Professional Documents
Culture Documents
Tehnicka Dijagnostika 1 Kragujevac PDF
Tehnicka Dijagnostika 1 Kragujevac PDF
TEHNICKA DIJAGNOSTlKA
PRVO IZDANJE
Univerzitet u Kragujevcu
Masinski fakultet u Kragujevcu
Novembar, 2009.
Autori:
dr Petar Todorovic, docent, Masinski faku1tet u Kragujevcu
dr Branislav Jeremic, redovni profesor, Masinski fakultet u Kraguje _
mr Ivan Macuzic, asistent, Masinski fakultet u Kragujevcu
TEHNICKA DIJAGNOSTIKA
Prvo izdanje
ISBN: 978-86-86663-44-3
Recezenti:
dr Dragutin Stanivukovic, redovni profesor, Fakultet tehnickih nauka
Novom Sadu
dr Branko Tadic, redovni profesor, Masinski faku1tet u Kragujevcu
Lektor:
Ana Topalovic
Izdavac:
Masinski fakultet u Kragujevcu, Sestre Janjic 6, 34000 Kragujevac
Za izdavaca:
Prof. dr Miroslav Babic, dekan Masinskog fakulteta u Kragujevcu
Tiraz:
500 primeraka
Stampa:
Maradjo stamparija, Visnjicka 130, 11000 Beograd
U Kragujevcu,
Novembar, 2009.
Autori
11
Sadrzaj
111
4 Metoda tehnieke dijagnostike zasnovana na
. merenju i analizi vibracija - vibrodijagnostika .27
4.1 Znacaj vibrodijagnostike .27
4.2 Vibracije u nasem okruzenju .29
4.3 Osnovi teorije vibracija 30
4.3.1 Sistemi sajednim stepenom slobode 30
4.3.2 Sistemi sa vise stepeni slobode 34
4.4 Sile i vibracije 35
4.5 Zasto se vibracije mere? 36
4.6 Karakteristicne velicine vibracija 36
4.6.1 Parametri vibracija 39
4.7 Merenje vibracija .40
4.7.1 Rane metode merenja vibracija .40
4.7.2 Meme poluge 41
4.7.3 Davaci pomeranja 41
4.7.4 Davaci brzine 43
4.7.4 Davaci ubrzanja .44
4.7.4.1 Frekventni opseg davaca ubrzanja .47
4.7.4.2 Postavljanje davaca ubrzanja .47
4.7.4.3 Ose osetljivosti davaca .49
4.7.4.4 Izbor memih mesta 50
4.7.4.5 Uticaj mase davaca ubrzanja na tacnost merenja 52
4.7.4.6 Ostecenja davaca ubrzanja i uticaj okruzenja na tacnost
merenja 53
4.7.4.7 Konstruktivna resenja davaca ubrzanja 54
4.7.4.8 Kalibracija 55
4.8 Instrumenti za merenje vibracija 56
4.9 Dozvoljeni nivoi vibracija 60
4.9.1 Standardi u oblasti merenja i analize vibracija 60
4.9.1.1 ISO 2372 61
4.9.1.2 ISO 10816 63
4.10 Merenje faznog ugla 65
lV
5.5.3 Nesaosnost. ,.76
5.5.3.1 Paralelna nesaosnost 77
5.5.3.2 Ugaona nesaosnost 77
5.5.3.3 Slicnosti i razlike u ponasanju usled nesaosnosti i
iskrivljenosti vratila rotora 79
5.5.4 Nepravilno postavljen lezaj 79
5.5.5 Gubitak mehanicke veze , 80
5.5.5.1 Gubitak mehanicke veze unutar tehnickog sistema 80
5.5.5.2 Gubitak mehanicke veze izmedu tehnickog sistema i
postolja 81
5.5.5.3 Gubitak mehanicke veze izmedu postolja tehnickog sistema i
fundamenta 81
5.5.6 Kontakt rotora i statora 83
5.5.7 Otkazi kliznih lezajeva 83
5.5.7.1 Povecan zazor 84
5.5.7.2 Nestabilnost uljnog vrtloga kod kliznog lezaja 85
5.5.7.3 Nestabilnost podmazivanja 85
5.5.7.4 "Suvo" vrtlozenje 86
5.5.8 Otkazi kotrljajnih lezajeva 86
5.5.8.1 Metode zasnovane na analizi vibracija u frekventnom
domenu 86
5.5.8.2 SPM metoda 90
5.5.9 Otkazi kaisnih prenosnika 94
5.5.9.1 Osteceni, nedovoljno zategnuti ili neupareni kaisevi 95
5.5.9.2 Ostecenja kaisnika 96
5.5.9.3 Nepravilan medusobni polozaj kaisnika 97
5.5.9.4 Ekscentricnost kaisnika 98
5.5.9.5 Rezonanca kaiseva 98
5.5.10 Otkazi zupcastih prenosnika 99
5.5.11 Otkazi vezani za strujanje fluida 104
5.5.11.1 Diskontinuitet strujanja l04
5.5.11.2 Turbulencija proticanja radnog fluida l06
5.5.11.3 Kavitacija l07
5.5.12 Prsline na rotoru 107
v
6.4.1.1 Kontaminacija uneta u sistem u toku procesa
izrade i montaze 117
6.4.1.2 Kontaminacija uneta preko novog u1ja 118
6.4.1.3 Kontaminacija koja prodire u sistem iz oko1ine 118
6.4.1.4 Kontaminacija koja se generise unutar sistema 119
6.4.2 Kontaminacija u1ja za podmazivanje vodom 123
6.5 Mesto i uloga ana1ize u1ja za podmazivanje u odrzavanju
tehnickih sistema 125
6.5.1 Preventivno odrzavanje i analiza u1ja za podmazivanje .125
6.5.2 Koncept proaktivnog odrzavanja 126
6.6 Procedura za sprovodenje ana1ize u1ja za podmazivanje 127
6.6.1 Definisanje nacina za sprovodenje ana1ize u1ja i metodo1ogije
za uzorkovanje u1ja 128
6.6.1.1 Uzorkovanje u1ja 130
6.6.2 Definisanje granicnih vrednosti izabranih dijagnostickih
parametara 134
6.7 Testovi za analizu u1ja za podmazivanje 135
6.7.1 Analiza viskoznosti 136
6.7.2 Odredivanje broja cestica 138
6.7.2.1 Standardi za defmisanje nivoa cistoce u1je 138
6.7.2.2 Instrumenti za odredivanje koncentracije cestica u u1ju 141
6.7.3 Ferografija 143
6.7.3.1 Testovi za ispitivanje gustine ferografskih cestica 143
6.7.3.2 Analiticka ferografija 143
6.7.4 Odredivanje sadrzaja vode u u1ju 145
6.7.5 Osta1i testovi 148
VI
7.3.3.4 Osnovne karakteristike softvera za IC terrnografske
kamere 170
- Primena infracrvene terrnografi j e l 72
.4.1 Ispitivanje mehanickih sistema 173
7.4.2 Ispitivanje elektricnih i elektronskih sistema 174
7.4.3 Ispitivanje energetskih sistema .176
7.4.4 Primena IC terrnografije u gradevinarstvu 178
Buka
8.1 Zasto se meri buka? 179
8.2 Zvuk i buka - fizicke osobine .179
8.2.1 Ucestanost i talasna duzina 182
8.2.2 Jacina zvuka 184
8.2.3 Tezinske krive za procenu buke 185
8.2.4 Nivo zvucne snage 186
8.2.5 Ekvivalentni nivo buke 187
8.2.6 Oktavni opsezi buke 187
8.3 Merenje buke 189
8.3.1 Davaci za merenje buke - mikrofoni 189
8.3.2 Fonometri 190
Literatura 203
Vll
1
Metode odrzavanja tehnlekih sistema
Odrzavanje se danas definise kao proces u kojem se sve aktivnosti
sprovode prema unapred definisanim kriterijumima cilja (troskovi,
raspolozivost, efektivnost, pouzdanost itd.). Odrzavanje moze da se definise i
kao skup mera i postupaka za otklanjanje otkaza, odnosno sprecavanje njihove
pojave.
Sire posmatrano, sistem odrzavanja predstavlja deo poslovnog sistema i
kroz njegovo dizajniranje/redizajniranje treba da se integrisu: optimalna
organizacija, relevantne tehnologije, informacioni sistem kao osnov
objedinjavanja raspolozivih resursa i inzenjerska ekonornija.
U skladu sa savremenim pristupima u resavanju problema odrzavanja u
svetu i sadasnjim nivoom tehnickog razvoja kod nas, u potpunosti se moze
prihvatiti i primeniti osnovna podela prikazana na slici 1.1.
II ODRZAVANJE I -------------------l
I
I I
I I I I
POBOLJSANJE
KOREKTIVNO
I PREVENTIVNO I IPROAKTIVNOI KARAKTERISTIKP
TEH. SISTEMA
I I I I I
1
PROAKTlVNO J
[PREVENTlVNO
PREMA STANJU
J otkriti uzrok
promene stanja
[PFEVENTIVNO] pratiti promenu
PLANSKO stanja
.2 Preventivno odrzavanje
Uloga i znacaj preventivnog odrzavanja se najbolje shvataju ako se zna
.:: e otkazi tehnickih sistema pojavljuju u najgore moguce vreme, odnosno kada
-~ najvise zuri sa ispunjenjem plana proizvodnje i kada su mogucnost prodaje i
eena proizvoda na trzistu dobri. Vreme otkaza u ovakvim slucajevima moze da
traje od nekoliko cas ova do nekoliko dana.
Preventivno odrzavanje je uvek bolje nego korektivno, a moze biti po
obimu nedovoljno ili preobimno. Samo na prvi pogled je najbolje i najlakse
reventivno ne raditi nista jer to prividno i najmanje kosta. Kod optimalno
eiranog preventivnog odrzavanja postignut profit visestruko prevazilazi
sredstva ulozena u odrzavanje.
Praveci paralelu izmedu prednosti i nedostataka preventivnog
odrzavanja moze se reci da su prednosti znatno izrazenije. U vecini slucajeva
odnos izmedu prednosti i nedostataka varira u zavisnosti od vrste preventivnog
odrzavanja,
3
Ako se napravi paralela izmedu preventivnog planskog i odrzavanja
prema stanju, dolazi se do dalje izlozenih zakljucaka. Kod preventivnog
planskog odrzavanja, aktivnosti vezane za zamenu ili popravku elemenata
zasnovane su mahom na statistickom pracenju srednjeg vremena rada do pojave
otkaza. Ovakav pristup omogucava pojavu otkaza sa ozbiljnim posledicama ili
dovodi do izvodenja nepotrebnih aktivnosti. Kod odrzavanja prema stanju,
aktivnosti se izvode u najpovoljnijem trenutku, tj. onda kada stanje tehnickog
sistema to zahteva.
Preventivnim odrzavanjem prema stanju se ne mogu u potpunosti
eliminisati korektivno i preventivno plansko odrzavanje, ali se njegovom
primenom znacajno smanjuje broj nepredvidenih otkaza.
4
2
Stanj e tehnickih sistema i
osnovne tehnike pracenja stanja
U ovom poglavlju ce biti definisan pojam tehnickog sistema, date
njegove osnovne karakteristike i nacin definisananja njegovog stanja. Bice data i
definicija tehnicke dijagnostike, objasnjeni pojmovi detekcije otkaza,
dijagnostike i prognoze. Pored toga, data je i definicija dijagnostickih
parametara i osnovnih tehnika za njihovo pracenje.
5
if OKOLINA
~
Slika 2.1 Struktura tehnickog sistema
ID.chanicki
- noseca konstrLL:
- sisterrri za vode
- elerrrenti za ve2
6
U toku eksploatacije tehnicki sistem je izlozen dejstvu okoline (vlaga,
prasina, top Iota, vibracije, ...). Osim navedenog postoji i unutrasnje dejstvo i
one moze biti vezano za:
parametre procesa eksploatacije (sila, temperatura, oscilacije, ...) i
naslede (eksploatacijsko i tehnolosko).
U toku eksploatacije dolazi do promena karakteristika elemenata
tehnickog sistema (usled habanja, starenja, deformisanja, ...), a samim tim i do
promene stanja tehnickog sistema. Uopsten prikaz bilo kog tehnickog sistema sa
njegovim karakteristicnim velicinama datje na slici 2.3.
kontrolisan
ulaz (U) TEHNICKI izlaz (1)
SISTEM
poremecaj unutrasnje velicine (S)
7
tehnicki sistem nalazi u otkazu. To znaci da se stanje tehnickog sistema, ili bilo
kog drugog sistema, moze odrediti preko pracenja izlaznih velicina,
Pod otkazom se podrazumeva dogadaj koji se javlja u trenutku kada
vrednost nekog od izlaznih parametara dostigne gomju ili donju dozvoljenu
granicnu vrednost, ili prede te vrednosti. Otkaz moze da uzrokuje i potpuni
gubitak radne sposobnosti tehnickog sistema.
Pri konstrukciji novih tehnickih sistema velika paznja se poklanja i
zadovoljenju strogih preporuka vezanih za bezbednost i sto manji rizik od
povrede lica koja ih opsluzuju, zatim za jednostavnost recikliranja nakon isteka
zrvotnog veka i sl. U tom smislu cak i pojava viseg nivoa buke kod ovih
tehnickih sistema, iako sustinski ne utice na kvalitet obavljanja funkcije cilja
tehnickog sistema, predstavlja otkaz. Poviseni nivo buke povecava rizik od
pojave profesionalnog ostecenja sluha.
8
Tehnicka dijagnostika
Pod pojmom tehnicka dijagnostika podrazumeva se naucno-tehnicka
ciplina kojoj pripadaju teorija, metode i sredstva za raspoznavanje stanja
- nickin sistema u uslovima ogranicenih informacija.
Osnovni cilj tehnicke dijagnostike je da se otkrije i spreci potencijalni
tkaz, To se postize merenjem karakteristicnih (dijagnostickih) parametara i na
- ovu odredenih kriterijuma donosi zakljucak 0 tome da li se oni nalaze u
.; zvoljenim granicama ili ne. Najbolje je za ocenu stanja nekog tehnickog
sterna uzeti u razmatranje vise dijagnostickih parametara.
U sadasnjim uslovima, konkurentnost na svetskom trzistu obezbeduje se
:: voljnim odnosom cena/kvalitet i isporukom proizvoda na vreme. Kvalitet i
cena proizvoda su u direktnoj vezi sa stanjem proizvodne opreme, odnosno
-' 'oom njenog odrzavanja. Ako se analiziraju svetski trendovi u oblasti
odrzavanja, moze se izvesti zakljucak da se globalna strategija menja i
::rilagodava onoj koja je vezana za rad opreme bez otkaza. To znaci da u svakom
zrenutku treba pratiti karakteristicne parametre stanja opreme i postavljati
ijagnozu na osnovu koje se odreduju dalje aktivnosti odrzavanja. Sve ovo
zkazuje na veliku ulogu tehnicke dijagnostike koja poslednjih godina dozivljava
ekspanziju razvojem novih metoda dijagnostike (primena lasera, ultrazvuka,
mfracrvenog zracenja, savremenih metoda analize vibracija i s1.).
Tehnicka dijagnostika nalazi siroku primenu i pri projektovanju novih
oizvoda, kada se karakteristike prototipova snimaju na probnom stolu. Ukoliko
stoje odstupanja izmedu proracunatih i izmerenih vrednosti parametara, daje
se predlog za modifikaciju postojeceg resenja.
9
PRIMER:
Zupcasta pumpa
Ulazni parametri:
broj obrtaja n, min-!
obrtni moment M, Nm
Izlazni parametri:
pritisak p, bar
protok V, m3/h
Unutrasnje vellcine:
trenje izmedu kontaktnih povrsina,
temperatura ulja,
oscilatomo ponasanje,
produkti habanja i dr.
10
POCETAK
______________ t-,
definisanje i izbor
:ii""""~~~""11'1
dijagnostickih
I
I
parametara
I
I
I
I
I
izbor davaca i
pratece
merne opreme
11
metodama ispitivanja bez razaranja (veliki broj ultrazvucnih metoda,
elektromagnetna i magnetna testiranja, vizuelna inspekcija i dr.).
U poglavljima koja slede bice detaljnije opisane najzastupljenije metode
od gorenavedenih metoda tehnicke dijagnostike.
12
3
Pojam, Idasifikacija i
digitalna obrada signala
.1 Pojam signala
Pod signalom se u nauci i tehnici obicno podrazumeva neka fizicka
elicina koja zavisi od vremena, prostomih koordinata ili neke druge nezavisno
omenljive. Signal je namerno izazvana fizicka velicina koja u sebi nasi
- ifomaciju a procesu u kame je nastala.
Svaki signal u sebi nosi poruku koja je nastala u procesu generisanja
signala, Uzimajuci u obzir sadasnji nivo razvoja tehnike, a posebno elektronike,
.ada kazemo signal u najvecem broju slucajeva mislimo na elektricni signal.
nestacionami
deterministicki slucajni
tranzijentni
signali signali
13
Stacionami signali se mogu pode1iti na: deterministicke i slucajne
signale. Nestacionami signali se mogu podeliti na: nestacionarne kontinualne
signale i nestacionarne tranzijentne signale.
Stacionarni deterministicki signali se mogu predstaviti pomocu neke
definisane vremenske funkcije (nap on sinusnog ob1ika, povorka pravougaonih
impu1sa i s1.). Osnovna osobina deterministickih signa1a je da se njihova
vrednost u svakom trenutku moze predvideti.
Slucajnim (stohastlckih) signalima nazivaju se oni signali kod kojih se
promene vrednosti neke njihove karakteristicne velicine (ucestanosti, amplitude,
i s1.) ne mogu precizno predvideti u nekom trenutku vremena u buducnosti. Ako
takav signal zelimo da predstavimo nekom vremenskom funkcijom, tada ce
vrednosti te funkcije biti poznate u proslosti, a nepoznate u buducnosti. Takve
funkcije se nazivaju slucajnim funkcijama.
Nestacionarni kontinualni signali imaju slicnosti i sa tranzijentnim i sa
stacionamim signa1ima. Oni se tokom ana1ize mogu posmatrati kao slucajni
signali i1i se mogu pode1iti na manje delove i posmatrati kao tranzijentni.
Tranzijentni signali su oni signa1i koji tokom posmatranja zapocinju i
zavrsavaju sa nekim konstantnim nivoom (obicno nulom).
Signa1e prema njihovoj prirodi mozemo pode1iti na: kontinualne
signale idiskretne signale.
A A
Amax Amax
Amin Amin
OL--------------------- OL-~~--------------~
t
~ ~
Slika 3.2 Priroda signa1a, a) kontinualan signal i b) diskretan signal
14
i~rc~.v1no data klasifikacija signala na kontinualne i diskretne je
tna teorija pokazuje da, u sustini, bilo koji fizicki fenomen ima
~ ....
emi karakter. Medutim, uvedena klasifikacija je podesna i kao takva
~::-..:::=::.:to ce se videti u daljem izlaganju.
realni kontinualni signali koji u sebi nose zeljenu informaciju 0
._.~ __ come su nastali su slucajni signali. Kada se sprovede analiza oyakvih
.;.._~,-' azi se do zakljucka da je glavni deo njihovog spektra koncentrisan u
cnom intervalu ucestanosti, od O+lrn (slika 3.3).
___ ._, ..
nivo smetnji
---------
o 1
Slika 3.3 Amplitudnofrekventna karakteristika realnog signala
15
3.3.1.1 Diskretizacija u vremenu
Osnov za diskretizaciju u vremenu predstavlja teorema odabiranja
koja glasi:
Ako kontinualna funkcija vremena A(t) ima spektar koji se nalazi IT
intervalu ucestanosti od O+j;m onda je ta funkcija u potpunosti definisana
svojim trenutnim vrednostima uzetim u ekvidistantnim tackama koje na
apscisi obrazuju niz sa intervalima izmedu clanova niza:
1
D..t=t. +t, =-- (3.1)
J I 2. I'
Jm
A(t)
(3.2)
16
~ osno, korak kvantizacije /:).a iznosi:
(3.3)
A max
J.
r
,
t I '\
0 VI!:::.t
-- '-'1'"
I
!:::.t !:::.t
I
/
"'
J'.,../
\
I
I
II
I
.If
I
t
'\ I
"' /
A min
tm= i Sa
Slika 3.5 Kvantizacija funkcije A(t)
17
Osnovni kriterijum za izbor ucestanosti diskretizacije je najvisa ucestanost z, u
spektru signala koja je jos uvek znacajna sa aspekta prirode procesa koji se prati
(slika 3.3). Akoje najvisa ucestanost koja je jos uvek znacajna u spektru signala
koji se prati Jm, tada, postujuci teoremu odabiranja, minimalna ucestanost
diskretizacije mora biti >2 fm. Postoje preporuke da se za prakticnu primenu
ucestanost diskretizacije bira tako da bude 5fm, pa cak i 1 Dfm. Izbor suvise
visoke ucestanosti diskretizacije dovodi do nepotrebno dugackih nizova.
Ako se izabere ucestanost diskretizacije <2 fm, dolazi do osrednjavanja
signala (slika 3.6.a) ili do gubljenja dela informacija koje nosi signal (slika
3.6.b). Opisana pojava prikazana na slici 3.6.a naziva se i greska usled
preklapanja spektra (eng. aliasing).
A(t)
a)
A(t)
b)
Slika 3.6 Uticaj ucestanosti diskretizacije na kvalitet diskretizacije signala,
a) osrednjavanje signala i b) gubitak dela informacija
18
u Ukoliko treba izvrsiti diskretizaciju signala kod kojeg nije potrebno
lti . sadrzaj spektra signala iznad ucestanosti /g, potrebno je dati ulazni signal,
la _ diskretizacije, propustiti kroz analogni filtar propusnik niskih ucestanosti
st : a 3.7), a koji ima prelomnu ucestanost jj. Ovakav analogni niskofrekventni
u - rar (eng. anti-aliasing filter) vrsi prigusenje signala u spektru iznad ucestanosti
ie _ koja sada postaje kriticna ucestanost za izbor na osnovu koje se bira
testanost diskretizacije.ft. U tom slucaju, najcesce je Jd = 2,56 Jg .
a
a filtar propusnik
d pojacavac niskih ucestanosti AID konvertor
davac
~
j\ L
8
C>
<; fd=2,56fg
~
~
~ ~
~
fg CD
gde su:
- Ai - amplituda z-te sinusne funkcije,
- Wi - kruzna ucestanost z-te sinusne funkcije i
- lPi - faza z-te sinusne funkcije.
Razlaganje vremenske funkcije x(t) u kontinualni kompleksni spektar u
domenu ucestanosti Ftjco) vrsi se uz pomoc Furijeovog (Fourier) integrala koji
glasi:
+00
19
Furijeov integral se izvodi na osnovu koncepcije da neka periodicna
funkcija, izrazena Furijeovim redom, mofe u potpunosti da predstavlja
aperiodicnu funkciju ako njena perioda tezi ka beskonacnosti. U izrazu (3.7)
funkcija IF(jUJ)1 naziva se spektralnom gustinom amplituda.
PRIMER
0.6
I
, J
I
- J
, - 0.8
I + ~ __ - __ : -_
____ .! ...! 1 _
0.4 - 0.7 , I ,
~ 0.2
-c
{g 0.6 ----~----~----~-----
, I I
~0
a. 0
E
~ 0.5
E
co 0.4
----+----4----~-----
, , ,
ctI ~O.2 ----,----,----1-----
, , ,
-0.4 ,- 0.3 T - - - - I - - - - -I - - - - -
, ,
-0.6 - I i 0.2 - - - - + - - - - ~ - - - - -: - - - - -
-0.8 - - - , ~ ,
, 0.1
____ 1
,
J
,
I
,
_
-1 %~--~2~0---4~0,----~60:---~8~0--~100
0 0.2 0.4 0.6 0.8
vreme, S ucestanost, Hz
T, - - - - - - - - - "I" - - - -
I
0.8 - - - - -I - - - - - 0.9 - I -----1-----'-----
0.6 - - - - 1- - - - - f - - - - ~- - - - -:- - - - - 0.8 - - - - ~ - - - - +- - - - J - - - - -: - - - - -
0.4 - - - - L _ _ _.1 .J ' _ ~ L ~ ~ J _
I I I I
~ {g 0.6
____ L ~ J ~ _
"
~ 0 %0.5
I
----~--------------4-
I I
E E t [ t I
ctI -0. to 0.4 ----r--------------~----
I t I I I ,
-0.4 ----r- --~----,----,---- 0.3 - r --------1----'----
----,----,-I I I I
-0.6
-0.8
____ ~
I
l
,
---;----~----
J _
:~ __~_t ~~~__~~~~~~~~ ~~:~~~~
-10~---'0:';.2'------:0"".4:---::'0.::-6---;;0"'.8--~
vreme,s
% m ~
ucestanost, Hz
w W 100
,
0.8 1- - - 0.9 - - - - ~ - - - - + - - - - ~ - - - - -: - - - - -
J _ t 1 1 1 _
0.6 0.8 , , ,
____ .l
.l .J_
0.4 0.7 , , ,
_____ + J ~ _
.@ 0.2 {g 0.6
, , ,
,g a % 0.5 -----T----~----~---
E- E
, , ,
rn -0.2 m 0.4 ----T----I----...,----
, , ,
-0.4 0.3 ----T----I----I----
-0.6 ,- 0.2
-0.8 - L
, 0.1 ~~~~~~~~~j~~~~
-1 .'c-'---'--,0"'.2c'----'--,0"".4,,-'---'-::'0.'="6'--''-=0'''.8-'--'--' %~----~2~0------4~0~----~60,---u--~80~----~100
0
vreme. S ucestanost, Hz
20
Analiza signala u vremenskom domenu je jednostavna za slucaj signala
~.......,-_t"<>Ynih
oblika, reeimo sinusnog. Sa druge strane, analiza signala koji
--:oc:.,....~'lja
zbir vise sinusnih signala u vremenskom domenu moze da bude
complikovana.
pektri sinusnih signala fiksnih ucestanosti su jednostavni. To je
cno sarno jedan pik koji se nalazi na datoj ucestanosti, pri cemu je visina
odredena amplitudom signala. Na sliei 3.8 prikazana su dva signala i to:
ucestanosti J; = 20Hz i amplitude Al = 0,8 i drugi ucestanosti
_= -OHz i amplitude A2 = 0,2. Sabiranjem ova dva signala dobija se
no slozena vremenska funkeija dok je odgovarajuci spektar sa desne
dosta laksi za tumacenje.
21
Slika 3.9 Komercijalni analizatori spelctra
a) b)
Slika 3.10 Periodicnost signala tokom perioda diskretizacije,
a) periodican signal i
b) aperiodican signal
22
a obzirom na to da prethodno opisani diskontinuiteti proizvode pojavu
:!.illih komponenti u spektru kojih nema u originalnom aperiodicnom
~ ....
~ spektralno curenje je nepozeljno i negativno utice na kvalitet analize
23
prozorska funkcija
24
racunar
25
a) b)
DAQCord-6024E ~
~
16lnputs/2 Outputs, 200 kS/s c:
.
S
f
12-bit Multifunction I/O c:
t:
t:
YNATIONAL
Ii.iiiiiiio.
, INSTRUMENTS
i
c) d)
Slika 3.13 Primeri sistema za akviziciju podataka,
a) USB komunikacija, b) PCl komunikacija,
c) PCMClA komunikacija i d) PXl platforma
26
4
Metoda tehnicke dij agnostike
&...-.o&...>, ...... ovana na merenj u i analizi vibracij a -
vibrodij agnostika
.1 Znaea] vibrodijagnostike
Merenje i analiza vibracija su osnovna metoda za dijagnostiku
savremenih tehnickih sistema. Kao sto je vec napomenuto, vibracije nastaju kao
posledica mehanickih sila koje se generisu unutar tehnickog sistema i najcesce
nastaju usled:
neuravnotezenosti obrtnih masa,
prelaznih rezima u toku eksploatacije (zaletanje/usporavanje, udari i dr.),
habanja elemenata u kontaktu (kotrljajni i klizni lezajevi, zupcanici,
kaisnici, ...) i
osnovne funkcije cilja tehnickog sistema (vibraciona sita, vibracioni
transporteri i s1.).
Sveobuhvatnost vibrodijagnostike je najbolje ilustrovana u tabeli 4.1 gde
su prikazani neki ad najcescih otkaza tehnickih sistema i naznaceno koje su od
metoda tehnicke dijagnostike u stanju da ih identifikuju.
27
Tabela 4.1
Metoda tehnicke dijagnostike
Otkaz Pritisak i Analiza
Temperatura Vibracije
protok ulja
Debalans ..f ..f
Nesaosnost vratila ..f ..f
Ostecenja ..f
kotrljajnih lezaieva
Ostecenja kliznih ..f "..f "
lezaieva
Ostecenja
" "
zupcanika
Ostecenja kaisnih
" "
prenosnika
Loin
""
Kod najveceg broja tehnickih sistema vibracije su nepozeljne jer:
intenziviraju proces habanja svih pokretnih elemenata,
izazivaju lorn mehanickih komponenata,
dovode do slabljenja razdvojivih veza (zavrtnji, klinovi, itd.),
dovode do otkaza elektronskih komponenata i sistema,
dovode do ostecenja izolacije kablova koji se dodiruju,
prouzrokuju buku i
izazivaju ostecenja i oboljenja kod coveka.
28
"ibracije u nasem okruzenju
ibracijama smo izlozeni tokom celog svog zivota, a toga nekad nismo
_ esni. Primeri vibracija kojima smo izlozeni u savremenom okruzenju dati su
- . 4.1.
a)
c) d)
Slika 4.2 Korisne vibracije, a) vibracioni transport, b) pneumatski cekic,
c) odmascivanje elemenata pomocu vibracija i
d) ispitivanje novih proizvoda pomocu vibracija (eksciter)
29
4.3 Osnovi teorije vibracija
Sta su vibracije? Najkrace receno, vibracije su mehanicke oscilacije
odnosu na referentnu (ravnoteinu, pocetnu) poziciju.
t
T
////////~
OJs'
rad
-- - sopstvena kruzzna ucestanost v
OSCI
.1.ovanJa I.
s
t, s - vreme oscilovanja.
Sopstvena kruzna ucestanost oscilovanja zavisi od materijalnih
karakteristika oscilatomog sistema i moze se izracunati pomocu izraza:
(4.2)
gde su:
c - krutost opruge i
m - masa tela.
Veza izmedu sopstvene kruzne ucestanosti oscilovanja OJs i sopstvene
ucestanosti oscilovanja is data je izrazom:
OJs = 2;ifs (4.3)
30
Sopstvena ucestanost oscilovanja is izrazava se u hercima (Hz ).
Analizom izraza 4.2 jasno se uvida da se promena sopstvene ucestanosti
- vanja moze postici promenom materijalnih karakteristika oscilatomog
;:;:S::=TI:ta (mase ili krutosti opruge). Sa povecanjem mase oscilatomog sistema
. do snizenja sopstvene kruzne ucestanosti oscilovanja sto je prikazano na
.4, odn. izrazom:
(4.4)
x rl\lIl\lIlI/\ .
c
V \[\{\[V Vli t
31
I m, x
x
0
a) b)
Slika 4.6 Sistem sa jednim stepenom slobode pod dejstvom centrifugalne sile,
a) model oscilatomog sistema i b) odziv sistema
0:/s =~ i 26 = !. (4.9)
m m
(4.l2)
32
- no:
(4.13)
(4.14)
A2
3 8 =0
8 =0,1
2,5 8 =0,2
8 =0,3
2 8 =0,5
8 =0,7
1,5 8 =1
8 =1,5
8 =2
1 --------
0,5
0)
33
180
150
--------------I--==~===~~~~
120
90
60 0=0,5
0=0,3
0=0,2
30
0=0,1
0=0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3
Slika 4.8 Dijagram promene faznog pomaka
34
ecina tehnickih sistema su sistemi sa vise stepeni slobode. Realne
: re sisteme je tesko razdvojiti na osnovne oscilatome (dinaITIicke) sisteme.
jednostavni sistemi, kao sto je slucaj sa najjednostavnijim rotorskim
~~~m jedne rotacione masine (slika 4.9), u sustini predstavljaju sistem sa
szeneni slobode. Am'QL1.tudu.o:e.be.u.m"- <t,-~'6.~'-'6.Wc\.~c:i.",,-~%,~"'~~~'b "''--''''-~-=--~
7">~"'Q.",-", "<.::z.<>"a,,"-"'''- <>'o'.a'5\."La '5'1a\G step en sionoue.
x
x
;----.o=--::"doline"
f
a) b)
Slika 4.9 Realni rotor, a) dinamicki model i
b) amplitudnofrekventni dijagram
35
odziv
prinudne dinamicko
sile
+ sistema
ponasanje
("pokretljivost")
+
ucestanost ucestanost ucestanost
Uzrok Parametri sistema Posledica
Prinudne sile usled: - masa, Vibracije:
- debalansa, - krutost, - nivo vibracija,
- nesaosnosti, - prigusenje, - promena faze,
- udara, -Iezajevi, - harmonici,
- trenja i s1. - prslina i s1. - orbite i s1.
Stika 4.10 Veza izmedu prinudnih sila i vibracija
36
x = Asin(w t + l)J) (4.15)
_ ficki, kako je to prikazano na slici 4.11.
T, S - period oscilovanja,
f = -,1 Hz - ucestanost
v
OSCI1
ovanJa,
T
rad kruzzna ucestanost .1.ovanJa,
w = 2d1,::/ , --
S
-
v
OSCI
_ 1T
X =- flx(t ~. dt- srednja vrednost (eng. Average),
To
I
37
x
!{max[x(t)] - min[x(t)]}
2
T (4.1
~ f[x(t) - X]2 dt
To
Crest faktor nije statisticki parametar i kao takav uglavnom nije pouzdan
pokazatelj procesa razvoja ostecenja.
Kurtosis (K) je normalizovan cetvrti statisticki moment signala
vibracija i moze se predstaviti izrazom:
1T
- nx(t) - XJ dt (4.18)
To
K = -"---:-----
X~MS
38
- .. 1 Parametri vibracija
Postoje tri osnovna parametra vibracija:
pomeranje, x; osnovna jedinica kojom se izrazava pomeranje je JIm;
ubrzanje, X = a = d ~
dt
; osnovna jedinica kojom se izrazava ubrzanje je
ubrzanje
automobila
0-100kmlh
za 10s
39
100000 / ubrzanje
10000 --
1000
100
10
1 l-:Sil~---~=
0,1
0,01
0,001
0,0001 pomeranje
0,00001
0,1 1 10 100 1k 10kHz
ucestanost
Slika 4.14 Odnos izmedu parametara vibracija u frekventnom domenu
40
.7.2 Merne poluge
Medu prve meme uredaje kojima su merene vibracije spadaju meme
luge (slika 4.16). Merni element je siljak koji se oslanja na povrsinu vratila
oje rotira i tako prati njegovo pomeranje. Pomeranje vratila se preko siljka
_ nosi na memu polugu koja pravi zapis pomeranja na trakastom papiru koji se
mera. Meme poluge se jos uvek mogu naci u starim elektranama.
bela 4.2
Prednosti: Nedostaci:
"samonapajanje", nepostojanje elektricnog izlaza,
mogucnost pravljenja zapisa po- uzak frekventni opseg (sarno za
meranja u vremenu i niske ucestanosti),
niska cena. mala osetljivost i
osetljivost na habanje .
. .3 Davaci pomeranja
Davaci pomeranja koji su najcesce u upotrebi su oni ciji se rad zasniva
-. principu vrtloznih struja (eng. Eddy current proximity probes). Princip rada
ih davaca pomeranja prikazan je na slici 4.17. Davaci ovog tipa reaguju na
menu velicine vazdusnog zazora izmedu davaca i povrsine vratila. Radni
g ovih davaca je od 0,2 do 2mm, i pre upotrebe potrebno je izvrsiti
ibraciju ovih davaca kako bi se uzeo U obzir materijal vratila.
41
cvrsti oslonac
'//
Slika 4.17 Davac pomeranja i nacin njegove ugradnje
<: [2]
42
Osnovne karakteristike davaca pomeranja koji rade na principu Edijevih
~) vrtloznih struja date su u tabeli 4.3.
ela 4.3
I Dinamicki opseg: 500:1
~ Frekventni opseg: DC - 10kHz teorijski
DC - 2kHz prakticno
Prednosti: Nedostaci:
naponski signal
v, mm/s
poklopac
ulje
permanentni
magnet
kalem
opruga
kuciste
navoj za 8 ~1500 f, Hz
a) pricvrscenje b)
Slika 4.19 Davac brzine, a) konstrukcija i
b) amplitudnofrekventna karakteristika
43
za prigusenje (ulje) dok se kalem sa namotajima nalazi na obodu kucis
Relativno kretanje permanentnog magneta unutar kalema sa namotajima do
do elektromagnetne indukcije, tako da se na krajevima namotaja jav,
elektromotoma sila. Nivo elektromotome sile e koji se javlja na izlazu day -
brzine moze da se predstavi pomocu izraza:
e=BIv (4.l-
gde su:
B - jacina magnetnog polja permanentnog magneta,
1- duzina namotaja i
v - relativna brzina davaca.
Rezonantna ucestanost ovih davaca je :::::8Hz. Odziv ovih davaca
rezonantnim ucestanostima je prigusen fluidom koji se nalazi unutar kucis
Frekventni opseg je od 8Hz do 1500Hz (slika 4.19.b). Masa davaca brzine je
dosta velika u poredenju sa ostalim davacima vibracija, sto ih cini skorc
neupotrebljivim na malim uredajima. Osetljivi su na okolna elektromagnetna
polja, tako da su u snirnljenom signalu uvek prisutne smetnje koje poticu
elektricne mreze (50Hz).
Osnovne karakteristike davaca brzine date su u tabeli 4.4.
Tabela 4.4
Dinamicki opseg: 1000:1
Frekventni opseg: 10Hz-1kHz
Prednosti: Nedostaci:
samonapajanje 1 velike dimenzije i ukupna masa,
niska izlazna impedansa. pokretni delovi skloni habanju,
osetljivost na orijentaciju,
osetljivost na spoljasnje
magnetno polje i
visoka donja granicna ucesta-
nost (:::::1
OHz), s obzirom na to
da rade u nadrezonantnom po-
drucju.
44
V(mV) = f(F) V(mV) = f(F)
Qwq=X~ Qwq=X~
a) b)
Stika 4.20 Piezoelektricni efekat kod kristala izlozenog, a) pritisku i b) smicanju
izlaz a, g
(ka pojacavacu)
poklopac
kristal kvarca
navoj za 5 ::::;25000 f, Hz
a) pricvrscenje b)
45
PDU se sastoji od kristala kvarca (ili barijum-titanata, vestackog kv
koji je pricvrscen telom mase m i pritisnut lisnatom prednapregnutom oprug
(slika 4.21.a). Zbog velike krutosti kristala i celicne opruge, PDU koji se k
za snimanje oscilatomog ponasanja tehnickih sistema imaju vrlo v _,
sopstvenu ucestanost, tipicno oko 25000Hz. Odziv PDU je linearan u pr
trecini ovog opsega (slika 4.21.b), sto ujedno predstavlja i memi opseg dava.;
ovog tipa. Za razliku od davaca brzine, davaci ubrzanja se koriste u opsegu
se nalazi ispod rezonantne ucestanosti.
Osnovne karakteristike PDU-a date su u tabeli 4.5.
Tabela 4.5
Dinamicki opseg:
Frekventni opseg: zavisi od velicine: -:::::.0,2Hz- 25kHz
Prednosti: Nedostaci:
108:1 +----------'"""
piezoelektricni
davae
ubrzanja
davae davae
pomeranja brzine
1 .'
0,2 2 20 200 2k 20k ucestanost
Slika 4.22 Uporedni prikaz karakteristika davaca vibracija
46
-04.1 Frekventni opseg davaca ubrzanja
Davaci ubrzanja daju konstantan izlaz, pocev od vrlo niskih ucestanosti,
5Ve do gornje granice, nakon cega dolazi do povecanja izlaznog nivoa
kovanog pojavom rezonance davaca, Korisni frekventni opseg
zzoelektricnog davaca ubrzanja iznosi maksimalno 0,3 Is'
kao sto je to
-;AaZanona slici 4.23, gde je Is sopstvena ucestanost oscilovanja davaca.
a,g
~izlaz
tu1az
{"
i1 {"
is ucestanost
Slika 4.23 Korisni frekventni opseg davaca ubrzanja
13 42 180 j, kHz
Slika 4.24 Uticaj velicine PDU-a na frekventni opseg i osetljivost
47
dvostrano
~ 30
'"O~ 20
o
.2: 10
~
O~-------------------------
ucestan :-
~ 30
'"O~ 20
o
.2: 10
~
OJ---------~----~------~
ucestanost
48
~
ektricna zastita
tiv petlje uzemljenja
t::Q 20
liskunski "O~ 10
izolator ~
'a 0 -t----------
izolacioni
zavrtanj
lk 2k 5k 10k 20k 30k 50kHz
_Iehanicka zastita ucestanost
od jakih udara
r~L-----:::sz
C'I" 1k 2k 5k 10k 20k 30k 50kHz
ucestanost
Slika 4.27 Izolaciono postavljanje davaca ubrzanja
osa
maksimalne
osetljivosti
49
Prilikom merenja potrebno je da se osa postavljanja davaca pokl
osom duz koje zelimo da merimo oscilatorno ponasanje. Prikaz karakteri
osa jednog davaca ubrzanja dat je na slici 4.28.
Cesto se na davacu ubrzanja bocno nalazi obelezena tacka
crvene boje) koja pokazuje kojaje osa minimalne poprecne osetljivosti.
hrapava
povrsina
50
PRIMER:
Izbor mernih mesta i merni pravci na pumpi za pitku vodu.
. .
51
Slika 4.32 Postupak merenja vibracija
-. 01 pC
,
ms
-2
m = 0,65g
10 pC
~ M>7g
-2
ms
~ m=54g ~ M>600g
1000 pC
ms-2
m=470g ~ M>5kg
52
.7.4.6 Ostecenja davaca ubrzanja i uticaj okruzenja na tacnost
merenja
Prilikom rada sa davacima ubrzanja potrebno je njima pazljivo rukovati.
~darac davaca ubrzanja u tvrdu podlogu ili celicno kuciste masine generise
.xlarni nivo vibracija u visini od nekoliko hiljada g, sto moze da dovede do
jnog ostecenja davaca ili do promene njegove frekventne karakteristike, kao
je to prikazano na slici 4.34.
2 5 100 2 5 1k 2 5 10k 20 50
ucestanost, Hz
Slika 4.34 Frekventne karakteristike davaca ubrzanja nastala usled ostecenja
vlaznost
buka radijacija
53
4.7.4.7 Konstruktivna resenja davaca ubrzanja
Izgled savremenog industrijskog davaca ubrzanja opste nam
magnetnim nosacem i pripadajucim kablom prikazan je na slici 4.36.
tea
109
za visoke
udarni
3l6~
ms-2
amax = 1OOOkm . S-2 a mm. =201O-6ms-2
54
Kalibracija
Kalibraeija je proees odredivanja osetljivosti davaca ubrzanja, odn.
_ etnog memog lanea za merenje vibraeija. Proees kalibraeije se, po pravilu,
~"_~~' pre pocetka svakog eiklusa merenja ili povremeno, po potrebi. Pored
- libraeija se sprovodi i radi testiranja davaca ubrzanja u eilju utvrdivanja
~__ ialnog ostecenja.
ekad je potrebno izvrsiti kalibraeiju opreme za merenje vibraeija u
-:enim laboratorijama jer to predstavlja i zakonsku obavezu.
Postoje dva tipa kalibraeije davaca vibraeija (slika 4.38):
kalibracija na lieu mesta pomocu rucnog prenosnog kalibratora
(ekseitera); ovim postupkom je moguce proveriti osetljivost davaca,
odn. mernog lanea za merenje vibraeija, kao i izvrsiti proveru
kompletnog memog sistema;
kalibracija u laboratoriji, kada se vrsi odredivanje tacne osetljivosti i
provera frekventnog opsega davaca ubrzanja.
multi-
davac analizator
vibraeija
f = 159,2Hz
davac
pojacavac
= 100 rad vibraeija
(i) snage
s
a = 10ms-2
4294
kalibraeioni ekseiter sa eksterno
rucni
ili interno ugradenim
kalibrator
a) kalibraeionim akeelerometrom b)
Slika 4.38 Tipovi kalibraeije,
a) na lieu mesta i
b) u laboratoriji
55
4.8 Instrumenti za merenje vibracija
Dinamicki opseg nivoa vibracija koje se srecu u realnom zivo
izuzetno sirok i iznosi cak 1012: 1, odn. 240dB. Sa druge strane, e-
8
napomenuto da je dinamicki opseg savremenih davaca ubrzanja 10 : L
160dB (slika 4.39). Ove cinjenice navode na zakljucak da nije moguce kori
jedan merni instrument za merenje vibracija svih potencijalnih izvora vibraci;
-2
ms dB
1 000000 240
0,001 60----------~~~~-
0,000001 -0-------
Slika 4.39 Pregled nivoa vibracija
t-n--------~--~~~--~
~--~ ~====~
ern frekventni
ern
ern 1-+-, ~~~~
prikaz
!
ctsJ ! osrednjavanje
filtar/! (detektovanje
davac pojacavac izlaz
filtri ! zeljenog parametra)
Slika 4.4 Merni lanac za merenje vibracija
56
,
vaki instrument za merenje vibracija sadrzi u sebi memi lanac (slika
_Ierni lanac za merenje vibracija zapocinje davacem vibracija (u
=:aD. broju slucajeva to je davac ubrzanja) koji vibracije pretvara u
~ signal. Signal se sa davaca vibracija pojacava i po potrebi filtrira.
~ toga sledi osrednjavanje signala i dalje procesiranje u cilju dobijanja
g parametra vibracija (RMS vrednost, maksimalna vrednost, spektri i sl.).
Danas se na svetskom trzistu moze naci veliki izbor komercijalnih
~_-'.LJ.enata za merenje vibracija. Najsire posmatrano, svi ovi instrumenti mogu
-~ podele u dye velike grupe. To su:
Instrumenti za merenje vibracija. Instrumenti ovog tipa su uglavnom
laki i prenosni, jednostavni za upotrebu. Pruzaju mogucnost merenja
osnovnih parametara vibracija kao sto su: pomeranje, brzina i ubrzanje,
odn. njihove RMS, maksimalne vrednosti, kurtosis, crest faktor i sl.
Neki od njih imaju i mogucnost povezivanja sa racunarom u cilju
formiranja baze podataka rezultata merenja. Pored vibracija, neki od
instrurnenata mogu da mere i druge fizicke velicine, kao sto su
temperatura i broj obrtaja.
Osnovni nedostatak ovih instrumenata je taj sto ne pruzaju mogucnost
analize rezultata merenja vibracija u cilju utvrdivanja uzroka
oscilatomog ponasanja masina. Izgled nekih od instrumenata koji
pripadaju ovoj grupi dat j e na slici 4.41.
57
[mmJ V8'tIc.aI
~.~
-,.
~ 11
_04 . .0.15
.{I.le
_*0.15/100
.{I.37
~a lj 0.41 Lll
.::..~oi!..u.a
Leoncf;fl!.;!1
.~4!'\
58
MilrroVibe
DLI Watchman DCXTM
JLSE Brfiel&Kjrer SKF, Monarch
DLI Engineering Corp.
Instrument
Slika 4.43 Sistemi za merenje i analizu vibracija koji se baziraju na
prenosnim racunarima
Tabela 4.6
Prednosti: Nedostaci:
u sistem je vec ukljucen racu- veci i tezi od specijalizovanih
nar, instrumenata,
brza promena svih parametara zahtevaju visokoobucenog
merenja, operatera i
bolji vizuelni prikaz, relativno mali broj razvijenih
mogucnost prilagodavanja sistema.
specificnim potrebama kori-
snika i mogucnost stalne na-
dogradnje i
jednostavnije koriscenje 1 Je-
dnostavniji rad.
59
4.9 Dozvoljeni nivoi vibracija
Znacajno pitanje kod analize rezultata merenja nivoa vibracija je: koliki
nivo vibracija je dozvoljen? Za odgovor na ovo pitanje vazno je znati da cilj
nije da se odredi koliki nivo vibracija neki tehnicki sistem moze da izdrzi pre
nego sto otkaze, vec da se odredi nivo vibracija koji moze biti dozvoljen pre
preduzimanja aktivnosti odrzavanja.
Postoji veliki broj kriterijuma na osnovu kojih se utvrdeno stanje
tehnickog sistema moze okarakterisati kao dobro ili lose, a takvi kriterijumi su:
preporuke proizvodaca ispitivanih tehnickih sistema,
dijagrami preporuceni od strane proizvodaca instrumenata za
vibrodijagnostiku,
iskustva stecena prilikom ispitivanja slicnih tehnickih sistema i
standardi u oblasti merenja i analize vibracija.
Prilikom utvrdivanja dozvoljenih nivoa vibracija, treba prethodno
razmotriti i cinioce kao sto su:
bezbednost,
troskovi us led prekida proizvodnje i
vaznost rada tehnickog sistema za profit preduzeca.
Praksa zahteva pragmaticne kriterijume za ocenu kriticnosti izmerenih
nivoa vibracija koji omogucavaju laku primenljivost, sa dovoljnom tacnoscu
koja je potvrdena iskustvom. Na taj nacin doneti su standardi koji uopstavanjem,
na osnovu velikog broja sprovedenih ispitivanja, integrisu akumulirano
prakticno iskustvo i merodavni su za ocenu stanja pojedinih tehnickih sistema sa
aspekta vibracija.
60
.1 Standard ISO 2372
ajsire primenjivan standard za ocenu stanja tehnickih sistema sa
_ ...
~ vibracija je ISO 2372 (slika 4.44).
45
28 --
18
11,2
7,1 --
:::
'B 45,
;:;.
--
dopusteno
=-~ 2,8 -- B
dopusteno
:> 1,8 B
dopusteno
~ 1,12
B
0,71 A
A dobro
0,45 - A dobro
A dobro
0,28 - dobro
61
Standard ISO 2372 je identican sa engleskim standardom BS 4672,
nemackim standardom VDI 2056.
Prema ovom standardu, prvo je potrebno posmatrani tehnicki si
svrstati u odgovarajucu klasu (I, II, III ili IV), a zatim na osnovu izmerenih ni
vibracija izvrsiti ocenu stanja. Stanje moze biti ocenjeno kao:
dobra (A),
dopusteno (B),
jos uvek dopusteno (C) i
nedozvoljeno (D).
Prikaz dela standarda ISO 2372 koji se odnosi na ocenu stanja tehnic
sistema na osnovu izmerenog nivoa vibracija dat je na slici 4.44.
PRIMER:
Ocena vibromehanickog stanja pumpnog postrojenja prema standar
ISO 2372.
Izgled pumpnog postrojenja sa rasporedom memih mesta i mernun
pravcima datje na slici 4.45.
62
Izmerene efektivne vrednosti brzine vibracija, kao i ocena stanja
ISO 2372, date su u tabeli 4.7. Ukupna ocena stanja utvrdena je na
memog mesta sa najvisim nivoom vibracija (metod najslabije karike
cu), Na osnovu snage pogonskog elektromotora P = 55kW pumpno
jenje je svrstano u klasu II.
Ia 4.7
Brzina
~O VRSTA MERNI OCENA STANJA
Veff
TO LEZAJA PRAVAC PREMA ISO 2372
(mm/s)
VER 0,752
_11 kotrljajuci HOR 1,017 DOBRO (A)
AKS 0,844
VER 1,245
_12 kotrljajuci HOR 1,576 DOPUSTENO (B)
AKS 0,952
VER 3,140
JOSUVEK
_13 kotrljajuci HOR 2,506
DOPUSTENO (C)
AKS 1,185
VER 1,787
_ 14 kotrljajuci HOR 2,543 DOPUSTENO (B)
AKS 1,281
Ii PSTA OCENA STANJA SA ASPEKTA VIBRACIJA:
I. S UVEK DOPUSTENO (C)
63
ISO 10816 - 3: Industrijske masine snage vece od 15kW i broja
od 120 min-1 do 15000 min',
ISO 10816 - 4: Gasne turbine izuzev avionskih motora,
ISO 10816 - 5: Masine za generisanje hidraulicne energije i p
postrojenja i
ISO 10816 - 6: Masine sa naizmenicnim kretanjem snage
100kW.
Standard ISO 10816 definise dva kriterijuma za ocenu stanja te -r-
sistema:
Kriterijum I: poredenje sa kriterijumom prihvatljivosti koji zav
klase, tipa, snage i broja obrtaja masine i
Kriterijum II: omogucava ocenu promene nivoa vibracija u odn _
prethodno definisanu referentnu vrednost. Znacajno povecanj ~
smanjenje nivoa vibracija moze da bude indikacija predstojeceg o;....
tehnickog sistema. Prilikom primene ovog kriterijuma za
kriticnosti vibracija merenja se moraju vrsiti na istom mestu i u is
pravcu, pri priblizno istim radnim uslovima.
1----11,8---
1----10,0---
64
Prikaz standarda ISO 10816-2 koji se odnosi na ocenu stanja velikih
gasnih turbina i generatora snage vece od 50MW dat je na slici 4.46.
Ocena stanja najveceg broja tehnickih sistema vrsi se prema standardu
ISO 10816-3 (slika 4.47) koji tretira industrijske masine snage vece od 15kWu
opsegu broja obrtaja od 120 do 15000 min -1 .
....<II
OJ
.c
..
<II
veff .;;:
mm/s ~
S
11 ~
----oj 7,1
----!----+------1 4,5
, 1'1-;"
:+----+------1---h~.,.".,..:c1 3,5 S
~---~--~---~~~4 2,8 g~
\0 ...
~--~-==~-=~=&~~~---~~~~-~~~~~2,3
~~
N "
:r:;E
1,4 gg
00
0,712:",;,
...01
65
biti: opticki (IR, laserski i dr.) i elektromagnetni. Na slici 4.48.a prikazana je
pozicija optickog tahometra u odnosu na vratilo koje rotira, kao i princip rack-
Tahometar emituje svetlosni zrak koji se odbija od reflektijuce trake. Odbije
svetlosni zrak detektuje prijernni deo tahometra koji generise jedan impuls rz:
svaki prolazak reflektujuce trake.
Izgledjednog tahometra datje na slici 4.48.b.
reflektujuca
traka
tahometar
-----T-~
U(t)m~f
~ ~
Slika 4.48 Tahometar, a) pozicija u odnosu na vratilo i b) IR tahometar
MM0024 firme Brtiel&Kja::r
66
5
Identifikacij a otkaza
preko merenja i analize vibracija
Zahtevi za visokom pouzdanoscu rotacionih masina su svakim danom
= veci, pa su u ovoj oblasti prisutna stalna poboljsanja. Sa primenom
:-menih materijala, rotacione masine su pocele da rade na sve vecem broju
~a, dok rotori na tim masinama postaju sve laksi. Od njih se ocekuje da rade
otkaza u sve duzem vremenskom periodu. Prethodno navedene cinjenice
e na zakljucak da identifikacija i lociranje predstojeceg otkaza postaju
obilazan element u cilju postizanja visoke pouzdanosti.
Tehnicki sisterni na svoj nacin "govore" u kakvom su radnom stanju.
srinsko je pitanje: da li smo u mogucnosti da ih "razumemo '~?U tome nam
_ ..n"'vn' merenje i analiza vibracija.
Ovo poglavlje daje osnovna saznanja neophodna za identifikaciju otkaza
merenja i analize vibracija kako bi odgovor na prethodno pitanje bio
-0
zitivan .
67
5
,Il5 4
,Il4 3
~~ 1 2
1
2 3 4 5
reduktor
ucestanost datum
frekventni dijagram ukupni nivo
Slika 5.1 Znacaj frekventne analize
~---------------------
pojacavac davae
ubrzanja
<J 1-------'----------...... /
I
I I
" """"" I
68
Bilo koja karakteristicna amplituda i ucestanost ne mogu se prome-
niti bez razloga. Svaka promena navedenih vellcina ukazuje na pro-
menu dinamickog ponasanja tehnickog sistema. Bilo kakva prome-
na dinamickog ponasanja ukazuje na promenu stanja tehnickog
sistema.
kavitacija
ostecenje elektromotora
69
Tipican primer tehnickog sistema koji se sastoji od elektromotora
radij alne pumpe dat j e na slici 5.3. N a slici su prikazani i neki od karakteristicnia
otkaza koji se mogu identifikovati merenjem i analizom vibracija posmatranog
tehnickog sistema.
U daljem tekstu bice opisana metodologija koja se koristi prilikom
analize vibracija u cilju identifikacije nekih od gorepomenutih otkaza.
PRIMER:
Broj obrtaja elektromotora je: n = 2970min-1 Osnovna pobudna
70
: - Identifikacija pojedinih uzroenika otkaza
: -.1 Debalans
Najuobicajeniji i dominantan uzrok povisenog nivoa vibracija kod
racionih masina je maseni debalans. Debalans nastaje kada se glavna osa
ercije rotora ne poklapa sa geometrijskom osom rotacije.
Postoji vise razloga koji mogu uzrokovati debalans rotora. Najcesci
zzlozi su:
ekscentricnost rotora,
nehomogenosti livenih delova (vazdusni mehurovi, porozni delovi i sl.),
dodavanje klinova i izrada klinastih zlebova,
greske nastale prilikom proizvodnje rotora,
neravnomema korozija i habanje,
talozenje naslaga (prljavstina, krecnjak i sl.) i dr.
Osnovne karakteristike oscilatomog ponasanja rotora na osnovu kojih se
oze identifikovati debalans su:
dominatan pik na ucestanosti obrtanja rotora (Ix) najcesce u radijalnom
pravcu,
stabilna izmerena vrednost faznog ugla,
fazni ugao koji se direktno menja sa promenom ugla (pravca) merenja.
Postoje tri osnovna tipa debalansa (slika 5.4):
staticki debalans,
debalans izazvan spregom neuravnotezenosti i
dinamicki (kombinovani) debalans.
F2
11\1=1~1
F = mrro 2
osa
osa
rotacije
/' rotacije
osa
osa inercije
inercije
a) b) c)
Slika 5.4 Tipovi debalansa rotora, a) staticki, b) spreg neuravnotezenosti i
c) dinamicki
71
,-----~,
l x radijalno
ucestanost
Slika 5.5 Staticki debalans i odgovarajuci oblik frekventnog dijagrama signala
vibracija
(~ I
I
(D ~
. l x radijalno (aksijalno)
-~--
'-
------------------- --- ~-
'- I
I
I
all/ ucestanost
Slika 5.6 Debalans izazvan spregom neuravnotezenosti i odgovarajuci oblik
frekventnog dijagrama
72
pikovi na l x su najcesce najdominantniji i
takode, mogu se javiti pikovi na ucestanosti obrtanja (Ix) i u aksijalnom
pravcu.
Korekcija ovog tipa debalansa zahteva dye korekcijske mase u dye ravni
- faznom razlikom od 180.
Dinamicki debalans je slozeni oblik debalansa i moze se razloziti na
ir statickog debalansa i debalansa izazvanog spregom neuravnotezenosti. Kod
. amickog debalansa geometrijska osa rotacije se mimoilazi sa glavnom osom
ercije (slika 5.4.c). Teziste rotora Cg se nalazi na rastojanju e od ose rotacije.
Dinamicki debalans je slucaj debalansa koji se najcesce srece u praksi.
Poseban slucaj debalansa rotora je debalans rotora na prepustu.
novne odrednice oscilatornog ponasanja rotora na prepustu usled debalansa
slika 5.7) su:
dominantni pikovi na ucestanosti obrtanja (Ix) i u radijalnom i u
aksijalnom pravcu,
pikovi l x u aksijalnom pravcu su u fazi ili vrlo bliski,
nestabilno ocitavanje vrednosti pikova u radijalnom pravcu i
cesta pojava ziroskopskog efekta.
Ziroskopski efekat predstavlja suprotstavljanje rotora promeni ravni
tacije. Sa druge strane, kombinacija zbira statickog i dinamickog ugiba vratila
-- prepustu i sprega neuravnotezenosti teze da nagnu ravan rotacije rotora.
~
ell
"0
. l x radijalno i aksijalno
I
ucestanost
RIMER:
Kao primer oscilatornog ponasanja rotora sa debalansom posluzice
entilator rashladnog tornja. Rotor ventilatora cine celicna noseca ploca i
73
-----------------------------"""""-
om
~
0.0196722
0.015
~ 0.01
0.005
A A L
0
20 40 60 80 100
Hz
74
~ 0.0026'373'3
~ J
20
1\ 1\
40 60
_A \
80
\
100
Hz
Ix aksijalno
2x
~~~~~~~~~~~~~~/ ucestanost
Stika 5.11 Rotor sa iskrivljenim vratilom i tipicno oscilatomo ponasanje
PRIMER:
Naredni primer ilustruje oscilatomo ponasanje rotora sa iskrivljenim
'ratilom. Na slici 5.12 prikazan je frekventni dijagram snimljen na
elektromotoru koji se koristi za pogon pumpe za vodu. Ovde je bitno naglasiti
75
da je merni pravac u kome je snimljen frekventni dijagram aksijalan. Broj
obrtaja elektromotora je n = 1487 min -\, sto znaci da osnovna pobudna
ucestanost (Ix) iznosi f ~24,8Hz . Uvidom u prikazani frekventni dijagram
uocavaju se najdorninantnija osnovna pobudna ucestanost lx, kao i manje
dominantan drugi harmonik (2x). Opisano dinamicko ponasanje nastalo je kao
posledica zakrivljenosti vratila rotora elektromotora.
0.000
Harmonic Values
Domain Range %ofFund .
fund 24.7927 0.0059613
o.oos 2nd 49.5914 0.000725704 122
3,d
4th
5th
74.3895
99
123.943
0.000112935
4.64687E-5
7.04379ES
1E
0.8
12
.
0.00 4
~ 0.00 3
0.00 2
0.00 1
(I.
s
0
50 100 150 " 200
Hz
5.5.3 Nesaosnost
Nesaosnost je, kao i debalans, uobicajen uzrok povisenog niV02
vibracija kod rotacionih masina. Nesaosnost nastaje kao posledica nepoklapanja
osa rotacije dva vratila (rotora) koja su medusobno spojena.
Postoje tri tipa nesaosnosti (slika 5.13):
kada su ose obrtanja paralalno pomerene - paralelna nesaosnost,
kada se ose obrtanja seku pod nekim uglom - ugaona nesaosnost i
kada se ose obrtanja mimoilaze - kombinacija ugaone i paralelne nasao-
snosti.
_cdJ-EL _d_-~
~ltii-,
~-~ ~~- ~~
a) b) c)
Slika 5.13 Tipovi nesaosnosti, a) paralelna, b) ugaona i c) kombinovana
76
-: -.3.1 Paralelna nesaosnost
Osnovne karakteristike oscilatomog ponasanja tehnickih sistema usled
stojanja paralelne nesaosnosti (slika 5.14) su:
pojava visokog nivoa vibracija u radija1nom pravcu,
izmerene vrednosti faznog ugla, merene sa suprotnih strana spojnice,
razlikuju se za 180,
ucestanost 2x je cesto dominantnija od lx i
tip spojnice moze da utice na oblik frekventnog dijagrama.
~ 1x 2x radij alno
.B
I 3x
ucestanost
lika 5.14 Paralelna nesaosnost i odgovarajuci oblik frekventnog dijagrama
2x aksii
sija 1no
Ix
3x
/, ucestanost
Slika 5.15 Ugaona nesaosnost i tipican frekventni odziv
77
PRIMER:
Merenjem nivoa vibracija na pumpi za vodu, na mestu ulezistenja
radnog kola pumpe do spojnice (slika 5.16), utvrden je povisen nivo vibracija.
0.00 2 -
FLOd
Domain
Harmonic Values
49.4449
Range
0.00134045
% of Fund .
0.0015
2m
Jrd
4th
99.0655
148.581
197.923
0.00183907
0Jm466045
0.ooJ182839
1372
34.8
13.6
.
0.00J5
I
I~ A~ 50
""" ~ I~
100
H,
yv ~
150
h.
.A~''\rJ
200
78
Pogonska snaga e1ektromotora je P = 75kW, broj obrtaja pogo tog
= rtromotora i pumpe je n = 2960min-1, sto znaci da osnovna pobudna
. tanost (Ix) iznosi I= 49,4Hz .
Na slici 5.17 prikazan je snim1jeni frekventni dijagram brzine vibracija.
erni pravac u kome je snim1jen frekventni dijagram je aksijalan.
Uvidom u prikazani frekventni dijagram uocavaju se lx, 2x i 3x
ovne pobudne ucestanosti, pri cemu je 2x najdominantniji. Opisano
micko ponasanje je nastalo kao pos1edica nesaosnosti vratila
_ ~ ctromotora i vrati1a pumpe. Kako je frekventni dijagram snirnljen u
zsijalnom pravcu, opisano dinamicko ponasanje nastalo je kao pos1edica
one nesaosnosti.
2x
lx aksijalno
, I
I
-----~~~~~-------
I
3x
,
I
lezaj ucestanost
79
Nepravilno postavljen lezaj uzrokovace visok nivo vibracija u
aksijalnom pravcu. Razlika izmerenih faznih uglova gomje i donje meme tacke.
odn. leve i desne meme tacke, u aksijalnom pravcu, iznosice po 180.
Tipican frekventni dijagram sadrzi pikove na lx, 2x i 3x. Podesavanje
saosnosti ili balansiranje rotora sa zakosenim Iezajem nece dati poboljsanje.
Problem ce biti resen jedino pravilnom montazom lezaja.
povecan
zazor
2x radijalno
Ix
6x
4x
3x 5x 7x 8
x 9x lOx
ucestanost
Slika 5.19 Gubitak mehanicke veze izmedu vratila i unutrasnjeg prstena lezaja i
odgovarajuci frekventni dijagram
80
Cesta je pojava podharmonika (l/2x ili 1/3x), kao i niza Ii~lffi~r:::-..:-::r;::ir.1:;:k!
.. 5x, 2,5x ivisi).
Rotor tehnickog sistema sa svakim novim pustanjem, usled - 2.
zazora, zauzima novi polozaj, tako da je ocitavanje faznog ug1a nestabilno.
2x radija1no
Ix
3x 4x
ucestanost
Slika 5.20 Nedovo1jna zategnutost zavrtnjeva za stezanje kucista lezaja i
odgovarajuci oblik frekventnog dijagrama
Ix radij alno
ucestanost
.rneko"
oslanjanje
Slika 5.21 Gubitak veze izmedu posto1ja tehnickog sistema i fundamenta i
karakteristican frekventni dijagram
81
Osnovne karakteristike vibromehanickog ponasanja tehnickih sistema
og kao posledica gubitka mehanicke veze izmedu postolja rotacione
ine i fundamenta (slika 5.21) su:
dominantni pikovi l x u radijalnom pravcu,
razlika faznih uglova u vertikalnom pravcu (izmedu postolja rotacione
masine i fundamenta) koja tezi uglu od 180.
PRIMER:
Merenjem nivoa vibracija na ventilatorskom mlinu za ugalj (slika
5.22), na mestima ulezistenja radnog kola mlina, izmereni su visoki
nivoi vibracija.
O.002I-+--H---lI----I----I----I-------H~: ~:~:~
~::~~ ~~:~
19th 157.916 0.000132821 6.9
200l 166.196 3.92288E-S 2D
21th 174.573 9.98105E-5 52
22I:h 182.868 0.1)))116948 6.1
23th 191.145 6.37015E-S 3.3
o.cmr-it--tt-j!l-__ --;r--i---t_j---r-t_j---:-- __ tL24=th...L:.:199::::.4::02~O.oo:J='08':7~55~5.7~~'\--
82
Pogonska snag a elektromotora je P=I100kW, broj obrtaja
1
= 498min- , sto znaci da osnovna pobudna ucestanost (Ix) iznosi
- :::::8,3Hz.
Frekventni dijagram signala vibracija izmeren na mestu ulezistenja
og kola ventilatora prikazan je na slici 5.23. Na dijagramu se jasno istice
snovna pobudna ucestanost (Ix), kao i visi harmonici (cak i do dvadesetog),
__. cemu je drugi harmonik (2x) najdorninantniji. Opisano dinamicko
- nasanje moze da nastane usled gubitka mehanicke veze unutar rotacione
vine. Gubitak veze moze predstavljati povecan zazor izmedu lezaja i vratila
lezaja i kucista lezaja, zatim izmedu radnog kola i klina ili klina i vratila.
~!
-::; rezonantna ro
~ 2x oblast
-0
-:::
Ix .B
-~ }
radijalno
~ 4x ro
ll vreme
ucestanost
~ ~
Slika 5.24 Signal vibracija u slucaju kontakta rotora i statora, a) frekventni
dijagram i b) oblik signala u vremenskom do menu
83
povremeni gubitak podmazivanja i
"suvo" vrtlozenje.
3x
radijalno
2x
Ix 4x
5x 6x
ucestanost
Slika 5.25 Tipican frekventni dijagram usled povecanog zazora kliznog lezaja
PRIMER:
Na slici 5.26 prikazan je frekventni dijagram brzine vibracija, snimljen na
radijalnom kliznom lezaju turboagregata. Merni pravac u kome je snimljen
frekventni dijagram je horizontalan.
0.004,--------.---------,--------,------------,
0.0031--------+-------+------+---------1
Harmonic Values
~ O'O02!-------++-....,-;c:Do-::-:cmaic"-o ""R=:'OO''::-'' =--:%c:::O(::::-,,:c:Odr..I-----+----------1
Fundi
2nd
I 49.986S
99.9795
0.00146124
0.00103591 70.9
~
O.()()(i--------+-------+-------ilt---------i
84
Merenje nivoa vibracija je sprovedeno pri elektricnom opterecenju
agregata P = I95MW i broju obrtaja n = 3000min-1, sto znaci da
ovna pobudna ucestanost (Ix) iznosi f = 50Hz.
Na dijagramu se jasno uocavaju osnovna pobudna ucestanost (Ix), kao i
zi i treci harmonik, pri cemu je treci harmonik (3x) najdominantniji.
~isano dinamicko ponasanje je uzrokovano povecanjem zazora u ovom
.Liznom lezaju.
osa lezaja ro
"0
osa vratila . (0,42-0,48)x
radijalno
l Ix
85
5.5.7.4 "Suvo" vrtlozenje
Nedovoljna kolicina ili neodgovarajuci kvalitet ulja mogu uzrokovati
povisen nivo vibracija na kliznom lezaju. S obzirom na to da se ne formira uljni
film odgovarajuce nosivosti, moze doci do kontakta izmedu vratila i lezaja. Pri
tome se generisu vibracije u visem frekventnom opsegu, bez prisustva
harmonika.
86
ice se povecanje intenziteta amplitude vibracija na odgovarajucoj
eristicnoj ucestanosti vibracija.
Svi kotrljajni lezajevi imaju karakteristicne ucestanosti vibracija koje su
:.instvene i cije amplitude predstavljaju indikator njihovog stanja. Te
tanosti su (slika 5.28):
karakteristicna ucestanost kaveza t,,
karakteristicna ucestanost unutrasnje staze kotrljanja ius,
karakteristicna ucestanost spoljasnje staze kotrljanja L.
karakteristicna ucestanost kotrljajnih elemenata ike'
ius ~s
, ()
~/
! /
I
/
,
I
/ ,
I
/
-t----
,
---T---
-, ,
\ ,I
", I,
87
Karakteristicne ucestanosti vibracija kotrljajnih lezajeva definisane su
geometrijskim odnosima i kinematskim parametrima kretanja elemenata lezaja,
pa se, prema tome, mogu analiticki odrediti. Na slici 5.29 prikazane su velicine
koje ce se koristiti za odredivanje karakteristicnih ucestanosti kotrljajnih
lezajeva.
U nastavku su dati izrazi za izracunavanje karaktersiticnih ucestanosti
kotrljajnog lezaja za slucaj rotacije unutrasnjeg prstena, pri nepokretnom
spoljasnjem prstenu, sto je i najcesci slucaj u praksi.
Karakterlsticna ucestanost kaveza Ik racuna se pomocu izraza:
(5.1)
D~ Du +Ds (5.2)
2
gde su D; i D, unutrasnji, odn. spoljasnji precnik lezaja.
Karakteristicna ucestanost unutrasnje staze kotrljanja Ius
predstavlja ucestanost prelaska kotrljajnog elementa preko jedne tacke na
unutrasnjoj stazi kotrljanja i moze se izracunati pomocu izraza:
t; = ~ (1 - J. I
~ cos () (5.4)
(5.5)
88
- jenim frekventnim dijagrarnima vibracija. Najcesci razlozi za pomenuta
tupanja su sledeci:
odstupanje deklarisanog od stvamog broja obrtaja tehnickog sistema
(npr., deklarisani broj obrtaja pogonskog elektromotora je
nd = 1485min-l, a stvami ns = 1470min-I);
proizvodaci kotrljajnih lezajeva zadrzavaju pravo na promene
geometrijskih karakteristika kotrljajnih lezajeva, kao sto su precnici
staza kotrljanja i kotrljajnih elemenata, pa cak i broja kotrljajnih
elemenata;
znacajno aksijalno opterecenje kome je izlozen lezaj moze da uzrokuje
promenu, odnosno smanjenje putanje kotrljajnih elemenata;
prisutno habanje elemenata lezaja utice na promenu, odnosno povecanje
putanje kotrljajnih elemenata;
ukoliko kotrljajni lezajevi rade u uslovima velikih brzina i malih
opterecenja, odstupanja mogu nastati kao posledica klizanja u zoni
kontakta elemenata lezaja.
U slucaju da tip i dimenzije lezaja nisu poznati, za izracunavanje
rakteristicnih ucestanosti lezaja mogu se koristiti sledece jednostavne formule:
I, ~0,4 I
J; ~0,4 . I .N (5.6)
Ius ~ 0,6 . I . N
Statisticki posmatrano, najveci broj kotrljajnih lezajeva ima izmedu 7 i
15 kotrljajnih elemenata, dok veliki broj njih ima od 9 do 11 kotrljajnih
elemenata. Ako broj kotrljajnih elemenata nije poznat, za izracunavanje
arakteristicnih ucestanosti pomocu izraza (5.6) moze se uzeti da j e N = 10 .
PRIMER:
U cilju verifikovanja prethodnog izlaganja na slici 5.30 prikazan je
frekventni dijagram brzine vibracija dvorednog bacvastog kotrljajnog lezaja
SKF 22324. Broj obrtaja vratila na kome se nalazi Iezaj iznosi n = 985 min -I ,
tako da osnovna pobudna ucestanost (lx) iznosi I ~ 16,4Hz .
Za lezaj SKF 22324 mogu se naci sledeci podaci neophodni za
racunanje karakteristicnih ucestanosti:
- unutrasnji precnik: Du = 120mm
- spoljasnji precnik: D, = 260mm
- precnik kotrljajnog elementa: d = 35mm
- broj kotrljajnih elemenata (ujednom redu): N = 15
- ugao dodira: () = 13 a .
89
Srednji precnik lezaja D moze da se izracuna pomocu izraza (5.2):
D = 120 + 260 = 190mm
2
tako da karakteristicna ucestanost spoljasnje staze kotrljanja Iss' prema (5.4),
IznOSI:
t; =-15 (35
l--cosI3 ) 16,4~10IHz
2 190
0.001
Harmonic Values
Domain Range %o1Fund .10.
0.000 4
0.000 2
0'"
~, .u. ~"Jl n A ,~. II
100 200 300 400 SOD
Hz
90
(r-\
\y)
I
A=f(V)
v
I
f\ f\flr. ..
11\\\)} lr~
Slika 5.31 Princip generisanja udamih impulsa
T
1
1
T
Slika 5.32 Uticaj kolicine maziva u zoni kontakta na osnovnu vrednost udamih
impulsa dBc
91
Prisutna ostecenja na kontaktnim povrsmama elemenata lezaja
prouzrokuju pojavu intenzivnih udamih impulsa u nejednakim vremenskim
intervalima (slika 5.33), us led cega se povecava maksimalna vrednost udamih
impulsa dBM. Prema tome, stanje lezaja, u sustini, definise velicina dBM.
- ------------dBM
,hT;htrl-:-t-.- dBc
100 dBsv
90
80
70
60
35
50
------dBM
40 20
- - -dBc
30 dB r 0
20 *",,1--_..:::....11"-
10
o
-10
-20
92
Za merenje intenziteta udamih impulsa najcesce se koristi rucni prenosni
_ Skala na instrumentu ima zeleno, zuto i crveno polje, odn. obelezena
koja ukazuju, zavisno od izmerenog nivoa udamog impulsa, da li se
:ut:=-':::~--a
lazi u stanju (slika 5.35):
dobre radne sposobnosti (0 - 20dB) - zeleno polje,
smanjene radne sposobnosti (21 - 34dB) - zuto polje ili
lose radne sposobnosti (>60dB) - crveno polje.
dBN
60
losa radna
sposobnost
40
smanjena radna
sposobnost
20
dobraradna radni vek
sposobnost lezaja
0
1 2 3
dB - ------dBM
M -tltt+I-IttH-tftt-IMlt+ dBc
~~~~mJ~dBc dBc
Slika 5.35 Rezultati dijagnostike stanja kotrljajnih lezajeva SPM metodom
93
Prilikom primene metode udamog impulsa posebnu paznju treba
posvetiti pravilnom izboru memog mesta (slika 5.36). Udami talas koji se
generise us led sudara kontaktnih povrsina elemenata lezaja mora doci do
izabranog memog mesta sa dovoljnim intenzitetom. Da bi se to postiglo,
merenje treba vrsiti na strani lezaja sa jednim prelaznim materijalom. Pored
toga, memo mesto treba da bude sto je moguce blize lezaju i u zoni opterecenja
lezaja.
dBM
....
dBe
.. 1IlbIrtut:m:umt:riJ.l::rn:i.il:I::._
94
steceni, nedovoljno zategnuti Hi neupareni kaisevi
-=- eni, nedovoljno zategnuti ili neupareni kaisevi (kaisevi nejednake
'
ucestanost
=- su:
D, mm - precnik kaisnika na elektromotoru,
L, mm - duzina kaiseva i
n, min-I - broj obrtaja elektromotora.
PRIMER:
Na slici 5.38 prikazan je frekventni dijagram brzine vibracija snimljen
na ventilatoru svezeg vazduha. Memi pravac u kome je snimljen frekventni
dijagram je radijalan (horizontalan). Prenosenje snage sa pogonskog
elektromotora na radno kolo ventilatora vrsi se kaisnim prenosnikom. Broj
obrtaja elektromotora je n EM = 2970 min -I, a broj obrtaja radnog kola
1
ventilatora nRJ( = 2310min- Ucestanost oscilovanja kaisa izracunata na
osnovu izraza (5.7) iznosi:
= 7r. nEM = 314. 197 . 2970 = 1155Hz
J:K DEM
L
.
60 ' 2650 60 '
95
gde je precnik kaisnika na elektromotoru DEM = 197mm, a duzina kaiseva
L=2650mm.
0.003
_v eoee
Rong. %o1fU'ld ..
"""' ""
,'-'" 11 .7283 0.00194273
0.0025 t---
2nd
3r.
4th
23.5601
35.186
47.0391
0.00233188
0.00176634
0.00126051
120D
90.9
64E
.
0.002 385
0.0019102
!'---
~ O'(X)1 5
0.00 1
49.5
0.000701501
0.000 5
oJ~~ Vw ,~
vvvJ All. J\ ,V'. A
50 100 150 200
Hz
96
Pohabanost kanala kaisnika (slika 5.39.b) najcesce nastaje us led
gotrajne eksploatacije i uzrokuje pojavu nejednake sile zatezanja kaiseva, kao
iznacajno klizanje u zoni kontakta kaisnika i kaiseva. Usled pohabanosti kanala
iffiisnika generisu se vibracije na ucestanosti oscilovanja kaiseva.
a) b)
Stika 5.39 Oblici ostecenja kaisnika, a) gubitak dela kaisnika i
b) neostecen kaisnik i kaisnik sa pohabanim kanalom
Cd
'"0
lx
.-8 pogonski ili gonjeni
I aksijalno
ucestanost
Stika 5.40 Nepravilan medusobni polozaj kaisnika i odgovarajuci oblik
frekventnog dijagrama
97
5.5.9.4 Ekscentrienost kaisnika
Ekscentricnost kaisnika (slika 5.41) u odnosu na osu rotacije se
manifestuje kao debalans. Osnovna karakteristika oscilatomog ponasanja
tehnickih sistema usled ekscentricnosti kaisnika je dominantan pik na
ucestanosti obrtanja ekscentricnog kaisnika, Sprovodenjem postupka
balansiranja ekscentricnog kaisnika najcesce se ne postizu ocekivani rezultati, s
obzirom na to da dolazi do smanjenja nivoa vibracija u jednom, ali istovremeno i
do povecanja nivoa vibracija u drugom radijalnom memom pravcu.
Ix
ekscentrican
kaisnik radijalno
ucestanost
Slika 5.41 Ekscentricnost kaisnika i odgovarajuci oblik frekventnog dijagrama
Ix
gonjeni rezonanca kaisa
Ix
pogonski
radijalno
ucestanost
Slika 5.42 Rezonanca kaisa i odgovarajuci oblik frekventnog dijagrama
98
-.5.10 Otkazi zupcastih prenosnika
Osnovna karakteristika oscilatomog ponasanja zupcastih prenosnika je
java karakteristicne ucestanosti u frekventnim dijagramima koja se zove
cestanost sprezanja zubaca zupcanika. Ova karakteristicna ucestanost se
cuna kao proizvod broja zubaca zupcanika i ucestanosti obrtanja zupcanika,
Izraz pomocu kojeg se izracunava ucestanost sprezanja zubaca
zupcanika za zupcasti par z\ I Z2 glasi:
(5.8)
gde su:
z\, Z2 - brojevi zubaca pogonskog, odn. gonjenog zupcanika i
1;, 12 - ucestanost obrtanja pogonskog, odn. gonjenog zupcanika.
PRIMER:
Za zupcasti par koji se sastoji od pogonskog zupcanika sa brojem
zubaca z\ = 16 i brojem obrtaja n1 = 2800min- , odn. 1;::::: 46,67Hz i
1
ucestanost sprezanja
zubaca zupcanika
.~ / bocni opsezi
'a'
o
on
-
:><
ucestanost
Slika 5.43 Tipican oblik frekventnog dijagrama zupcastog prenosnika
99
je prikazan frekventni dijagram brzine vibracija snimljen
::!!::~~:nn prenosniku ventilatora rashladnog tomja. Memi pravac u kome
[en frekventni dijagram je radijalan. Zupcasti prenosnik se sastoji od
pogonskog zupcanika sa brojem zubaca Zl = 16 i brojem obrtaja
nl = l480min -I, odn. iJ ~ 25Hz i gonjenog zupcanika sa brojem zubaca
z2 53 i brojem obrtaja n2 = 450min-1 , odn. 12 ~ 7,5Hz. Karakteristicna
=
ucestanost sprezanja zubaca zupcanika izracunata pomocu izraza (5.8) iznosi
1Zl2 ~ 399Hz.
0.00 3
25
0.00274438
I ~ 0.00280493
0.0025
0.00 2
~ 0001 5
391.25
I 0.000851218
407.5
0.000846927
r--
0.001
~0.00:1942765
I~ 0.001159
'75
0.00J5 7.73618E-S
0
)ILw~ ~A/\.JL(L"
100
A
200
A
Hz
A ,A
300 400
ltA j
500
100
nepravilan medusobni polozaj.
Osnovne karakteristike oscilatomog ponasanja zupcastih prenosnika
ed ostecenja, odn. habanja, prsline ili loma dela zubaca zupcanika su:
pobudivanje neke od sopstvenih ucestanosti oscilovanja zupcanika,
vratila ili elemenata kucista reduktora,
povecanje amplitude bocnih opsega ucestanosti sprezanja zupcanika na
ucestanosti obrtanja ostecenog zupcanika i
dominantni pikovi na ucestanosti obrtanja pogonskog i/ili gonjenog
zupcanika,
Navedene karakteristike oscilatomog ponasanja usled ostecenja zubaca
. canika mogu da se jave istovremeno ili nezavisno jedna od druge, u
nosti od prisutnog tipa i intenziteta ostecenja.
Kao posledica ostecenja zupcanika, prilikom sprezanja zubaca, javljaju
udama opterecenja. Pojava udara uzrokuje pobudivanje sopstvenih
- stanosti oscilovanja nekog od elemenata zupcastog prenosnika, najcesce sa
~ opsezima na ucestanosti obrtanja ostecenog zupcanika (slika 5.44).
Pored toga, ostecenja zubaca zupcanika mogu da uzrokuju povecanje
litude bocnih opsega ucestanosti sprezanja zupcanika na ucestanosti obrtanja
'enog zupcanika. Amplituda na ucestanosti sprezanja zupcanika moze pri
e da ostane nepromenjena. To znaci da je povecanje amplitude bocnih
ega ucestanosti sprezanja zupcanika bolji indikator razvoja procesa ostecenja
Vanika od povecanja same amplitude na ucestanosti sprezanja zubaca
vanika.
Znacajna ostecenja zupcanika, kao sto je lorn vecih delova zubaca,
gu da uzrokuju debalans zupcanika, Osnovna karakteristika oscilatomog
asanja zupcastih prenosnika u tom slucaju su dominantni pikovi na
- tanosti obrtanja ostecenog zupcanika.
RIMER:
Na slici 5.45 prikazan je frekventni dijagram brzine vibracija snimljen
zupcastom prenosniku za pogon trakastog transportera. Zupcasti prenosnik
sadrzi zupcasti par koji se sastoji od pogonskog zupcanika sa brojem zubaca
':-1 =14 i brojem obrtaja n1 = 1486min-1 , odn. J; ~24,8Hz i gonjenog
zupcanika sa brojem zubaca Z2 = 26 i brojem obrtaja n2 = 800min-1, odn.
::! ~ 13,4Hz. Na osnovu ovih podataka prema izrazu (5.8) ucestanost
101
oblast sa centralnom ucestanoscu od ~ 457,5Hz, nastala najverovatnije kao
posledica pobudivanja neke od sopstvenih ucestanosti oscilovanja zupcanika,
vratila ili elemenata kucista reduktora. Opisano dinamicko ponasanje moze da
nastane kao posledica pohabanosti zubaca pogonskog zupcanika.
0.00 6
457.5
0.00564183
I
0.00 5
0.00 4
25
0.00335601
I 347.5
0.00275905
~ 0.00 3
~0.00120752
~09]T
0.00 2
0.00 1
IN \
0
Ih~~\ VW 0 V VI t! V Vv~
~
200 400 600 800 1000
Hz
102
2x ucestanost
sprezanja
/
1x ucestanost
sprezanja
/
ucestanost
Slika 5.46 Tipican oblik frekventnog dijagrama signala izazvan nepravilnim
polozajem zupcanika
PRIMER:
Naredni primer ilustruje oscilatomo ponasanje zupcastog prenosnika
nastalo usled nepravilnog medusobnog polozaja jednog od zupcastih parova
na reduktoru. Na slici 5.47 prikazan je frekventni dijagram snimljen na lezaju
zupcastog prenosnika za pogon trakastog transportera. Memi pravac u kome je
snimljen frekventni dijagram je radijalan. Zupcasti par cine zupcanici Zl = 15
(pogonski) i Z2 = 54, sa brojevima obrtaja nl = 800min -I (pogonski) i
n2 = 222 min -I, odn. I. ~13,3Hz i 12 ~ 3,7Hz. Karakteristicna ucestanost
sprezanja zubaca zupcanika prema (5.8) iznosi: Iz12 ~ 200Hz.
0.008
0.00 2
0
"JiLI Jlfi \, JG 200
1\ V
400 600
.~
800 1000
Hz
103
----------------
104
ekscentricnosti radnog kola u odnosu na spiralno kuciste.
radno kolo
.g
.B lx
I 2x
spiralno
kuCiste A A A
ucestanost
PRIMER:
Na slici 5.49 prikazan je frekventni dijagram brzine vibracija
visestepene centrifugalne pumpe snirnljen u horizontalnom pravcu. Svako
radno kolo ima osam lopatica (N = 8). Broj obrtaja radnog kola je
n = 1485min-1 , odn. osnovna pobudna ucestanost (Ix) iznosi
f RK = 24,75Hz .
0.D04
0.003
Harmonic Values
I ~OO2590371 F"""
2nd
:>d
DorTl8in
198.937
397:37
5975
Range
0,0004796
0.00142372
0,000560128
%otFuod
296.9
116.6
0.00 1
0
I~ irvv
200
~ IlpN~'\J
400 600
vfv~ ~
600
.Iv--/,.11
1000
Hz
105
Opisano dinamicko ponasanje moze da nastane kao posledica
nejednakog zazora izmedu radnih kola i spiralnog kucista pumpe.
radijalno
Ix
ucestanost
Slika 5.50 Frekventni dijagram u slucaju turbulentnog proticanja radnog fluida
PRIMER
0.0 1
10
0.00894541
0.00 8
0.00 6 I--
Fund
Harmonic
Domain
49.4887
Values
Range
0.00488452
.
..
E
20;
3,;
99.3971
147.5
0.00244223
0.000397182
4th 197.5 0.00039146
0.00 4 ~
5th
8th
7th
247.5
297.5
347.5
0.000383831
0.000340918
0000155917
.
0.00 2
w~
0
~~" ~ 'II
"~
200 400 600 800 1000
Hz
106
Na slici 5.51 prikazan je frekventni dijagram brzine vibracija snimljen
na pumpi za napajanje kotlova. Merni pravac u kome je snimljen frekventni
dijagram je horizontalan (radijalan). Osnovna pobudna ucestanost (l x) iznosi
f = 49,5Hz. Sa frekventnog dijagrama se uocava postojanje pojasa visokih
nivoa vibracija koji se nalazi ispod osnovne pobudne ucestanosti, a koji je
nastao usled turbulencije strujanja radnog fluida.
':.5.11.3 Kavitacija
Kavitacija nastaje kao posledica niskog pritiska radnog fluida na
sisnom delu pumpe. Kavitacija uzrokuje intenzivno habanje radnih kola purnpi,
moze znacajno da utice na njihovu eksploatacionu pouzdanost.
Osnovna karakteristika oscilatornog ponasanja tehnickih sistema nastala
~led delovanja kavitacije je postojanje sirokopojasnih stohastickih vibracija u
blasti visokih frekvencija (slika 5.52).
radijalno
visokofrekventne
vibracije
Ix
20kHz
ucestanost
Slika 5.52 Oblik frekventnog dijagrama usled kavitacije
107
-'f'-'-'-'-'-'-'-'-'-'-'-9s'-'-'-'-'-'-'-'-'-'-'~"
.----sprslina
posle rotacije od 90 0
1800
Slika 5.54 Polami dijagram amplitude vibracija na ucestanosti obrtanja rotora i
odgovarajuceg faznog ugla
108
6
Analiza ulja za podmazivanje
i produkata habanja
Ulje za podmazivanje predstav1ja vazan element brojnih tehnickih
ema koji obav1ja razlicite znacajne funkcije u toku duzeg vremenskog
__ -rvi". Analiza u1ja za podmazivanje obuhvata veoma ve1iki broj testova ciji je
'ni ci1j da se utvrdi sposobnost u1ja za vrsenje funkcija kojima je
jeno. Ovi testovi takode omogucavaju dobijanje znacajnih informacija 0
'u samog tehnickog sistema i svih njegovih komponenti koje do1aze u
sa u1jem za podmazivanje. Osim ove dye dimenzije, analiza ulja se
- ednjih godina koristi i kao nezamen1jiva, osnovna aktivnost u okviru
cepta proaktivnog odrzavanja pri cemu je stanje samog u1ja osnovni faktor
_- definise pouzdanost i eksp1oatacioni vek citavog tehnickog sistema.
109
---------
110
Aditivi su sinteticke hemijske materije koje se dodaju baznim uljima u
eilju dobijanja '.'zeljenih karakteristika i prilagodavanja razlicitim uslovima
primene. Aditivi se dodaju u malim kolicinama pri cemu se dobijaju sledeci
zitivni efekti:
poboljsanje postojecih dobrih karakteristika baznih ulja,
potiskivanje i eliminacija nezeljenih karakteristika baznih ulja i
dodavanje novih karakteristika baznim uljima.
U Tabeli 6.2 navedene su osnovne vrste aditiva koje se najcesce koriste
.ao dodaci baznim uljima, kao i njihove funkcije.
Tabela 6.2 Aditivi baznih ulja
Vrsta Funkcija
Oksidacija ulja predstavlja proces u kome ulja za
podmazivanje reaguju sa kiseonikom posebno na visim
Antioksidanti
temperaturama. Antioksidanti smanjuju intenzitet ovih
(inhibitori
procesa cime se produzava period koriscenja ulja.
oksidacije)
Razlicite vrste antioksidanata dodaju se gotovo svim
uljima za podmazivanje koja se danas koriste.
Voda je, u vecoj ili manjoj koncentraciji, uvek prisutna u
uljima za podmazivanje i ima stetan uticaj kako na sarno
Inhibitori
ulje tako i na celicne povrsine koje se podmazuju jer
korozije
uzrokuje razvoj procesa korozije. Ovi aditivi formiraju
zastitni film i tako stite metalne povrsine od korozije.
Ovi aditivi sprecavaju nastanak naslaga tako sto
onemogucavaju slepljivanje cestica kontaminanata ulja i
Disperzanti i njihovo deponovanje na povrsinama. Na taj nacin se
deterdzenti delovi sistema koji se podmazuju odrzavaju cistim,
Narocito se koriste kod ulja za sve vrste motora sa
unutrasnjim sagorevanjem.
Ovi aditivi imaju funkciju zastite elemenata sistema koji
Antihabajuci i se podmazuju u uslovima granicnog podmazivanj a.
aditivi za visoke Dodavanjem ovih aditiva postize se poboljsanje
pritiske karakteristike ulja da nosi opterecenje i smanjuje trenje
pokretnih del ova sistema koji se podmazuje.
Drugi aditivi (pre svega disperzanti i deterdzenti)
Antipenusavci pospesuju stvaranje pene na povrsini ulja za
(inhibitori pene) podmazivanje. Antipenusavci smanjuju povrsinski napon
i olaksavaju razbijanje vazdusnih mehurova.
Deemulgatori sprecavaju stvaranje stabilne emulzije
Deemulgatori vode i ulja, a kako voda ostaje u slobodnom stanju to
olaksava njenu eliminaciju.
111
6.2 Karakteristike ulja za podmazivanje
Ulja za podmazivanje imaju citav niz zajednickih karakteristika, kao i one
koje su specificne sarno za odredene oblasti primene. Ove karakteristike
predstavljaju osnov za izbor tipa ulja za primenu u odredenoj oblasti i izbor
dijagnostickih parametara preko kojih se moze pratiti stanje ulja.
Viskoznost se definise kao osobina ulja da se suprotstavlja tecenju,
odnosno deformaciji (klizanju svojih slojeva). Viskoznost predstavlja
velicinu unutrasnjeg trenja koje deluje kao otpor kretanju cestica fluida
kada su one izlozene smicajnom naprezanju. Razlikuje se dinamicka
fJ=~.
Vt..p
Tacka stinjavanja je najniza temperatura u kojoj ohladeni uzorak ulja
pokazuje neznatna svojstva tecnosti, a granica tecenja je ona
temperatura kod koje uzorak potpuno prestaje da tece. Dodavanjem
aditiva se vrsi poboljsanje tacke stinjavanja, odnosno snizavanje
temperature na kojoj ulje prelazi u cvrsto stanje.
Boja je karakteristika koja zavisi od strukture ulja, viskoznosti i aditiva.
Promena boje ulja ukazuje na njegovo starenje i degradaciju.
Specificna toplota je kolicina toplote potrebna da se jedinicna masa
ulja zagreje za 1 OC.
Hidroliticka stabilnost je karakteristika kojom se definise sklonost
komponenti ulja da se u prisustvu vode hidrolizuju.
ll2
Termicka stabilnost se najcesce definise preko vrednosti temperature
na kojoj dolazi do pocetnog procesa hernijskog razlaganja ulja za
podmazivanj e.
Oksidaciona stabilnost predstavlja svojstvo ulja za podmazivanje da se
odupre hemijskom povezivanju sa kiseonikom. Procesom oksidacije
ulja, na povisenim temperaturama, nastaju slobodne i vezane kiseline i
niz drugih sekundamih jedinjenja, a posledice citavog procesa su
izdvajanje smola u talogu ulja, snizavanje viskoznosti i obrazovanje
tankog tvrdog sloja na kontaktnim povrsinama, Proces oksidacije
potpomazu povisena temperatura (intenzitet oksidacije se udvostrucuje
za svakih 10 OC), prisustvo cvrstih cestica i vode u ulju, kao i intenzitet
penusanja ulja cime se povecava povrsina kontakta ulja za
podmazivanje i vazduha. Zbog svega navedenog, antioksidanti ili
inhibitori oksidacije predstavljaju veoma vazne aditive koji se dodaju
uljima za podmazivanje.
Deemulzibilnost je sposobnost ulja za podmazivanje da se ne mesa sa
vodom. Voda u ulju moze da se nade u rastvorenom, emulgovanom i
slobodnom stanju. Odredena (vrlo mala) kolicina vode rastvara se i
apsorbuje odmah nakon sto do de u kontakt sa uljem. Takva kolicina
vode ne utice bitnije na osnovna svojstva ulja za podmazivanje.
Medutim, ulje treba da poseduje svojstvo da odvoji svaku kolicinu vode
vecu od ove minimalno dozvoljene vrednosti. avo svojstvo ulja se
postize dodavanjem odgovarajucih aditiva deemulgatora.
Deemulzibilnost uzorka ulja se definise vremenom razdvajanja uzorka,
mesavine istih kolicina radnog fluida i vode.
Penusavost predstavlja brzinu pucanja mehurica vazduha koji se
izdvajaju na povrsini ulja. Izrazava se visinom pene koja se formira za
vreme ispitivanja ulja pod uslovima definisanim odgovarajucom
procedurom. U cilju smanjenja penusanja ulja, dodaju se odgovarajuci
aditivi - antipenusavci.
Antihabajuce karakteristike predstavljaju sposobnost ulja za
podmazivanje da smanji intenzitet triboloskih procesa. Antihabajuce
karakteristike, odnosno podmazujuca svojstva, ispituju se nizom
posebnih triboloskih testova, a poboljsavaju se dodavanjem
odgovarajucih aditiva.
Neutralizacioni broj predstavlja meru ukupnog stepena kiselosti ulja
za podmazivanje. Polazna vrednost zavisi od sastava ulja, kolicine i
vrste dodatih aditiva s tim sto vrednost neutralizacionog broja raste u
procesu hemijske degradacije ulja. Neutralizacioni broj se iskazuje u
kolicini kalijum-hidroksida (KOH) koja se mora dodati jednom gramu
radnog fluida da bi se neutralizovalo prisustvo svih kiselina
(mgKOH/g).
113
6.3 Klasifikacij a ulj a za podmazivanj e
Intenzivan razvoj tehnike inicirao je potrebu za citavim nizom razlicitih
tip ova ulja za podmazivanje i maziva uopste. Klasifikacija ulja i maziva moze se
izvrsiti na vise nacina pri cemu je najopstiji prema kriterijumu oblasti primene i
sastava. Osnovne medunarodne klasifikacije ulja za podmazivanje prihvacene su
i u nasoj zemlji i verifikovane kroz odgovarajuce JUS ISO standarde.
1. Klasifikacijom ISO 6743-0 sva ulja za podmazivanje i maziva razvrstana su
u 18 farnilija, prema osnovnim oblastima primene. Ova podela je kod nas
verifikovana standardom JUS ISO 6743-0.
Tabela 6.3 Klasifikacija ulja za podmazivanje i maziva prema ISO 6743-0
Oznaka Familija maziva prema podrucju primene
Familija A (ISO L-A) Ulja za protocno podmazivanje
Familija B (ISO L-B) Ulja za premazivanje kalupa
Familija C (ISO L-C) Ulja za zupcaste prenosnike
Familija D (ISO L-D) UIj a za kompresore
Familija E (ISO L-E) Ulja za motore sa unutrasnjim sagorevanjem
Familija F (ISO L-F) Ulja za cirkulacione sisteme
Farnilija G (ISO L-G) Ulja za klizne staze
Familija H (ISO L-H) Ulja za hidraulicke sisteme
Familija M (ISO L-M) Ulja i tecnosti za obradu metal a
Familija N (ISO L-N) Ulja za elektricne instalacije
Familija P (ISO L-P) Ulja za pneumatske alate
Familija Q (ISO L-Q) Ulja za prenos toplote
Familija R (ISO L-R) Ulja i sredstva za zastitu od korozije
Familija T (ISO L- T) Ulja za turbine
Familija U (ISO L-U) Ulja za termicku obradu
Familija X (ISO L-X) Mazive masti
Familija Y (ISO L-Y) Ulja za ostale oblasti primene
Familija Z (ISO L-Z) Ulja za pame masine
114
4 Kontaminacija ulja za podmazivanje
Kontaminacija ulja za podmazivanje, u najsirem smislu, obuhvata sve
ese koji dovode do promena njegovih karakteristika, odnosno struktume i
ccionalne degradacije. Kontaminacija ulja za podmazivanje dovodi do
jih ili vecih ostecenja i poremecaja funkcije tehnickog sistema ciji je ono
stavni deo, posto ulje, obavljajuci svoju finkciju, dolazi u kontakt sa svim
ponentama sistema. 0 ovome jasno govore rezultati sprovedenih
::::aZivanja na hidraulickim sistemima.
RIMER:
kazano je da je 75%-80% svih otkaza hidraulickih sistema uzrokovano
ntaminacijom ulja.
Nedavna studija kompanije Nissan Motors (Japan) pokazala je da je
kontaminacija uzrok 85% otkaza na hidraulickoj opremi.
Celicana Nippon Steel (Japan) je kroz rigorozan petogodisnji
program kontrole kontaminacije postigla smanjenje u broju zamena
hidraulickih pumpi od 80% i smanjenje potrosnje ulja od 75%.
Celicana Kawasaki Steel (Japan) je kroz slican petogodisnji program
ostvarila smanjenje potrosnje hidraulickog ulja na 20%, a broja
otkaza na hidraulickoj opremi na sarno 4% u odnosu na nivo na
pocetku programa.
Istrazivanja Britanske asocijacije za hidromehanicka istrazivanja
(BHRA) pokazala su mogucnost produzenja eksploatacionog veka
razlicite hidraulicke opreme za 10 do 50 puta u zavisnosti od nivoa
kontaminacije ulja.
U prilog ovoj tvrdnji govori i izvestaj Oklahoma State univerziteta 0
mogucnosti produzenja zivotnog veka hidraulickih pumpi za 50 puta
ukoliko se ulje odrzava 10 puta cistije.
115
6.4.1 Kontaminacija ulja mehanickim necistocama
Mehanicke necistoce predstavljaju najcesci izvor kontaminacije ulja i
osnovni uzrok procesa habanja kontaktnih povrsina u sistemu koji se podmazuje.
U ovu grupu kontaminanata spadaju cvrste cestice razlicitog porekla, strukture,
oblika i velicine. Na slici 6.2 prikazani su mikroskopski snimci uzoraka ulja u
kojima se nalaze razlicite vrste mehanickih necistoca:
metalne, celicne cestice (slika 6.2.a),
cestice obojenih metala (slika 6.2.b),
silikati (slika 6.2.c),
vlakna (slika 6.2.d),
produkti starenja ulja (slika 6.2.e) i
cestice korozije (slika 6.2.f).
-
- f
~
-I
/
--T
::::z::
'i
/1
b d)
116
Posebno negativan efekat cvrste cestice imaju u tehnickim sistemima
sto su hidraulicki tehnicki sistemi, motori sa unutrasnjim sagorevanjem i
casti prenosnici, u kojima su prisutni intenzivni triboloski procesi (slika 6.3).
117
inicijalne kontaminacije koja moze biti i ekstremno visoka. U zavisnosti od
operacija koje se primenjuju tokom montaze, u sistemu se mogu naci:
ostaci od zavarivanja,
cestice abraziva,
delovi boje, laka i antikorozivnih sredstava,
ostaci zaptivnih elemenata (teflonske trake, gume ...),
tekstilna vlakna, prljavstina, prasina, pesak, metalni opiljci itd.
Da bi se umanjili efekti ove primame kontaminacije, preporucuje se
ispiranje sistema pre pustanja urad. Ispiranje je postupak rada sistema bez
opterecenja sa uljnim punjenjem koje se posle sprovedenog postupka ispiranja
ispusta i menja potpuno novim uljem. Funkcija uljnog punjenja kojim se vrsi
ispiranje je da u sto vecoj meri apsorbuje sve kontaminante unesene u postupku
izrade i montaze i omoguci njihovo izbacivanje iz sistema.
Standardna procedura u odrzavanju tehnickih sistema sa uljima za
podmazivanje takode podrazumeva da se prva zamena ulja obavi u relativno
kratkom vremenskom roku posle pustanja urad, da bi se kasnije preslo na
standardno predvidene intervale zamene.
118
koji prodire iz okoline u rezervoar sa sobom unosi mehanicke necistoce i
vlagu. Vlaga izaziva i potpomaze proces korozije na zidovima
rezervoara. Cestice korozije ulje spira i odnosi u sistem.
Zaptivke na pokretnim delovima sistema. Razliciti oblici zaptivki,
manzetni, brisaca, semeringa i ostalih konstruktivnih elemenata koji
spajaju pokretne i nepokretne de love tehnickog sistema sa uljem za
podmazivanje predstavljaju veoma vaznu branu koja sprecava prodor
kontaminacije iz radne okoline u sistem. Svako ostecenje na ovim, inace
veoma jeftinim elementima, stvara prostor za intenzivnu kontaminaciju
sistema sa veoma teskim i ozbiljnim posledicama.
Lezajevi. Na slican nacin predstavljaju kriticno mesto za prodor
kontaminanata iz okoline u sistem.
Radovi na servisiranju i odrZavanju. Svaka aktivnost, koja
podrazumeva otvoren kontakt ulja za podmazivanje sa okolinom,
obavezno dovodi do prodora kontaminanata u sistem. U tom smislu,
svaka zamena komponenti, popravka, otvaranje rezervoara radi
dolivanja ulja ili rutinski postupci u sklopu odrzavanja nose sa sobom
rizik od vece ili manje kontaminacije.
119
Abrazivno babanje
Mehanizam abrazivnog habanja (slika 6.4) je uvek prisutan kod kontakta
opterecenih povrsina koje se nalaze u procesu relativnog kretanja. Povezuje se sa
zadiranjem vrhova neravnina povrsine vece tvrdoce u povrsinu manje tvrdoce, i
zadiranjem ili utiskivanjem cvrstih cestica iz ulja u povrsine elemenata. Posebna
opasnost nastaje ukoliko se cestice zaglave izmedu dye povrsine.
_I
zazor (11m)
protok
T
cestica necistoce koja '-------I----JY
je suvise velika da bi cestica necistoce, velicine
prodrla u zazor zazora, koja dovodi do
abrazivnog habanja
Slika 6.4 Mehanizam abrazivnog habanja
Eroziono babanje
Eroziono habanje (slika 6.5) uzrokuju cestice koje, no sene strujom ulja
za podmazivanje, udaraju u povrsine ili ivice komponenti sistema, otkidajuci pri
tom delice materijala.
Ovaj oblik habanja je narocito prisutan kod hidraulickih komponenti
koje imaju velike brzine protoka hidraulickog ulja.
120
Slika 6.5 Mehanizam erozionog habanja
eziono babanje
Adheziono habanje (slika 6.6) nastaje u uslovima visokog opterecenja
mestu kontakta dye povrsine, pri cemu dolazi do kidanja uljnog filma i
_ .tnog kontakta vrhova neravnina dye metalne povrsine. U tom trenutku
.azi do znacajne deformacije topografije povrsina i pojave mikrozavarivanja.
- kretanju jedne od povrsina, zavareni spoj se raskida, pri cemu se stvara
- ica koja ima veliku povrsinsku tvrdocu.
opterecenje
Zamorno babanje
Habanje usled zamora materijala (slika 6.7) javlja se kod elemenata sa
talnim promenama velicine i pravca delovanja opterecenja. Pod delovanjem
pritiska visokih vrednosti, ulje za podmazivanje prodire u inicijalne pukotine
121
(nastale, izmedu ostalog, i usled udaranja cvrstih cestica koje nosi struja ulja) u
povrsini i siri ih, sto rezultira odvaljivanjem cestica i stvaranjem malih jamica. S
vremenom se one sire, pa dolazi do znatnijeg ostecenja povrsine.
Koroziono habanje
Koroziono habanje moze biti uzrokovano hemijskom ili galvanskom
reakcijom i vodi do skidanja tankog povrsinskog sloja komponenti u sistemu.
Korozija moze nastati kao posledica oksidacionih procesa i povecanja kiselosti
ulja za podmazivanje, a takode i pod dejstvom elektricne struje u sistemima kao
sto su elektroenergetski transforrnatori. Prisustvo vode i produkata sagorevanja u
ulju za podmazivanje pospesuje razvoj korozionih procesa. Sa obzirom na
izrazenu degradacionu prirodu procesa korozije, velika paznja se poklanja
sprecavanju ili smanjenju njegovog intenziteta. Za izradu komponenti koriste se
materijali otpomi na koroziju, a uljima za podmazivanje dodaju se razliciti tipovi
aditiva (antioksidanti, inhibitori korozije, aditivi za snizavanje neutralizacionog
broja).
Postoji i posebna vrsta korozije koja je vezana za povrsinski kontakt pri
cemu se skidanje materijala desava izmedu dye povrsine koje su u gotovo
statickom kontaktu, ali su izlozene dejstvu vibracija. Ovakava pojava se naziva
staticka korozija ili freting korozija.
Kavitaciono habanje
Pojava kavitacionog habanja je karakteristicna za sisteme koji imaju
zone sa niskim i zone sa visokim pritiskom (hidraulicki sistemi). Kavitacija uvek
nastaje na mestima gde dolazi do naglog smanjenja pritiska. Ulje za
podmazivanje, koje u sebi ima rastvorenu odredenu kolicinu gas ova, dolazi iz
zone visokog pritiska u zonu potpritiska pri cemu se gasovi oslobadaju iz ulja.
Sve je to praceno lokalnim zagrevanjem, vibracijama i bukom pri radu i
ostecenjima metalnih povrsina komponenti (pojava pukotina i jamica). Rizik od
kavitacije se moze umanjiti odgovarajucim konstruktivnim resenjima, ali i preko
kontrole penusavosti ulja za podmazivanje (dodavanjem aditiva antipenusavaca).
122
.1 Kontaminacija ulja za podmazivanje vodom
Voda se u ulju za podmazivanje moze naci u:
rastvorenom,
emulgovanom (sitne kapljice vode pomesane sa uljem) ili
slobodnom stanju.
Sadrzaj vode se iskazuje u procentualnom odnosu prema ukupnoj
-"mini ulja (u stotim - % ili milionitim delovima - ppm). Svako ulje za
.::nazivanje ima sposobnost da do odredene granice apsorbuje (rastvara) vodu,
_ "3 kolicina vode koja ude u sistem posle toga nalazice se delimicno u
govanom i pretezno u slobodnom stanju. Na slici 6.8 prikazan je primer
e saturacije (zasicenja) ulja za podmazivanje koja pokazuje granicu
gucnosti ulja da apsorbuje vodu. Tacka zasicenja je daleko veca pri visim
raturama, tako da sa porastom temperature znacajno raste kolicina
-orene vode, i obmuto.
200
[
v
c:: 150 : i
.L.._
j
L
i
:
i
.. -
"0
o
;> voda u sl6bodriom Jtanj~
.s, 100
.~
I:i i ........
-,.t--~.<. o-....".i-~,~--pJ
8 50- -f,--
; l i
~
>=
o
vo4a u ~astvJreno~1 stanju
: i . '
l
!
-20 -10 0 10 20 30 40 50 60 70
temperatura ulja, 'C
Slika 6.8 Kriva saturacije ulja
123
200 -.--.-.-.-.~-.-
..-.- -.'- -- ---.--
..-.-- ..,_.._._-..- __
._-_....._. ___
._,._-_._._._-,-_
..___
. ._-.
124
sadrzaj vode (ppm) 8 650 1 240 466 340
Slika 6.10 Uzorci ulja za podmazivanje sa razlicitim sadrzajem vode
125
posmatrano kao relativno jeftina stavka u troskovima odrzavanja u odnosu na
elemente rotaeione opreme, npr. Drugi, veoma vazan faktor, predstavlja i razvoj
velikog broja prenosnih, relativno jeftinih instrumenata za osnovna i napredna
vibrodijagnosticka ispitivanja. Svi ovi instrumenti imaju mogucnost merenja i
analize na lieu mesta i u realnom vremenu, dok se, s druge strane, analiza
uzoraka ulja i maziva oslanjala gotovo iskljucivo na koriscenje usluga
speeij alizovanih laboratorij a.
126
Uvodenje koncepta proaktivnog odrzavanja kod tehnickih sistema sa
a za podmazivanje donosi znacajne koristi i ustede, koje su pre svega
ezane za:
smanjenje ucestanosti broja otkaza mehanickih ilili elektricnih i elektro-
mehanickih komponenti tehnickih sistema i vise nego znacajno
povecanje njihovog eksploatacionog veka (nekoliko, puta pa cak i par
desetina puta),
znacajno smanjenje potrosnje ulja (cak i do pet puta) s obzirom na to da
se uljno punjenje vise puta u toku eksploatacionog veka podvrgava
tretmanima preciscavanja i regeneracije,
vise nego znacajne energetske ustede, kako direktne, vezane za
efikasnije funkcionisanje tehnickog sistema, tako i indirektne, vezane za
sve ostale nabrojane i nenabrojane faktore,
znacajno smanjivanje zastoja u radu i gubitaka u procesu proizvodnje
kao i preventivu teskih havarijskih ostecenja, posebno na tehnickim
sisternima od velikog znacaja,
ekoloski pozitivne posledice vezane za smanjene kolicine otpadnih ulja
koje treba deponovati, sagoreti ili preraditi,
smanjenje uvozne zavisnosti za sve zemlje, ukljucujuci i nasu, koje
uvoze naftu kao energetsku sirovinu za proizvodnju ulja za
podmazivanje i
znacajno povecanje pouzdanosti u radu i eksploatacione raspolozivosti
svih tehnickih sistema koji su ukljuceni u koncept proaktivnog
odrzavanja.
127
Definisanje granicnih vrednosti dijagnostickih parametara
Da bi se odredio utieaj vrednosti pojednih dijagnostickih parametara na
eksploataeionu sposobnost tehnickog sistema, odnosno na stanje samog
ulja, potrebno je definisati granicne dozvoljene vrednosti svakog
posebnog dijagnostickog parametra.
Interpretacija rezultata i izrada izvestaja 0 sprovedenoj analizi
Na osnovu vrednosti dobijenih kroz analizu ulja i prethodno definisanih
.limita vrse se interpretaeija rezultata, donosenje zakljucaka i predlog
mera. Po pravilu, eitav postupak analize ulja treba da bude odgovarajuce
dokumentovan (izrada standardizovanih izvestaja).
in-line
: on-line
~ on-site analiza ulja
-----vo--'------------------------------
off-line laboratorijska analiza ulja
~~~~ ~
128
smanjivanje mogucnosti za nastajanje gresaka i kontaminaeiju uzoraka
mogucnost ulazne kontrole ulja i
znacajno krace vreme izmedu sprovodenja kontrole kontaminaeije i
odgovarajuce aktivnosti na odrzavanju.
Analiza ulja na lieu mesta (on-site) moze biti sprovedena na dva nacina
slika 6.11):
In-line, odnosno direktno, na kompletnoj kolicini ulja ili na punom
protoku ulja. Broj dijagnostickih parametara koji se ovako mogu
analizirati je relativno ogranicen.
On-line, pri cemu se intrument za analizu ulja prikljucuje na pogodan
nacin na tehnicki sistem sa uljem za podmazivanje. Odredena kolicina
ulja se uzorkuje iz sistema, prolazi kroz instrument gde se vrsi analiza,
odnosno odredivanje vrednosti dijagnostickog parametra.
Koriscenje prenosnih instrumenata za on-site analizu ulja predstavlja
veliku pomoc u implementaeiji koncepta proaktivnog odrzavanja. Najvazniji
parametri koji se mogu analizirati na lieu mesta jesu broj cestica u ulju,
koncentraeija vode u ulju i analiza viskoziteta ulja. Takode su veoma prisutni
prenosni instrumenti za analizu stanja ulja za podmazivanje bazirani na
ispitivanju dielektrickih karakteristika ulja. Sva ostala ispitivanja fizicko-
hemijskih karakteristika ulja, kao i specificna spektrografska i ferografska
ispitivanja produkata habanja, vrse se, po pravilu, u laboratorijskim uslovima.
Potupak integraeije on-site i laboratorijskih ispitivanja ulja prikazan je
blok dijagramom na sliei 6.12.
osnovno
on-site ispitivanje NE
(cvrste cestice, voda
i viskoznost)
NE, potrebna
TEHNICKI je potvrda
SISTEM izvedenih testova DA
povratak na
periodicna rutinsku i
periodlcnu
analiza
analizu
DA, otkriven
1-__ ..1 uzrok problema
129
6.6.1.1 Uzorkovanje ulja
Pravilno sprovedena procedura analize ulja za podmazivanje treba da
omoguci dobijanje reprezentativnih rezultata koji odgovaraju stvamom stanju
ulja. Bez obzira da li se vrsi on-site ispitivanje ili se uzima uzorak radi
laboratorijskog ispitivanja, od presudne je vaznosti pravilno odrediti mesto na
tehnickom sistemu na kome ce se vrsiti uzorkovanje ulja za laboratorijska
ispitivanja, odnosno prikljucivanje instrumenta za on-line ispitivanja.
Za tehnicke sisteme sa uljem za podmazivanje koje cirkulise kroz sistem
obicno se definise primamo i vise sekundarnih mesta uzorkovanja. Primamo
mesto uzorkovanja treba da reprezentuje sistem u celini. Sekundama mesta za
uzorkovanje se definisu prema potrebama za dijagnostiku stanja odredenih
elemenata (komponenti) tehnickog sistema.
Na slici 6.13. prikazana je
okvima sema jednog hidraulickog
sistema sa oznacenim mestima za
uzorkovanje ulja definisanim u zavisno-
sti od vrste ispitivanja.
Opsteprihvaceno je da se
primamo ispitno mesto - mesto uzorko-
vanja (1) locira na glavnom povratnom
vodu hidraulickog sistema ispred
povratnog filtra. U tom delu sistema je
koncentracija kontaminanata najveca, a
radni pritisak nije prevelik. Ovo je
mesto za analizu celog sistema.
Sa (2) su oznacena mesta za
ispitivanje uticaja hidraulickog motora
(ili hidraulickog cilindra) na
kontaminaciju sistema, a sa (3) mesto za
ispitivanje performansi pumpe. U siste-
mima sa komponentama proporcionalne
i servo hidraulike veoma je vazno
kontrolisati pravilno funkcionisanje Slika 6.13 Mesta za uzorkovanje ulja
pritisnog filtra, pa se ispitna tacka na hidraulickoj instalaciji
postavlja na mesto (4).
U delu sistema u kojem se vrsi ispitivanje, ulje treba da bude u
turbulentnom kretanju kako bi se izvrsilo pravilno rasporedivanje i ujednace
koncentracija kontaminanata u struji ulja. Zbog toga je pogodno da se ispi
tacka postavi u blizini racve, krivine itd. Apsolutno treba izbegavati uzorkovanje
iz delova sistema u kojima se ulje slabo krece ili miruje (rezervo
Uzorkovanje ili ispitivanje treba vrsiti iskljucivo kada je sistem u pogonu i k
je postignuta stabilna radna temperatura, odnosno najmanje 2-3 sata nak
startovanja.
130
b
Reprezentativnost samog uzorka zavisi, pre svega, od metode uzimanja
nzorka. Ovom problemu se u poslednje vreme posvecuje velika paznja jer je
rdeno da klasicni, dugo primenjivani metodi uzorkovanja unose, u velikom
roju slucajeva, znacajnu gresku u rezultate sprovedenih analitickih postupaka.
1. Uzimanje uzorka ispustanjem (dreniranjem) iz rezervoara je
svakako najcesce korisceni metod i bez sumnje metod koji je najnepouzdaniji sa
zspekta dobijanja reprezentativnog uzorka (slika 6.14.a). Otvori za ispustanje
alja na rezervoarima ulja namenjeni su za praznjenje i apsolutno nisu prilagodeni
~ trebama uzorkovanja, pa ovakav nacin dovodi do neminovnog prljanja
roline sto je neprihvatljivo za neki ozbiljniji program analize ulja koji
~ drazumeva uzimanje uzoraka u redovnim vremenskim intervalima. Osnovni
oblem kod ovog metoda predstavlja cinjenica da se na dnu rezervoara skuplja
- ~veca kolicina otalozenih kontaminanata sto moze uneti ogromnu gresku u
rezultate analize. Ukoliko se uzorak ipak mora uzeti na ovaj nacin, preporucljivo
_e da sistem bude u funkciji duze vreme kako bi se otalozeni kontaminanti
poredili po kompletnoj kolicini ulja. Prilikom otvaranja otvora za ispustanje
ba odbaciti odredenu kolicinu ulja, a zatim uzeti uzorak.
b)
c)
131
a)
132
ventil za
uzorkovanje
0
plasticna cev
povratni vod
ostaviti
praznu
cetvrtinu
..".'...
boce :.
I
Slika 6.17 Pravilno uzorkovanje ulja iz hidraulickog sistema
133