koje pasu travu. Nitrilozidi su takoer
prisutni u jednoj vrsti bobica (Rubus spectabilis) koja obilno raste u arktikim
krajevima. Jo jedna eskimska poslastica je zelena salata. Priprema se od sadraja
eluca sobova i jelena - svjee trave iz tundre. Meu tim travama posebno je
est morski trozubac (Triglochin maritima). Studije koje je provelo ameriko
Ministarstvo poljoprivrede pokazale su da je morski trozubac vjerojatno bogatiji
nitrilozidima od bilo koje druge trave.
to se dogaa kad Eskim napusti svoj tradicionalni nain ivota i pone se
hraniti na zapadnjaki nain? Ima veu ansu oboljeti od raka nego prosjeni
Amerikanac.
Lijenik Otto Schaefer, dr. med., koji je prouavao prehranu i stupanj zdravlja
Eskima, izvijestio je daje taj narod doivio drastinu promjenu u prehrambenim
navikama. Neizravno ju je prouzroila izgradnja vojnih i civilnih aerodroma
irom kanadskog Arktika sredinom 1950-ih godina. Ta je izgradnja privukla
Eskime zato to su im bili ponueni novi poslovi, novi domovi, nove kole - i
novi jelovnici. Samo generaciju ili dvije ranije njihova se prehrana gotovo u
cijelosti sastojala od divljai i ribe, sezonskih bobica, korijenja, lisnatog zelenja i
alga. Ugljikohidrati gotovo uope nisu bili zastupljeni.
A onda se iznenada sve to promijenilo. Dr. Schaefer pie:
Kad Eskim napusti nomadski nain ivota i pone ivjeti u naselju, on i njegova
obitelj prolaze kroz osobite promjene. Njegova djeca rastu bre i budu via, ranije
ulaze u pubertet. Zubi im se kvare, njegova supruga obolijeva od bolesti une
vreice. Velika je vjerojatnost da neki lan obitelji oboli od kakve degenerativne
bolesti po kojoj su bijelci dobro poznati.8
Mogli bismo navesti mnoge druge narode u svijetu koji dijele iste karakteristike.
Abhazi koji ive duboko na Kavkazu na sjeveroistonoj strani Crnog mora gotovo
su jednako poznati po zdravlju i dugovjenosti kao Hunze. Slinosti izmeu
tih dvaju naroda zapanjujue su. U prvom redu, Abhazija je surova zemlja na
Cancer: Disease of Civilization? An Anthropological and Historical Study, New York: Hill and Wang,
1960.
Q
Nutrition Today, studeni/prosinac 1971. g., citirano u Modern Refined Foods Finally Reach The
Eskimos, Kaysers Health Research, svibanj 1972. g., str. 11, 46, 48.
46 Svijet bez raka
kojoj nije lako uzgojiti ljetinu. Stanovnici su navikli na teak svakodnevni rad
tijekom itavog ivota. Upravo su zbog toga fiziki i mentalno zdravi sve do
trenutka smrti. U pravilu umiru brzo, uz malo ili nimalo popratnih bolesti. Kao
kod Hunza, oekivani ivotni vijek Abhaza znatno je dui od osamdeset godina.
Mnogi imaju vie od sto godina. Jedna od najstarijih osoba na svijetu bila je
gospoa Shirali Mislimov iz Abhazije koja je 1972. godine, prema procjenama,
imala 165 godina.9
Drugi je zajedniki faktor, naravno, hrana, koja je obino siromana
ugljikohidratima, sadri mnogo biljnih bjelanevina i bogata je mineralima i
vitaminima, pogotovo vitaminom BI7.
Sve dok su sjevernoameriki Indijanci bili vjerni svojim tradicionalnim
obiajima i prehrani, bili su izvanredno otporni na rak. U jednom je razdoblju
Ameriko udruenje lijenika poticalo saveznu vladu da provede studiju,
elei otkriti koji su to razlozi zbog kojih ima tako malo sluajeva raka meu
Indijancima plemena Hopi i Navajo. U asopisu Journal oj the AMA od 5. veljae
1949. godine pisalo je:
The Secret of Long Life by Sula Benet, (N.Y. Times News Service), L.A. HeraldExaminer, 2. sijenja
1972. g., str. A-12. Takoer Soviet Study Finds Recipe for Long Life, National Enquirer, 27. kolovoza
1972. g.,str. 13.
10
Pismo dr. E. T. Krebsa ml. upueno r. Deanu Burku iz Nacionalnog instituta za rak od 14. oujka
1972. g., Griffin; Private Papers, op. cit.
Odluujui t e s t 47
Kad sam doao u Gabon 1913. godine zapanjilo me to to nisam susreo nijednoga
pacijenta oboljelog od raka. Nisam vidio nijedan sluaj raka meu domaim
stanovnitvom dvjesto milja od obale... Ne mogu, naravno, sa sigurnou tvrditi
da uope nije bilo raka, ali poput ostalih lijenika na granici mogu samo rei da,
ako su i postojali neki sluajevi, morali su biti vrlo rijetki. ini se daje to odsutstvo
raka posljedica razlika izmeu prehrane domaeg stanovnitva i Europljana...
U povru se nalaze i druge tvari koje djeluju protiv raka - poput beta karotena i grupe spojeva
poznatih kao saponini koji se nalaze u irokom rasponu povra i mahunarki. ini se, meutim, da
nitrilozidi imaju najsnanije djelovanje. Vidi Vegemania, Scientists Tout the Health Benefits of
Saponins, Richard Lipkin, Science News, 9. prosinca 1995. g., str. 392-3.
Cancer Rate for Mormons Among Lowest, Los Angeles Times, 22. kolovoza 1974. g., II. dio, str. 1.
14
The Solution of the Cancer Problem (m.s., 1962.) str. 31.
Odluujui t e s t 49
Dr. Dean Burk je 30. svibnja 1972. godine uputio pismo lanu Kongresa Louu Freyju ml. u kojem je
rekao da gaje kontaktiralo najmanje 7 5 0 osoba, ukljuujui mnoge doktore medicine, velik dio kojih
mu se obratio iskljuivo radi prevencije raka. Vidi Cancer Control Journal, svibanj/lipanj 1973. g., str.
1. Na isti su nain autora ove knjige u protekla dva desetljea kontaktirale doslovce tisue korisnika
laetrila.
16
Otkad su ove rijei ugledale svjedo dana u knjizi objavljenoj 1974. godine, autor je sreo dvije osobe
koje su tvrdile da su dobile rak nakon to su svakodnevno jele jezgre marelice. Dvije! Nije poznato
koliko su ih tono pojele ili od ega se jo sastojala njihova prehrana (u jednom sluaju poznato je da
je prehrana bila uasna) ili koliko su se strogo pridravale programa ili kakvo im je bilo prethodno
zdravstveno stanje ili kakvim su vrstama kancerogenih tvari mogle biti izloene, ukljuujui medicinske
rendgenske preglede i puenje. Ipak, ti sluajevi dokazuju da ideja lijeenja raka vitaminima nije 1 0 0 %
savrena. Prihvaate li 9 9 % ?
17
Poruka Adelle Davi upuena G. Edvvardu Griffinu, 1. kolovoza 1973. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
50 Svijet bez raka
Ponekad ju zovu i unitarna teza o raku na temelju toga to su svi oblici raka, u osnovi, isti.
Nema potrebe da ulazimo u sve detalje oko formiranja tih stanica, jer to nas obino samo optereuje
injenicama koje nisu neophodne za razumijevanje osnovne teorije. Svatko koga zanima pozadina
ove teorije moe se informirati u javnoj knjinici konzultirajui bilo koji standardni prirunik
o embriologiji. Posebice su vrijedni The Enzyme Treatment of Cancer and its scientific Basis Johna
Bearda (London: Chatto & Windus, 1911.) i The Biology of Cancer Charlesa Gurchota (San Francisco:
Friedman, 1948.).
51
52 Svijet bez raka
Druga vana stvar koju treba uzeti u obzir u vezi s rakom je da su svi oblici
otkrivenog raka povezani s nasuminim izgledima za preivljavanje koji se ne
smanjuju dok je rak prisutan. To uvjerljivo implicira da postoji neko prirodno
fizioloko obuzdavanje napredovanja te bolesti i da je brzo napredovanje raka
koje esto moemo vidjeti u terminalnim stadijima posljedica zatajenja prirodnog
obuzdavajueg utjecaja.
Ubrzo emo vidjeti zato taj prirodni obuzdavajui utjecaj moe zakazati, ali
zasad, kako ne bismo previe pojednostavljeno opisali taj proces, moemo rei
da je rak rezultat prekomjernog ozdravljenja. To je razlog zato se kae da puenje,
prekomjerno izlaganje suncu ili brojne tetne kemikalije mogu uzrokovati rak.
Bilo to to uzrokuje tetu na tijelu moe dovesti do raka ako tjelesni procesi
ozdravljenja ne rade pravilno - kao to emo vidjeti.
Dr. Stevvart M. Jones iz Palo Alta, Kalifornija, opisao je taj proces na ovaj
nain:
Rad iznesen pred 11. godinjom konferencijom znanstvenih pisaca Amerikog drutva za rak, New
Orleans, 7. oujka 1969. g.
Rak: navala ivota 53
Svaki put kad se stanica trofoblasta pojavi u tijelu izvan trudnoe, mogue je
da prirodne sile koje ju kontroliraju u normalnoj trudnoi nisu prisutne i u
tom sluaju ona zapoinje s nekontroliranim dijeljenjem, invazijom, irenjem
i metastaziranjem. Na to ju potie organizirajua tvar, obino estrogen, ije
prisustvo dodatno pospjeuje aktivnost trofoblasta/ib je poetak raka.4
Citirano u Birth Control Pills Endanger Your Breasts, Ida Honorof, Prevention, srpanj 1972. g., str.
89. Vidi takoer Pill Linked to Cancer Risk, L.A. Times, 2 1 . studeni 1972. g., str. A-21.
6
Ibid., str. 7.
7
U humanoj biologiji, ponekad se spominje pod nazivom HCG (humani korionski gonadotropin).
8
Slina tvar lui se u prednjoj hipofizi, ali nije ista.
9
To je modificiran, osjetljiviji mikro-Aschheim Zondek test i ne smije se brkati s Anthrone testom
koji se temelji na slinom principu ali, zbog tehnikih problema povezanih sa samim testom, zasad
nije pouzdan kao C H G test.
Rak: navala ivota 55
New Assaults on Cancer, Roger Lewin, World of Research, 13. sijenja 1973. g., str. 32.
56 Svijet bez raka
Dio naina na koji je priroda rijeila taj problem, kao to je istaknuo profesor
Beard 1905. godine, nalazi se u deset ili vie enzima guterae, od kojih su
tripsin i kimotripsin posebice vani za unitavanje trofoblasta. Ti enzimi u svom
neaktivnom obliku (kao zimogeni) nalaze se u lijezdi guterai. Tek nakon to
stignu do tankog crijeva pretvaraju se u svoj aktivni oblik. Kad se oni apsorbiraju
u krvotok i stignu do trofoblasta, probave negativno nabijenu proteinsku
ovojnicu. Rak nakon toga bude izloen napadu bijelih krvnih zrnaca i stanice
raka umiru.12
U veini rasprava o ovoj temi polazi se od pretpostavke da su limfociti
najaktivnija od brojnih vrsta bijelih krvnih zrnaca. Ali miljenja o tome se danas
neprestano mijenjaju. Jedna je studija, na primjer, izvijestila da su pravi napadai
monociti. Iako monociti ine samo dva ili tri posto od ukupnog broja, studija
je utvrdila je da su daleko razorniji za kancerozna tkiva od limfocita koji su bili
brojniji. U svakom sluaju, krajnji rezultat je isti.13
Pismo dr. Krebsa Andrevvu McNaughtonu od 2. kolovoza 1971. g., McNaughton Foundation, San
Francisco, Kalif., Griffin, Private Papers, op. tit.
12
Rad tog mehanizma znatno je sloeniji nego to se moe zakljuiti iz ovog pojednostavljenog
objanjenja, a mnogo toga jo nije potpuno razjanjeno. Na primjer, istraivai jo nisu odgonetnuli
kako su stanice trofoblasta u trudnoi zatiene od kimotripsina za vrijeme poetne faze trudnoe.
One, oigledno, imaju neku vrstu dodatne zatite koja nedostaje stanicama trofoblasta izvan trudnoe.
Mogue je da su to poviene lokalne razine kobalamina koji pretvara cijanovodinu kiselinu u tiocijanat
(vitamin B 1 2 ) , uz privremenu visoku razinu rodanaze (zatitnog enzima). Ali to nije potpuno sigurno
i predstavlja zanimljivo podruje za budua istraivanja.
13
Vid Cancer killing Cells Found to Eat Tumors, Harry Nelson, autor za Times Medical, LA. Times,
4. travnja 1973. g., str. 32.
Rak: navala ivota 57
VViggin, E H . , Case of Multiple Fibrosarcoma of the Tongue, with Remarks on the Use of Trvpsin
and Amylopsin in the Treatment of Malignant Disease, /. Am. Med. Assoc, 15. prosinca 1906. g.;
47:2003-8.
58 Svijet bez raka
Vaccine B C G Used With Amazing Success-Brings Complete Reversal of cancer in Patient With
Malignant Neck Tumor, National Enauirer, 26. studenog 1972. g.
16
Raab, W.-Klin. Wchnschr. 14:1633, citirano u Laetriles/Nitrilosides, op. cit., str. 35.
17
Jones, Nutrition Rudiments in Cancer, op. cit., str. 8.
Rak: navala ivota 59
18
Ibid., str. 1,6.
Human Chorionic Gonadotropin-Beta Subunit Gene Expression in Cultured Human Fetal and
Cancer Cells of Different Types and Origins, Herman F. Acevedo, Ph. D., Jennifer Y. Tong, Ph. D., i
Robert J. Hartsock, dr. med., Cancer, 15. listopada 1995. g., sv. 76, br. 8, str. 1 4 6 7 - 1 4 7 3 .
6 .
Potpuni mehanizam
Faktor prehrane kao mehanizam podrke enzimskom
faktoru; biografska skica dr. Ernsta T. Krebsa mlaeg
i njegovog otkria laetrila; korisni uinci vitamina
BI 7 na irok raspon poremeaja kod ljudi; pregled
sloenosti ukupnog prirodnog mehanizma obrane od
raka.
61
62 Svijet bez raka
terapiju protiv raka, poznat je kao laetril. Meutim, jednostavnosti radi, u ovoj
knjizi prednost emo dati jednostavnijem imenu, a to je vitamin B17.
Profesor John Beard, ovjek koji je prvi predstavio trofoblastiku tezu o raku,
slutio je da postoji i prehrambeni faktor pored enzimskog faktora, ali ga nikad
nije uspio identificirati. Tek su 1952. godine taj ekstrinsini faktor otkrili dr.
Ernst T. Krebs ml. i njegov slavni istoimeni otac.
Tij ekom velike epidemij e gripe 1918. godine koj a j e odnijela ivote vie o d deset
milijuna Amerikanaca, dr. Krebs stariji uspio je spasiti gotovo 100% pacijenata
koji su se nali pod njegovom njegom, a bilo ih je na stotine. Kao diplomirani
ljekarnik i ovlateni lijenik zaposlen u Nevadi, bio je ivo zainteresiran za
injenicu da su Vvashoe Indijanci iz tog podruja gotovo potpuno otporni na
bolesti dinog sustava bijelog ovjeka. Otkrio je da je njihov narodni lijek za
takve bolesti Dortzina voda, uvarak od korijena divlje biljke sline perinu,
poznate pod botanikim imenom Leptotaenia dissecta. Eksperimentirao je s tom
biljkom, razvio djelotvornije metode ekstrakcije aktivnih sastojaka i otkrio da
posjeduje zadivljujua antiseptika i ljekovita svojstva. Taj ekstrakt koristio je u
spaavanju ivota svojih pacijenata tijekom epidemije 1918. godine.
Tako je dr. Krebs stariji 1918. godine bio prvi koji je uveo i koristio antibiotik
u znanstvenoj medicini. Meutim, u to se vrijeme ak i tvrdnja o vjerojatnosti
da uope postoji antibiotik ili unutarnji germicid koji moe ubiti bakterije,
a da ne nateti tijelu, smatrala apsurdnom. Journal of the American Medical
Association je 5. lipnja 1920. godine glatko odbacio te tvrdnje. Bilo je to trideset
godina prije nego to su Carlson i Douglas sa Sveuilita Vvestern Reserve u
Clevelandu, Ohio, ponovno otkrili leptonin - antibiotik iz korijena leptotenije -
i objavili svoje otkrie u asopisu Journal of Bacteriology u svibnju 1948. godine.
U njihovom saetku pie:
1
Antibiotics and Chemotherapy (3 (4) 3 9 3 ) , 1953.
Potpuni m e h a n i z a m 63
Materijal je bio dobiven iz jezgri marelice. Budui da je skretao polarizirano svjetlo na lijevu stranu
(laevorotatory), i budui da je kemijski bio mandelonitril, od spojenih prvih i zadnjih slogova
dobivena je rije laetril (engl. laetrile).
64 Svijet bez raka
To je openit naziv koji se koristi za kategoriju enzima. Specifian enzim koji, kako se ini, otkljuava
sintetiki B17 poznat kao laetril zove se beta glukuronidaza.
4
Zanimljivo je usput spomenuti da je priroda iskoristila isti sinergizam kao obrambeni mehanizam
kod otrovne stonoge iz Louisiane i Mississippija. Tom je stvorenju priroda dala parove lijezda koji su
smjeteni na jedanaest segmenata njegova tijela. Kad osjeti prijetnju, iz tih lijezda izbacuje cijanid
i benzaldehid sa smrtonosnim uinkom koji je dobro poznat. Vidi Secretion of Benzaldehyde and
Hydrogen Cyanide by the Millipede Pachydesmus Crassicutis, Science, 1 3 8 ; 5 1 3 , 1 9 6 2 .
5
Otprilike od 1965. godine naovamo, rodanaza se u znanstvenoj literaturi zove tiosulfat
transumporaza.
Potpuni m e h a n i z a m 65
S gledita fizike i kemije ivota, ta razlika izmeu normalnih stanica i stanica raka
toliko je golema da je veu razliku teko zamisliti. Plinoviti kisik, donor energije
kod biljaka i ivotinja, u stanicama raka svrgnut je s prijestolja i zamijenjen
reakcijom dobivanja energije prisutnom kod najniih ivotnih oblika; tonije,
fermentacijom glukoze.7
Meutim, kliniki lijenici koji koriste laetril smatraju da je glavni uzrok smanjenja bolova vjerojatno
zaustavljanje irenja tumora i razaranja zdravog tkiva.
9
Vitamin B 1 2 ne stvara se u biljnim tkivima. On je produkt ivotinjskog metabolizma u kojem se
cijanidni radikal vee s hidroksikobalaminom (B12a) i stvara cijanokobalamin ( B 1 2 ) .
10
Maxwell i Bischoff, Journal of Pharmacology and Experimental Jherapy, 4 9 : 2 7 0
Potpuni m e h a n i z a m 67
69
70 Svijet bez raka
Molim vas da mi brzo odgovorite i, pritom, ako vam nije teko, objasnite nam
zato je va narod meu najzdravijima na svijetu, zato vai mukarci i ene ive
vitalnim ivotom i u svojim kasnim devedesetim godinama te zato vi i va divan
narod nikada ne obolijevate od raka?1
Veina ljudi, meutim, uope nije shvatila sarkazam. Oni su priu o otrovanom
paru shvatili smrtno ozbiljno. Mnogi koji su bili uli da bi te sjemenke mogle biti
korisne protiv raka, ali nisu razumjeli njihov kemijski sastav, sada su se bojali
koristiti ih i bili su puni sumnji. Jedan pretjerano revni zavod za zdravstvo na
Havajima konfiscirao je sve sjemenke marelice s polica trgovina zdrave hrane,
a veinu trgovina na kopnu zastraivanjem su prisilili da ih izbace iz ponude.
Novinska pria dobro je ispunila svoju svrhu.
Sumnjajui da bi se u ovoj prii moglo skrivati vie od onoga to je vidljivo na
prvi pogled, autor ove knjige pokuao je dobiti vie detalja od Zavoda za zdravstvo
- pogotovo imena para o kojem se radilo. Ali, inilo se da Zavod nije elio da
im netko postavlja pitanja. Dr. Ralph W. Vveilerstein, medicinski dunosnik
kalifornijskog javnog zdravstva u Uredu za hranu i lijekove, odgovorio je: Zao
nam je, povjerljivost izvjetaja o obolijevanju sprjeava intervjuiranje pacijenata
koji su se otrovali u Los Angelesu.2
ini se da je dr. Dean Burk iz Nacionalnog instituta za rak uspio dobiti vie
informacija. U pismu datiranom 13. prosinca 1972. godine objasnio je:
Taj par iz Los Angelesa... zaista se razbolio i bio je primljen na hitni odjel nakon
to je popio napitak pripremljen od jezgri marelica, plodova marelice i destilirane
vode koji je odstajao preko noi - smjesu koja je vjerojatno tijekom noi donekle
fermentirala i nesumnjivo bila vrlo gorka te izazvala bolest (muninu, povraanje
itd.) nakon otprilike jednog sata, to je prilino dugo za cijanid, koji obino
djeluje unutar nekoliko minuta od unosa. G. Murrav [iz Zavoda za zdravstvo
okruga Los Angeles] nije bio spreman izjasniti se je li cijanid bio glavni uzrok
bolesti od koje su se, kako se ini, brzo oporavili. Rekao je da s obzirom na
okolnosti... ne elite brzati sa zakljucima i rei da je njihova bolest definitivno
bila posljedicom unosa amigdalina... Mislim da osobno ne mogu rei da sam
dokazao da su njihovu bolest izazvale jezgre marelica.
Naravno, zanimljivo je da je od, pretpostavljam, tisua sluajeva iz kalifornijskih
Mjesenih izvjetaja o obolijevanju nekako ba Murrayjev i Chinnov materijal o
amigdalinu [pria o paru iz Los Angelesa] dospio u tisak irom zemlje - vjerojatno
uz pomo i vodstvo dravnih zdravstvenih vlasti.
Citirano u Of Apricot Pits and Hunzaland, Mike Culbert, Berkelev Daily Gazette, 13. kolovoza
1972. g.
Pismo autoru od 20. rujna 1972. godine; Griffin, Private Papers, op. cit.
S t r a h od cijanida 71
U drugom pismu, datiranom 20. prosinca 1972. godine, dr. Burk je dodatno
proirio svoja gledita:
injenica je da znaajno velik broj ljudi jede 10-20 jezgri marelica tijekom
dana, a nakon nekog vremena ak i 50-100 jezgri bez opasnosti, iako ipak ne
sve odjednom kao to su... uradili sladokusci iz Los Angelesa. Ista opa situacija
vrijedi za velik broj uobiajenih namirnica koje mogu biti otrovne ili izazvati
alergiju i slino kao to su jagode, luk, kampi itd., koje zdravstvene agencije,
proete duhom 1984. godine, nikada masovno ili u potpunosti ne uklanjaju s
polica prodavaonica hrane....
Jedno je da zdravstvena agencija upozorava ljude protiv glupih i rijetkih
postupaka u pogledu bilo kojeg aspekta zdravlja, a neto sasvim drugo da se
ljudima potpuno uskrati izvrsna hrana koja je potpuno bezopasna ako se jede na
normalan, razuman nain kako to ini 99,999% stanovnitva.4
Pismo dr. Deana Burka g. M. Standardu, 13. prosinca 1972. g., Griffin, Private Papers.
4
Pismo dr. Deana Burka g. B. Stenjenu, predsjedniku waikikijskog ogranka Nacionalnog zdravstvenog
saveza, 2 0 . prosinca 1972. g., Griffin, Private Papers.
72 Svijet bez raka
Slino tome, nemogue je znati koji zdravstveni problemi, osim raka, mogu
biti posljedicom djelominog nedostatka vitamina BI7.
Zato se veina promatraa slae da je, kada niste sigurni, bolje uzeti previe
nego premalo.
Dr. Krebs je predloio minimalnu razinu od pedeset miligrama BI 7 dnevno
za normalnu, zdravu odraslu osobu. Naravno, netko tko ima predispoziciju za
rak imao bi vee potrebe, a netko tko je ve bolovao od te bolesti imao bi mnogo
vee potrebe.
Prosjena jezgra marelice uzgojena u Sjedinjenim Dravama sadri priblino
etiri ili pet miligrama BI7. Meutim, to je samo prosjena brojka i moe varirati
u rasponu od ak est puta, ovisno o veliini jezgre, sorti stabla, klimi i stanju
tla. Ali, uzmemo li prosjenu brojku, moemo vidjeti da je potrebno deset do
dvanaest jezgri marelice dnevno kako bi se dobilo pedeset miligrama BI7.
Je li to opasna koliina? Teko. Zabiljeeni su sluajevi u kojima su ljudi
svakodnevno jeli osamdeset pet do sto jezgri marelica bez tetnih nuspojava.
Meutim, treba odmah istaknuti da to nije preporuena doza. Budui da koliina
nitrilozida u tim jezgrama moe varirati u odnosu od ak est naprema jedan,
The Living State; With Observatipns on Cancer (New York and London: Academic Press, 1972.), str. 77.
74 Svijet bez r a k a
Vidi Requirements of the United States Food, Drug, and Cosmetic Act, FDA publikacija br. 2,
dopunjeno izd., lipanj 1970. g., str. 26.
9
U Sjedinjenim Dravama komercijalni ili slatki bademi ne sadre vitamin B I 7 . Meutim, gorki
bademi vrlo su bogati ovom tvari - ak i bogatiji od jezgri marelica. Ali, dijelom zbog amerike vee
sklonosti prema okusu slatkog badema, a dijelom zato to je FDA ograniila prodaju gorkih badema
(vidi prethodnu biljeku), gotovo sva stabla gorkih badema sada su unitena.
10
Pismo dr. Deana Burka g. M. Standardu, 13. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
S t r a h od cijanida 75
U etrdeset pet godina uenja i istraivanja raka, od toga posljednjih trideset tri
godine na amerikom Nacionalnom institutu za rak, s ladicama koje su doslovno
natrpane svom moguom objavljenom literaturom o primjeni amigdalina
(laetrila) u vezi s rakom i uz bezbrojne neobjavljene dokumente i pisma,
nisam pronaao nikakve tvrdnje o dokazanoj farmakolokoj tetnosti amigdalina
za ljudska bia u bilo kojoj dozi koju preporuuju ili primjenjuju lijenici u
Sjedinjenim Dravama i inozemstvu.11
Nema sumnje daje isti amigdalin (laetril) neotrovna tvar. To ne dovodi u pitanje
nitko tko je prouio izvjetaje predane Savjetodavnom vijeu za rak savezne
drave Kalifornije.12
Pismo dr. Deana Burka odvjetnicima Stephenu Wiseu i Gregoryju Stoutu od 17. prosinca 1972. g.;
Griffin, Private Papers, op. cit.
12
Izjava dana 13. listopada 1969. g., citirano u izvjetaju priloenom u pismu dr. Deana Burka, Ibid.
76 Svijet bez r a k a
' Pismo dr. Deana Burka lanu Kongresa Louu Freyju ml. od 30. svibnja 1972. g., objavljeno u Cancer
Control Journaf, svibanj 1973. g., str. 6.
8
"Nadrilijenici" koji
promiu laetril
Imena, profesionalni statusi, medicinska dostignua
i kliniki rezultati nekih od istaknutijih lijenika koji
podravaju laetril; korisne nuspojave koje izaziva
njegova upotreba; predloena prehrana protiv raka;
kratak opis vitamina B15.
The Pain Exploiters: The Victimizing of Desperate Cancer Patients, Today's health, studeni 1973.
g., str. 28.
Potpuni popis tih radova nalazi se u The Laetriles/Nitrilosides, op. cit, str. 8 4 , 8 5 .
77
78 1/ Svijet bez raka
The Laetrile Story, op. cit. str. 3. Takoer Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 20.
"Nadrilijenici" koji p r o m i u laetril 79
Pismo dr. Navarra g. Andrevvu McNaughtonu iz Zaklade McNaughton od 8. sijenja 1971. g.,
objavljeno u Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 19, 20.
5
Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 20. Moramo imati na umu da su to pacijenti u
terminalnoj fazi bolesti - ljudi koje je ortodoksna medicina otpisala kao beznadne sluajeve. Petnaest
posto oporavka u toj grupi vrlo je impresivno dostignue.
80 Svijet bez raka
6
Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 19.
7
Vidi John A. Richardson, dr. med, i Patricia Griffin, R.N., Laetrile Case Histories; The Richardson
Cancer Clinic Experience (VVestlake Village, CA: American Media, 1977.)
"Nadrilijenici" koji p r o m i u laetril 81
Sljedei dijagram, preuzet iz knjige dr. Binzela Alive and Well, pokazuje
njegovu usporedbu izmeu prehrambene i konvencionalne terapije. Primarni rak
predstavlja pacijente sa samo jednom lokacijom raka. Metstatski rak predstavlja
pacijente iji se rak proirio na vie lokacija.
PREIVLJAVANJE PACIJENATA
(5 ILI VIE GODINA)
POETNA
OKUPA
100
PREHRAMBENA
TERAPIJA
80
s
LU
PREHRAMBENA
TERAPIJA
N
LU 60
cc
o.
X.
<
40
s
a.
| KONVENCIONALNA
20 - TERAPIJA
PRIMARNI RAK
METASTATSKI RAK
KONVENCIONALNA
TERAPIJA
Philip E. Binzel, dr. med., Alive and Well: One Doctor's Experience with Nutrition in The Treatment of
Cancer Patients (VVesdake Village, CA: American Media, 1994.)
82 Svijet bez raka
See How They Lie, See How They Lie, dr. Dean Burk, Cancer News Journal, sv. 9, br. 3 (lipanj 1974.
g.), str. 5.
"Nadrilijenici" koji p r o m i u laetril 83
Otvoreno pismo zainteresiranim lijenicima, datirano studeni 1972. g., dopunjeno 1972. g.; Griffin,
Private Papers, op. cit.
11
Jo jednom toplo preporuujemo The Little Cyanide Cookbook June de Spain (Wesdake Village, CA:
American Media, 1975.).
12
Ezekiel 1V-.9.
84 Svijet bez r a k a
Vitamin B15 nekoliko je puta spomenut kao vana dopunska terapija vitaminu
B17 i ta dva vitamina esto se brkaju. Zato odvojimo trenutak da objasnimo
razliku.
Vitamin B15 ponekad zovu i pangamina kiselina. Pan znai posvuda, a. gami
znai sjeme. Tako je nazvan jer se nalazi u malim koliinama gotovo posvuda na
zemlji u sjemenu i obino u pratnji drugih vitamina iz B-kompleksa.
Njega je, kao i B17, takoer otkrio dr. E. T. Krebs mlai, kad je istraivao
kemijska svojstva jezgri marelica 1952. godine. Moe se rei da je to bio
neoekivan bonus ili nusprodukt potrage za vitaminom BI7.
Najbolji nain da shvatimo djelovanje B15 je da ga smatramo instant-kisikom.
On poveava djelotvornost kisika u cijelom tijelu i pomae u detoksikaciji
otpadnih produkata. Budui da stanice raka ne rastu u prisutnosti kisika, nego
ovise o fermentaciji glukoze, vjerojatno je daje BI 5, neizravno, neprijatelj raka.
U Sjedinjenim Dravama vitamin B15 nije iroko poznat i rijetko se koristi.
Razlog tomu je pria gotovo identina onoj o laetrilu. Vladini slubenici nisu
htjeli priznati da je B15 dragocjen. U meuvremenu, uvelike se koristi u mnogim
drugim zemljama. Rusija pogotovo prednjai pred Sjedinjenim Dravama u
upotrebi ove tvari i provela je opsena istraivanja o njegovim primjenama.
Ustvari, 1965. godine Sovjetska akademija znanosti objavila je zbornik radova
od 205 stranica o svojim dotadanjim otkriima. Godine 1968. Znanstveni
savjetodavni odbor Ministarstva zdravstva jednoglasno je potvrdio sve izvorne
tvrdnje iz izvjetaja i sovjetskoj industriji lijekova odobrio masovnu proizvodnju
B15 za opu upotrebu.
Objavljeno je da su ruski sportai dobivali velike doze B15 za vrijeme njihovog
sudjelovanja na Olimpijskim igrama. Ako je to istina, za to postoje dobri razlozi.
Eksperimenti su pokazali da ta tvar, iako je samo prirodni prehrambeni faktor,
znatno poveava tjelesnu snagu i izdrljivost. Kad su takori bili stavljeni u kade s
vodom i prisiljeni da plivaju, svi oni koji su dobivali vitamin B15 i dalje su plivali
dugo nakon to su se drugi umorili i utopili. Kad su drugi takori bili stavljeni
u staklene komore iz kojih je postupno uklanjan kisik, takori na vitaminima
ivjeli su mnogo due - i time uz manje kisika - od kontrolne grupe.
Sovjetski znanstvenici objavili su da je vitamin B15 djelotvoran na takvim
podrujima kao to su problemi s cirkulacijom, srani problemi, povien
kolesterol u krvi, otvrdnjavanje arterija, bronhijalna astma, dijabetes melitus i
zarastanje rana. Posebice su istaknuli da je B15 djelotvoran u usporavanju procesa
starenja! Profesor Shpirt iz Gradske klinike bolnice br. 60 u Moskvi zakljuio
je: Vjerujem da e doi vrijeme kada e kalcijev pangamat (B15) biti, pored
13
soljenke, na stolu svake obitelji s lanovima starijim od etrdeset godina.
Za detaljnu analizu tih otkria vidi Vitamin B15 (Pangamic Acid: Properties, Functions, and Use.),
(Moskva, Znanstvena izdavaka kua, 1965.), prevela i objavila zaklada McNaughton, Sausalito,
Kalifornija.
"Nadrilijenici" koji p r o m i u laetril 85
"Nedokazani" lijekovi
za rak
Kliniki dokazi u prilog trofoblastikoj tezi;
laboratorijski eksperimenti koji pokazuju da laetril
ubija stanice raka; povijesti sluajeva pacijenata u
terminalnoj fazi raka koji svoj oporavak pripisuju
djelovanju laetrila.
Food additive ban likely, San Jose Mercury (Kalif.), 9. rujna 1972. g.
A Cancer Journal for Clinicians (objavio ACS) srpanj/kolovoz 1972. g.
Unproven Methods of Cancer Management, 1971., str. 139.
87
88 Svijet bez raka
... tvrdnja koja nema gotovo nikakvu znanstvenu vrijednost, meutim, ima
veliku vrijednost kao puka propaganda. injenica je... da openito ima malo
dokazanih metoda koje su u irokoj primjeni, tako da je rije nedokazana,
kako je koristi ACS, preteka i neopravdana rije.4
Pismo dr. Deana Burka dr. Franku Rauscheru, direktoru Nacionalnog instituta za rak od 20. travnja
1973. g., objavljeno u Cancer Control Journal, rujan/listopad 1993. g., str. 5.
5
1he Effects of Prolonged Cvanide Treatment on The Body and Tumor Growfh in Rats, American
Journal of Cancer, 1935., 25:592.
"Nedokazani" lijekovi za rak 89
tome, kod tih takora dolo je ne samo do potpunog povlaenja tumora nego,
u usporedbi s kontrolnom grupom koja nije dobivala cijanid, i do prosjenog
produenja ivota od preko tristo posto.
Kad se okrenemo laboratorijskim izvjetajima o laetrilu, rezultati jo vie
ohrabruju, u prvom redu zato to nema opasnosti povezane s udisanjem
cijanidnih para. Dr. Dean Burk, direktor Odjela za citokemiju vladinog
Nacionalnog instituta za rak, izvijestio je da BI7, u nizu testova provedenih na
ivotinjskim tkivima, nije imao nikakvog tetnog uinka na normalna tkiva,
ali je u dodiru sa stanicama raka oslobaao toliko cijanida i benzaldehida da
nijedna od njih nije mogla preivjeti. Rekao je: Kada dodamo laetril kulturi
raka pod mikroskopom, pod uvjetom daje enzim glukozidaza takoer prisutan,
moemo vidjeti kako stanice raka umiru poput muha..6
Tijekom sudjelovanja na Sedmom meunarodnom kongresu o kemoterapiji
odranom u Pragu 1971. godine, dr. Burk je izjavio:
ini se da laetril djeluje protiv mnogih oblika raka, ukljuujui rak plua. I
apsolutno je netoksian...
In vitro testovi s Ehrlichovim ascitinim karcinomom [poseban tip kulture raka]
otkrili su da, dok je samo cijanid ubijao jedan posto stanica, a samo benzaldehid -
dvadeset posto, kombinacija tih dviju tvari bila je djelotvorna protiv svih stanica.
Amigdalin [laetril] uz dodatak glukozidaze [enzima za otkljuavanje] takoer
je uspio ubiti 100 posto stanica ascitinog tumora, zahvaljujui oslobaanju istih
dvaju spojeva. (2)
Amygdalin Claimed Nontoxic Anti-Cancer Therapeutic Agent, Infectious diseases, 15. listopada
1971. g., str. 1 , 2 3 .
Svjedoenje na Sasluanjima pred Pododborom za javno zdravlje i okoli, Odbor za unutarnju i
vanjsku trgovinu, Zastupniki dom, Devedeset drugi kongres, citirano u Cancer News Journal, srpanj-
listopad 1972. g., str. 4 8 .
90 Svijet bez r a k a
DAVID EDMUNDS
Gospodin David Edmunds iz Pinole, Kalifornija, operiran je u lipnju 1971.
godine zbog raka debelog crijeva, koji se takoer bio proirio ili metastazirao na
mokrani mjehur. Kad ga je kirurg otvorio, otkrio je da se maligno tkivo toliko
proirilo daje bilo gotovo nemogue u potpunosti ga ukloniti. Zaepljenje crijeva
rijeeno je presijecanjem debelog crijeva i izvlaenjem otvorenog kraja izvan
njegovog abdomena - to je procedura poznata kao kolostomija. Pet mjeseci
kasnije stanje se pogoralo i g. Edmundsu je reeno da ima jo samo nekoliko
mjeseci ivota.
Gospoa Edmunds, registrirana medicinska sestra, ula je za laetril i odluila
ga je isprobati. est mjeseci kasnije, umjesto da lei na samrtnoj postelji, g.
Edmunds se, na iznenaenje svojih lijenika, osjeao toliko dobro da se vratio
gotovo normalnom nainu ivota.
Istraivaka citoskopija mokranog mjehura pokazala je da je rak nestao. Na
vlastito inzistiranje ponovno je primljen u bolnicu kako bi se utvrdilo moe li se
njegovo debelo crijevo opet sastaviti. Prilikom operacije nisu pronali nita to
bi uope podsjealo na tkivo raka. Zato su ponovno sastavili crijevo i poslali ga
kui na oporavak. Bilo je to prvi put u povijesti bolnice da je kod ovakvog stanja
napravljena obrnuta kolostomija.8
U vrijeme kad ga je autor zadnji put kontaktirao tri godine kasnije, g.
Edmunds je ivio normalnim ivotom i bio je zdrav i pun energije.
JOANNE WILKINSON
Godine 1967. u VValnut Creeku, Kalifornija, gi Joanne Wilkinson, majci
estero djece, uklonjen je tumor iz lijeve noge neposredno ispod bedra. etiri
mjeseca kasnije dolo je do recidiva koji je zahtijevao dodatnu operaciju i
uklanjanje miia i kostiju.
Godinu dana kasnije na preponama se pojavila bolna kvrga i poela je oticati.
Biopsija je otkrila da joj se rak vratio i da se iri.
Lijenik joj je rekao da e opet biti nuna operacija, ali da e ovaj put morati
amputirati nogu, kuk, a vjerojatno i mokrani mjehur i jedan bubreg. Plan je bio
da joj prvo otvore plua kako bi vidjeli je li i taj dio zahvatio rak. Ako ga nau,
onda nee amputirati jer ionako ne bi bilo anse da ju spase.
Na molbe njezine sestre i jedne zajednike prijateljice ga Wilkinson je
odluila da se nee podvrgnuti kirurgiji, ve e umjesto toga isprobati laetril.
To je jako uznemirilo njezinog lijenika, koji joj je rekao da ako ne ode na
operaciju nee ivjeti due od dvanaest tjedana. Ga Wilkinson opisuje to se
zatim dogodilo:
Bila je subota, 16. studenog 1968. godine. Nikada neu zaboraviti taj dan! Na
nozi sam jo imala avove od biopsije.
Dr. Krebs9 mi je dao injekciju laetrila - i tumor je reagirao. Jako je narastao
- od veliine oraha do veliine malog limuna - i krvario je etiri ili pet dana.
Dolazila sam ponedjeljkom, srijedom i petkom svaki tjedan tijekom pet tjedana
na injekcije, a onda se tumor poeo smanjivati. Pet tjedana kasnije vie ga nisam
mogla napipati.
Rendgenska snimka napravljena mi je esti tjedan, u ponedjeljak, i redovno
nakon toga ila sam na rendgen kako bi se pratio napredak. Nastavila sam primati
injekcije tijekom est mjeseci - 10 cm3 triput tjedno i, naravno, pridravala sam
se prehrane bez mlijenih proizvoda, bez iega napravljenog s bijelim branom
- bez jaja - ali s bijelom ribom, piletinom i puretinom.
I osjeala sam se divno! Ustvari, u kolovozu 1969. godine doktor mi je rekao da
mi vie ne trebaju injekcije. Moje rendgenske snimke bile su u redu i pokazivale
su da se tumor smanjio. Formiralo se oiljno tkivo i nije bio aktivan.10 Posljednji
put razgovarao sam s gom Williams devet godina nakon to joj je njezin lijenik
rekao da bez operacije nikako nee ivjeti due od dvanaest tjedana. ivjela je
zdravim i produktivnim ivotom. Sve to je ostalo kao sumoran podsjetnik na to
da se jedva spasila bio je mali oiljak od biopsije.
JOE BOTELHO
Gospodin Joe Botelho iz San Pabla, Kalifornija, bio je na operaciji
(transuretralnoj resekciji) i lijenik mu je rekao da ima tumor na prostati koji
jednostavno treba izvaditi. Kako je reagirao na to?
ALICIA BUTTONS
Alicia Buttons, supruga slavnog komiara Reda Buttonsa, meu tisuama
je Amerikanaca koji svoje ivote pripisuju djelovanju laetrila. Govorei na
konferenciji o raku u Los Angelesu, Red Buttons je izjavio:
CAROL VENCIUS
Nespremnost mnogih lijenika da prihvate da lijeenje raka vitaminima
djeluje lijepo je opisala gospoica Carol Vencius, biva rtva raka iz Marin
Countvja, Kalifornija. Nakon uspjenog lijeenja laetrilom u Tijuani, Meksiko,
pod njegom dr. Ernesta Contrerasa, gica Vencius vratila se kui. Evo to je
ispriala:
Pria gice Vencius, naalost, nije jedina. Poela se aliti da se openito osjea
bolesno: nou se preznojavala, osjeala je svrbe, imala je vruice i glavobolje.
Comedian Red Buttons Says 'Laetrile Saved My Wife From Death By cancer' The National Tattler,
19. kolovoza 1973. g., str. 5.
1 a
Laetrile Works Through C.O.M. Times, College of Marin Times, 12. travnja 1972.
94 Svijet bez raka
Nakon opsenih pretraga u bolnici rekli su joj da ima Hodgkinovu bolest (oblik
raka koji u poetku zahvaa limfne vorove). Gica Vencius je nastavila:
Samo nekoliko dana nakon toga doao mi je u posjet jedan prijatelj i ispriao
da u Meksiku postoji terapija vitaminom zvanim laetril. Nisam posluala njegov
savjet, bila sam previe uplaena. A osim toga, tada sam imala potpuno povjerenje
u svoje lijenike...
Prva stvar koju su pokuali bilo je zraenje kobaltom. Nedugo nakon to su poeli,
moj lijenik mi je rekao: Carol, Vi, naravno, znate da ete nakon ovog tretmana
biti sterilni.. Vraga sam znala. Naravno da sam se jako uzrujala... Prola sam
kroz menopauzu u dobi od 28 godina.
Pitanje doza za odravanje vrlo je vano. ini se da ovjek koji oboli od raka
i oporavi se ima znatno veu potrebu za B17 od osoba koje ne boluju od raka.
Veina lijenika koji su koristili laetril prilikom lijeenja raka nauila je kroz
iskustvo da njihovi pacijenti, nakon to se oporave, mogu smanjiti doze laetrila,
ali ako ga potpuno izbace, to je gotovo siguran poziv raku da se vrati. To je
razlog zato lijenici koji koriste laetril nikad ne kau da on izlijei rak. Radije
koriste precizniju rije kontrolira, koja implicira da se radi o trajnom procesu.
MARGARET DeGRIO
Tu injenicu najdramatinije i najtraginije ilustrira sluaj ge Margaret
DeGrio, supruge okrunog supervizora u Sierra Countvju, Kalifornija. Nakon
to je dvaput bila na operaciji, a rak se i dalje irio, tri lijenika su joj rekla da
je njezin sluaj beznadan i da moderna medicinska znanost vie ne moe nita
uiniti. Ali Mike DeGrio itao je o laetrilu i odluio je odvesti svoju suprugu na
lijeenje u Meksiko. Bila je to ista stara pria: Ona se odmah poela oporavljati
i, nakon etiri mjeseca intenzivnog tretmana, vratila se u svoj dom u Sjevernoj
Kaliforniji s tek blagim simptomima raka od kojega je prije bolovala. Brzi
nestanak tumora potvrdio je njezin ameriki lijenik, iako nije mogao objasniti
zato se to dogodilo.
Meutim, nedugo nakon toga ga DeGrio oboljela je od ozbiljne infekcije
dinog sustava. Hospitalizirali su je u San Franciscu zbog upale plua. Tamo je
bila vie od tri tjedna. Za to vrijeme njezin lijenik i bolniko osoblje nisu joj
doputali da uzima svoju dozu laetrila za odravanje jer su se bojali da bi se to
moglo kositi s kalifornijskim zakonom protiv nadrilijenitva. Uskraivanje te
doze dogodilo se u kritinom trenutku njezinog oporavka i faze izljeenja. Ga
DeGrio podlegla je raku u noi 17. listopada 1963. godine.14
DALE DANNER
Godine 1972. dr. Dale Danner, podijatar iz Santa Paule, Kalifornija, dobio je
bolove u desnoj nozi i jaki kaalj. Rendgenske snimke otkrile su karcinom obaju
plunih krila i neto to je izgledalo kao masivni sekundarni tumori u nozi. Rak
je bio otporan na radioterapiju i nije ga bilo mogue operirati. Prognoza je bila:
neizljeiv i fatalan.
Na inzistiranje svoje majke dr. Danner je pristao isprobati laetril, iako nije
vjerovao u njegovu djelotvornost. Kako bi joj ugodio, u Meksiku je kupio veliku
zalihu laetriela. Ali iz onoga to je proitao u medicinskim asopisima bio je
uvjeren da se radi o obinom nadrilijenitvu i prijevari. Moda je i opasan,
mislio je, jer je iz literature znao da sadri cijanid.
14
The Laetrile Story, Jim Dean i Frank Martinez, The Santa Ana Register, rujan 1964. g. Izvrstan
prikaz jalovosti i traginosti ortodoksne terapije protiv raka moe se pronai u See the Patients Die,
Wynn Westover (Sausalito, CA: Science Press International, 1974.)
96 Svijet bez r a k a
WILLIAM SYKES
U jesen 1975. godine William Sykes iz Tampe, Florida, obolio je od limfocitne
leuukemije i raka slezene i jetre. Nakon to mu je izvaena slezena lijenici su
mu rekli da, u najboljem sluaju, ima jo nekoliko mjeseci ivota.
Iako su mu preporuili kemoterapiju - ne kao lijek, nego tek kako bi pokuali
odgoditi smrt za nekoliko tjedana - g. Sykes se umjesto toga odluio za laetril.
Evo kako sam opisuje to se dogodilo:
Kad smo posjetili lijenika nekoliko tjedana kasnije, on je objasnio kako i zato
laetril pomae mnogim pacijentima oboljelima od raka i predloio mi je da
uzimam intravenozne injekcije od 30 cm3 laetrila svakodnevno tijekom sljedea
tri tjedna. Takoer mi je dao enzime i dijetu koju sam trebao slijediti, zajedno s
dodacima prehrani.
Nakon nekoliko dana poeo sam se osjeati bolje, ali prilikom naeg treeg
posjeta lijenik mi je rekao da me vie ne moe lijeiti. Rekli su mu da e mu
ukinuti dozvolu za rad bude li nastavio koristiti laetril. Pokazao je mojoj supruzi
kako e mi davati laetril, prodao nam je ono to je imao i dao nam adresu gdje
moemo nabaviti jo.
Sljedei tjedan nastavio sam s programom i svakim danom osjeao sam se bolje.
Jednog me dana nazvao lijenik iz Ann Arbora i pitao zato se nisam vratio na
kemoterapiju. Rekao je da igram ruski rulet sa ivotom. Na kraju me nagovorio
da se vratim na kemoterapiju pa sam otiao u Ann Arbor i zapoeo tretmane.
Svakim danom osjeao sam se gore. Oi su me pekle, osjeao sam kao da mi
trbuh gori. Za samo nekoliko dana bio sam toliko slab da sam jedva mogao ustati
iz kreveta... Lijek me ubijao bre od bolesti! Nisam ga vie mogao podnositi pa
U pismu autoru datiranom 19. lipnja 1996. godine ga Hazel Sykes iznijela je
ovu dodatnu informaciju:
Nakon to je Bili pobijedio rak, jednog je dana k njemu doao lijenik. (To je
bio dr. med. koji je davao kemoterapiju u jednoj poznatoj bolnici.) elio je znati
kako je Bili pobijedio rak, jer je njegova supruga bila teko bolesna od raka. Bili
je rekao: Zato joj ne date kemoterapiju? Njegov odgovor bio je: Nikada ne
bih dao kemoterapiju nikome od mojih prijatelja ili lanova obitelji!. On nije bio
jedini lijenik koji je doao k Billu s istim pitanjem.17
BUD ROBINSON
Sljedeem pismu Buda Robinsona iz Phoenbca, Arizona, nije potreban
dodatni komentar. Bilo je poslano dr. Ernstu Krebsu mlaem.
Va prijatelj,
H. M. Bud Robinson18
Sada je prednost ako prethodno niste bili na zraenju, jer ako niste prethodno
primili zraenje koje nije dalo rezultate, onda ne moete uivati zamiljene koristi
od zakanjelog djelovanja ranijeg zraenja. Zato ovaj mladi spada u kategoriju
spontane regresije...
,y
Gazette Medical de Pari, sv. 13, str. 5 7 7 - 5 8 2 .
70
Bilo bi zanimljivo prouiti takve sluajeve kako bi se vidjelo postoji li veza s moguom promjenom
prehrambenih navika. Moja je pretpostavka da bi takva studija pokazala promjenu u hrani, bilo u
izboru ili promjeni mjesta, koja je dovela do manjeg optereenja guterae i/ili pruila bolji izvor
prirodnog vitamina B17.
"Nedokazani" lijekovi za rak 99
S godinama koje prolaze i sve veim brojem pacijenata koji su ivui dokaz
svojih tvrdnji, postaje sve tee ignorirati ili odbacivati te oporavke. Ako se radi o
spontanim remisijama, onda se zaista, ruku na srce, moe rei da laetril dovodi
do mnogo vie spontanih remisija od svih drugih oblika terapije zajedno!
10.
"Dokazani" lijekovi za
rak
Uinci kirurgije i zraenja u tretiranju raka;
usporedba koja pokazuje da oni koji ne prime
nikakav tretman ive jednako dugo, ako ne i due, od
tretiranih pacijenata.
Amer. Cancer Soc. Warns of Valley Quacks, The Valley News (Van Nuys, Kalif.), 10. prosinca 1972. g.
101
102 Svijet bez raka
2
Citirano u College of Marin Times (Kentfield, Kalif.), 26. travnja 1972. g.
Pismo Mabel Burnett od 18. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
4
CancerFacts & Figures1996., str. 1.
"Dokazani" lijekovi za rak 103
Kada se sve uzme u obzir, operacije ili kaustina sredstva imali su kao rezultat
produenje ivota od dva mjeseca za mukarce i est mjeseci za ene. Ali to je bilo
samo u prvih nekoliko godina nakon poetne dijagnoze. Nakon tog razdoblja,
oni koji nisu prihvatili tretman imali su oko pedeset posto veu vjerojatnost
preivljavanja.5
Walter H. Walshe, The Anatomy, Physiology, Pathology and Treatment of Cancer (Boston: Ticknor & Co.,
1844.)
104 Svijet bez raka
medicinska centra (od 484) vie nisu mogla pronai sve laboratorijske testove
svojih pacijenata ili njihove formulare o pristanku.6
Ali dokaze nije bilo mogue pokopati. Na Medicinskom fakultetu u Irvinu
Kalifornijskog sveuilita slina studija provedena izmeu 1984. i 1990. godine
dovela je do ovog zakljuka: Kad su svi drugi faktori jednaki, nema razlike
izmeu BCS-a [potedne operacije dojke] i potpune mastektomije bilo da je
rije o potpunom izljeenju ili ukupnom preivljavanju..7
Jedan od vodeih nacionalnih statistiara za podruje raka je Hardin B. Jones,
dr. se, bivi profesor medicinske fizike i fiziologije s Kalifornijskog sveuilita u
Berkelevju. Nakon viegodinjeg analiziranja klinikih podataka, ovo je izvjetaj
koji je iznio na konvenciji Amerikog drutva za rak:
Vidi Ravdin, R.G., et.al, Results of a Clinical Trial Concerning The Worth of Prophvlactic Oophorectomv
for Breast Carcinoma, Surgery, Gynecology & Obsetrics, 131:1055, prosinac 1970. g. Takoer Breast Cancer
Excision Less with Selection, Medical Tribune, 6. listopada 1971. g., str. 1. Takoer Breast Cancer Research
on Trial, Science News, 30. travnja 1994. g., str. 2 7 7 , 2 8 2 , 2 8 3 , 2 8 6 .
Treatment Differences and Other Prognostic Factors Related to Breast Cancer Survival: Delivery Systems
and Medical Outcomes, Anna Lee Feldstein, Hoda Anton-Culver i Paul J. Feldstein, Journal ofthe American
Medical Association, ISSN:0098-7484,20. travnja 1994. g.
Hardin B. Jones, Ph. D, A Report on Cancer, rad iznesen na 11. godinjoj konferenciji znanstvenih
pisaca Amerikog drutva za rak, New Orleans, 7. oujka 1969. g.
"Dokazani" lijekovi za rak 105
Kolika je, dakle, statistika ansa za dugorono preivljavanje od pet ili vie
godina nakon operacije? To, kako kau, ovisi o dijelu tijela koji je zahvatio
rak, brzini njegovog rasta i o tome je li se proirio na sekundarno podruje.
Na primjer, dva najea oblika raka koji zahtijevaju operaciju jesu rak dojke i
rak plua. Kod raka dojke samo esnaest posto pozitivno reagira na operaciju
ili terapiju rendgenskim zraenjem. Kod raka plua postotak pacijenata koji e
preivjeti pet godina nakon operacije varira izmeu pet i deset posto.9 A to u
optimistine brojke u usporedbi s oekivanim preivljavanjem kod nekih drugih
tipova raka kao to su, na primjer, korionepiteliomi testisa.
Kada govorimo o raku koji je metastazirao na sekundarne lokacije, slika
postaje praktiki beznadna - s operacijom ili bez nje. Kako je to jedan specijalist
za rak saeo bez uvijanja:
Pacijent kod kojega prilikom prvog pregleda postoje kliniki vidljive udaljene
metastaze ima praktiki beznadnu prognozu kao i pacijenti kod kojih metastaze
u isto vrijeme nisu primijeene, ali se kasnije jave na lijeenje s udaljenim
metastazama.10
Vidi Results of Treatment of Carcinoma of the Breast Based on Pathological Staging, F.R.C Johnstone,
dr. med., Surgery, Gynecology & Obstetrics, 134:211,1972. Takoer Consultant's Comment, George Crile
ml., dr. med., Calif. Medical Digest, kolovoz 1972. g., str. 893. Takoer Project at better Lung Cancer
Survival, Medical tribune, 20. listopada 1971. g. Vidi takoer izjavu dr. Lewisa A. Leonea, direktora odjela
za onkologiju Bolnice Rhode Island u Providenceu, citiranu u Cancer Controls Still Unssuccessful, LA.
Herald Examiner, 6. lipnja 1972. g., str. c-12.
10
Johnstone, Results of Treatment of Carcinoma of the Breast, op. cit.
106 Svijet bez raka
Zraenje i/ili otrovi koji oponaaju zraenje zaista smanjuju opipljivu, oiglednu ili
mjerljivu tumorsku tvorbu. esto to smanjenje moe biti do sedamdeset pet posto
mase tvorbe ili vie. Zraenje i otrovi jesu sredstva sa selektivnim djelovanjem.
Oni selektivno ubijaju sve osim definitivno neoplastinih [kanceroznih] stanica.
Na primjer, dobroudni miom maternice obino se pod zraenjem istopi kao
snijeg na suncu. Ako u takvom tumoru ima neoplastinih stanica, one e
ostati. Veliina samog tumora tako se moe smanjiti za devedeset posto, dok
e se relativna koncentracija definitivno neoplastinih stanica time poveati za
devedeset posto.
Kao to svi kliniki lijenici znaju - ili bi barem trebali znati - pacijentovo ope
zdravlje ne popravlja se u znaajnoj mjeri nakon to su zraenje ili otrovi smanjili
vidljivu tvorbu u leziji. Naprotiv, esto dolazi do eksplozivnog ili fulminantnog
poveanja bioloke malignosti lezije. Karakteristina je u vezi s time pojava
difuznih metastaza i naglo slabljenje ope vitalnosti, nakon ega ubrzo slijedi
smrt.11
To pitanje vano je za javno zdravlje jer potencijalno ukljuuje velik broj ljudi
koji mogu biti izloeni niskim razinama zraenja tijekom dugog vremenskog
razdoblja. Klasian primjer predstavljaju ene koje su poetkom 1920-ih godina
radile na bojenju kazaljki satova i budilica svjetleim bojama (koje su sadravale
radij). Godinama kasnije, zbog kancerogenog uinka radija javljao se sarkom
kostiju. Slino tome, leukemija se ee javlja kod radiologa nego kod drugih
lijenika. Jo jedan primjer su preivjeli iz Hiroime u kojih je bilo vidljivo
djelovanje niskih razina zraenja...
Otvoreno pismo zainteresiranim lijenicima, studeni 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
National Enauirer, 7. listopada 1973. g., str. 29.
"Dokazani" lijekovi za rak 107
Brunner, Emerson, Ferguson i Doris Suddarth, Textbook of Medical-Surgical Nursing (Philadelphia: J.B.
Lippincott Co., 1970.) 2. izdanje, str. 198.
14
Too Many X-Rays Increase Risk of Leukemia, Study Indicates*, National Enauirer, 5. prosinca 1971. g.,
str. 11.
15
Top FDA Officials Warn: Chest X-Rays in Mobile Vans Are Dangerous and Must be Stopped, National
Enauirer, 10. rujna 1972. g., str. 8.
6
Fisher, B et. al, Postoperative Radiotherapy in the Treatment of Breast Cancer; Results of the NSAPP
Clinical Trial, Annals of Surgery, 172, br. 4, listopad 1970. g.
108 Svijet bez raka
Lung Cancer Radiation Questioned, Science News, 1. kolovoza 1998. g., str. 68.
18
Preoperative and Postoperative Radiation Therapy for Cancer, govor na estoj nacionalnoj konferenciji
o raku odranoj pod sponzorstvom Amerikog drutva za rak i Nacionalnog instituta za rak, Denver,
Colorado, 18.-20. rujna 1968. g.
19
Breast Cancer Update/Q & A, Ridgely Ochs, Newsday, 19. prosinca 1995. g., str. B23.
"Dokazani" lijekovi za rak 109
Pismo ge Glenn E. Baker, glavne direktorice, Juni okrug, ACS, upueno g. T. G. Kentu, objavljeno u
Cancer Newsjournal sijeanj/veljaa 1972. g., str. 22.
22
Jones, A Report on Cancer, op. cit.
23
Robert N. Proctor, Cancer Wars: How Politics Shapes What We Know and Don't KnowAbout Cancer (New
York: Basic Books, 1995.), str. 4.
"Dokazani" lijekovi za rak 111
Vidio sam pacijente koji su zbog zraenja kraljenice kobaltom ostali paralizirani,
a nakon vitaminskog tretmana njihov je HCG test bio jedva pozitivan. Kod tih
smo pacijenata uklonili rak, ali zbog radiogenog manipuliranja ne mogu hodati...
Umrijet e od kobalta, a ne raka.24
Postoji stari vic o lijeniku koji je nesretnoj udovici rekao: Bit e vam drago
uti da smo izlijeili bolest vaeg supruga neposredno prije no to je umro..
Smrt amerikog senatora Paula Tsongasa u sijenju 1997. godine bila je dokaz
da to nije vic. U njegovom nekrologu je pisalo: Tsongas je hospitaliziran 3.
sijenja zbog problema s jetrom izazvanih tretmanima protiv raka. U trenutku
svoje smrti bio je izlijeen od raka.
Ako je pacijent dovoljno jak da preivi zraenje, problem i dalje nije rijeen.
Nakon to je rak metastazirao na drugo mjesto, praktiki nema izgleda da pacijent
preivi. Osim to nema gotovo nikakvu vrijednost u pogledu preivljavanja, za
radioterapiju je takoer karakteristino da potie irenje raka koji bi trebala
suzbijati.
Jedna je od najrazvikanijih tvrdnji Amerikog drutva za rak da rano
otkrivanje i tretiranje poveavaju izglede za preivljavanje. To je jedan od onih
slogana koji dovode milijune ljudi u ordinacije njihovih lijenika na mistino
iskustvo zvano godinja kontrola. Pregled i kontrola mogu biti djelotvoran
poticaj za prihode industrije raka, ali njihova medicinska vrijednost nije toliko
dokazana kao to bi se dalo zakljuiti iz medijske kampanje. Kao to je dr. Hardin
Jones jasno rekao:
U pogledu trajanja malignih tumora prije tretmana, nijedna studija nije utvrdila
razvikani odnos izmeu ranog otkrivanja i boljeg preivljavanja nakon tretmana...
Ozbiljni pokuaji da se brzi tretman dovede u vezu s izgledima za izljeenje bili
su neuspjeni. Kod nekih tipova raka primijeeno je suprotno od oekivane
veze izmeu kratkog trajanja simptoma i visokih izgleda za izljeenje. Dugo
trajanje simptoma prije tretmana kod nekoliko tipova raka dojke i grla maternice
povezano je s duim preivljavanjem od uobiajenoga... Ni vrijeme ni opseg
tretmana prave malignosti osjetno ne mijenjaju prosjean tijek bolesti. Postoji
25
mogunost da tretman pogora prosjenu situaciju.
Pismo Johna Richardsona, dr. med., G. Edwardu Griffinu od 2. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers,
op. cit.
25
Jones, A Report on Cancer, op. cit.
112 Svijet bez raka
zavoda za javno zdravstvo s poetka ovog poglavlja tipian je primjer. Ali dr.
VVeillerstein ima dvije slabe toke. U prvom redu, vrlo je mali broj pacijenata koji
trae terapiju laetrilom, a da ve nisu bili podvrgnuti takozvanim modernim
kurativnim metodama operacija i zraenja. Ustvari, mnoge od njih proglasili su
beznadnim sluajevima nakon to te metode nisu dale rezultata. Ti ljudi se tek
nakon operacija i zraenja okreu vitaminskoj terapiji kao posljednjoj ansi. Tako
je prigovor dr. Vveilersteina usmjeren na iskonstruirani problem. Ali vanija od
toga je injenica da tretmani koje zagovara Vveilerstein jednostavno ne djeluju.
Borei se poput usamljenog ratnika u neprijateljskom uporitu, dr. Dean
Burk iz Nacionalnog instituta za rak uporno je nazivao stvari pravim imenom.
U pismu svom efu, dr. Franku Rauscheru, rekao je:
Pismo Deana Burka Franku Rauscheru; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 3.
Pismo Deana Burka lanu Kongresa Freyu ml.; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 5.
"Dokazani" lijekovi za rak 113
Progress Against Cancer? New England Journal of Medicine, 8. svibnja 1986. g., str. 1231.
$30 billion 'War on Cancer' a bust? USA Today, 29. svibnja 1997. g., str. 1.
114 Svijet bez raka
Nova dimenzija
ubojstva
Dokaz da su lijekovi protiv raka nedjelotvorni i da
izazivaju rak; FDA je odobrila eksperimente na
ljudima koji su doveli do smrti od lijekova umjesto od
raka.
Cancer Quacks Deadly, (AP) The Clarion Ledger, (Miss.), 13. rujna 1973. g.
115
116 Svijet bez r a k a
Roland T. Skeel, dr. med., i Neil A. Lachant, dr. med., Handbook of Cancer Chemotherapy; Fourth
Edition (New York: Little, Brown and Company, 1995.)
Otvoreno pismo zainteresiranim lijenicima, studeni 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
4
A Discussion of the Results of Chemotherapylogical Cancer and the Hosts Immune Response,
Zbornik radova este nacionalne konferencije o raku, op. cit.
118 Svijet bez r a k a
Usprkos tome, kemoterapija ima izuzetno vrijednu ulogu jer usmjerava pacijenta
na pravilnu medicinsku terapiju, a u pacijenata u kojih je rak u odmakloj fazi
ili je lijeenje beznadno ne doputa pomisao da su lijenici digli ruke od njih.
... Razborita primjena i testiranje potencijalno korisnih lijekova takoer mogu
sprijeiti irenje nadrilijeenja raka.11 [istaknuo autor]
Kada netko shvati daje 1.500.000 Amerikanaca danas ivo zato to su otili svojim
lijenicima na vrijeme i da se ta izljeenja mogu zahvaliti dokazanim tretmanima
zraenjem i kirurgiji, manje je vjerojatno da e riskirati sa sumnjivim lijenikom
ili nekim nedokazanim tretmanom.12
11
Victor Richards, The Wayward Cell, Cancer; Its Origins, Nature, and Treatment, (Berkeley: The
University of California Press, 1972.), str. 2 1 5 - 1 6 .
12 Unproven Methods of Cancer Management, op. cit, str. 1 7 , 1 8 .
Nova dimenzija ubojstva 121
Slutei na temelju ranijih spoznaja da kukci sintetiziraju tvari koje mogu usporiti
rast stanica, kemiar George R. Pettit s Arizonskog sveuilita u Tempeu proveo
je est godina, i potroio oko 100.000 dolara, ekstrahirajui spojeve iz etvrt
N o v a dimenzija ubojstva 123
I tako potraga ide dalje - otrov za takore, avionsko gorivo, krila leptira,
morska jaja - sve osim prirodne ljudske hrane.
Znaajno je da su jedini sluajevi kada ortodoksna istraivanja daju korisne
informacije oni kada je to u skladu s trofoblastikom tezom o raku. Ili, drugim
rijeima, na polju konkretnog znanstvenog znanja steenog kroz nedavna
znanstvena istraivanja nema niega to nije u skladu s trofoblastikom tezom o
raku. To vrijedi za iroki raspon istraivakih projekata.
Na primjer, uzbuenje oko mogunosti da BCG djeluje kao sredstvo protiv
raka u skladu je s injenicom da su leukociti prva linija obrane protiv raka, kao
to je teoretizirao dr. John Beard prije gotovo jednog stoljea.
Dr. Robert Good, bivi predsjednik Instituta Sloan-Kettering, otkrio je jo
ranije, dok je bio predsjednik Odjela za patologiju Sveuilita u Minnesoti, da se
ini kako mijenjanje koliine bjelanevina u prehrani mieva utjee na poveanje
njihove otpornosti na rak. Rekao je: Taj rad otvara pitanja o ulozi prehrane kod
ljudi koji boluju od raka.13
Na studije ga je potaknulo zapaanje da australski Aboridini konzumiraju
hranu siromanu bjelanevinama, a imuni su na rak. Dobri doktor Good bio je
na pravom tragu, ali to je bio trag koji on nikada nije slijedio. Niskoproteinska
prehrana ne moe se patentirati.
I dr. J. N. Davi, profesor patologije na Medicinskom fakultetu Albanv,
sluajno je naiao na dio rjeenja kad je primijetio da je posljednjih godina
dolo do zapanjujueg poveanja uestalosti raka jednjaka u Keniji, dok ga u
susjednoj Ugandi praktiki nije bilo. Primijetio je, takoer, da je vrlo mogue da
postoji odreena veza izmeu raka debelog crijeva i prehrane. Zapitao se zato
je rak debelog crijeva rijedak sluaj u siromanim zemljama gdje vlada oskudica
hrane.
Onima koji su upoznati s tradicionalno visokim sadrajem nitrilozida
u nerafiniranoj hrani siromanih zemalja odgovor je oigledan. Bude li dr.
Davi nastavio postavljati prava pitanja, prije ili kasnije morat e pronai prave
odgovore. A onda e se morati boriti protiv cijelog medicinskog establimenta.
U meuvremenu, doao je do zakljuka da bi se uzrok razlika mogao nalaziti
u vrstama piva koje se piju u tim dvjema zemljama - to moda nije daleko od
istine, jer se razliita piva rade od razliitih itarica kao to su kukuruz, sirak i
proso, koje imaju razliite koncentracije vitamina BI7. 1 4 Ali, sve dok dr. Davi
Protein StudyDiet Linked to Cancer Control, San Francisco Chronicle, 2 1 . listopada 1971.
godine. Takoer American College of Surgeons, A New Cancer Link; Gene-Pool Pollution, Modem
Medicine, 29. studenog 1971. g., str. 13.
14
Vidi Seek Clues to Dramatic Rise of Throat Cancer in Kenya, Infectious Diseases, 2. srpnja 1972. g.
124 Svijet bez r a k a
Ali to nije pristup industrije raka. Umjesto toga, zalueni svojim novosteenim
vjetinama u stvaranju umjetnih spojeva, oni preziru prirodu i trate milijarde
dolara poreznih obveznika na svoje otrovne spojeve. I, kako se svake godine
razviju deseci takvih lijekova, oboljeli od raka postaju ljudski pokusni kunii za
njihovo testiranje.
Russia, U.S. Join Ranks in Cancer Battle Project, L.A. Herald Examiner, 20. veljae 1972, str. A-
18.
Nova dimenzija ubojstva 125
Ujutro na dan njegove seanse, pacijentu se daje jedna crvena rua u vazi. Glazbeni
terapeut iz centra izabrao je program namijenjen pojaanju iskustva - Vivaldija,
Beethovena, Bacha, Wagnera, Simona i Garfunkela, Ramavana majmunsko
pjevanje s Balija i drugo...
Evo primjera jedne seanse snimljene na videokaseti: Pacijent koji je bolovao od
raka, fiziki radnik u kasnim etrdesetima, potiten i u strahu od skore smrti,
tjeskobno je sjedio na kauu razgovarajui s Grofom i medicinskom sestrom.
To tako boli, rekao je glasom punim emocija. Nikada ne plaem, mislim, ne
mogu si pomoi, ali moram pustiti to da izae prije ili kasnije. Zajecao je i Grof
gaje utjeio.
Sestra mu je intravenozno ubrizgala jaku dozu LSD-a i ekao je deset do trideset
minuta da pone djelovati. Kad je poeo djelovati, reagirao je strahom. Ne znam
to da radim, zavapio je. Jecao je i na kraju povratio u lonac... Grof ga je umirio
s nekoliko rijei, nakon ega mu je na ui stavio stereo slualice. Pacijent je bio
svladan monim zvukom Mormonskog crkvenog zbora koji je pjevao Molitvu
Gospodnju.
Leao je nepomino... Nakon dueg vremena pacijent je poeo izgovarati rijei:
Poput vatrene lopte. Sve je baeno u nju, koliko se mogu sjetiti. Sve je definitivno
uniteno. Sve je nestalo. Ne sjeam se, ali tko god to bio, rekao je da je osloboen.
Netko je bio osloboen. Ne znam tko je to bio. Ne znam tko je to bio, ali bio je
slobodan.
Grof je upitao pacijenta je li on taj koji je osloboen i ovjek je odgovorio, Da,
da.16
LSD Therapv: Quiet Revolution in Medicine, L. A. Times, 15. prosinca 1972. g., VII. dio str. 10,
11.
126 Svijet bez raka
Neutvreni broj pacijenata oboljelih od raka koji su inae imali prilino dug
oekivani ivotni vijek umro je tijekom tih testiranja prema izvjetajima u NCI-
jevom Cancer Chemotherapv Reports. Pune razmjere smrtnosti i pobola teko
je procijeniti, budui da mi je urednik asopisa rekao da se objavljuju samo
najbolja istraivanja.19
Ibid., str. 2 7 3 , 2 7 4 .
12.
Statistika usporedba
Inherentne slabosti svih statistika o raku; potreba za
statistikim usporedbama usprkos tim slabostima;
usporedba rezultata koje dobivaju ortodoksni lijenici
i oni koji koriste laetril; posljedice konsenzusne
medicine.
129
130 Svijet bez r a k a
Pismo Johna Richardsona, dr. med., G. Edwardu Griffinu, 2. prosinca 1972. g.; Griffin; Private Papers,
op. cit.
Svi podaci preuzeti su iz Cancer Facts and Figures-1996, ACS, str. 1. Vidi takoer California Cancer
Facts & Figures-1997, ACS, str. 3.
132 Svijet bez raka
nadu u uspjenu kontrolu pomou ortodoksnih tretmana. Rak koe nije ukljuen
u ovu kategoriju.
TRENUTANO ZDRAVI - Pacijenti koji su relativno dobrog zdravlja i nemaju
kliniki rak ili simptome.
DUGORONO PREIVLJAVANJE
Tako lijenik ne moe slijediti vlastiti sud ili vlastitu savjest. Upast e u
daleko vie nevolja ako prepie nekoliko neotrovnih vitamina, nego ako prepie
najradikalniju operaciju ili snane kemijske otrove. Svi osim najhrabrijih
pokoravaju se pravilima. To je konsenzusna medicina.
S konsenzusom ili bez njega, sa statistikama ili bez njih - j a k je bolest za koju
ortodoksna medicina nema ni lijeka ni naina kontrole koji zasluuju da ih tako
zovemo. A stopa smrtnosti od raka i dalje svake godine raste unato milijardama
dolara i milijunima radnih sati koji se godinje troe u potrazi za bar nekakvim
tragom. Ironino je da oni koji sami nisu uspjeli nai odgovor troe toliko svog
vremena i energije na osuivanje i zlostavljanje drugih koji samo ele slobodu
kako bi mogli izabrati alternativan pristup.
Dr. Krebs je esto komentirao da bi ritualno okretanje kineskog molitvenog
kotaa davalo jednako dobre ili moda bolje rezultate od ortodoksnog tretmana.
I to nije govorio u ali. Nama na Zapadu koritenje takve naprave znai isto
kao i da nema nikakvog tretmana. Ali nepodvrgavanje tretmanu barem bi nas
potedjelo smrtonosnih nuspojava zraenja i kemijskog trovanja. U tom smislu,
medicinski rezultati molitvenog kotaa bili bi prilino dobri u usporedbi s onima
koje postie Klinika Mayo.
Rak se odgovarajue moe opisati kao jedna od posljednjih utvrda misticizma
u medicinskoj znanosti, rekao je dr. Krebs. Pritom je mislio na veliki zid neznanja
i postojeih interesa koji jo uvijek sprjeavaju brojne dananje znanstvenike da
objektivno promatraju dokaze oko sebe. Da to rade, mnogi od njih morali bi
priznati da su bili u krivu. Za ovjeka koji je proveo cijeli ivot uei kompleksne
kirurke procedure, stvarajui komplicirane kemijske strukture ili usavravajui
upravljanje udovinim strojevima za rendgenske zrake, poniavajue je na
kraju prihvatiti da mu je tijekom svih tih godina odgovor bio ravno pred nosom
- ne kao rezultat njegove inteligencije ili tehnikih vjetina nego u obliku
jednostavnog prehrambenog faktora koji se nalazi u beznaajnim sjemenkama
jabuke. Zato on ustraje u svojoj potrazi za kompleksnim odgovorom. ^
Ba kao to su nama danas zabavne primitivne medicinske prakse iz povijesti
- trepanaa lubanja, putanje krvi, ljekoviti eliksiri od pasjih dlaka, guje masti
ili krvi gutera - tako e budue generacije, gledajui unatrag na nae doba,
osjeati zgraanje nad besmislenim rezanjem, spaljivanjem i trovanjem koje
Hanas prihvaamo kao medicinsku znanost.
Drugi dio
POLITIKA
LIJEENJE RAKA
13.
Karteli - bijeg od
konkurencije
Pregled znanosti o lijeenju raka; saetak politike
lijeenja raka; rana povijest kemijsko-farmaceutskog
kartela I. G. Farben; rani uspjesi kartela u
Sjedinjenim Dravama i njegov brak s DuPontom,
Standard Oilom i Fordom.
U PRVOM DIJELU knjige predstavili smo znanost o lijeenju raka. Prije nego
to prijeemo na Drugi dio, politiku lijeenja raka, ponovimo ukratko glavne
toke onoga o emu smo dosad govorili.
Kao to smo vidjeli, rak je neprirodan i neobuzdan rast stanica trofoblasta
koje su, same po sebi, normalan i vitalan dio ivotnog procesa.
Stanice trofoblasta stvaraju se u tijelu kao rezultat lanane reakcije koja
ukljuuje hormon estrogen. Estrogen je uvijek prisutan u velikim koliinama
na mjestu oteenog tkiva i vjerojatno slui kao organizator ili katalizator u
popravku tijela.
Rak, stoga, moe biti potaknut bilo kakvim produenim stresom ili
ozljeivanjem tijela - bilo da se radi o puenju, kemijskim aditivima u naoj
hrani ili ak odreenim virusima - jer sve to potie stvaranje estrogena u sklopu
normalnog procesa ozdravljenja.
Priroda je, sreom, osigurala metaboliku barijeru - sloeni mehanizam za
obuzdavanje i kontrolu rasta tih stanica trofoblasta. U to su ukljueni mnogi
faktori, ali ini se da meu njima najizravnije djeluju enzimi guterae i
prehrambeni faktor poznat kao nitrilozid ili vitamin BI7, jedinstveni spoj koji
unitava stanice raka i istovremeno hrani i podrava sve druge stanice.
Stoga je rjeenje za rak izbjegavati suvino ozljeivanje tijela ili stres, smanjiti
na minimum hranu, probava koje iscrpljuje enzime guterae i odravati
prehranu bogatu svim mineralima i vitaminima - posebice vitaminom B17.
139
140 Svijet bez r a k a
Pokazat emo, takoer, da ta elitna grupa moe pomicati duge poluge politike
moi koje pokreu vladine agencije u njihovu korist te da te su agencije, koje bi
trebale biti sluge i zatitnici naroda, postale mehanizmi interesnih krugova.
To su ozbiljne optube. Nisu olako izreene i ne treba ih prihvaati zdravo za
gotovo. Zato sada obratimo panju na dokumente iz prolosti i pogledajmo ima
li dokaza koji ih podravaju.
Informacije koje slijede preuzete su prvenstveno iz vladinih sasluanja i
izvjetaja koje su objavili razni odbori Senata i Zastupnikog doma od 1928. do
1946. godine. Meu njima su najvaniji Pododbor Zastupnikog doma za istragu
0 nacistikoj propagandi iz 1934. godine, Posebni senatski odbor za istragu o
industriji oruja iz 1935. godine, izvjetaj o kartelima koje je objavio Privremeni
nacionalni ekonomski odbor Zastupnikog doma 1941. godine, Posebni senatski
odbor za istragu o programu nacionalne obrane iz 1942., izvjetaj Senatskog
odbora za patente iz 1942. i Senatski pododbor za ratnu mobilizaciju iz 1946.
godine.
Drugi izvori ukljuuju Senatski odbor za istragu o lobijima, Senatski odbor
za bankarstvo i valutu, sudske zapise s Nirnberkog procesa i desetke knjiga
koje se kao standardni izvori mogu pronai u svakoj velikoj knjinici. Drugim
rijeima, iako pria koja slijedi nije iroko poznata, ona je, usprkos tome, dio
javnih dokumenata i svatko ju moe provjeriti. Ovo je ta pria.
U godinama koje su prethodile Drugom svjetskom ratu stvoren je
meunarodni kartel sa sjeditem u Njemakoj koji je dominirao svjetskom
kemijskom i farmaceutskom industrijom. Proirio je svoje operacije na devedeset
tri zemlje i bio je snana ekonomska i politika sila na svim kontinentima. Bio
je poznat kao I. G. Farben.
I. G. poetna su slova od Interssen Gemeinschaft, to znai interesna
zajednica ili, jednostavnije, kartel. Farben znai boje, to - budui da
moderna kemijska industrija ima korijene u razvoju boja - sada zvui kao
zavaravajue bezazlena kategorija iako, ustvari, obuhvaa cijelo podruje kemije,
ukljuujui oruje i lijekove.
Oruje i lijekovi mogu biti snana motivacija za ljude. Lijekovi nude zdravlje
1 produuju ivot, dok oruje moe biti sredstvo smrti i razaranja. Nema vee
elje u ivotu svakog ovjeka od one da bude zdrav i izbjegne smrt. Onaj tko
kontrolira oruje i lijekove, stoga, ima u rukama najveu mrkvu i batinu.
Osnovni su sastojci gotovo svih kemikalija - ukljuujui one koje ranjavaju,
kao i one koje lijee - ugljeni katran ili sirova nafta. S pojavom motora s
unutarnjim izgaranjem vrijednost tih sirovina iz kojih se dobiva benzin dala je
onima koji kontroliraju njihove kemijske pretvorbe takvu mo nad dogaajima
u svijetu da je o tome zastraujue i misliti. Drugim rijeima, kemija je motor
koji pokree dananju civilizaciju. Ali gorivo za kemiju je nafta. Dok je nekada
142 Svijet bez raka
klju svjetske moi bilo zlato, danas je to nafta. A dogodilo se da isti ljudi danas
kontroliraju i jedno i drugo.
Hovvard Ambruster, autor knjige Treason's Peace (Mir postignut izdajom),
ovako je to saeo:
Howard Ambruster, Treason's Peace, (New York: Beechhurst Press, 1947.), str. vii.
2
Richard Sasuly, I.G. Farben, (New York: Boni & Gaer, 1947.), str. 21.
Greutert je takoer bio Nijemac po nacionalnosti. Njegova banka imala je sjedite u Baselu i bila je
poznata kao Greutert & Cie.
4
To je bilo miljenje amerikog Ministarstva pravosua izraeno u U.S. vs. Allied Chemical & Dye
Corp. et. ah, ameriki Okruni sud u New Jerseyu, 14. svibnja 1942. g.
5
General Eisenhower, kao vrhovni zapovjednik u amerikoj okupacijskoj zoni, izvijestio je da je I.
G. Farben imao udio u dionicama 6 1 3 korporacija, ukljuujui 173 u stranim zemljama, nagomilanu
aktivu od 6 milijarda reichsmaraka, i djelovao s razliitim stupnjem moi u preko 2.000 kartela. Vidi
New York Times, 21. listopada 1 9 4 5 . g., rubrika 1, str. 1,12.
Karteli - bijeg od konkurencije 143
Preko bazelske veze, I. G. Farben proirio se itavim planetom jaajui svoj stisak
oko kemijske industrije tako to je kupovao paljivo skrivane udjele u vlasnitvu
kompanija iz Belgije, Engleske, Francuske, Grke, Maarske, Nizozemske,
Norveke, Poljske, raznih junoamerikih zemalja, Rumunjske, Sjedinjenih
Drava i vedske.6
Leslie Waller, The Swiss Bank Connection, (New York: Signet Books, New American Librarv, Inc.,
1972.), str. 162.
144 Svijet bez raka
Bristol Mevers, Drug, Inc., Vegex, Inc., Squibb and Sons Pharmaceutical i brojne
druge, od kojih su mnoge bile dovoljno velike da budu holding kompanije koje u
svom vlasnitvu imaju brojne manje kompanije - kao i neke ne ba male.7
Do 1929. godine I. G. Farben je sklopio niz ogranienih kartelskih sporazuma
sa svojim najveim amerikim suparnikom DuPontom. DuPont Companv
je i sama bila velika sila i uvijek je oklijevala ulaziti u kooperativne pothvate
s Farbenom, koji je obino inzistirao na tome da bude dominantan partner.
Zbog toga su mnogi sporazumi sklopljeni neizravno, preko Farbenove filijale,
Winthrop Chemicala, preko Imperial Chemicala (njihov kartelski partner u
Velikoj Britaniji) i preko Mitsuija, njihovog kartelskog partnera u Japanu. Godine
1937. American I. G. imao je velike udjele u dionicama DuPonta i Eastman
Kodaka. Korporacija Olin, u Farbenovom vlasnitvu, ula je u proizvodnju
celofana pod DuPontovom licencom.
Glavni razlog zato je takav industrijski div kao to je DuPont konano
popustio i uao u kartelske sporazume s I. G.-om bilo je to to je Standard Oil iz
New Jersevja neposredno prije toga bio uinio istu stvar. Kombinacija tih dvaju
golijata suoila je DuPont s mogunou ozbiljne domae konkurencije. DuPont
je moda mogao biti u stanju vrsto se suprotstaviti samom I. G.-ju, ali nije se
mogao nadati uspjehu i protiv I. G.-ja i protiv velikog Rockefellerova carstva.
Standard Oil je, dakle, bio presudni faktor koji je okupio najmoniju interesnu
zajednicu - I. G., Standard Oil, Imperial Chemical, DuPont i, kao to emo
vidjeti, Shell Oil.
Sporazum izmeu IG-ja, Standarda i Shella sklopljen je 1929. Pria o tome
kako je do njega dolo fascinantna je i u velikoj mjeri rasvjetljava zakulisne
manevre kompanija koje, u oima javnosti, izgledaju kao konkurentske.
Jedan od faktora koji su doveli do poraza Njemake u Prvom svjetskom ratu
bilo je to to je ostala bez nafte. Njemaki voe odluili su da u pogledu nafte
nikada vie nee ovisiti o drugim zemljama. Njemaka moda nije imala leita
nafte na svom teritoriju, ali je imala ogromne rezerve ugljena. Jedan od prvih
ciljeva njemakih kemiara nakon rata bio je, dakle, pronai nain pretvorbe
ugljena u naftu.
Godine 1920. dr. Bergius otkrio je metode dobivanja velikih koliina vodika
i njegovog pretvaranja, pod velikim pritiskom i visokim temperaturama, u
prisustvu specifinih katalizatora, u tekue proizvode od ugljena. Time su bili
osigurani zavrni koraci u dobivanju rafiniranog benzina. Trebalo je samo
usavriti proces hidrogenacije. I. G. se iznenada naao u naftakom poslu.
Nabrajanje ovih tvrtki ne implicira nezakonitost ili nedopustivost. To je samo radi utvrivanja
povijesnih injenica o kartelskim vezama kroz sporazume ili potpunu kontrolu. Te injenice mogu se
provjeriti konzultiranjem starijih izdanja standardnih poslovnih prirunika kao to su Standard and
Poor's Corporation Records i Mood/s Industrial Manual. Vidi takoer otkria ranijih istraivaa na
ovom polju kao to su Cartels in Action Stockinga i VVatkinsa; Ambrusterov Treason's Peace; DuBoisov
The Devil's Chemist. Sva su djela spomenuta i drugdje u ovoj studiji.
Karteli - bijeg od konkurencije 145
U
Ibid., str. 4 9 2 , 4 9 3 .
Karteli - bijeg od konkurencije 147
Za cijelu priu o tome kako sustav Saveznih rezervi djeluje kao bankarski kartel pod krinkom vladine
agencije, proitajte The Creature from Jekyll Island; A Second Look at The Federal Reserve System G.
Edwarda Griffma (Westiake Village, CA: American Media, 1995.).
13
Komentari Johna Schiffa pojavili su se prvi put u kolumni Charlieja Knickerbockera u New York
Journal American 3. veljae 1949. g. Vidi takoer ekskluzivni intervju s Aleksandrom Kerenskim,
voom ruske revolucije, U.S. News & World Report, 13. oujka 1967. g., str. 6 8 .
148 Svijet bez r a k a
sniziti svoje cijene kako bi izbjegla gubitak kupaca. Snienje cijena jedne strane
obino vodi do pada cijena za sve. Osoba je, stoga, motivirana da se udrui s
drugim tvrtkama ili drugim radnicima i ne provodi politiku konkurencije koja
osiromauje sve.
To ne znai da su lanovi kartela uvijek uspijevali ukloniti sve sukobe
ili nadmetanja. Ponekad e neka strana u sporazumu odluiti da joj uvjeti
sporazuma vie nisu prihvatljivi pa e se odvojiti i pokuati samostalno
poslovati. Povremeno izbijaju ratovi cijena i estoka nadmetanja za trite sa
svim prizvucima pravih vojnih sukoba. Ali, ba kao u sluaju ratova izmeu
drava, ti ratovi s vremenom zavre. Jedna strana bude pobijeena ili, kao to je
ee sluaj u poslovnim ratovima, jedna strana stekne oigledan dominantan
poloaj pa se onda sklopi primirje i dogovori novi kartelski sporazum na
temelju nove ravnotee snaga.
Stocking i VVatkins u knjizi Cartels in Action (Karteli na djelu), saeto opisuju
taj proces:
Karteli nisu jedini koji se bave takvim reketom. Radniki sindikati nastojali
su pobjei iz nadmetanja slobodnog trita kad su zahtijevali vladinu provedbu
zakona o minimalnoj plai i obaveznom lanstvu u sindikatu. Poljoprivrednici su
radili istu stvar s cjenovnim potporama i subvencijama. ini se da u posljednje
vrijeme gotovo svi ele da vlada intervenira i zatiti ih od surovosti otvorene
i potene konkurencije. Ni karteli se u tome ne razlikuju, osim utoliko to
prednjae pred drugima, raspolau s mnogo novca i usavrili su tu vjetinu do
krajnosti.
Stoga injenica da velike multinacionalne korporacije esto imaju istaknute
politike figure u svojim odborima nije samo pitanje prestia nego gola potreba.
Tako se ITT, na primjer, u svom glavnom odboru u New Yorku mogao pohvaliti
vanim imenima kao to su Eugene Black, bivi predsjednik Svjetske banke i
John McCone, bivi direktor Sredinje obavjetajne agencije. U Europi su to
bili Trvgve Lie, prvi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Paul-Henri Spock iz
Belgije i lord Caccia iz Britanije. Pokuali su ak pridobiti i premijera Harolda
McMillana. 17
Nije sluajnost to se sve gore spomenute osobe same deklariraju ili kao
socijalisti ili, u najmanju ruku, politiki liberali. Nitko od njih ne bi ni mrtav
zagovarao sustav slobodnog poduzetnitva. Znaju da se put do bogatstva danas
ne prevaljuje kolima industrijskog strunog znanja nego sportskim automobilom
politikog utjecaja. Prava akcija je u vladi.
Posljedice moemo vidjeti posvuda - pogotovo u svijetu meunarodnih
financija. Situaciju je prikladno opisao Monthly Review, publikacija Havajske
banke (sijeanj 1973. godine):
Ferdinand Lundberg se u knjizi The Rich and the Super Rich (Bogati i
superbogati) suzdravao od svojih ljeviarskih klieja o eksploataciji radnike
klase i otvorenih pravdanja sovjetskog sustava u dovoljnoj mjeri da prepozna
Anthonv Sampson, The Sovereign State ofITT, (New York: Stein & Day, 1973.), str. 1 1 3 , 1 1 4 .
Karteli - bijeg od konkurencije 151
Sve je to istina, ali nije cijela istina. Postoje dvije zamke u koje moe upasti
neoprezni promatra tih trendova. Prva je prenagljeni zakljuak da su karteli i
monopoli izraz kapitalizma ili slobodnog poduzetnitva i da rjeenje problema
lei u zamjeni kapitalizma nekom drugom vrstom sustava. Meutim, kao to smo
naglasili, karteli i monopoli upravo su suprotnost kompetitivnom kapitalizmu i
slobodnom poduzetnitvu.
Druga je zamka zakljuak da se rjeenje za zloupotrebe kartela i monopola
moe nai u poveanju vladinih regulacija i kontrola. Ali upravo to i jest problem.
Jednostavno nadilazi ljudske granice izraditi novi zakon ili skup propisa kojima
bi se vladi zajamila vea mo naoko radi reguliranja trgovine i sprjeavanja
monopola i njihovih politikih marioneta, a da se ne postigne upravo suprotni
uinak.
Trenutani antitrustovski zakoni savren su primjer. Vrlo esto zavre tako da
postanu samo jo jedan instrument pomou kojega neka poslovna grupa koristi
mo vlade za suzbijanje ili ometanje svojih manje politiki utjecajnih suparnika.
Vea i jaa vlada nije rjeenje nego problem!
Lundberg je, kao i mnogi drugi koji o tome piu, upao u obje zamke.
Shvatio je da monopol nije slobodno poduzetnitvo. ak je i vidio da je vlada
nerazdvojiv partner monopola. Meutim, shvativi to, okrenuo se oko sebe i
otvorio vrata koja vode u jo veu vladu, ak je napravio korak naprijed - u
sam komunizam:
Ne moemo se vratiti nadmetanju. Moramo krenuti naprijed u neki novi sustav,
moda komunizam, moda kooperativizam, moda mnogo potpuniju vladinu
regulaciju od one koju sada imamo. Ne znam to lei pred nama i ne brine me
previe...19
'Ferdinand Lundberg, The Rich and the Super-Rich, (New York: Bantam, 1968.), str. 1 5 3 , 1 5 4 , 584.
'ibid., p. 154.
152 Svijet bez r a k a
Krajnji monopol
153
154 Svijet bez r a k a
Kartel u poetku nije bio uvjeren da je Hitler snani voa koji bi najbolje
sluio njihovim interesima. Ali zbog njegovog nacionalsocijalistikog programa
i sposobnosti motiviranja velikih masa javnim govorima odluili su ga pomno
promatrati i oprezno financirati. Iako su odreeni vodei lanovi kartela odluili
stati uz Hitlera jo 1928. godine, tekje 1931. kartel poeo slubeno davati ogromne
priloge nacistikoj ratnoj blagajni. Max Ilgner, neak Hermanna Schmitza, prvi
je uspostavio bliski osobni kontakt s Hitlerom. Ilgnera su esto zvali I. G.-ovim
financijskim direktorom. Meutim, njegova prava funkcija bila je upravljanje
meunarodnom pijunskom mreom te organizacije. Izvorno je bila zamiljena
kao sredstvo prikupljanja informacija o konkurentskim poslovnim pothvatima
i brzo se proirila u politiki orijentiranu operaciju kojoj je malo ravnih ak
i meu djelotvornim obavjetajnim agencijama modernih vlada. Kao to je
primijetio Sasulv:
Praenje svih vanih aspekata stanja u drugim zemljama bilo je toliko potpuno
da je Farben postao jedan od glavnih potpornja obavjetajnih organizacija i
VVehrmachta i nacistike stranke... Iznenauje injenica da je Vrhovno vojno
zapovjednitvo, koje se hvalilo time da ima najuvjebanije agente na svijetu,
trebalo zvati privatni industrijski koncern da obavlja taj posao za njih. Jo vie
iznenauje priznanje samog Ilgnera da su odnosi s OKW-om [Vrhovno vojno
zapovjednitvo] zapoeli jo 1928. godine.8
9
Ibid., str. 63, 6 9 .
10
Ibid., str. 106.
160 Svijet bez r a k a
sebe prikae kao bespomonu rtvu vlastite kreacije. To je bilo izuzetno mudro,
kao to se pokazalo kasnije na Nirnberkom procesu. Gotovo svi ti ljudi bili
su duboko umijeani u odreivanje nacistikih politika tijekom rata - ak su i
koordinirali rad koncentracijskih logora poput onih u Auschvvitzu, Bitterfeldu,
VValfenu, Hoechstu, Agfi, Ludwigshafenu i Buchenvvaldu zbog vrijednosti
robovske radne snage koju su pruali. Stvorili su najveu svjetsku industriju
otrovnog plina i eksperimentalno su koristili proizvod na nebrojenim tisuama
ljudi koji su ubijeni u tim logorima.11
U svibnju 1941. godine Richard Krebs, koji je prvo bio komunist, pa nacist
(a kasnije se okrenuo protiv jednih i drugih),12 svjedoio je pred kongresnim
Odborom za neamerike aktivnosti i rekao:
Za izvrstan opis Farbenove uloge u upravljanju tim logorima vidi The Devil's Chemists, Josiaha E.
DuBoisa mlaeg, pravnog savjetnika i istraitelja tuiteljstva na suenju elnicima I. G. Farbena u
Nurnbergu (Boston: Beacon Press, 1952.).
12
Vidi Krebsovu osobnu priu koju je objavio pod pseudonimom Jan Valtin, pod naslovom Out ofthe
Night (New York: Alliance Book Corp., 1941.). Richard Krebs nije u rodu s dr. Ernstom T. Krebsom,
ml.
Citirano prema: Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 2 7 3 .
Krajnji m o n o p o l 161
Ratne igre
163
164 Svijet bez raka
2
New York Times, 19. listopada 1945., str. 9.
166 Svijet bez raka
Poznavao sam Henrvja Forda i divio sam mu se. Otiao sam osobno vidjeti Goringa
u vezi s time. Rekao sam Goringu da osobno poznajem i njegovog sina Edsela.
Takoer sam mu rekao da ako Fordu oduzmemo nezavisnost u Njemakoj, to
e naruiti prijateljske odnose s amerikom industrijom u budunosti. Raunao
sam na velike uspjehe u prilagodbi amerikih metoda u njemakim industrijama,
ali to se moglo ostvariti samo u prijateljskoj suradnji.
Goring me sasluao, a onda je rekao: Slaem se. Pobrinut u se da Deutsche
Fordwerke ne bude inkorporiran u Hermann Goring Werke..
Redovito sam sudjelovao na sastancima nadzornog odbora kako bih se informirao
o poslovnom procesu Henrva Forda i, ako je bilo mogue, kako bih se zauzeo za
tvornicu Henrvja Forda nakon to je rat zapoeo. Tako smo uspjeli u namjeri da
4
Fordwerke nastavi s proizvodnjom i djeluje samostalno.
3
HM., str. 82.
4
DuBois, The Devil's Chemists, op. cit, str. 247, 248.
R a t n e igre 167
Stav o strogoj neutralnosti, koji ste zauzeli zajedno s vaim ocem, bio je od
neprocjenjive vrijednosti za proizvodnju vaih kompanija u Europi.5
Bilo je jasno da rat izmeu Sjedinjenih Drava i Njemake nije mnogo znaio.
Dva mjeseca nakon Pearl Harbora Dollfus je izvijestio Forda o neto profitima za
1941. godinu od pedeset osam milijuna franaka. A onda je rekao:
Otkad je nastupilo ratno stanje izmeu SAD-a i Njemake nije mi lako dopisivati
se s vama. Zamolio sam Lesta da ode u Vichy i poalje ovo potom...
Nastavljamo s naom proizvodnjom kao ranije... Financijski rezultati za ovu
godinu vrlo su zadovoljavajui... Osnovali smo nau afriku kompaniju...6
Kad je izbio Drugi svjetski rat I. G. i Mitsui, s jedne strane, i DuPont, ICI i
Standard Oil, s druge, nisu u potpunosti prekinuli diplomatske odnose. Iako je
rat ometao izravnu komunikaciju, kompanije su samo privremeno prekinule
5
Ibid., str. 248.
6
Ibid., str. 2 5 1 .
168 Svijet bez raka
Dana 26. lipnja 1940. godine, dan nakon to je Francuska kapitulirala pred
nacistima, u VValdorf-Astoriji odran je sastanak na kojem su se okupili neki
od kljunih amerikih industrijskih tajkuna koji su bili zainteresirani za zatitu
svojih operacija u Njemakoj tijekom rata. Sastanak je sazvao Torkild Rieber,
predsjednik odbora Texacoa. Meu ostalim prisutnima bili su James Moonev,
predsjednik prekomorskih operacija General Motorsa; Edsel Ford; direktori
Eastman Kodaka i pukovnik Behn, predsjednik ITT-ja. 9
Sluaj ITT-ja vrlo je pouan. ITT je poeo investirati u nacistiku predratnu
ekonomiju 1930. godine. Stvorio je holding kompaniju pod imenom Standard
Elektrizitats, a onda je kupio jo jednu kompaniju, Lorenz, od Philipsa. Budui
da se rat brzo pribliavao, ITT je radio sve to je mogao da njegovi novi holdinzi
izgledaju kao njemake kompanije. Onda je 1938. godine, upravo dok su se
nacistike snage spremale umarirati u Poljsku, I T T preko svoje kompanije
Lorenz kupio dvadeset osam posto vlasnikog udjela u kompaniji Focke-Wulf
koja je, ve tada, izraivala bombardere i lovake avione. ITT nije mogao tvrditi
da je neupuen ili nevin. Jednostavno su investirali u rat.
Tijekom tog rata ITT-ovi pogoni u Njemakoj postali su vani proizvoai
svih vrsta vojne komunikacijske opreme. Takoer su instalirali i servisirali
veinu kljunih telefonskih linija koje je koristila nacistika vlada.
U Sjedinjenim Dravama ITT su smatrali vrlo domoljubnim. Razvio je
visokofrekvencijski radiogoniometar, popularnog naziva Huff-Duff, koji se
koristio za otkrivanje njemakih podmornica na Atlantiku. Pukovnik Behn,
tadanji predsjednik ITT-ja, primio je Orden za zasluge, najvie civilno
odlikovanje, za opskrbljivanje vojske telefonskim instalacijama.
Nije u opsegu ove studije analizirati sve mogue motive onih koji su nas poveli
u dva svjetska rata dvadesetog stoljea. Standardni udbenici daju objanjenja kao
to su stara suparnitva, sukobi oko prirodnih resursa, militarizam, povrijeeni
nacionalni ili rasni ponos i tako dalje. Svakako, ti faktori jesu igrali ulogu, ali
relativno malu u usporedbi s financijskim i politikim ciljevima ljudi koji su, iza
kulisa, pokretali ratne sile.
Rat je tim ljudima bio profitabilan i na druge naine. Istina, na ratnoj
proizvodnji kroz monopole uz vladinu podrku mogu se zgrnuti fantastini
profiti. Ali oni koji su bili najodgovorniji takoer su u ratu vidjeli sredstvo za
ostvarenje brzih i temeljitih politikih promjena. Ljudi koji su stajali iza Hitlera,
Mussolinija, Staljina i, da, ak i Franklina D. Roosevelta bili su svjesni da e
u ratnim vremenima narod biti daleko spremniji prihvatiti neimatinu, irenje
vlade i koncentraciju moi u rukama politikih voa, nego to bi ikada i sanjao
u vremenima mira. Ideja velike vlade - i svakako privlanost svjetske vlade
- nikako nisu mogli nai plodno tlo u Americi, osim kao rezultat nacionalne
i meunarodne krize. Ekonomske depresije bile su korisne, ali ne dovoljno.
Sporadini neredi i prijetnje meunarodne revolucije bili su korisni, ali takoer
ne dovoljno. Rat je bio daleko najdjelotvorniji pristup. U Europi i Aziji ak
dvostruko vie, to se moe provjeriti ve samom usporedbom zemljovida i
vladajuih reima prije 1939. i nakon 1945. godine. Kao to je Lenjin predvidio,
najbolji nain da se izgradi novi poredak nisu postupne promjene, nego taj da
se prvo uniti stari poredak i onda gradi na ruevinama.11
u
Sampson, The Sovereign State ofITT, (New York: Stein & Day, 1973.), str. 4 0 , 4 7 .
11
Vano je znati da je Lenjin prihvatio rat, ali nije bio sklon otvorenom ratu kao sredstvu unitavanja
starog poretka. On je tvrdio da bi komunisti trebali raditi na razaranju iznutra, a ne vanjskim
osvajanjem.
170 Svijet bez r a k a
Zavjera
171
172 Svijet bez raka
Nakon prvog rata bili smo sve skloniji odluci da kamufliramo [prikrijemo]
nae strane kompanije... na takav nain da ne prikazujemo sudjelovanje I. G.-ja u
tim tvrtkama. S vremenom je sustav postajao sve savreniji i savreniji...
Zatitne mjere koje e I. G. poduzimati za sluaj [jo jednog] rata ne bi smjele
znaajno ometati voenje poslova u normalnim vremenima. Zbog raznih
razloga, od najvee je vanosti... da slubenici koji vode agencijske tvrtke, koje
Zavjera 173
Ovaj dopis znaajno rasvjetljava ranije dogaaje. Dana 30. listopada 1939.
godine direktori American I. G.-ja (ukljuujui VValteraTeagleaizRockefellerovog
Standard Oila, Charlesa Mitchella iz Rockefellerovog National City Banka, Paula
VVarburga iz sustava Saveznih rezervi, Edsela Forda, VVilliama VVeissa, Adolpha
Kuttroffa, Hermana Metza, Carla Boscha, VVilfrieda Greifa i Hermanna Schmitza,
koji je takoer bio predsjednik American I. G.-ja) objavili su da je njihova
kompanija prestala postojati. Preuzela ju je jedna od njezinih kompanija-keri,
General Analine Works. Osim toga, nova dominantna kompanija promijenila je
ime u General Analine and Film Corporation. Prepoznatljiva slova I. G. potpuno
su nestala.
Nita se nije promijenilo osim imena. Potpuno isti upravni odbor vodio je obje
kompanije od 1929. godine. Kasnije, kako je sustav za kamufliranje postajao
sve savreniji i savreniji Hermanna Schmitza je na mjestu predsjednika
General Anelinea zamijenio njegov brat Dietrich koji je bio ameriki graanin.
Ali, i to je bilo preoigledno pa je 1941. godine Dietricha zamijenio leerni
sudac John E. Mack iz Poughkeepsieja, New York. Mack nije bio kvalificiran
za upravljanje takvim divovskim konglomeratom, ali lanovi odbora i strateki
razmjeteni savjetnici i pomonici mogli su mu lako govoriti to da radi. Njegova
najvea vrijednost bilo je njegovo ime i reputacija. Kao poznati intimni prijatelj
predsjednika Roosevelta, dao je GAF-u aureolu amerike ugledne korporacije.
Oigledno njemaka imena u odboru zamijenila su imena slinog amerikog
prestia - poput ambasadora VVilliama C. Bullitta - ljudi kojima je laskalo da
budu imenovani, ali koji su bili previe zaposleni drugim stvarima da bi stvarno
obavljali tu funkciju.
U sklopu kamuflae Schmitz se obratio svom bankarskom strunjaku iz
vicarske, Edwarfu Greutertu i osnovao vicarsku korporaciju pod imenom
Internationale Gessellschaft fur Chemische Unternehmungen A.G., poznatiju
kao I.G. Chemie. T.R. Fehrenbach, u The Swiss Banks (vicarske banke) ovako
opisuje sloene mjere predostronosti:
Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 8 9 . Vidi takoer Sasulv, I.G. Farben, op. cit, str. 95, 96.
174 Svijet bez raka
2
T. R. Fehrenbach, The Swiss Banks, (N.Y.: McGraw-Hill, 1966.), str. 216, 219.
Ambruster, op. cit, str. 114.
Zavjera 175
S obzirom na injenicu da smo vie puta poricali bilo kakav udio u vlasnitvu
American I. G.-ja, ini mi se da ne bi bilo pametno da im sada dopustimo da
nas navedu kao dioniare u njihovoj prvoj kotaciji koja je predmet sadanje
transakcije. Njima bi odgovaralo da izdaju te dionice Vama osobno... Bi li vam to
bilo prihvatljivo kao privremena mjera?4
4
Ibid., str. 114.
5
Ibid., str. 121.
176 Svijet bez r a k a
Tri mjesta u vladi koja bi bila posebice zanimljiva kartelu jesu sam
predsjedniki poloaj, Ured dravnog tuitelja i Ured dravnog tajnika. Dosad
smo govorili o prva dva. Prouimo sada tree.
Dravni tajnik John Foster Dulles bio je glavni partner u Sullivan and
Cromvvellu, najveoj pravnoj tvrtki na Wall Streetu. Sullivan i Cromwell bili su
specijalizirani za zastupanje inozemnih poslovnih interesa, a njihovi partneri
su imali isprepletene direktorske poloaje s mnogim vodeim korporacijama
i bankarskim kuama - posebice onima koje su tvorile ameriku vezu s
Farbenom.
John Foster Dulles zastupao je investicijsku banku Bh/th and Companv,
partnera First National City Bank i First Boston Corporation, dviju kljunih
investicijskih tvrtki grupe Rockefeller povezanih s Chase Manhattan Bank.
Dulles je takoer zastupao Standard Oil i bio je imenovan na mjesto predsjednika
Zaklade Rockefeller, poloaj koji je bio znak velikog povjerenja od strane obitelji
Rockefeller. Sullivan i Cromvvell bili su glavni zastupnici monih investicijskih
kua kao to su Goldman, Sachs and Company; Lehman Brothers i Lazard
Freres. Ova posljednja tvrtka je, zajedno s Kuhn, Loeb and Company, smislila i
organizirala irenje i fuzije ITT-ja.
Jo 1945. godine Dulles je bio na popisu kao jedan od direktora International
Nickel Company iz Kanade. Ta kompanija takoer je bila dio Farbenove veze
7
William Hoffman, David; Report on a Rockefeller, (New York: Lyle Stuart, Inc., 1971.), str. 18, 19.
Takoer Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 85.
Sampson, The Sovereign State ofITT, op. cit, str. 4 3 .
Sasulv, I.G. Farben, op. cit, str. 186.
180 Svijet bez raka
10
Ibid., str. 187.
11
Ambruster, op. cit, str. 366.
Zavjera 181
Citirao Waller, The Swiss Bank Connection, op. cit, str. 164.
Zavjera 183
Ibid., str. 1 6 0 , 1 6 6 .
184 Svijet bez r a k a
Grupa Rockefeller
Snake Oil From the Oil Companies, Consumer Reports, veljaa 1974. g str. 126.
185
186 Svijet bez r a k a
Koja su to bila naela i metode poslovanja koje je John D. nauio od svog oca?
Biograf John T. Flynn u svojoj knjizi God's Gold; The Story of Rockefeller and His
Times (Boje zlato; Pria o Rockefellera i njegovom vremenu) prua odgovor:
Veliki Bili rado se hvalio svojom lukavou i time kako je nadmudrio ljude...
ovjek je bio praktiki bez ikakvog morala. Zabavljao je ljude priama o svojim
podvalama... Bio je ono to je kasnije postalo poznato kao maher. inio je sve
to je mogao kako bi bio siguran da e i njegovi sinovi postati maheri poput
njega.
2
John T. Flynn, God's Gold; The Story of Rockefeller and His Times, (New York: Harcourt Brace and
Co., 1932.), str. 53.
Hoffman, David; A Report on a Rockefeller, op. cit, str. 24.
4
Mathew Josephson, The Robber Barons, (New York: Harcourt Brace and Co., 1934.), str. 4 5 , 4 6 .
Grupa Rockeffeler 187
Varam svoje deke kad god mi se ukae prilika, rekao je ujaku Joeu Vvebsteru.
elim da budu prepredeni. Trgujem s dekima i ogulim ih, pobijedim ih kad
god mogu. elim da budu prepredeni.5
Njegov ulazak u poslovni svijet i njegova karijera bili su, u velikoj mjeri, pria o
amerikom ekonomskom razvoju i ratu protiv stava laissezfaire...
Rockefeller je definitivno bio uvjeren da je kompetitivni sustav po kojem je svijet
funkcionirao greka. To je bio zloin protiv reda, djelotvornosti, ekonominosti.
Mogao se eliminirati samo ukidanjem svih suparnika. Njegov je plan, stoga,
poprimio konkretan oblik. Odluio je sve svoje suparnike okupiti oko sebe. One
jae ukljuit e kao partnere. Ostale e ukljuiti kao dioniare... Oni koji se ne
budu htjeli ukljuiti, bit e zgaeni.7
5
Flynn, op. cit, str. 58.
6
Hoffman, op. cit, str. 29.
7
Flynn, op. cit, str. 2 3 , 2 2 1 .
188 Svijet bez r a k a
Companv i New Jersev. Godine 1911., kao rezultat odluke Vrhovnog suda,
Standard je bio prisiljen razdvojiti se na est kompanija - navodno kako bi se
razbio monopol. Taj in nije postigao svoj cilj. Brojne nezavisne kompanije
koje su iz toga nastale i dalje su posjedovali - a u mnogim sluajevima ak i
vodili - isti ljudi. Nitko od njih nikada se nije uputao u ozbiljnu meusobnu
konkurenciju, a svakako ne protiv Standard Oil of New Jersev, koji je i dalje bio
glavna holding kompanija Rockefellera.
U godinama nakon 1911. Rockefelleri su se vratili svojoj izvornoj politici
kupovanja drugih naftnih kompanija koje su, u oima javnosti, bile nezavisne.
Kao posljedica toga, obitelj Rockefeller stekla je i kontrolu i znaajan vlasniki
udio u tako golemim poduzeima kao to su Humble Oil (danas Exxon),
Creole Petroleum, Texaco, Pure Oil i dr. Te kompanije kontroliraju zapanjujui
labirint kompanija-keri koje posluju u gotovo svim zemljama svijeta. Sve
u svemu, Standard Oil of New Jersev priznaje da je potpuno kontrolirao vie
od 322 kompanije.8 Pored toga, Rockefelleri su uspostavili kartelske veze kroz
investiranja u mnoge strane suparnike. Meu njima su Royal Dutch (Shell
Oil) i polovica udjela u sovjetskom Nobel Oilu.
Koliko god bio impresivan utjecaj koji Rockefelleri vre kroz svoj naftni
kartel, on je siuan u usporedbi s onime to su postigli u narednim godinama
kroz magiju internacionalnih financija i investicijskog bankarstva.
Taj dio prie poinje 1891. godine kada je First National City Bank of New
York, pod predsjednitvom Jamesa Stillmana, postala glavna banka obitelji
Rockefeller. Uz depozite Rockefellera banka je postala najvea u zemlji.
Rockefelleri su se ubrzo zainteresirali za bankarstvo i bankarske monopole
kao naine stvaranja novca s jo veim potencijalom od naftnih monopola. Dva
sina VVilliama Rockefellera, Johnovog brata, oenila su keri Jamesa Stillmana
i stvorena je veza Rockefeller-Stillman. Kasnije je obitelj Johna D. Rockefellera
preselila veinu svog kapitala u vlastitu banku, ali potomci VVilliama Rockefellera
postali su i ostali veinski vlasnici First National City Bank, banke koja je na
kraju postala jednom od najveih financijskih institucija u svijetu.
Kad je obitelj Johna D. Rockefellera napustila First National City Bank, to
nije bilo zbog nezadovoljstva ili unutarnje borbe za kontrolu. To je bilo samo
zato da se asimilira konkurencija - to je tipino za sve monopolistike poslovne
poteze. Prvo su osnovali vlastitu banku poznatu kao Equitable Trust. Nakon
toga su kupili Chase National Bank. U meuvremenu, International Acceptance
Corporation, banka u vlasnivu Kuhn, Loeb and Company, pripojila se kompaniji
Bank of the Manhattan. A nju je 1955. godine asimilirala Rockefellerova Chase
National Bank, ime je stvorena najvea bankarska tvrtka na svijetu: The Chase
Manhattan.
Koliko je velika Chase Manhattan Bank? Nitko izvana zapravo ne zna. Ono
to znamo, meutim, jest da je vie nalik suverenoj dravi nego tvrtki. Ima
daleko vie novca od veine zemalja. Ima vie od pedeset tisua bankovnih
slubenika koji slue kao ambasadori irom svijeta. Ima ak i stalnog poslanika
u Ujedinjenim narodima, kojima slui kao bankar.9
Rije investicijska banka ili investicijska kua upotrijebljena je nekoliko
puta u ovoj raspravi i bilo bi dobro razjasniti njeno znaenje. Prije 1933. godine
banke u Sjedinjenim Dravama djelovale su na dva podruja aktivnosti. Vodile
su komercijalne ekovne raune i depozite pojedinaca i korporacija, to je
podruje aktivnosti poznato kao komercijalno bankarstvo. Takoer su zastupale
klijente koji su kupovali ili prodavali dionice i obveznice u raznim korporativnim
poduzeima, to je podruje aktivnosti poznato kao investicijsko bankarstvo.
Meutim, 1933. godine, kao odgovor na uznemirenost javnosti zbog sve vee
koncentracije ekonomske moi u rukama sve manjeg i manjeg broja bankarskih
dinastija, usvojen je zakon koji je od komercijalnih banaka zahtijevao da se
odreknu svih operacija investicijskog bankarstva. (Taj je zakon posljednjih
godina ukinut i opet moemo vidjeti kako banke rade obje vrste transakcija.)
Banke su se pokorile, ali rezultat nije bio ono to su birai imali na umu. Zaista
su osnovane posebne tvrtke za investicijsko bankarstvo, ali bile su u vlasnitvu
onih istih ljudi koji su bili vlasnici komercijalnih banaka. Kao rezultat fuzija,
koje su se dogodile nakon stupanja na snagu tog zakona, bilo je manje tvrtki, ali
je zato koncentracija moi bila vea nego ikada ranije.
Za Grupu Chase Manhattan sada je postojala investicijska tvrtka koja se zvala
First Boston Corporation. A za National City Group tu su bili Harriman, Ripley
& Company i Blyth & Company. Drugi, kao to su Dominick & Dominick i
Dillon ili Read, & Company, bili su ukljueni u mreu ubrzo nakon to se mo
carstva Rockefeller proirila. Formiranjem First Boston Corporation mona
obitelj Mellon povezala se s obitelji Rockefeller. Jedini vaniji blok koji jo nije
bio pripojen u monolitnu bankarsku strukturu bila je obitelj J. P. Morgan, iako
su suraivali u mnogim zajednikim projektima, ukljuujui formiranje sustava
Saveznih rezervi.10
S rastom investicijskih banaka u Sjedinjenim Dravama New York je postao
nova arina toka svjetskih financija. vicarska, usprkos jedinstvenoj ulozi koju
ima zbog svoje bankovne tajnosti i numeriranih rauna, ne moe se usporeivati
UN je uvijek bio najdrai projekt obitelji Rockefeller. Oni su donirali zemljite na kojem se
danas nalazi zgrada UN-a. Vjerojatno je da UN smatraju vrhovnim mehanizmom provoenja
monopolistike sile irom svijeta, to je uloga za koju je zadivljujue dobro ustrojen.
10
Suprotno popularnom vjerovanju, Savezne rezerve - entitet koji kontrolira stvaranje novca u
Sjedinjenim Dravama (sredinja banka SAD-a, prim. prev.) - ne posjeduje i ne vodi vlada. To je
kartel koji se sastoji od bankarskih interesnih krugova koji su tema ovih redaka. Za cijelu priu vidi
The Creaturefrom Jekyll Island: A Second Look at the Federal Reserve, G. Edward Griffin, (Westiake
Village, CA: American Media, 1995.).
190 Svijet bez raka
To je jednoduno miljenje strunjaka s podruja visokih financija. Vidi New York Times, 7.
studenog 1955. g.; takoer Lundberg, op. cit, str. 2 7 0 ; Hoffman, op. cit, str. 6, 7 i dr.
192 Svijet bez r a k a
Recept za
humanitarnost
Utjecaj farmaceutskog kartela na medicinske
fakultete u zemlji; obrazovanje studenata medicine
usmjereno je na lijekove; koritenje filantropskih
zaklada za stjecanje kontrole nad obrazovnim
institucijama.
195
196 Svijet bez r a k a
1
O m a r Garrison, The Dictocrats, op. cit, str. 2 1 .
Recept z a h u m a n i t a r n o s t 197
Plan je bio jednostavan i domiljat. Najvei dio svoje vidljive imovine prenijet
e na neto to se zove zaklade. Za upravlj anje tim zakladama imenovat e paljivo
izabrane i lojalne podanike. Zatrait e da se dio njihove imovine raspodijeli
pod prividom dobrotvornosti i filantropije. Meutim, veinu tih poklona uredit
e tako da budu od koristi njima samima, njihovim poduzeima ili za postizanje
njihovih politikih ciljeva. Oni e zadrati punu kontrolu nad tim sredstvima i
koristit e ih jednako slobodno kao da su ostali izravno pod njihovim imenom.
Izbjegavat e plaanje bilo kakvog znaajnog poreza na nasljedstvo nakon
smrti donatora, osiguravi se tako da e bogatstvo neogranieno dugo ostati
nedirnuto i u rukama obitelji ili korporacijske kontrole. A navodnu dobrotvornu
prirodu zaklade koristit e kao sredstvo za izbjegavanje plaanja veeg dijela,
ako ne i itavog poreza na dohodak, za koji e se onda zalagati da ga plaaju svi
drugi.
Jo jednom treba istaknuti da socijalistika ili komunistika rjeenja koja
bi trebala sluiti tome da uzimaju od bogatih i poboljavaju stanje siromanih -
poput progresivne stope poreza na dohodak2 - uvijek djeluju tako da eliminiraju
srednju klasu i, na kraju, izazivaju upravo suprotno od njihovog objavljenog
cilja. Da se to dogodilo u Sjedinjenim Dravama, oigledno je. Progresivna stopa
poreza na dohodakfinpolima nije nanijela ni najmanju tetu. Njihovo bogatstvo
iri se sve bre iz godine u godinu. Meutim, poslovnim i profesionalnim ljudima
koji pripadaju srednjoj klasi sada se sve vie prijei uspon meu izabrane redove
superbogatih. Sa svakim novim desetljeem od uvoenja poreza na dohodak
iri se jaz izmeu vrha i dna. Vlada, jo jednom, postaje instrument sprjeavanja
konkurencije i ouvanja monopola.
I budite sigurni, tako je bilo i planirano.
Ferdinand Lundberg objanjava:
Primatelj novca mora biti ideoloki prihvatljiv donatoru. Postoje jasni podaci
koji pokazuju da su na taj nain isto korporativni elementi u stanju utjecati na
istraivanja i mnoge sveuiline politike, pogotovo u pogledu izbora osoblja...
Zaklade su odluni podupirai fizikalnih znanosti, ija otkria imaju mnoge
profitabilne primjene U korporacijskoj sferi...
Bez obzira na to jesu li stvaratelji zaklada eljeli postii sve ove uinke ili ne,
oni su prisutni pa realistian promatra mora pretpostaviti da je to ono to su
realistini osnivai imali na umu.3
ili dijelom plaeni novcem od poreza. Tu je injenicu 1972. godine potvrdio dr.
Frank Rauscher, direktor Nacionalnog instituta za rak, kada je rekao:
New Gains in War Against Cancer U.S. News and World Report, 1972., str. 4 1 .
5
Bar Group Accused by Carnegie Fund, New York Times, 15. listopada 1950. g., str. 1, 66. Takoer
Bar Group Denies Peace Fund Misuse, New York Times, 2 0 . listopada 1950. g., str. 3 0 .
Recept za h u m a n i t a r n o s t 199
Moda nema nikakve veze to je dr. Stare lan odbora jedne velike kompanije koja
proizvodi konzerviranu hranu i to njegov odj el na Harvardu prima obilne potpore
za istraivanja od prehrambene industrije. Primjerice, Harvardov predsjednik
je 1960. godine objavio da su primili, kako je on to nazvao, poticajan dar od
1.026.000 dolara od korporacije General Foods, koji e se kroz razdoblje od
deset godina iskoristiti za irenje nutricionistikih laboratorija Fakulteta za javno
zdravlje tog sveuilita, gdje je dr. Stare bio profesor nutricionizma. Intrigantno
je pitanje: Moe li ikoje znanstveno istraivanje ostati potpuno objektivno i
neiskvareno lojalnou, kada ga tako velikoduno obdaruju velike korporacije,
na komercijalnu budunost kojih e utjecati rezultati takvih istraivanja?7
9
Richard arter, The Doctor Business, (New York: Doubledav, 1958.), str. 2 0 3 , 2 0 4 .
10
Ovaj odbor, nazvan po Martinu Diesu, kasnije je postao poznat kao Diesov odbor, ali je 1934.
godine njegov predsjednik bio John W. M c C o r m a c k iz Massachusettsa.
202 Svijet bez raka
Fred Gates je bio divan poslovni ovjek. Njegov rad za Ameriko baptistiko
obrazovno drutvo traio je od njega da esto putuje. Jednom prilikom, kad je
VVarren VVeaver, U.S. Philanthropic Foundations; Their History, Structure, Management, and Record,
(New York: Harper & Row), str. 35.
12
Allan Nevins, John D. Rockefeller, (New York: Scribner & Sons, 1959.), v. 2, str. 2 7 1 .
Recept z a h u m a n i t a r n o s t 203
iao na jug, zamolio sam ga da pogleda jednu eljezaru koja me zanimala. Njegov
izvjetaj bio je primjer jasnoe!
Zatim sam traio od njega da malo istrai neke druge nekretnine na zapadu.
Imao sam informacije da kompanija o kojoj se radilo lei na novcu. Izvjetaj g.
Gatesa pokazao je da su me prevarili.
Tada sam shvatio da sam naiao na genija za trgovinu. Nagovorio sam g. Gatesa
da postane poslovni ovjek.13
John K. Winkler,/erfm D.-A Portrait in Oils (New York: Blue Ribbon Books, 1929.), str. 1 7 6 , 1 7 7 .
"Occasional Paper No. I", General Education Board, 1904.
204 Svijet bez raka
to su Charitv Organization Societv, State Charities Aid, Greater New York Fund
i mnogi drugi.
Tipian primjer bilo je Njujorko drutvo za tuberkulozu i zdravlje. Osnovala
ga je grupa lijenika predanih kriarskom pohodu protiv tuberkuloze i ubrzo
je postalo rob financijske dominacije Rockefellerovog novca. Rockefeller je za
voditelja programa postavio relativno nepoznatog socijalnog radnika Harrvja
Hopkinsa.15 Pod Hopkinsovim je vodstvom Drutvo za tuberkulozu naraslo do
meunarodnih razmjera i svake je godine, do 1920. godine, prikupljalo mnogo
milijuna dolara.
Rockefeller je kontrolirao tu operaciju, ali veina novca dolazila je od
javnosti putem dobrovoljnih priloga i kupnjom boinih markica. U sreditu
jednog velikog skandala iz 1932. godine bile su optube koje je iznio Povjerenik
za zdravstvo grada New Yorka Lewis I. Harris u pismu New York Timesu od 8.
lipnja, ali i kasnija priznanja slubenika fonda da je sav njihov novac potroen
na plae i reijske trokove.
Filantropska formula funkcionirala je toliko dobro da je odlueno kako ju treba
proiriti. Osnovane su brojne sline agencije kako bi se iskoritavao strah javnosti
i od drugih bolesti. Unutar nekoliko godina niknule su organizacije kao to
Drutvo za srce, Drutvo za higijenu u drutvu, Drutvo za dijabetes, Nacionalno
drutvo za prevenciju sljepila, Ameriko drutvo za rak i mnoge druge.
Ameriko drutvo za rak (ACS) je, usput reeno, slubeno osnovano u svibnju
1913. godine u Klubu Harvard u New Yorku. U kasnijim godinama orijentaciju
tog Drutva odreivale su linosti koje su sjedile u njegovom upravnom odboru
poput Alfreda P. Sloana (General Motors), Charlesa D. Hillesa (AT&T), Monroea
Rathbonea (Standard Oil) i Fredericha Eckera (Metropolitan Life). Ameriko
drutvo za rak polovini je vlasnik patenta na 5FU (5 fluorouracil, jedan od onih
lijekova koji se smatraju prihvatljivim tretmanom za rak). 16 Taj lijek proizvodi
Hoffman-LaRoche Laboratories koji je u krugu djelovanja I. G.-Rockefellera.
Mnogi ACS-ovi donatori okirali bi se da saznaju kako ta organizacija ima
interese u prodaji lijekova i financijske veze s farmaceutskom industrijom.
ACS porie da je ikada primio ikakav novac za svoj udio u patentu. Kad je
autor pisao kompaniji Hoffman-LaRoche i natuknuo da je to udno, budui da
bi takve isplate pomogle u financiranju ACS-ovih humanitarnih programa,
g. Samuel L. Welt, pomonik potpredsjednika i glavni savjetnik za patente
odgovorio je: Smatramo da nismo u poloaju komentirati kolike je isplate
Ameriko drutvo za rak primalo, i je li primalo, za svoj udio u patentu.*17
Hopkins je, poput veine Rockefellerovih tienika, nastavio raditi za vladu. Postao je direktor
Ureda za javne radove, ameriki ministar trgovine, voditelj Uprave za zajam i najam i osobni savjetnik
FDR-a. ak je i ivio u Bijeloj kui. Kasnije se saznalo daje bio lan Komunistike partije.
Vidi Jones, Nutrition Rudiments in Cancer, op. cit, str. 17.
Pismo G. Edwardu Griffinu, 11. sijenja 1977. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
Recept z a h u m a n i t a r n o s t 205
POSTOJI STARA IZREKA: Tko plaa sviraa, bira pjesmu. To je jedna od onih
vjenih istina koje postoje - i uvijek e postojati - u poslovnom svijetu, politici i u
obrazovanju.
Vidjeli smo kako je John D. Rockefeller osvojio srca baptistikih sveenika sa
samo 600.000 dolara poklonjenih Sveuilitu u Chicagu. Preostaje da pokaemo
kako je takoer stekao kontrolu nad sveuilitima.
Unutar jedne godine od donacije, Rockefellerov osobni izbor, dr. William Rainev
Harper, postavljenje za predsjednika te institucije. A unutar dvije godine, nastavno
osoblje uspjeno je oieno od svih disidenata koji su se suprotstavljali Rockefelleru.
Jedan profesor ekonomije i profesor knjievnosti istaknuli su se izjavivi da g.
Rockefeller po stvaralakom geniju nadvisuje Shakespearea, Homera i Dantea.1
Nasuprot tome, profesor Bemis izbaen je iz nastavnog osoblja zbog
nekompetentnosti, nakon to je u vie prilika kritizirao postupke eljeznice za
vrijeme Pullmanskog trajka 1894. godine. Nekoliko godina kasnije, nakon to je
obitelj Rockefeller, kroz filantropiju Johna Archbalda, stekla slian utjecaj na
Sveuilitu Svracuse u zapadnom New Yorku, rektor je zbog slinih razloga otpustio
asistenta ekonomije Johna Cummonsa.
Godine 1953. zastupnik B. Carroll Reece iz Tennesseeja od Kongresa je dobio
ovlatenje za osnivanje specijalnog odbora za istragu o moi i utjecaju zaklada
osloboenih plaanja poreza. Taj odbor nikada nije mnogo postigao zbog sve
207
208 Svijet bez raka
veeg pritiska iz raznih izvora unutar same vlade pa je Reece na kraju bio prisiljen
prekinuti rad odbora. Meutim, tijekom njegova kratkog djelovanja na svjetlo dana
izale su mnoge zanimljive i vrlo indikativne injenice. Norman Dodd, koji je vodio
istraivanja za odbor i vjerojatno bio jedan od najupuenijih autoriteta za zaklade u
zemlji, svjedoio je na sasluanjima i rekao odboru:
2
Citirao Weaver, U.S. Philanthropic Foundations, op. cit, str. 1 7 5 , 1 7 6 .
Tko plaa sviraa 209
Evo opet na djelu filantropske formule: (1) navesti druge da plate velik dio
rauna (AMA je ve bila uinila veinu posla; Carnegie je imao samo 10.000 dolara
troka), (2) kao bonus stei popularnost u javnosti (Kako je divno to te ljude zanima
unaprjeenje medicinskih standarda!) i (3) zadobiti kontrolu nad kljunom sferom
amerikog ivota.
Evo kako je ostvarena ta kontrola.
Flexnerov izvjetaj, kako su ga zvali, objavljen je 1910. godine. Kao to se i
predvialo, zaista su ga posvuda objavljivali i zaista je uinio mnogo za razvoj
javnog miljenja. Izvor je tono ukazao na manjkavosti medicinskog obrazovanja
u to vrijeme. Tome nitko nije imao to zamjeriti. Takoer je predloio irok raspon
temeljitih promjena, od kojih je veina bila sasvim opravdana. Ni tome nitko nije
mogao prigovoriti. Meutim, paljivi promatra mogao je primijetiti da su preporuke
ukljuivale jaanje kolegija iz farmakologije i dodavanje odjela za istraivanje na sve
kvalificirane medicinske fakultete.
Na prvi pogled, Flexnerov izvjetaj bio je besprijekoran i, nesumnjivo, obavio
je uslugu koja je bila prijeko potrebna. Ono to se dogodilo nakon izvjetaja
razotkriva njegovu pravu svrhu u irem planu. Rockefeller i Carnegie odmah su
poeli milijunima dolara zasipati one medicinske fakultete koji su bili podloni
kontroli. Onima koji nisu popustili uskraena su sredstva i na kraju su ih njihovi
dobro financirani suparnici izgurali iz posla.
Godine 1905. djelovalo je stotinu est fakulteta. Do 1927. njihov broj smanjio se
na osamdeset. Veina onih koji su se zatvorili bila je ispod standarda, ali izvrsnost
Ovo nije tema sadanje studije, ali itatelj ne bi trebao zanemariti injenicu da se ista strategija koja je
koritena u stjecanju kontrole nad obrazovanjem provodila i na drugim kljunim poljima.
4
Morris Fishbein, dr. med., A History ofthe AMA, (Philadelphia & London: W.B. Saunders Co., 1947.),
str. 987, 989.
Tko plaa sviraa 211
7
Ibid., str. 268.
8
Ibid., str. 2 7 4 .
9
Ibid., str. 2 6 7 , 2 6 8 .
10
Ibid., str. 2 6 5 , 266.
Tko plaa sviraa 213
Da, onaj tko plaa sviraa stvarno bira pjesmu. Onima koji financiraju medicinske
fakultete moda nee biti mogue diktirati to e se predavati do svakog najmanjeg
detalja. Ali za postizanje ciljeva kartela to nije ni potrebno. Sigurno je, meutim,
da postoji totalna kontrola nad onime to se ne predaje; ni pod kojim okolnostima
nijedan Rockefellerov sjajni novi nee otii nekom medicinskom fakultetu,
bolnici, nastavnom osoblju ili istraivau koji podrava neortodoksno miljenje da
se najbolji lijek nalazi u prirodi. Zbog svog velikodunog pokrovitelja, ortodoksna
medicina uvijek e svirati pjesmu patentiranih lijekova. U melodiju e u najboljem
sluaju biti ukljuen minimum osnova o prehrani i stalno e se iznova ponavljati da
vitamini iz prirodnih izvora ni na koji nain nisu bolji od sintetiziranih. Dan kada
ortodoksna medicina bude prihvatila prehranu kao lijeenje bolesti bit e dan kada
kartel koji stoji iza nje takoer uspije monopolizirati industriju vitamina - ni dan
ranije.
U meuvremenu, dok su studenti medicine prisiljeni provoditi godine uei
farmakologiju lijekova, imaju sree dobiju li i samo jedan kolegij o osnovama
prehrane. Rezultat toga je da prosjena lijenikova ena o prehrani zna vie od
njega.
Vratimo li se na glavnu temu, moemo vidjeti kako se utjecaj kartela nad poljem
ortodoksne medicine protee daleko ire od medicinskih fakulteta. Nakon to se
lijenik uspije probiti kroz deset ili dvanaest godina uenja onoga to su karteli
odredili kao najbolje za njega, on odlazi u svijet lijenike prakse i odmah ga obgrli
druga ruka kartelske kontrole - Ameriko lijeniko udruenje.
Zato emo se u nastavku ove prie posvetiti tom dijelu.
Citirao Morris A. Bealle, The New Drug Story, (Wash. D.C.: Columbia Publishing Co., 1958.), str.
19,20.
20.
215
Tko bira pjesmu 217
Teko je dati smislen doprinos radu. Ako ste u odboru za preporuke, bace vam
u krilo sve te rezolucije i ne moete znati gdje je glava, a gdje rep, jer nemate
vremena. Odbor se nikada prije toga nije sastao, nije imao prilike dublje prouiti
vana pitanja. Raspuste ga odmah nakon skuptine, tako daje cijela stvar nekako
kratkoga vijeka. Meutim, vai su problemi rijeeni jer je na sastanku odbora
uvijek prisutan neki lan Upravnog odbora kako bi razjasnio probleme za vas.
U starim danima bilo je jo i gore. Do prije nekoliko godina nijedna rezolucija
nije bila predoena u pisanom obliku. Morali ste sjediti i sluati svaku rije i bilo
je situacija kad biste se zatekli kako glasate za upravo suprotno od onoga za to
ste mislili da glasate.2
Kroz taktike poput ove AMA odrava diktatorsku kontrolu nad svojim
lanovima, nosei masku demokratskog potivanja volje veine.
Nisu svi lijenici slijepi za te injenice. Na AMA-inu diktaturu upozoreno je
jo 1922. godine u prosinakom broju Illinois Medical Journal, glasila Lijenikog
drutva Illinois. U otrom lanku pod naslovom AMA postaje autokracija
asopis je optuio AMA-u da je postala diktatorska organizacija koju vodi
jedan ovjek, da ignorira demokratsku volju lanova, da se bavi izgradnjom
2
Ibid., str. 73, 74.
218 Svijet bez r a k a
Taj je asopis bio iznimno zloban u svojim napadima na lijeenje raka vitaminom B17. Vidi The Pain
Exploiters; The Victimizing of Desperate Cancer Patients, Today's Health, studeni 1973. g., str. 28.
Tko bira pjesmu 219
razloga za uspjenost tih investicija bio je taj to je preko deset milijuna dolara iz
mirovinskog fonda organizacije uloio u vodee farmaceutske kompanije.4
U narednim godinama velik dio izvrne kontrole AMA-e nalazio se u
rukama Joea Millera, izvrnog potpredsjednika. Millera, koji je prije toga
bio administrator vladinog zdravstvenog programa za Kentuckv i utjecajan
lan grupe Lvndon Johnson-Bobby Baker, mnogi smatraju ovjekom lienim
politike ideologije, koji samo igra svoju ulogu radi bilo kakve osobne koristi koju
moe izvui. Kao takav, bio je savren izbor za farmaceutski kartel s njegovom
obilnom financijskom podrkom AMA-inim programima. U svakom sluaju,
uspjeh AMA-e i onih koji ju vode ovisi o prosperitetu i dobroj volji farmaceutske
industrije.
Sluaj: Godine 1972. AMA-ino Vijee za lijekove dovrilo je iscrpnu studiju
o veini iroko dostupnih tvari koje su tada bile u opoj upotrebi. Dugo
oekivana evaluacija odjeknula je poput bombe. Vijee je izvijestilo da su neki
od najprofitabilnijih lijekova na policama ljekarni iracionalni i da se ne mogu
preporuiti. I kao sol na ranu, predsjednik i potpredsjednik Vijea izjavili su pred
senatskim pododborom da su veliki prihodi koje dobiva od raznih proizvoaa
lijekova AMA-u pretvorili u zarobljenika, dunika i orue farmaceutske
industrije. AMA je odgovorila rasputanjem svog Vijea za lijekove. Navedeni
razlog bio je mjera tednje.5
Sluaj: AMA-in glasnogovornik, dr. David B. Allman, pojasnio je jednu od
glavnih direktiva svoje organizacije rekavi:
4
AMA Says It Owns $ 1 0 Million in Drug Shares, (UPI), News Chronicle (Kalif.), 27. lipnja 1973. g.,
str. 4.
5
Crossing the Editor's Desk, National Health Federation Bulletin, listopad 1973. g., str. 30.
6
arter, op. cit., str. 141.
220 Svijet bez raka
Plaanje reketa
Agenti kartela u FDA i drugim vladinim agencijama;
CFR kao struktura kontrole nad vanjskom politikom
SAD-a; znanstvena nesposobnost u FDA; rast moi
FDA.
GODINE 1970. dr. Herbert Ley dao je izjavu koju bi, da dolazi od manje uglednog
izvora, bilo lako odbaciti kao prigovaranje loe informiranog nezadovoljnika.
Meutim, budui da je dr. Lay bio bivi povjerenik Uprave za hranu i lijekove,
njegove rijei ne mogu se samo tako zanemariti. On je rekao:
Mui me to to ljudi misle da ih FDA titi. Ne titi ih. Ono to FDA radi i to
javnost misli da radi razlikuje se kao no i dan.1
to zaista radi FDA? Kao to e pokazati materijal koji slijedi, FDA radi tri
stvari:
San Francisco Chronicle, 2. sijenja 1970. g., kako je citirano u Autopsy on The A.M.A., (Student
Research Facilitv, Berkelev, 1970.), str. 42.
221
222 Svijet bez r a k a
McCloy je bio pomonik ministra rata od travnja 1 9 4 1 . do studenog 1945. g. Kao visoki povjerenik
u Zapadnoj Njemakoj nakon rata, odigrao je veliku ulogu u postavljanju svog urjaka Konrada
Adenauera na poloaj kancelara Zapadne Njemake. Takoer je bio predsjednik upravnog odbora
Zaklade Ford i glavni ameriki pregovara oko razoruanja.
Plaanje r e k e t a 223
Taj popis - koliko god bio impresivan - ubrzo je bio zasjenjen lavinom lanova
CFR-a koji su u meuvremenu preuzeli kontrolu nad doslovce svim nacionalnim
centrima moi. Sada vladaju kroz skrivenu kontrolu nad takvim centrima moi
kao to su vlada, mediji, obrazovanje i financije. Kako biste vidjeli da to nije
pretjerivanje, odvojite trenutak i pregledajte zamoran popis koji slijedi.
lanovi CFR-a unutar vlade jesu: Predsjednici Hoover, Eisenhower, Nbcon,
Ford, arter, Bush i Clinton;3 dravni tajnici Stimson, Stettinius, Acheson, Dulles,
Herter, Rusk, Rogers, Kissinger, Vance, Muskie, Haig i Schultz. Od 1953. godine
do danas SAD je imao 21 predsjednika i dravnog tajnika. Sedamnaestorica njih
bili su lanovi CFR-a. To je omjer od 81%. ini se da je to aroban broj. Isti
omjer vrijedi za sve druge najvie vladine poloaje u zemlji. Drugim rijeima,
od 1953. godine, vie od 8 1 % sljedeih poloaja bilo je u rukama lanova
CFR-a: potpredsjednici, ministri obrane, naelnici glavnog stoera, direktori
CIA-e, lanovi Vijea za nacionalnu sigurnost, ministri financija, lanovi
predsjednikovog kabineta, podtajnici, ambasadori u UN-u i vanim zemljama
te predsjednikovi savjetnici.
to se tie Saveznih rezervi, gotovo 100% lanova upravnog odbora bilo je u
CFR-u od 1953. godine - to nam govori poneto o tome koliko je tim ljudima
vano da imaju kontrolu nad naim monetarnim sustavom.
Na kraju prvog mandata predsjednika Clintona vie od 166 lanova CFR-a
bilo je na kljunim poloajima u vladi.
Toliko o vladi. Pogledajmo sada medije. lanovi CFR-a ukljuuju direktore
i novinare koji rade za New York Times, New York Post, Washington Post,
Washington Times, Chicago Tribune, Los Angeles Times, Boston Globe, Dallas
Morning News, Parade, Forbes, Christian Science Monitor, National Revievv,
Harper's, Look, Time, Life, Newsweek, U.S. News and World Report, Newsday,
Prema knjizi The Invisible Government (Nevidljiva vlada) Dana Smoota, predsjednik Kennedv
takoer je bio lan. To se temelji na predsjednikovom osobnom pismu u kojem je tvrdio da je lan.
Meutim, ja nisam vidio to pismo, a stoer CFR-a, u pismu koje mije uputio 11. lipnja 1971. g., jasno je
rekao: injenica je da je predsjednik Kennedv bio pozvan da se prikljui Vijeu, ali, koliko pokazuju
nai podaci, nikada nije prihvatio to lanstvo bilo formalno ili neformalno, plaanjem lanarine.*. U
svjetlu toga, smatrao sam daje ime predsjednika Kennedva najbolje izostaviti s popisa, koji je dovoljno
impresivan i bez njega.
224 Svijet bez r a k a
Business Week, Money, Fortune, Harvard Business Review, Wall Street Journal,
Atlantic Monthly, Encyclopedia Britannica, ABC, CBS, CNN, NBC, MGM,
Associated Press, Hearst News Service, Reuters, Ameriku filmsku asocijaciju
i desetke drugih.
Naglasimo da lanovi CFR-a ne rade za te medijske divove samo kao
subverzivni agenti to se kriju meu zaposlenicima, oni ih kontroliraju s vrha.
Oni su vlasnici i kljuni direktori koji odreuju sadraj i uredniku politiku.
Kroz te su kanale komunikacije i zabave lanovi CFR-a bili u stanju manipulirati
percepcijom stvarnosti u Americi.
Ve smo govorili o ulozi zaklada osloboenih poreza u ostvarivanju ciljeva
farmaceutskog kartela pa itatelja ne bi trebala iznenaditi injenica da tim
zakladama takoer gospodare lanovi CFR-a. Meu njima su direktori Zaklade
Ford, Zaklade Rockefeller, Carnegiejeva fonda, Zaklade Heritage, Zaklade
Kettering i Instituta Sloan-Kettering za istraivanje raka. To su organizacije koje
financiraju CFR.
Dugi niz godina David Rockefeller bio je predsjednik i glavni dobrotvor
CFR-a. Njegovo kontinuirano vodstvo sastoji se od dokazanih i pouzdanih
pomonika koji su vrsto unutar financijske sfere Rockefellera.
CFR nije tema ove studije pa neemo duiti o njemu. Praktiki sva najvea
nacionalna sveuilita, korporacije, bankarske kue i osiguravajue kompanije
takoer vode lanovi CFR-a. I sjetite se, cijela organizacija ima samo oko tri
tisue lanova. Prosjena osoba nikada nije ula za CFR, pa ipak, on je nevidljiva
vlada Sjedinjenih Drava.4
Ono to povezuje lanove CFR-a plan je stvaranja svjetske vlade i osobna
mo koju oekuju da e time dobiti. Ali zaraivanje novca ne zaostaje mnogo
kao sekundarni motiv, a taj motiv je vezan uz istraivanje raka. Zato zasad
zaboravimo CFR, preskoimo pitanje vanjske politike i vratimo se na domau
politiku. Tonije, pogledajmo poblie kako je farmaceutski kartel stekao kontrolu
nad FDA.
Zaponimo tako to emo priznati oigledno. FDA ne bi mogla stei
povjerenje javnosti koje danas uiva da nije uinila i neto dobroga. FDA je
mnoge medicinske rekete sasjekla u zaetku i okomila se na mnoge tvrtke koje
su bile krive za nehigijensku preradu, prodaju pokvarene ili zagaene hrane i
distribuciju krivotvorenih i lano oznaenih lijekova. to se tie tih postignua,
zasluila je pohvalu za revnost. Meutim, kao to emo vidjeti, taj uzoran aspekt
prolosti FDA blijedi u usporedbi s njezinom drugom povijeu nesposobnosti
i korupcije.
Za pregled o ovoj temi, ukljuujui popis lanova i poloaje koje dre, vidi The New American
(Conspiracy Report), 16. rujna 1996. g. Takoer Shadows ofPower; The Council on Foreign Relations
and the American Decline Jamesa Perloffa, (Appleton, W I : VVestern Islands, 1988.). Takoer The
Capitalist Conspiracy, G. Edwarda Griffina (American Media, VVestlake Village, CA, 1971.).
Plaanje r e k e t a 225
Openito uzevi, nema mnogo razlike izmeu svjee i preraene hrane. Moderne
metode prerade zadravaju veinu vitaminske i mineralne vrijednosti...
Istraivanje prehrane pokazalo je da prehrana koja sadri bijeli kruh s obogaenim
branom ima gotovo jednaku vrijednost kao ona koja sadri kruh od cjelovitog
zrna...
Podsjeam itatelja da su industrije umjetnih gnojiva i pesticida, poput industrije lijekova, podrunice
veih karteliziranih kemijskih i naftnih industrija.
10
Nutrition Nonsense - And Sense, FDA Fact Sheet, srpanj 1971. g.
11
Quackery, FDA Fact Sheet, studeni 1971. g.
Plaanje r e k e t a 227
Ubrzo nakon toga dr. Sadusk je napustio FDA, navodno kako bi radio na
Sveuilitu John Hopkins, svome matinom sveuilitu. Ali, unutar jedne
godine mito je plaeno do kraja: postao je potpredsjednikom Parke-Davis and
Companv.
Nasljednik dr. Saduska bio je dr. Joseph M. Pisani. On je ubrzo dao ostavku
kako bi otiao raditi za Proprietarv Association, udruenje koje predstavlja
proizvoae bezreceptnih lijekova - dio upravo one industrije koju je dr. Pisani
regulirao.
Dr. Pisanija zamijenio je dr. Robert J. Robinson, koji je na tom poloaju ostao
jo krae od svog prethodnika. Postao je visokim rukovoditeljem u Hoffman-
LaRocheu, vodeem proizvoau lijekova na recept.
Omar Garrison, u svojoj sjajno istraenoj knjizi The Dictocrats, nastavlja
popis:
14
Nader's Raiders on the FDA: Science and Scientists 'Misused' Science, 17. travnja 1970. g., str. 349-352.
15
U meuvremenu se pokazalo da je talidomid vrlo djelotvoran u tretiranju pacijenata oboljelih od
gube i smatra se da je spasio mnoge ivote. Ali, zbog toga to je vlada stavila ogranienja na njegovu
proizvodnju i upotrebu, mnogim pacijentima oboljelima od gube bio je uskraen lijek o kojem je
ovisio njihov ivot. Vidi Thalidomide Combats Leprosy, (AP), Boston Globe, 29. lipnja 1969. g.,
str. 50. Takoer Horror Drug Thalidomide Now Used to Save Lives of Leprosy Patients, National
Enauirer, 25. studenog 1973. g., str. 50.
Plaanje r e k e t a 231
The Impact of FDA Regulations on Drug Research in America Today, Lynn Kinsky i Robert
Poole, Reason, sv. 2, br. 9, reprint, str. 9 , 1 0 .
232 Svijet bez raka
Who Blocks Testing of Anti-Cancer Agent?, Alameda Times Star (Kalif.), 3. kolovoza 1970. g.
Plaanje r e k e t a 233
transkripta - dovoljno za hrpu visoku preko dva metra. Procjenjuje se daje FDA
potroila izmeu tri i pet milijuna dolara novca poreznih obveznika. Prosjean
graanin nikako se ne moe nadati ravnopravnom suprotstavljanju takvoj
pravnoj ofenzivi.
Povrh tog financijskog hendikepa, optuenici se moraju suoiti s injenicom
da su rijetki suci i porote koji e imati hrabrosti presuditi protiv FDA, jer im
njezini odvjetnici vjeto usauju u umove da e, ako to uine i budu u krivu,
osobno biti odgovorni za tisue smrti. Pod takvom vrstom zastraivanja sudac ili
porota gotovo su uvijek skloni zakljuiti da znanstvena pitanja trebaju prepustiti
znanstvenim strunjacima (FDA!), a da e se oni baviti iskljuivo pitanjima
prava.
Meutim, ak i u onim sluajevima kad je odluka suda povoljna za optuenika,
on se esto mora suoavati s gnjevom slubenika FDA koji sebi daju u zadatak
da ga ikaniraju i, po mogunosti, pokreu dodatne tube.
Komentirajui taj aspekt reketa za zatitu, Omar Garrison pie:
235
236 Svijet bez raka
Kada vre tu funkciju, oni postaju nepresuan izvor pristranih ili neobjektivnih
novinskih pria, a ove koje slijede predstavljaju tipian primjer:
Ga Mary Whelchel je na amerikoj strani granice s Meksikom, u blizini San
Diega, vodila mali hotel za pacijente oboljele od raka koji su se lijeili kod dr.
Contrerasa. Za nju je to bila vie misija iz milosra nego poslovni pothvat. Ipak,
u veljai 1971. godine uhiena je i strpana u zatvor zato to je nabavljala laetril
za svoje goste.
Ubrzo nakon putanja iz zatvora, ga "VVhelchel je uputila otvoreno pismo
asopisu Cancer News Journal. Evo njezinog opisa onoga to se dogodilo:
Dragi prijatelji,
Kada ovo pismo stigne do vas, veina vas ve e znati da su 25. veljae 1971.
godine u 12,30 sati Charles Duggie (kalifornijski agent za hranu i lijekove), Fred
Vogt (iz Ureda okrunog tuitelja San Diega), Frances Holway (policajka iz San
Diega) i John McDonald (policajac iz Imperial Beacha) doli u moj dom i uhitili
me zbog prodaje, davanja i distribucije laetrila kao LIJEKA za rak.
Optuili su me takoer za irenje propagande meu ljudima i nagovaranje
da idu meksikim lijenicima umjesto svojim medicinskim savjetnicima u
Sjedinjenim Dravama... Rekli su mi da imaju nalog za pretres i zapljenu i
da sam uhiena. Zatim su pretresli moju kuu kao tornado. Sve su izbacili iz
mojih fascikala, stola i polica, ukljuujui ekove, osobna pisma, raune i knjige.
Jednom rijeju - SVE!
Na kraju su me u 16 sati odvezli u okruni zatvor radi sastavljanja zapisnika i
fotografiranja... Stavili su me u eliju za pijance i tamo sam ostala...
Dok sam sjedila u tom groznom zatvoru i gledala oko sebe u gola etiri zida,
gledala pijance, prostitutke i narkomane - osim toga, nije bilo prozora i madraci
su bili razbacani po podu - imala sam vremena razmisliti o proteklih osam
godina. Prvo sam se zapitala: Kako sam i zato zavrila ovdje? Uhvatila me
panika! Osoba sam koja nikad u ivotu nije prekrila zakon, osim nekoliko
prometnih prekraja - a evo me u zatvoru!
To je izuzetno zastraujue. ini se da ste potpuno odsjeeni od civilizacije.
Nema naina da ikoga kontaktirate! Osim poziva mojim sinovima, nisam imala
naina saznati poduzima li se ita da me izvuku iz zatvora. Nije mi bilo doputeno
razgovarati ni s kim osim sa zatvorenicima. Veina njih bila je previe pijana da
ita razumije. Kako je vrijeme prolazilo (nema satova) i izvana nisu stizale nikakve
vijesti, osjeala sam se kao zaboravljen ovjek; u mome sluaju, zaboravljena ena!
Bezrezervno vjerujem u laetril. Svim srcem vjerujem daje on odgovor za kontrolu
raka. Nakon to sam osam godina ivjela s oboljelima od raka dvadeset etiri
sata dnevno, kako bih uope mogla sumnjati? Dola sam do svog odgovora. Da,
vrijedilo je svake minute toga i bez obzira na to kakva e biti presuda, sada elim
slubeno rei, neka se zna, uinila bih istu stvar, potpuno istu stvar iznova.1
Cancer Clinic Ring Seized in California*, New York Times Service, The Arizona Republic, 2 8 . veljae
1971. g., str. 24-A.
238 Svijet bez raka
Five Linked to sale of Illegal Cancer Drug, Seattle Post-Intelligence, 2 1 . prosinca 1972. g., str. 1, 5.
4
Ameriko drutvo za rak citirano je u Cancer Relief or Quackery? Washington Post, 26. svibnja
1974. g., str. Cl, C4.
Arsenal mjera prisile 239
Prema dr. Contrerasu, njegovi ukupni rauni za lijeenje tijekom ranih 1970-
ih rijetko su bili vii od sedamsto do tisuu dolara. Meutim, veina njegovih
pacijenata dolazila je iz inozemstva pa su takoer morali plaati smjetaj, obroke
i prijevoz. Ukupni trokovi, ukljuujui te dodatne nemedicinske izdatke,
povremeno jesu iznosili do dvije tisue dolara, ali bilo je nepoteno natuknuti
da sve to ide u dep lijenika kao isti profit.
Da je dr. VVeilerstein elio usporeivati jabuke s jabukama, mogao je objasniti
zato je pacijent u terminalnoj fazi raka, koji je bio podvrgnut ortodoksnoj terapiji
u Sjedinjenim Dravama poetkom 1970-ih, troio, u prosjeku, trinaest tisua
dolara na operaciju, zraenja, kemoterapiju, hospitalizaciju ili kombinaciju svega
toga. Ako se FDA zaista eli okirati i poeti zabrinjavati zbog visokih trokova
lijeenja, ortodoksna terapija je djevianski teritorij koji tek treba istraiti.
asopisi i dnevni listovi establimenta pouzdano su i slijepo sredstvo irenja
propagande FDA. Isto vrijedi i za velike mree te veinu lokalnih radijskih i
televizijskih postaja. Savren primjer bila je NBC-jeva emisija Prvi utorak
emitirana 2. oujka 1971. godine. Gledateljima koji nisu znali nita o temi ta
se emisija vjerojatno inila kao objektivan dokumentarac. Ed Delanev, voditelj
emisije, zaista je imao snimljene intervjue s ljudima koji su predstavljali obje
strane kontroverzije. Ali, kao to je tako esto sluaj, miljenjem gledatelja
manipuliralo se paljivim izborom i filmskom montaom - onime tko smije rei
to i kojim redoslijedom.
Stotine pacijenata oboljelih od raka svakodnevno su traile usluge klinike
dr. Contrerasa. Dolazili su iz svih dobnih grupa, svih drutvenih sredina i svih
obrazovnih slojeva. Ipak, NBC je intervjuirao samo one pacijente koji su bili
relativno neelokventni ili su djelovali neupueno, zbunjeno i oajno. Nikom od
njih nije bilo doputeno priati o bilo kakvom povoljnom djelovanju laetrila pa
je stvoren dojam da zapravo nitko nije imao koristi.
Kad je ovaj odlomak napisan za prvo izdanje knjige iz 1974. g ortodoksna medicina jo uvijek je
ismijavala one fanatike zdravlja* koji su tvrdili da su vlakna vana za pravilan rad crijeva. Meutim,
sredinom 1980-ih to je miljenje postalo prilino ortodoksno. Nitko ne zna koliko se tisua sluajeva
raka debelog crijeva moglo izbjei da su medicinski gurui sluali, umjesto to su se cerili.
242 Svijet bez r a k a
Oni moda nemaju nikakvu jurisdikciju nad idejama, ali svakako imaju
potpunu kontrolu nad proizvodima. Zato, ako autor, izdava, distributer ili
prodava knjige sluajno prodaju neki proizvod koji se u knjizi na bilo koji nain
objanjava ili promie - to bi bilo logino da ine - onda FDA zaplijeni knjigu
i proizvod zbog lanog ili obmanjujueg oznaavanja.
Kad im se zabrani pristup pisanoj rijei, mnogi autori koji se bave prehranom
svoj rad nastave u dvoranama za predavanja. I tu, takoer, bivaju zaustavljeni.
Mogu ih uhititi ili zbog bavljenja medicinom bez dozvole ili - pogotovo ako
imaju neki proizvod koji ele prodati - zbog lanog oznaavanja.
To se dogodilo g. Bruceu Buttu, starijem gospodinu kojega su, zbog prika
zivanja filma o dobrobitima laetrila, uhitili u Carlisleu, Pennsvlvania. Dvije i
pol godine kasnije sve optube protiv g. Butta bile su odbaene na sudu, ali ne
prije no to je bio prisiljen platiti ogromne honorare odvjetnicima i tek nakon
to se o njemu stvorilo javno miljenje kao o fanatiku zdrave hrane, udaku
i nadrilijeniku za rak.
Ako je meta FDA-inog maltretiranja jo uvijek iva i zdrava nakon svega
ovoga, onda postoji jo jedno oruje u vladinom arsenalu mjera prisile koje
e ga sigurno zaustaviti: ukinite mu potu! Na kraju krajeva, potanski ured
samo je jo jedan ogranak iste savezne mainerije i potivat e, bez oklijevanja,
svaku administrativnu odluku FDA ili sudsku odluku o tome da objavljivanje
proizvoda nije u javnom interesu. Zbog tog je rjeitog izraza na brojne knjige
o zdravlju, kao i na njihovo reklamiranje, stavljena zabrana slanja potom. Na
primjer, Kardioloko drutvo izazvalo je nezadovoljstvo FDA prodajom vitamina
E radi prikupljanja sredstava za svoj rad na obrazovanju javnosti o odnosu
izmeu vitamina E i zdravog srca. Potu upuenu sjeditu organizacije presreo
je potanski ured i vratio poiljatelju uz primjedbu varalice!
Charles C. Johnson ml., upravitelj Slube za zdravlje okolia, agencije koja
je neko vrijeme nadzirala aktivnosti FDA, saeo je postojei stav vladinih
slubenika kada je rekao: Raspolaemo raznim sredstvima u naem arsenalu
mjera prisile..7
Izraz arsenal mjera prisile govori nam mnogo o mentalitetu okorjelog
birokrata i, kao to smo vidjeli, savren je opis onoga s ime se prosjean graanin
mora suoiti kada se jednom usprotivi vladi koju je tako nezainteresirano -
moda ak i s odobravanjem - gledao kako tijekom godina postaje sve jaa. U
ime zatite naroda - na polju prehrane kao i na svim drugim poljima ljudske
aktivnosti - ona rapidno postaje najveom prijeteom silom od koje sada treba
tititi ljude.
Dvostruka mjerila
Analiza dvostrukih mjerila FDA prema kojima se
bezopasne tvari koje nisu lijekovi, poput vitamina i
dodataka prehrani, optereuju veim ogranienjima
od onih koje su sadrane u otrovnim i opasnim
lijekovima.
1
Drug Side Effects, FDA Fact Sheet CSS-D2 (FDA) 7 2 - 3 0 0 1 , srpanj 1971. g.
243
244 Svijet bez r a k a
postanu obini roboti uvjebani da daju samo odobreni Savezni tretman broj
9714-32 kao odgovor na Saveznu grupnu dijagnozu broj 7482-91. Ali izjava
Prema lijekovima treba osjeati potovanje, a ne strah toan je odraz filozofije
FDA i, kad se usporedi s njezinom paranojom prema vitaminima, nudi dobru
promatraku poziciju s koje su vidljiva dvostruka mjerila koja primjenjuje.
lan Kongresa Craig Hosmer, otvoreni kritiar pristranih napada FDA na
prehranu i industriju vitamina, rekao je:
Mogli smo ekati est mjeseci na rezultate testova koje provodi FDA, ali ne bih
elio da na ured bude odgovoran za smrt nekog djeteta koje je pojelo tu tvar.9
6
FDA Fact Sheet, srpanj 1971. g., (FDA) 72-3002.
These Two Health Foods 'Dangerous', (UPI) News Chronicle, 28. studenog 1973. g., str. 11.
o
I mogue je da hoe - pa makar morali udarati te bespomone glodavce ekiem po glavi kako bi
dobili eljene rezultate!
9
Suit Labels Health Food as Harmful, Phoenix Gazette, 2 8 . studenog 1973. g.
246 Svijet bez r a k a
Birokrati i oni kojima ti birokrati slue sada postaju svjesni koliko je vaan vitamin
B17 (nitrilozid). ak je i nama jasno da smatraju kako je vitamin B17 jako dobar i
vrlo koristan Indijancima. Ba kao to su u prolosti, kad bi na indijanskoj zemlji
bili otkriveni vrijedni minerali ili nafta, vladini birokrati preseljavali Indijance
drugdje, na bolju zemlju, tako i sada traju pokuaji da se svi inovatori i pioniri
vitamina B17 presele daleko od dogaaja - koritenjem jedne pravne lukavtine
za drugom - dok se ne ohlade, kako bi se onda omoguilo monopolu, koji
podrava birokracija, zaposjedanje teritorija...
Apricot Pits Hit by Ban, Phoenix Gazette, 29. studenog 1973. g., str. B-l.
To je samo etiristoti dio od jedan posto. F D A Publication, br. 2, lipanj 1970. g., str. 26.
D v o s t r u k a mjerila 247
Pismo E. T. Krebsa mlaeg G. Edwardu Griffmu od 26. prosinca 1971; Griffin, Private Papers, op. cit.
Dean, Domestic Health and Dental Caries, Public Health Report, svibanj 1939. g., 54:862-888.
248 Svijet bez r a k a
Jednostavno mislim da to nije bilo istraeno koliko je trebalo biti. Fluorid u vodi
moe stii do svakog organa u tijelu i postoje znakovi da moe biti tetan nakon
dueg vremenskog razdoblja.16
FDA i velik dio ortodoksne medicinske struke, ali ne cijela struka, imaju aktivan
neprijateljski stav prema proizvodnji, prodaji i distribuciji vitamina i minerala
kao hrane ili dodataka prehrani. Oni industriju zdrave hrane i sve prodavaonice
zdrave hrane ele otjerati u propast. I ele to uiniti iz aktivnog neprijateljstva i
predrasuda.23
Nedugo prije te izjave dr. Goddard je izrazio veliku zabrinutost zbog razmjera
u kojima Amerikanci konzumiraju nepotrebne vitaminske pilule te pozvao na
stroa ogranienja formulacija i prodaje tih bezopasnih proizvoda. Podrao je
odluke FDA i kazne do trideset godina zatvora za one koji zagovaraju upotrebu
bezopasnih biljaka i dodataka prehrani radi ublaavanja metabolikih bolesti.
Sada je dao svoj blagoslov kanabisu koji, bez obzira na sve drugo to bi se o
njemu moglo rei, nikako nije bezopasan.
Dana 20. svibnja 1974. godine dr. Hardin B. Jones, profesor medicinske fizike
i fiziologije na Kalifornijskom sveuilitu i pomonik direktora Sveuilinog
laboratorija Donner u Berkelevju, pojavio se pred Senatskim pododborom za
unutarnju sigurnost i svjedoio:
Marijuana Smoking Poisonous, M.D. Says, (AP), Boston Herald American, 21. svibnja 1974. g.,
str. 2.
24.
FDA BI NESUMNJIVO bila vrlo zadovoljna da moe uutkati sve javne izjave u
korist medicine bez lijekova i lijeenja hranjivim tvarima. Meutim, budui da
mora barem na rijeima podravati slobodu govora, morala se pomiriti s time
da ljudi mogu govoriti koliko god hoe, sve dotle dok im je zabranjeno nuditi
tvari o kojima govore. Lijenici i predavai mogu na sav glas vikati o koristi od
vitamina BI7, ali ako rtve raka ne mogu doi do jezgri marelica, Aprikerna
ili laetrila, onda nema prijetnje za status quo. U skladu s time, FDA je velik
dio svojih resursa namijenila zlostavljanju i unitavanju onih koji proizvode,
distribuiraju ili prilikom lijeenja koriste vitamin B17 za kontrolu raka.
Nad lijenicima se provode osobito otre mjere iz oiglednog razloga, a taj je
da bi nekanjeno koritenje vitaminske terapije moglo otvoriti put medicinskom
prihvaanju te terapije. Stoga svakog lijenika koji se usudi oduprijeti treba javno
unititi, tako da drugi lijenici vide i shvate to oni, takoer, mogu oekivati,
budu li dovoljno budalasti da krenu njegovim stopama.
To je izalo na vidjelo tijekom suenja Harvevju Howardu iz Svlmara,
Kalifornija, protiv kojeg se vodio kazneni postupak zbog prodaje tableta laetrila
pacijentima oboljelima od raka. Jedan od svjedoka za dravu bio je dr. Ralph
VVeilerstein iz Kalifornijskog odjela za javno zdravstvo. Dr. VVeilersteina su
pitali ima li uglednih lijenika koji prepisuju laetril. VVeilerstein je odgovorio:
Koliko je meni poznato, u Kaliforniji se od 1963. godine protiv svakog lijenika
1
koji je prepisivao laetril uspjeno vodio sudski postupak.
Sylmar Man Faces Trial on Cancer Quack Count, L.A. Times, Van Nuys section, 15. rujna 1972. g.
253
254 Svijet bez raka
Eto kako stoje stvari. Protiv svakog lijenika koji je prepisivao laetril vodio se
sudski postupak. Svaki lijenik protiv kojega se uspjeno vodio sudski postupak
ne moe biti ugledan. Stoga, nijedan ugledan lijenik nikada nije prepisivao
laetril!
Svaki se lijenik, dakle, suoava sa sljedeom dilemom: Hoe li slijediti
Hipokratovu zakletvu i svoj osjeaj moralne obveze da napravi ono za to iskreno
vjeruje da je najbolje za njegovog pacijenta ili e potivati propise koje su donijeli
lijenici-politiari u ime komercijalnih i politikih interesnih krugova? Budui
da je ljudska priroda takva kakva jest, neki e slijediti vii zakon. Veina nee.
Dr. Ernst Krebs mlai, i sam veteran brojnih pravnih bitaka protiv FDA, u
pismu datiranom 9. oujka 1971. godine upozorio je lijenika Johna Richardsona
na ono to mu se sprema, ponu li ga povezivati s laetrilom. Komentirajui
predstojee objavljivanje asopisnog lanka koji je napisao Richardson, dr.
Krebs je rekao:
Meutim, bilo bi u redu naglasiti da kada lijenik jednom krene tim putem,
ne dobiva nikakvu priliku da pobjegne od svoje pisane rijei. Ona moe imati
razoran uinak na njegov profesionalni status, na njegovu enu i obitelj, ak i na
njegovu osobnu slobodu.
Na predavanju u Sheraton-Vvestu u Los Angelesu odranom prolog etvrtka,
jedna iskrena i oigledno temperamentna ena (koju sam ve bio upoznao) ustala
je dok su se postavljala pitanja i odgovori i rekla: Bila sam lijenica u SSSR-u, ali
otila sam u zemlju za koju sam vjerovala da je slobodna. Ali sada mi okruno
[lijeniko] drutvo kae da e me, usudim li se koristiti laetril, srediti i oduzeti
mi dozvolu za rad. elim slijediti va rad. to trebam uiniti?
Odgovorio sam: Imate veliku odgovornost kao lijenica u drutvu u kojem vlada
veliki nedostatak lijenika. Zaboravite laetril i radite najbolje to moete tamo
gdje ste i, radei tako, moete biti mnogo djelotvorniji, nego ako se pridruite
bitci za koju moda niste spremni. Budui da ste se obrazovali u dijalektikom
materijalizmu, moda ete se nasmijati na ovo to u rei. Mogue je da Bog nije
dodirnuo vae rame za sluenje na ovom bojitu. Znam samo da je dodirnuo
moje..2
Kao to Vam moe potvrditi moja tajnica, budui da je bila sa mnom, pet sati
nakon to sam u Los Angelesu odrao prilino djelotvorno predavanje o raku
pred publikom od oko etiristo ljudi, na povratku u San Francisco bio je pogoen
Pismo E.T. Krebsa mlaeg J.A. Richardsonu, dr. med., datirano 9. oujka 1971; Griffin, Private Papers,
op. cit.
H o d po najvioj ici 255
3
Ibid.
4
Pismo E.T. Krebsa mlaeg G. Edwardu Griffinu od 2 3 . rujna 1973. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
256 Svijet bez r a k a
Istina je da postoje manje razlike u molekularnom rasporedu laetriela i amigdalina. Unato tome,
rije laetril openito se koristi za oznaavanje onih posebnih tvari koje su razvijene za lijeenje raka.
Nazivati ih drugaije predstavlja zamagljivanje biti problema u svijesti javnosti.
H o d po najvioj ici 257
Time to unaprijed jasno kae to moemo oekivati, autor ove knjige nada se
da e ili potpuno pomrsiti raune varalicama ili ih barem prisiliti na traenje
7
alternativnog plana, koji e biti manje tetan ili oigledniji.
U prosincu 1974. godine objavljeno je prvo izdanje knjige Svijet bez raka.
Testovi sa Sloan-Ketteringa tek su se tada poeli objavljivati. Na 471. strani tog
izdanja izneseno je jo jedno predvianje:
U vrijeme dok ovo piem, izvori iz Sloan-Ketteringa kau daje trei krug klinikih
ispitivanja laeterila bio jednako obeavajui kao i prvi, ako ne i vie. Reeno nam
je da voditelji projekta nisu spremni javno raspravljati o tom pitanju, sve dok itav
niz testova ne bude zavren. Nadaju se da e objaviti informacije o djelotvornosti
laetrila im budu imali dovoljno podataka koji e zadovoljiti skeptike. To zvui
kao razuman postupak, ali mi neemo zadravati dah ekajui - posebice zato
to se ti testovi mogu oduiti jo mjesecima ili ak godinama.8 Nadajmo se da e
u Sloan-Ketteringu biti uspjeni u odupiranju pritiscima odozgo, ali mora nam se
oprostiti to emo odgoditi slavlje dok stvar ne bude gotova.9
Kad smo objavljivali ove rijei, nismo ni slutili koliko e one biti tone.
Pouzdan izvor blizak Sloan-Ketteringu obavijestio je autora ove knjige da je
objavljivanje tih predvianja izazvalo pomutnju meu tamonjim elnicima. Oni
su poslali poruku da bi im meki pristup olakao kretanje u naem smjeru i
da bi daljnje zastupanje tvrde linije moglo samo odgoditi konano prihvaanje
laetrila. Natuknuli su da je dr. Lloyd Old, voditelj projekta na Sloan-Ketteringu,
zapravo uvjeren u ispravnost trofoblastike teze i da eli pomoi, ali da su zbog
ove tvrdolinijake prie o interesnim krugovima, kartelima i politikoj korupciji
njegovi nadreeni - i njihovi nadreeni - sve nervozniji u vezi s tim pitanjem.
Ako je to istina, rije je o ozbiljnom priznanju. To su bili profesionalni
istraivai i imali su veliku odgovornost da pronalaze sredstva kojima e
zaustaviti visoku godinju stopu smrtnosti od raka. ivoti milijuna ljudi ovisili
su o ishodu njihovog rada. Ipak, govorili su da bi ih loi odnosi s javnou ili
zastupanje tvrde linije mogli potaknuti da napuste ili pokopaju istraivaki
projekt koji je, kako su i sami priznali, obeavao izuzetno mnogo!
Ima onih koji smatraju da nije toliko vano kome e pripasti zasluge za
rjeavanje problema raka, sve dok se ljudi mogu lijeiti i ne umirati. Ali jest
vano. To je jako vano ako su ljudi kojima pripadnu zasluge oni isti koji su bili
odgovorni za njegovo ometanje. To jest vano ako medicinske nagrade dobivaju
7
Ibid.
8
Trajali su jo tri godine.
9
G. Edward Griffin, World without Cancer: The Story of Vitamin B17 (Westlake Village, CA: American
Media, 1974.), prvo izdanje, str. 4 7 1 .
H o d po najvioj ici 259
isti oni koji su, zbog svog neznanja, arogancije ili dodvoravanja, vie od od tri
desetljea prijeili da se sazna istina. I to je itekako vano ako su oni koji polau
pravo na privilegij politikog vodstva isti oni, ije su politike prouzroile meu
njihovim sugraanima toliko patnje i smrti da se to moe klasificirati samo
kao masovno ubojstvo. Drugim rijeima, vano je zbog toga, jer budunost ne
smijemo povjeriti onima koji su izdali prolost.
Epizoda sa Sloan-Ketteringom bila je samo jo jedna potvrda da u medicinskoj
struci ima malo onih koji su u stanju oduprijeti se snanim pritiscima da se
prilagode. Dalje u pismu, uz savjete dr. Richardsonu, Krebs je napisao:
Prava borba vodi se oko lijeenja raka. Nevine osobe koje dodirnu laetril dozive
traumatski sindrom, kakvom u ivotu amerikog graanina nema ravna. Zbog
toga mnogim dobrim i predanim lijenicima toplo savjetujemo da se suzdre od
prepisivanja laetrila. Naravno, u svakom drutvu uvijek se nae nekolicina onih
koji se ne osjeaju ispunjeno ako ne riskiraju hodanjem po najvioj ici cirkuskog
atora.10
Pismo E.T. Krebsa J.A. Richardsonu, dr. med., od 9. oujka 1971. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
260 Svijet bez raka
Zbog svega navedenog, dr. Richardson je bio dobro informiran o prirodi sila
usmjerenih protiv njega. Dok su drugi iz pokreta za laetril pokuavali otvoriti
oi FDA, ukazujui joj na njezine pogreke i nadajui se da e promijeniti svoj
stav, dr. Richardson je znao daje to gubitak vremena. Dok su drugi slali peticije
u kojima se od FDA trailo odobravanje daljnjeg testiranja laetrila, on je govorio:
Zanemarite potpuno FDA. Dok su drugi bili zapanjeni upadljivo nepotenim
odnosom televizijskih producenata iz NBC-a prema njima, njega je iznenadilo
samo to to nije bilo i gore. I dok su drugi traili od svojih odvjetnika da nau
neku pravnu kvaku kako bi izbjegli potpuni sukob sa zakonom, dr. Richardson
je traio naine da testira ustavnost samog zakona.
Dr.Richardsonjeuhien2.1ipnjal972.godinezbogkrenjaprotuarlatanskog
zakona kalifornijske FDA - to znai da su ga optuili za koritenje laetrila u
lijeenju raka. Naoruani agenti upali su u njegov ured i, u prisustvu pacijenata
(kao i fotoreportera kojima je FDA dojavila da izvijeste o uhienju), njemu i
njegovim dvjema medicinskim sestrama stavili su lisice na ruke i odvukli ih u
zatvor kao da su opasni kriminalci. Isprevrtali su ordinaciju i zaplijenili osobne
spise i korespondenciju dr. Richardsona. Pacijente kojima je trebao lijeniki
tretman poslali su kui. Jedno dijete s uznapredovalim rakom noge umrlo je
nedugo nakon toga. Mogue je da se smrt mogla sprijeiti da nije bilo prekida
tretmana i djetetove psiholoke traume izazvane racijom.
Pravna bitka za medicinsku slobodu dr. Richardsona bila je duga i skupa.
U svibnju 1974. godine, nakon dvije godine parnienja i dva suenja - oba su
zavrila podvojenom porotom - sudac je obavijestio Upravu za hranu i lijekove
da nije uspjela dokazati svoj sluaj i da se sve optube protiv dr. Richardsona
odbacuju.
Meutim, bitka jo nije bila gotova. Osujeena na sudu, FDA je poela
kontaktirati pacijente dr. Richardsona, nadajui se da e pronai jednoga ili
dvojicu koji nisu bili zadovoljni njegovim lijeenjem. Plan je bio uvjeriti ih
da pokrenu parnice protiv lijenika - pri emu bi vlada pokrila sve pravne
trokove.
Veinalijenika ima nezadovoljne pacijente koje bi zainteresirala takva ponuda.
Meutim, doktor Richardson nije bio jedan od njih. Svi kontaktiram pacijenti
rekli su vladinim agentima da se gube. Na kraju je otac jedne pacijentice, Dorothv
Soroka, unovaen u tu svrhu. On je svojoj keri cijelo vrijeme govorio da je laetril
nadrilijenitvo. Meutim, parnica je odbaena nakon to je sama Dorothv bila
pozvana da svjedoi. Ne samo to je ona nepokolebljivo branila svoje lijeenje,
11
nego se, na veliku nesreu tuitelja, njezino zdravlje poboljavalo.
Pismo od 22. srpnja 1975. g., koje je Carl M. Leventhal, dr. med., zamjenik direktora potpisao za J.
Richarda Cronta, dr. med., direktora, Ured za lijekove, FDA; Griffin, Private Papers, op. cit.
H o d p o najvioj ici 263
Prosjena osoba sa sigurnim domom i poslom, koja nikada nije osjetila silovite
napade doslovce stotina odvjetnika (plae kojih pokriva novac od poreznik
obveznika), kojoj nije prijetila zatvorska kazna samo zbog toga to radi ono za to
zna da je ispravno, takva osoba jednostavno ne moe razumjeti logiku ranjenog
medvjeda...
Kad su nacistike ratne zloince optuili za genocid, oni su se pravdali da su
samo sluali nareenja i potivali zakone nacistike drave. Civilizirani svijet je
uzvikivao: Krivi su!. Od ovjeka se oekuje da potuje zakon vii od onoga
bilo koje drave. Kada od nekog ovjeka zakoni njegove vlade trae da nevine
ljude osudi na smrt, on mora odbaciti te zakone i postupati u skladu sa svojom
savjeu. Ako to ne uini, ne razlikuje se mnogo od nacista koje su objesili zbog
ratnih zloina.
Decision in the matter of the accusation against John A. Richardson, M.D., before the Board of
Medical Quality Assurance, Division of Medical Quality for the State of California*, 28. listopada
1976. g., str. 4, 5 , 1 1 .
264 Svijet bez r a k a
Pitanje motiva
Koji su motivi za protivljenje lijeenju laetrilom;
teorije o ogranienoj i totalnoj zavjeri; reakcija
najirih slojeva kao pokreta promjena.
TKO SU ONI, Tohne? Zato bi itko htio sprijeiti otkrivanje lijeka za rak?
To pitanje upueno dr. Johnu Richardsonu 1971. odvelo je autora ove knjige
u ono to je postalo dvoipolgodinji projekt istraivanja i pisanja. Ova opirna
knjiga rezultat je tog napora i vie od polovice njezinih stranica posveeno je
pokuaju da se odgovori na to pitanje motiva. Sada je dolo vrijeme da sve te
informacije skupimo u cjelinu i doemo do konkretnih odgovora.
Kao to je mnogo puta naglaavano tijekom ove studije, veina ljudi iz
medicinske, farmaceutske i istraivake industrije i prikupljaa dobrotvornih
priloga savjesne su osobe, predane svom radu. Oni su uvjereni da je ono to
rade, na nain kako to ureuje sustav, u najboljem interesu ovjeanstva. To
pogotovo vrijedi za tipinog lijenika koji je dobio slabo obrazovanje na polju
prehrane, nikada nije uo za trofoblastiku tezu o raku, nikada nije imao priliku
koristiti laetril, nikada nije proitao povoljnu kritiku vitaminske terapije u
medicinskim asopisima i nikada nije imao nikakvog razloga dovesti u pitanje
pouzdanost strunjaka koji tvrde da su proveli istraivanja. Najgore to se o
tim ljudima moe rei jest da imaju predrasude prema vitaminskoj terapiji.
Ali predrasude nisu svojstvene samo toj grupi. Vjerojatno moemo rei da
nema ovjeka koji nema nikakvih predrasuda. Svi imamo pozitivne predrasude
prema onim stvarima za koje vjerujemo da su istinite. Mit je da znanstvenici
iz nekog razloga imaju manje predrasuda od umjetnika, poslovnih ljudi ili
politiara. Oni moda jesu strunjaci u glumljenju objektivnosti, jer je takva
oekivana slika njihove struke, ali su jednako zatvorenog uma u pogledu mnogih
265
266 Svijet bez r a k a
The Fearless Spectator, San Francisco Chronicle, 27. rujna 1971. g., str. 35.
Pitanje m o t i v a 267
2
American Cancer Society, Inc, ACS-ova broura, bez godine, str. 17.
268 Svijet bez raka
Ask Them Yourself, Famify Weekly, News Chronicle, 7. listopada 1 9 7 3 . g., str. 1.
Pitanje m o t i v a 269
I. G. je javnosti cijeloga svijeta uskraivao lijek koji spaava ivote zato to je elio
proizvod koji e moi patentirati i na koji e imati ekskluzivno pravo... Teko je
i bolno pokuati procijeniti koliko se ivota moglo spasiti da sulfanilamid nije
bio zakopan u laboratorijima velikog monopola koji je ekao najprofitabilnije
vrijeme za predstavljanje novih lijekova javnosti.4
4
Sasulv, I.G. Farben, op. cit., str. 1 3 4 , 1 3 5 , 32.
5
Pismo E. T. Krebsa G. Evvardu Griffinu od 26. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
270 Svijet bez raka
Tijekom ranih godina Hitlerovog reima vladin medicinski program bio je, prema
miljenju mnogih promatraa, jedna od najveih potpora stvaranju totalitarne
drave.7
Lynch i Raphael, Medicine and the State, (izvorno objavio 1963. Charles C. Thomas. Pretisak izdalo
Udruenje amerikih lijenika i kirurga, Oak Brook, 111., 1973.), str. 34.
Report of the Advisory Committee on Health Insurance, 16. oujka 1943. g., (King's Printer, Ottawa), str. 108.
Pitanje m o t i v a 271
Danas, sedam godina nakon osnivanja, i dva tjedna nakon useljavanja u novu
zgradu sjedita od etrnaest katova u Lyonu, Agencija smatra daje rijeila pitanje
vlastitog identiteta.8
Cancer Control Inquiry Reaches Around World, L.A. Times, 6. prosinca 1972. g., str. A-2.
Pitanje m o t i v a 273
Za detaljniju analizu ovog pitanja itatelja upuujem na tri moja prethodna rada: The Fearful Master;
A Seond Look at the UnitedNations (Strani gospodar; Drugi pogled na Ujedinjene Narode), Appleton,
WI: Western Islands, 1964.; The Grand Design; An Overview of U.S. Foreign Policy (Veliki plan; Pregled
vanjske politike SAD-a), Westlake Village, CA: American Media, 1968.; The Capitalist Conspiracy;
An Inside View of International Banking (Kapitalistika zavjera; Pogled iznutra na meunarodno
bankarstvo), Westlake Village, CA: American Media, 1971. Posljednja dva djela takoer su dostupna
kao video materijali.
274 Svijet bez r a k a
Moda borba protiv raka moe pomoi svijetu da shvati kako, unato ogromnim
razlikama u kulturi, vrijednostima i politikom sustavu, nacije moraju raditi
zajedno kako bi zadovoljile zajednike potrebe. Poput zloupotrebe droga, poput
otmica aviona, poput terorizma, rak je meunarodna prijetnja. Moramo mu se
suprotstaviti meunarodnim savezom.12
We Must Pool the VVbrld's Anti-Cancer Resources, Hubert H. Humphrey, Family Weekly, 23.
sijenja 1972. g., str. 14.
11
World Cancer Battle Waged, UPI, The DailyReview, Hayward, Kalif., 1. veljae 1972. g.
12
Cancer War A Force for PeaceNixon, LA. Herald Examiner, 28. rujna 1972. g., str. 1.
Pitanje m o t i v a 275
Sampson, The Sovereign State oj ITT, op. cit, str. 304, 305.
276 Svijet bez raka
How One Man Helps Unions Match Wits With Multinationals, Richard R. Janssen, Wall Street
Journal, 17. lipnja 1974. g.
Pitanje m o t i v a 277
Dr. Ernst T. Krebs ml. je u pismu dr. Johnu Richardsonu 1971. godine
ustvrdio:
15
Lundberg, The Rich and the SuperRich, op. cit, str. 2 1 , 327.
16
Pisma E. T. Krebsa ml. J. A. Richardsonu od 9. oujka i 3. kolovoza 1971. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
Pitanje m o t i v a 279
Otvoreno pismo povodom uhienja ge Mary C. Whelchel, 2 8 . veljae 1971. g.; Griffin, Private
Papers, op. cit.
26.
281
282 Svijet bez r a k a
Dopustimo li da trenutani propisi FDA ostanu na snazi, bit e protuzakonito tvrditi ili ak
implicirati da su vitaminski dodaci dobiveni iz organskih izvora bolji od sintetiziranih. ak e
zabraniti proizvoaima da na etiketi navedu izvor. Na taj nain FDA proglaava istinu na pakiranju
protuzakonitom!
Svijet bez r a k a 283
dobrovoljno odrei iega od toga, ak i ako znaju da bi, dugorono, to bilo bolje
za sustav i za njih. Ipak to nee uiniti.
Dananje stanje u Americi jo je prije dva stoljea jasno vidio francuski
filozof de Tocqueville. Gledajui jo tada sjeme centralizma posijano u naoj tek
roenoj vladi, de Tocqueville je predvidio da ponosan i prkosan ameriki narod,
s vremenom, vladine intervencije u njegovom svakodnevnom ivotu vie nee
doivljavati kao djela despotizma, koja bi ga potaknula na novu pobunu, nego
kao blagodati koje mu prua dobra i paternalistika drava. Opisujui uinak
takvog sustava na svaki narod koji ga prihvati, napisao je:
ovjekova volja se ne razbija, nego omekava, savija i vodi. Ona ljude rijetko
prisiljava da djeluju, ali ih neprekidno ograniava u djelovanju. Takva vlast ne
unitava, ali sprjeava postojanje; ne tiranizira, ali gnjei, slabi, gasi i otupljuje
ljude, dok svaki narod ne bude sveden na obino stado krotkih i marljivih
ivotinja, iji je pastir vlada.2
itanje ovih redaka iz nae prolosti snano nas podsjea na rijei Freda
Gatesa, izvornog genija koji je stajao iza Rockefellerovih zaklada osloboenih
poreza: U naim snovima imamo neograniene resurse, a ljudi sa svojom
savrenom krotkou doputaju da ih oblikujemo naim rukama..
Rak kolektivizma moe se zaustaviti, ali se teta koju je ve uinio ne moe
popraviti. Naa civilizacija moe se obnoviti do visokog stupnja zdravlja i
vitalnosti. Ipak, morat emo ivjeti s naim ranama i naim oiljcima.
Ali, to nije tako loe kao to moe isprva izgledati. Poput svakog pacijenta
koji boluje od raka, s vremenom emo shvatiti da bi moglo biti mnogo gore.
Umjesto da oplakujemo injenicu da moda nikada neemo povratiti vitalnost
iz nae prolosti, moemo se radovati zbog prilike da samo zadrimo ivot. S
obzirom na alternativu beivotnog egzistiranja u tupoj, kolektivnoj monotoniji
Orwellove 1984., trebamo zahvaljivati Bogu na ovoj prilici da sauvamo ovo
malo naih sloboda to jo imamo. Umjesto da odustanemo u oajanju i
predamo naa tijela i nae umove pustoi postupnog i bolnog kraja, trebamo
zgrabiti priliku - bilo koju priliku - da izoliramo tumor totalitarizma i ponovno,
koliko moemo, izgradimo nae prirodne obrane protiv njegovog irenja. Svaki
drugi smjer djelovanja nerazuman je i glup.
Posvetimo se, stoga, detaljima. Sva retorika na svijetu beskorisna je ako ju ne
prati konkretan i realistian plan djelovanja. Zavrimo ovu studiju izlaganjem
barem glavnih crta tog plana.
Kao to je ranije spomenuto, treba srezati FDA na primjerenu veliinu.
Moda bi ju trebalo potpuno ukinuti. Kad bi njezina funkcija bila samo da jami
Alexis de Tocqueville, Democracy in America, sv. II, (New York: Alfred Knopf, 1945.), str. 2 9 1 .
286 Svijet bez r a k a
Bilo bi vrlo teko dokazati daje mo FDA da zabrani ili regulira prodaju neke tvari
djelovala u korist zatite javnosti. ak i u slavnom sluaju kao to je talidomid,
vana stvar bila je upozoriti trudnice da e ugroziti svoje bebe budu li ga uzimale.
Najvanije je to to FDA moe inzistirati na odgovarajuem oznaavanju, kako bi
lijenici i pacijenti bili adekvatno upozoreni na svojstva lijeka.
Ali mo da se zabrani upotreba neega, da se zaustave istraivanja, zato bi vlada
trebala imati takvu mo? Da nas zatiti? Ali mi nismo tienici drave, mi smo
graani.3
-5
Citirao Bealle, The New Drug Story, op. cit, str. 188, i dr. Dean Burk u The Cancer News Journal,
svibanj/lipanj 1973. g., str. 4.
Svijet bez r a k a 289
Acevedo, Ph.D., Herman E, Tong, Ph.D., Jennifer Y. i Hartsock, M.D., Robert J. Human
Chorionic Gonadotropin-Beta Subunit Gene Expression in Cultured Human Fetal
and Cancer Cells of Different Types and Origins. Cancer, October 15, 1995, sv. 76,
br. 8, str. 1467-1473.
Ackerknecht, Edwin H. Historv and Geography of the Most Important Diseases. New
York: Hafher Publishing Co., Inc., 1972.
Banik, Allen E. i Taylor, Renee. Hunza Land. Long Beach, CA: Whitehorn, 1960.
Bealle, Morris A. The New Drug Story. Wash. D.C.: Columbia Publishing Co., 1958.
Binzel, M.D., Philip E. Alive and Well: One Doctor's Experience with Nutrition in the
Treatment of Cancer Patients. Vvestlake Village, CA: American Media, 1994.
De Spain, June. The Little Cyanide Cookbook: Delicious Recipes Rich in Vitamin B17.
VVestlake Village, CA: American Media, 1975.
291
292 Svijet bez raka
DuBois, Jr., Josiah E. The Devil's Chemists, (Boston: Beacon Press, 1952).
Ellison, N. M. Special Report on Laetrile: The NCI Laetrile Review. Results of the
National Cancer Institutes Retrospective Laetrile Analysis. New England Journal of
Medicine, 299:549-52, Sept. 7,1978.
Farago, Ladislas. The Game oj the Poxes. New York: D. McKay Co., 1972.
Fehrenbach, T. R. The Swiss Banks. New York: McGraw-Hill, 1966.
Fishbein, M.D., Morris. A History oj the AMA. Philadelphia & London: W.B. Saunders
Co., 1947.
Fisher, B., et. al. Postoperative Radiotherapy in the Treatment of Breast Cancer; Results
of the NSAPP Clinical Trial. Annals ojSurgery, 172, br. 4, Oct. 1970.
Flynn, John T. God's Gold; The Story of Rockefeller and His Times. New York: Harcourt
Brace, 1932.
Garrison, Omar. The Dictocrats. Chicago-London-Melbourne: Books for Today, Ltd.,
1970.
Goulden, Joseph. The Money Givers. New York: Random House, 1971.
Griffin, G. Edward. The Capitalist Conspiracy. VVestlake Village, CA: American Media,
1971.
Griffin, G. Edward. The Creaturefrom Jekyll Island; A Second Look at The Federal Reserve
System. VVestlake Village, CA: American Media, 1995.
Griffin, G. Edward. The Fearful Master; A Second Look at the United Nations. Appleton,
WI: Vvestern Islands, 1964.
Griffin, G. Edward. The Grand Design; An Overview of U.S. Foreign Policy. VVestlake
Village, CA: American Media, 1968.
Griffin, G. Edward. Private Papers Relating to Laetrile. VVestlake Village, CA: American
Media, 1997.
Gross, Martin. The Doctors. New York: Random House, 1966.
Harte, Holdren, Schneider i Shirlev. Toxics A to Z. Berkeley: University of California
Press, 1991.
Hoffman, VVilliam. David; Report on a Rockejeller. New York: Lyle Stuart, Inc., 1971.
Hixon, Joseph. The Patchwork Mouse; Politics and Intrigue in the Campaign to Conauer
Cancer. New York: Anchor Press/Doubleday, 1976.
Johnstone, M.D., F.R.C. Results of Treatment of Carcinoma of the Breast Based on
Pathological Staging. Surgery, Gynecology & Obstetrics, 134:211,1972.
Jones, Ph.D., Hardin B. A Report on Cancer. Paper delivered to the ACS s 1 lth Annual
Science VVriters Conference, New Orleans, Mar. 7,1969.
Josephson, Mathew. The Robber Barons. New York: Harcourt Brace, 1934.
Kinskv, Lynn i Poole, Robert. The Impact of FDA Regulations on Drug Research in
America Today. Reason, sv. 2, br. 9.
Bibliografija 293
Krebs, Ernst T., Jr. The Laetriles/Nitrilosides in the Prevention and Control of Cancer.
Montreal: The McNaughton Foundation, bez godine.
Krott, Ph.D., Peter. Bears in The Family. New York: E.P. Dutton & Co., 1962.
Lee-Feldstein, Anna; Anton-Culver, Hoda i Feldstein, Paul J. Treatment Differences and
Other Prognostic Factors Related to Breast Cancer Survival: Deliverv Svstems and
Medical Outcomes. Journal ofthe American Medical Association, ISSN:0098-7484,
April 20,1994.
Lewin, Roger. New Assaults on Cancer. World of Research, Jan. 13,1973, str. 32.
Lipkin, Richard. Vegemania, Scientists Tout the Health Benefits of Saponins. Science
News, December 9,1995, str. 392-3.
Lundberg, Ferdinand. The Rich and the Super-Rich. New York: Bantam, 1968.
Lynch i Raphael. Medicine and the State. Oak Brook, IL: Assoc. American Phvsicians and
Surgeons, 1973. Izv. izd. 1963., Charles C. Thomas.
Melville, Arabella i Johnson, Colin. Cured to Death; The Effects of'Prescription Drugs.
New York: Stein & Day, 1982.
Moss, Ralph. The Cancer Industry; Unraveling the Politics. New York: Paragon House,
1989.
Moss, Ralph. The Cancer Syndrome. New York: Grove Press, 1980.
Moss, Ralph. Cancer Therapy; TheIndependent Consumer's Guide toNon-Toxic Treatment
& Prevention. New York: Equinox Press, 1995.
Naders Raiders on the FDA: Science and Scientists 'Misused'. Science, April 17, 1970,
str. 349-352.
Nevins, Allan. John D. Rockefeller. New York: Scribner & Sons, 1959.
Perloff, James. Shadows of Power: The Council on Poreign Relations And The American
Decline. Appleton, WI: Vvestern Islands, 1988.
Proctor, Robert N. Cancer VVars: How Politics Shapes What We Know and Don't Know
About Cancer. New York: Basic Books, 1995,
Ravdin, R. G., et. al. Results of a Clinical Trial Concerning The VVorth of Prophvlactic
Oophorectomy for Breast Carcinoma. Surgery, Gynecology & Obstetrics, 131:1055,
Dec, 1970.
Report by Cancer Advisory Council on Treatment of Cancer with Beta-Cyanogenic
Glucosides (Laetriles). California Department of Public Health, 1963.
Richards, Victor. The Wayward Cell, Cancer; Its Origins, Nature, and Treatment. Berkeley.
The University of California Press, 1972.
Richardson, M.D., John A. i Griffin, R.N., Patricia. Laetrile Case Histories; The Richardson
Cancer Clinic Experience. Vvestlake Village, CA: American Media, 1977.
Sampson, Anthony. The Sovereign State ofITT. New York: Stein 8c Day, 1973.
Sasuly, Richard. I.G. Farben. New York: Boni & Gaer, 1947.
294 Svijet bez raka
Snake Oil From the Oil Companies. Consumer Reports, Feb. 1974, str. 126.
Stocking, George i VVatkins, Myron. Cartels in Action. New York: The Twentieth Centurv
Fund, 1946.
Szant-Gyorgyi, Albert. The Living State; With Observations on Cancer. New York and
London: Academic Press, 1972.
Tavlor, Renee. Hunza Health Secrets. New York: Award Books, 1964.
Valtin, Jan. Out ofthe Night. New York: Alliance Book Corp., 1941.
Vitamin B15 (Pangamic Acid); Properties, Functions, and Use. Moscow: Science Publishing
House, 1965. Pretisak McNaughton Foundation, Sausalito, Califomia.
VValler, Leslie. The Swiss Bank Connection. New York: Signet Books, New American
Library, Inc., 1972.
VValshe, VValter H. The Anatomy, Physiology, Pathology and Treatment of Cancer. Boston:
Ticknor & Co., 1844.
VVestover, Wynn. See the Patients Die. Sausalito, CA: Science Press, 1974.
VViggin, F. H. Case of Multiple Fibrosarcoma of the Tongue, with Remarks on the Use of
Trvpsin and Amvlopsin in the Treatment of Malignant Disease. /. Am. Med. Assoc,
Deember 15, 1906; 47:2003-8.
VVinkler, John K. John D.-A Portrait in Oils. New York: Blue Ribbon Books, 1929.
O autoru
G. Edward Griffin pisac je i producent dokumentarnih filmova koji se moe
pohvaliti brojnim naslovima. Nalazi se na popisu Tko je tko u Americi, poznat
je po svom jedinstvenom talentu za istraivanje tekih tema kao i njihovo
prezentiranje jasnim jezikom koji svi mogu razumjeti. Bavio se raznovrsnim
temama poput arheologije, drevne povijesti Zemlje, Saveznih rezervi i
meunarodnog bankarstva, terorizma, unutarnje subverzije, povijesti
oporezivanja, vanjske politike SAD-a, znanosti i politike terapije protiv raka,
Vrhovnog suda i Ujedinjenih naroda.
Neka od njegovih poznatijih djela su The Creature from Jekvll Island, The Dis-
coverv of Noah's Ark, Moles in High Places, The Open Gates of Troy, No Place
to Hide, The Capitalist Conspiracv, More Deadly than War, The Grand Design,
The Great Prison Break i The Fearful Master.