Professional Documents
Culture Documents
Diplomski Rad PDF
Diplomski Rad PDF
DIPLOMSKI RAD
Mentor
Prof. dr. sc. Jurica Sori Maja Blaevi
Tomislav Jarak, dipl. ing.
Zagreb, 2010.
2
500 800
1172
12172
10500
9950
3
IZJAVA
Izjavljujem da sam ovaj rad napravila samostalno uz strunu pomo prof. dr. sc
Jurice Soria, na emu mu neizmjerno zahvaljujem. Rad ne bi bio mogu bez pomoi
dipl. ing. Tomislava Jarka koji me vodio kroz virtualni svijet konanih elemenata i
pomogao mi pri pravilnom koritenju programa, na tome mu veliko hvala.
Maja Blaevi
i
SAETAK
ii
SADRAJ
iii
4.5 Izvedbe modelirane s prstenom za ukrutu na mjestu spoja ljuski...................... 53
4.6 Modeliranje ojaanja na krovu spremnika uz pomo rebara ............................ 62
5. Prikaz rezultata za odabranu konstukciju .......................................................... 65
5.1 Optereenje spremnika vjetrom ................................................................ 101
6. ZAKLJUAK ....................................................................................................... 105
POPIS LITERATURE .......................................................................................... 107
iv
POPIS SLIKA
I
Slika 4.12 Detalj spoja ljuski s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu na vanjskoj plohi za
spremnik jednolike debljine stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ..................................... 44
Slika 4.13 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu
na srednjoj plohi za spremnik jednolike stijenke cilindra h= 7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ...... 45
Slika 4.14 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu
na vanjskoj plohi za spremnik jednolike stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ................... 45
Slika 4.15 Skica plata spremnika za odabranu izvedbu ............................................................................ 46
Slika 4.16 Ukupni pomak spremnika sa promjenjivom debljinom stijenke cilindra za izvedbu prikazanu
na slici 4.15. Pomaci su izraeni u metrima ............................................................................................... 47
Slika 4.17 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m 2 ............................ 48
Slika 4.18 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m 2 ............................ 49
Slika 4.19 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika promjenjive debljine stijenke za izvedbu prikazanu na
slici 4.15 s prikazom raspodjele ukupnog pomaka. Ukupni pomak izraen je u metrima ......................... 50
Slika 4.20 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika promjenjive debljine stijenke, za izvedbu prikazanu na
slici 4.15 s prikazom ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na srednjoj plohi. Naprezanje je izraeno u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 50
Slika 4.21 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika promjenjive debljine stijenke, za izvedbu prikazanu na
slici 4.15 s prikazom ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na vanjskoj plohi. Naprezanje je izraeno u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 51
Slika 4.22 Skica odabranih dimenzija za plat cilindra .............................................................................. 53
Slika 4.23 Detalj mree spremnika ojaane prstenom ............................................................................... 54
Slika 4.24 Skica profila prstena ( BS EN 10219:1997).............................................................................. 55
Slika 4.25 Deformirani oblik mree za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena
prema slici 4.24 .......................................................................................................................................... 56
Slika 4.26 Ukupni pomak spremnika ojaanog prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24. Pomaci su izraeni u metrima ........................................................................................................... 57
Slika 4.27 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24 Naprezanja su izraena u N/m2 ...................................... 58
Slika 4.28 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24. Naprezanja su izraena u N/m 2 ..................................... 59
Slika 4.29 Detalj spoja ljuski za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom raspodjele ukupnog pomaka spremnika. Pomaci su izraeni u metrima. ........................ 60
Slika 4.30 Detalj spoja ljuski za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom ekvivalentnog naprezanja prema von Misesu za srednju plohu Naprezanja su izraena u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 60
Slika 4.31 Detalj spoja ljuski za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom ekvivalentnog naprezanja prema von Misesu za vanjsku plohu Naprezanja su izraena u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 61
II
Slika 4.32 Skica dijela spremnika sa promijenjenim uvjetima simetrije.................................................... 62
Slika 4.33 Model spremnika sa ukrutama prstena i rebara ........................................................................ 64
Slika 4.34 skica rasporeda rebara za odabranu izvedbu spremnika ........................................................... 64
Slika 5.1 Raspored rebara za odabranu izvedbu spremnika ....................................................................... 65
Slika 5.2 Skica presjeka spremnika s dimenzijama ljuski cilindra i krova te dimenzijama ukruta ............ 66
Slika 5.3 Deformirani oblik mree za konanu verziju spremnika ............................................................ 69
Slika 5.4 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2. ................................................................................................................ 70
Slika 5.5 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2. ................................................................................................................ 71
Slika 5.6 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za unutarnju plohu plohu konane verzije
spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ............................................................................................... 72
Slika 5.7 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2 ................................................................................................................. 73
Slika 5.8 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2 .................................................................................................................................... 73
Slika 5.9 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2 ................................................................................................................. 74
Slika 5.10 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2 .................................................................................................................................... 74
Slika 5.11 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2 ................................................................................................................. 75
Slika 5.12 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2 ................................................................................................................. 75
Slika 5.13 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ........... 76
Slika 5.14 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ........... 76
Slika 5.15 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za unutarnju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ........ 77
Slika 5.16 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele cirkularne normalne
komponente naprezanje za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m277
Slika 5.17 Cirkularna normalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju
spremnika. Naprezanje je izraeno u N/m2 ............................................................................................... 78
III
Slika 5.18 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu izmeu
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2 ...................................................................................................... 79
Slika 5.19 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu ispod
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2 ...................................................................................................... 79
Slika 5.20 Meridijalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika.
Naprezanje je izraeno u N/m2 .................................................................................................................. 80
Slika 5.21 Maksimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2 ......................................................................................................................................... 81
Slika 5.22 Maksimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2 ......................................................................................................................................... 82
Slika 5.23 Maksimalno glavno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja
su izraena u N/m2 .................................................................................................................................... 83
Slika 5.24 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 84
Slika 5.25 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 84
Slika 5.26 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 85
Slika 5.27 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 85
Slika 5.28 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 86
Slika 5.29 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 86
Slika 5.30 Minimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2 ......................................................................................................................................... 87
Slika 5.31 Minimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2 ......................................................................................................................................... 88
Slika 5.32 Minimalno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2 ......................................................................................................................................... 89
Slika 5.33 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 90
Slika 5.34 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 90
Slika 5.35 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 91
Slika 5.36 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 91
Slika 5.37 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 92
IV
Slika 5.38 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 92
Slika 5.39 Ekvivalentno naprezanje prema vom Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
optereenog vlastitom teinom. Naprezanja su izraena u N/m2 .............................................................. 93
Slika 5.40 Ukupni pomak spremnika. Pomak je izraen u metrima .......................................................... 94
Slika 5.41 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu izmeu rebara.
Pomak je izraen u metrima ....................................................................................................................... 95
Slika 5.42 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu ispod rebara.
Pomak je izraen u metrima ....................................................................................................................... 95
Slika 5.43 Raspodjela unutranjih normalnih cirkularnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su ...... 96
izraene u N/m ........................................................................................................................................... 96
Slika 5.44 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su
izraene u N/m ........................................................................................................................................... 97
Slika 5.45 Raspodjela unutranjih cirkularnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N ............................................................................................................................................... 98
Slika 5.46 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N ............................................................................................................................................... 99
Slika 5.47 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Sile su izraene u N/m ........................................................................ 100
Slika 5.48 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Momenti su izraene u N .................................................................... 100
Slika 5.49 Raspodjela povrinskog optereenja vjetrom za plat spremnika ........................................... 102
Slika 5.50 Puni spremnik optereen vjetrom ........................................................................................... 103
5.51 Prazni spremnik optereen vjertom.................................................................................................. 104
V
POPIS TABLICA
VI
POPIS OZNAKA I MJERNIH JEDINICA
VII
v Vektor stupnjeva slobode konanog elementa
Vi Vektor stupnjeva slobode i-tog vora
V Volumen
xi, yi, zi Kartezijeve koordinate i-tog vora konanog elementa
Matrica funkcija u interpolacijskim polinomima
Kut,
i, i Rotacije u i-tom voru degeneriranog ljuskastog elementa,
Stupnjevi slobode degeneriranog ljuskastog elementa
Tenzor deformacije
x, y, z Duljinske deformacije u Kartezijevom koordinatnom sustavu
Poissonov faktor
, , Bezdimenzijske prirodne koordinate
i, i, i Prirodne koordinate i-tog vora konanog elementa
Ukupna potencijalna energija
Gustoa, kg/m3
D Fleksijska krutost ploe ili ljuske
NX, N, N Membranske sile, N
f Naprezanje uslijed savijanja, N/mm2
m Membransko naprezanje, N/mm2
Ns Matrica funkcije oblika za pomake na povrini elementa
e Ekvivalentno naprezanje po van Misesovoj teoriji, N/mm2
e Ekvivalentna deformacija po van Misesovoj teoriji
h Debljina stijenke ljuske, mm
R Polumjer ljuske, mm
H Visina ljuske, mm
Specifina teina tekuine
g Ubrzanje Zemljine sile tee, m/s2
M0 Moment na mjestu ukljetenja, Nm
Q0 Poprene sile na mjestu ukljetenja, Nm
ef Fleksijski pomak
wm Membranski pomak, mm
VIII
m Membranski kut zakreta
f1 ,f2, f3, Eksponencijalno-trigonometrijske funkcije
f4
IX
1. UVOD
1
2. METODA KONANIH ELEMENATA
2
jest da je to skup elemenata povezanih u prostoru odreenim brojem toaka, koji mogu
opisati razne oblike. U odreenim tokama zadani su uvjeti pomaka i sila. U veini
sluajeva posao inenjera korisnika svodi se na odabir pogodnog elementa i navoenje
raunala ili automatskog umreivaa da odabrane elemente spoji u suvislu simulaciju.
Prilikom rada inenjer mora moi prepoznati koje detalje je potrebno ukljuiti u
simulaciju, a koje je mogue sa sigurnou zanemariti (kao npr. rupe, spone, ukrute i sl.)
Dizajn elemenata utjee na tijek prorauna na posredan nain, preko svog utjecaja na
troak analize i na tonost rezultata. S obzirom da svi elementi nemaju jednaka svojstva,
njihov utjecaj na tonost rezultata je razliit. Isto tako isti elementi nemaju jednaku
tonost za razliite probleme.
3
2.2 Varijacijska formulacija metode konanih elemenata
F1z
F1y
1
F1x
qb
z w2
y q v2
4 2 u2
Sq
x V
3
gdje prvi lan izraza opisuje potencijalnu energiju elastinog deformiranja u sluaju
linearno-elastinog materijala, drugi lan opisuje potencijalnu energiju vanjskih
volumenskih sila, a trei lan potencijalnu energiju zadanih povrinskih sila q b .
Potencijalnu energiju koncentriranih sila koje djeluju u vorovima elemenata opisuje
posljednji lan vTF.
Element je u ravnotei kad je varijacija ukupne potencijalne energije jednaka nuli
T D d V u T q d V u TS q b d S v T F 0 ,
V v Sq
pri emu pomaci u elementu moraju biti jednoznane i kontinuirane funkcije koje
zadovoljavaju kinematike relacije
4
Dk u ,
te rubni uvjet pomaka za optereenu povrinu Sq
uS Ruu ,
gdje je D matrica elastinosti, Dk kinematiki diferencijalni operator, R globalni vektor
ukupnih vornih sila, a u vektor pomaka.
Raspodjela pomaka u elementu opisana je pomou funkcija oblika
u Nv .
Uvrtavanjem funkcije oblika u rubne uvjete us dobivaju se pomaci na rubu u ovisnosti
o pomacima u vorovima
u S R u Nv N s v ,
gdje je
NS Ru N
matrica funkcija oblika za pomake na povrini elementa. Raspodjela deformacije u
elementu izraunava se prema formuli
D k Nv Bv .
Jednadba konanog elementa
kvr
moemo napisati u obliku
k v F 0 Fv FS F ,
F 0 B T D 0 d V , FV i FS ,
V
FS N TS q b d S .
Sq
5
2.3 Izoparametarski konani elementi
6
2.3.1 Dvodimenzijski elementi
4
y N i , y i ,
i 1
1
Ni ( , ) (1 i )(1 i ) . Za nju vrijedi da je Ni(i, i)=1 i Ni(i, i)=0 za j i.
4
Polje pomaka opisuje se pomou istih interpolacijskih funkcija na sljedei nain:
7
4
u N i ( , )u i ,
i 1
4
v N i ( , )vi ,
i 1
8
elementa
K ij BTi DB j d V ,
Ve
9
J = x
-1
x .
y y
10
1 1
x N i , xiu N i , xiv ,
2 2
1 1
y N i , yiu N i , yiv ,
2 2
1 1
z N i , ziu N i , ziv ,
2 2
gdje su i bezdimenzijske prirodne koordinate na srednjoj plohi ljuske, koje su u
opem sluaju zakrivljene. Trea koordinata je ravna koordinata du debljine ljuske
koja se ne mora poklapati s vektorom normale, a esto je samo priblino okomita na
srednju plohu. Ni(, ) su dvodimenzijske interpolacijske funkcije, a xiu, yiu, ziu, xiv, yiv,
ziv su koordinate vorova na unutarnjoj i vanjskoj plohi ljuske.
x xi V3ix
y N , y i
i i 2 N i , V3 y ,
z zi i
V3 z
gdje su V3ix ,V3iy ,V3iz komponente vektora V3i u pravcu Kartezijevih koordinata x, y, z, a
11
Gornja relacija moe se napisati u obliku V3i riv riu , gdje su riv i riu vektori poloaja
vorova na vanjskoj i na unutarnjoj plohi.
Koordinate vorova na srednjoj plohi su
xi xiu xiv
y y y .
1
i 2 iu iv
zi
ziu ziv
V3i
Jedinini vektor u pravcu koordinate jednak je ei 3 i .
V3
3i y cos e i 3, e y ,
3 z cos e i 3 , e z ,
pa se geometrija elemenata moe aproksimirati kao
x xi a3i x
y N , y i
i 2i N i , hi a3 y .
z zi i
a3 z
U skladu s gore navedenim pretpostavkama o deformiranju, polje pomaka u ljuskastom
kontinuumu mogue je opisati pomou pomaka u vorovima na srednjoj plohi i kutova
zaokreta V3i .
Komponente naprezanja definirane su u lokalnom Kartezijevu koordinatnom
sustavu x , y, z , gdje je z normala na srednju plohu. Komponenate deformacije ljuske u
lokalnom koordinatnom sustavu definirane su na sljedei nain
u
x
x
v
y
y
u v
xy
y x
u w
xz
z x
12
v w
yz ,
z y
13
2.6.2 Jednostavni gredni elementi CBAR
CBAR element predstavlja gredu za opu upotrebu koja podrava vlano i tlano
naprezanje, uvijanje, savijanje u dvije okomite ravnine i smino naprezanje u dvije
okomite ravnine. Sastoji se od dva vora, te moe osigurati krutost za svih 6 stupnjeva
slobode svakog pojedinog vora. Komponente pomaka za svaki vor su tri translacije u
smjeru koordinatnih osiju i tri odgovarajue rotacije.
Karakteristike i ogranienja za CBAR elemente su:
14
Slika 2.5 Dvije orijentacije iste grede [2]
15
Slika 2.7 prikazuje odabir orijentacijskog vektora grede v
Vektor v poinje u toki GA i sadrava toku (X1, X2, X3)
16
Slika 2.9 prikazuje ravninu 2 koja je okomita na ravninu 1. Os z elementa
formirana je poprenim presjekom ravnina 1 i 2.
17
2.6.4 Sile i naprezanja CBAR elemenata
18
stupanj slobode da bi se sprijeila pojava singularnosti u matrici krutosti elementa.
Kod linearne analize tankih ljusaka, ploasti elementi u MSC.Nastran-u ponaaju se
prema pretpostavkama klasine teorije ponaanja tankih ploa:
Pod tankim ljuskama podrazumijevaju se one ljuske kod kojih je debljina
zanemariva u odnosu na ostale dvije dimenzije
Progib srednje plohe ljuske malen je u usporedbi sa njezinom debljinom
Normale na srednju plohu ostaju okomite tijekom savijanja
19
2.6.6 etverokutni ploasti elementi (CQUAD4)
20
Slika 2.11 Unutarnje sile, momenti i naprezanja u CQUAD4 elementu [2]
21
1
1
2
e ( x y ) 2 ( y z ) 2 ( z x ) 2 3 xy2 ,
2
1
4 1 2
e ( x2 y2 x y ) xy2 ,
9 3
gdje su x, y, xy komponente deformacije.
22
3. ISPITIVANJE KONVERGENCIJE ELEMENATA IZ
PROGRAMSKOG PAKETA MSC.NASTRAN
23
3.1 Cilindrini spremnik optereen hidrostatskim tlakom
Zadano:
E = 210000 N/mm2
=0.3
=1000 kg/m3
h=1 mm
R=100h
H=100h
gdje su:
E - modul elastinosti elika, (N/mm2 )
- Poissonov koeficijent elika
- gustoa tekuine, (kg/m3)
h - debljina stijenke ljuske, (mm)
R - polumjer ljuske, (mm)
H - visina ljuske, (mm)
3.1.2 Analitiko rjeenje zadatka
24
x
h R
p=gh
H
gdje su :
M0- moment na mjestu ukljetenja prema slici 3.2,
Q0- poprena sila na mjestu ukljetenja prema slici 3.2,
wf- fleksijski radijalni pomak,
wm- membranski pomak,
m- membranski kut zakreta,
D- fleksijska krutost
Eh 3
D ,
12(1 2) )
- oznaka izvedena iz izraza:
Eh
2
4 4 ,
DR
f1, f2, f3, f4, eksponencijalno trigonometrijske funkcije
25
f1 e x cos( x) sin( x),
f 2 e x sin( x),
f 3 e x cos( x) sin( x),
f 4 e x cos( x).
Fleksijski radijalni pomak dan je izrazom
Q0 M0
wf f f3 .
2 D 3 4
2 D 2
M0 Q0 0 Q0 M0
R
Q0 M 0 R 2
( x 0) 0f m0 0.
2 D 2 D Eh
26
Rjeavanjem gornjeg sustava jednadbi dobivaju se Q0 i M0:
2
Q0 ( D 2 200 D 2 ) 808,212 ,
21
2
M0 D ( 100 ) 3261,53 .
21
Zbog naina definiranja koordinatnog sustava prikazanog na slici 3.1, sljedei izrazi
vrijede uz uvjet x > 0.
w f e 0,12854x 4,7619 cos(0,12854 x) 5,13237 sin(0,12854 x)
27
3.1.2 Rjeenje uz pomo metode konanih elemenata
Simetrija
u=0; r=z=0
Simetrija
u=0; r=z=0
r
Donji rub - ukljetenje
u=v=w=r==Z=0
28
Za diskretizaciju modela koriteni su dvodimenzijski elementi CQUAD4 i CQUAD8 iz
programskog paketa MSC.Nastran. Da bi rjeenje uz pomo metode konanih
elemenata to vjernije prikazalo stvarno stanje, potrebno je koristiti vei broj elemenata.
U tu svrhu cilindar je diskretiziran mreom razliite gustoe po visini cilindra. Visina
elemenata je manja pri dnu cilindra, dok su dimenzije svih elemenata u cirkularnom
smjeru jednake (slika 3.5). Kako se hidrostatski tlak poveava sa dubinom stupca
tekuine, maksimalni radijalni pomak i naprezanje pojavljuje se pri dnu cilindra.
Sukladno oekivanju, vei radijalni pomaci su pri dnu cilindra, to je vidljivo iz
analitikog rjeenja. Slike 3.5 i 3.6 prikazuju usporedbu analitikog rjeenja i
iskonvergiranog rjeenja dobivenog uz pomo konanih elemenata CQUAD4.
0,045
0,04
Analitiko rijeenje
0,03
Radijalni pomak (mm)
0,025
0,02
0,015
0,01
0,005
0
0 20 40 60 80 100
-0,005
Visina cilindra (mm)
29
Cilindar optereen hidrostatskim tlakom
90
80
Analitiko rjeenje
70
Cirkularno naprezanje (N/mm2)
FEM (CQUAD 4)
60
50
40
30
20
10
0
0 20 40 60 80 100 120
-10
Visina cilindra (mm)
30
Hidrostatski tlak - H=1/5
1,2
1,15
Quad 4
Quad 8
1,1
w/wa
1,05
0,95
0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000 80000
Ukupni broj stupnjeva slobode
Slika 3.7 Konvergencija rjeenja za CQUAD4 i CQUAD8 elemente za cilindar optereen hidrostatskim
tlakom na visini od H= 1/5
1,2
1,15
Quad 4
Quad 8
1,1
w/wa
1,05
0,95
0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000 80000
Ukupni broj stupnjeva slobode
Slika 3.8 Konvergencija rjeenja za CQUAD4 i CQUAD8 elemente za cilindar optereen hidrostatskim
tlakom na visini od H= 1/2
31
4. NUMERIKA ANALIZA SPREMNIKA
32
wmax
0,3 0,5
h
gdje je h debljina stijenke.
Simetrija
u=0; r=z=0
Simetrija
u=0; r=z=0
r
Donji rub - ukljetenje
u=v=w=r==Z=0
33
p g h,
gdje je p- hidrostatski tlak; - gustoa tekuine; h visina stupca tekuine.
Osim hidrostatskog tlaka u obzir se uzima i optereenje uslijed vlastite teine
(slika 4.2 a) i b)) .
x x
h
R
p=gh
H
px H
a) b)
34
Slika 4.3 Detalj mree modela za krovni dio spremnika
Slika 4.4 Detalj mree modela za donji dio cilindrinog dijela spremnika
35
Za diskretizaciju su koriteni elementi CQUAD4 i CBAR2 iz biblioteke
programskog paketa MSC.Nastran, ija svojstva su iznesena u 2. poglavlju. Prednost
ovih elemenata je to su vrlo jednostavni za koritenje, raunalno nezahtjevni i daju
dovoljno tone rezultate, pa su stoga i najee koriteni elementi u svakodnevnoj
inenjerskoj praksi. CQUAD4 elementi koriteni su za diskretizaciju oplate spremnika,
a CBAR2 elementi za modeliranje ojaanja spremnika.
Prednost programskog paketa MSC.Nastran oituje se i u fleksibilnost prema
upotrebi mjernih jedinica. Kako su sve veliine bezdimenzijske, potrebno je jedino
paziti na pretvorbu jedinica u sustavu koji se upotrebljava.
Fizikalne veliine izraene su u sustavu mjernih jedinica:
sila (N),
naprezanje (N/m2),
optereenja (N/m2),
masa (kg),
duljina (m).
36
4.3 Izvedba spremnika sa jednolikom debljinom stijenke
37
Slike 4.9 i 4.10 prikazuju ekvivalentna naprezanja prema von Misesovoj teoriji
vrstoe za srednju i vanjsku plohu. Iz slika je vidljivo da vrijednosti ekvivalentna
naprezanja rastu s porastom hidrostatskog tlaka. Maksimalna vrijednost ekvivalentnog
naprezanja na srednjoj plohi iznosi 80,1 MPa, a na vanjskoj 135 MPa. Na spoju ljuski
javlja se nepovoljno naprezanje uslijed savijanja koje moe uzrokovati pucanje
spremnika na tom mjestu. Ova nepovoljna naprezanja mogu utjecati i na gubitak
stabilnosti spremnika, ali kako stabilnost nije predmet zadatka ovoga rada, ona se nee
uzimati u obzir. Ekvivalentna naprezanja na srednjoj i vanjskoj plohi oko spoja ljuski,
prikazana su na slikama 4.11 i 4.12.
Kako je ve spomenuto, utjecaj hidrostatskog tlaka na naprezanje cilindrinog
dijela najvei je pri dnu spremnika i iznosi 78MPa na srednjoj plohi i 80MPa za vanjsku
plohu. Raspored ovih naprezanja prikazan je na slikama 4.13 i 4.14. Pomaci i
naprezanje u cilindrinom dijelu su daleko ispod dozvoljenih granica, te je stoga
provedeno optimiranje debljine stijenke cilindrine ljuske koje je prikazano u sljedeem
poglavlju.
38
Slika 4.5 Deformirani oblik mree za spremnik jednolike stijenke debljine h=7mm
39
Slika 4.6 Ukupni pomak spremnika jednolike stijenke debljine h=7 mm. Ukupni pomak izraen je u
metrima.
40
Slika 4.7 Detalj spoja ljuski s
prikazom raspodjele ukupnog
pomaka spremnika za jednoliku
stijenku debljine h=7 mm. Ukupni
pomak izraen je u metrima.
41
Slika 4.9 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik jednolike debljine
stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2
42
Slika 4.10 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik jednolike debljine
stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2
43
Slika 4.11 Detalj spoja ljuski s
prikazom ekvivalentnih
naprezanja po von Misesu na
srednjoj plohi za spremnik
jednolike debljine stijenke h=7
mm. Naprezanje je prikazano
u N/m2
44
Slika 4.13 Detalj dna cilindrinog dijela
spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja
po von Misesu na srednjoj plohi za spremnik
jednolike stijenke cilindra h= 7 mm. Naprezanje
je prikazano u N/m2
45
4.4 Optimiranje debljine stjenke cilindra
4
2000
5
2000
46
Slika 4.16 Ukupni pomak spremnika sa promjenjivom debljinom stijenke cilindra za izvedbu prikazanu
na slici 4.15. Pomaci su izraeni u metrima
47
Slika 4.17 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m2
48
Slika 4.18 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m2
49
Slika 4.19 Detalj dna cilindrinog dijela
spremnika promjenjive debljine stijenke za
izvedbu prikazanu na slici 4.15 s prikazom
raspodjele ukupnog pomaka. Ukupni pomak
izraen je u metrima
50
Slika 4.21 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika promjenjive debljine stijenke, za izvedbu prikazanu na
slici 4.15 s prikazom ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na vanjskoj plohi. Naprezanje je izraeno u
N/m2
51
Promjena debljine stijenke nema utjecaja na maksimalni iznos ukupnog pomaka
u krovu, koja iznosi 11,1 mm. Do poveanja lokalnog naprezanja na spoju ljuski dolazi
zbog smanjenja debljine stijenke cilindra na tom mjestu sa 7mm na 4mm. Iznos tog
naprezanja na srednjoj plohi je 124 N/mm2, a na vanjskoj 276 N/mm2.
.
Radij.
Debljina lima (mm) i visina Krov pomak ur lok. Masa
2
pojasa (m) (mm) (mm) (N/mm ) spremnika (kg)
Primjer 1 7 (3) 5 (4) 4 ( 3,5 ) 7 1,80 78,65 13291,6
Primjer 2 7 (2) 5 (5) 4 ( 3,5 ) 7 1,85 79,05 12820,8
Primjer 3 6 (3) 5 (4) 4 ( 3,5 ) 7 2,13 92,92 12585,4
Primjer 4 6 (2) 5 (5) 4 ( 3,5 ) 7 2,13 92,91 12350
Primjer 5 6 (2) 5 (3) 4 ( 5,5 ) 7 2,13 92,9 11879,2
Primjer 6 6 (2) 5 (2) 4 ( 6,5 ) 7 2,12 91,13 11643,8
Primjer 7 6 (1) 5 (1) 4 ( 8,5 ) 7 2,23 99,08 10937,6
Tablica 4.3 Usporedba dimenzija i rezultata za modeliranje stijenke cilindra
52
4.5 Izvedbe modelirane s prstenom za ukrutu na mjestu spoja ljuski
6500
4
2000
5
2000
Svi primjeri u ovom djelu modelirani su sa tim dimenzijama cilindra. Nepovoljno tlano
naprezanje na spoju ljuski rjeava se dodavanjem prstena na gornjem rubu cilindra
(slika 4.23). U prethodnim poglavljima pokazano je da se na spoju ljuske cilindra i
konusa javlja naprezanje uslijed savijanja iji iznos prelazi dozvoljenu granicu vrstoe
materijala. Ovaj problem mogue je rijeiti na dva naina:
poveanjem debljine stijenke
53
dodavanjem elemenata za ukruivanje kritinog dijela.
U poglavlju 4.3 pokazano je da se poveavanjem debljine stijenke masa cijelog
spremnika viestruko poveava, to je nepovoljno zbog nepotrebnog utroka materijala.
Da bi se izbjeglo poveanje mase ostaje opcija gdje se dodavanje elemenata ukruta na
kritino mjesto, to je u ovom sluaju mjesto spoja ljuski, nepovoljno naprezanje uslijed
savijanja moe ponititi.
54
malo.Ukupno naprezanje u prstenu je puno manje od doputenog naprezanja, ali kako
veliina prstena u velikoj mjeri utjee na deformacije spremnika, a masa mu je
zanemariva s obzirom na ukupnu masu spremnika, puno je povoljnije staviti vei prsten
nego poveavati debljine limova spremnika (tablica 4.4).
Tablica 4.4 Prikaz razliitih dimenzija prstenova koritenih pri modeliranju ojaanja na spoju ljuski i
priradajuih rezultata
10
120
120
55
Slika 4.25 Deformirani oblik mree za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena
prema slici 4.24
56
Slika 4.26 Ukupni pomak spremnika ojaanog prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24. Pomaci su izraeni u metrima
57
Slika 4.27 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24 Naprezanja su izraena u N/m2
58
Slika 4.28 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24. Naprezanja su izraena u N/m2
59
Slika 4.29 Detalj spoja ljuski za
spremnik ojaan prstenom na spoju
ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom raspodjele ukupnog
pomaka spremnika. Pomaci su izraeni
u metrima.
60
Slika 4.31 Detalj spoja ljuski za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom ekvivalentnog naprezanja prema von Misesu za vanjsku plohu Naprezanja su izraena u
N/m2
61
4.6 Modeliranje ojaanja na krovu spremnika uz pomo rebara
/2
62
Tablica 4.5 Usporedba
dimenzija i rezultata za
razliine izvedbe spremnika
ojaanog prstenom i rebrima
63
Slika 4.33 Model spremnika sa ukrutama prstena i rebara
64
5. PRIKAZ REZULTATA ZA ODABRANU
KONSTUKCIJU
65
Slika 5.2 Skica presjeka spremnika s dimenzijama ljuski cilindra i krova te dimenzijama ukruta
66
Za proraun spremnika primarno naprezanje je ono do kojeg dolazi uslijed
optereenja hidrostatskim tlakom, ija vrijednost se mijenja s promjenom visine stupca
tekuine. Vanost hidrostatskog tlaka vidljiva je iz raspodjele naprezanja. Prilikom
provjere vrstoe iznos ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu usporeivao se sa
iznosom doputenog naprezanja, pa je prikaz rezultata najbolje zapoeti sa
ekvivalentnim naprezanjima. Najvee ekvivalentno naprezanje nalazi se pri dnu cilindra
i iznosi 91 N/mm2 za srednju plohu. Ekvivalentno naprezanje postepeno se smanjuje od
vanjske plohe prema unutranjoj, pa tako maksimalno naprezanje na vanjskoj plohi
iznosi 92,8 N/mm2, na srednjoj 91 N/mm2, a na unutranjoj 90,4 N/mm2 (slike 5.4 do
5.15). Ovakav raspored naprezanja sukladan je teoriji ljusaka koje kae da se naprezanje
u ljusci sastoji od naprezanja uslijed savijanja i membranskog naprezanja. Kako je
raspodjela membranskog naprezanja konstantna po debljini ljuske, moe se zakljuiti da
u spremniku prevladava utjecaj membransko naprezanje. Usporedimo li iznose
ekvivalentnog naprezanja i membranskog cirkularnog naprezanja (slike 5.4, 5.5, 5.6,
5.17) oigledno je da se njihove vrijednosti vrlo malo razlikuju, te se iz toga moe
zakljuiti da je meridijanska komponenta x zanemariva. Utjecaj hidrostatskog tlaka
vidljiv je i u pojavi maksimalnih naprezanja na dnu cilindrinog dijela spremnika (slike
5.21 do 5.29). Meridijanska komponenta za cilindrini dio (x) posljedica je optereenja
vlastitom teinom (slika 5.39), ali njezin iznos je vrlo mali pa nema veliki utjecaj na
ukupna naprezanja. Maksimalna ekvivalentna naprezanja po von Misesu za srednju
plohu kod spremnika optereenog vlastitom teinom iznose 5,1 N/mm2. Uzmemo li u
obzir prije spomenutu tvrdnju da je meridijanska komponenta za cilindrini dio (x)
posljedica vlastite teine, iz slika 5.20 i 5.39 moemo zakljuiti da je njezina vrijednost
uistinu zanemariva naspram cirkularne komponente, a vrijednost x se kree u rasponu
od 0,412 do 1,08 N/mm2. Iz slika 5.18 i 5.19 vidljivo je da se maksimalni iznosi
meridijalnih naprezanja na izvodnicama krova javljaju u blizini mjesta spoja ljuski zbog
pojave lokalnog naprezanja uslijed savijanja. Lagani skok meridijalnog naprezanja na
krovu uoava se na mjestu zavretka rebara koji je posljedica promjene krutosti. U
blizini otvora, na vrhu krova spremnika, meridijalna naprezanja su smanjena do
zanemarivog iznosa.
Ekvivalentno naprezanje krova spremnika postepeno se smanjuje od prstena
prema kraju rebara, te njegov iznos pada gotovo na nulu na drugoj polovici krova (slike
5.7 do 5.12).
67
Iz raspodjele ekvivalentnih naprezanja po debljini ljuske (slike 5.4 do 5.15)
vidljiv je utjecaj lokalnog savijanja na mjestu postavljanja ukruta prstena i rebara. S
obzirom da rebra spreavaju pomake u krovu, maksimalni pomak javlja se izmeu
rebara (slika 5.40 do 5.42).
U prstenu prevladava tlano naprezanje, a u rebrima naprezanje uslijed savijanja.
Minimalna glavna naprezanja javljaju se na podruju ukruta prstena i rebara, i
negativnog su iznosa, odnosno predstavljaju tlana naprezanja (slika 5.30 do 5.38).
Udaljavanjem od ukruta njihov iznos brzo pada u nulu.
68
Slika 5.3 Deformirani oblik mree za konanu verziju spremnika
69
Slika 5.4 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2.
70
Slika 5.5 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2.
71
Slika 5.6 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za unutarnju plohu plohu konane verzije
spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
72
Slika 5.7 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.8 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2
73
Slika 5.9 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.10 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2
74
Slika 5.11 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.12 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2
75
Slika 5.13 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.14 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
76
Slika 5.15 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za unutarnju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.16 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele cirkularne normalne
komponente naprezanje za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
77
Slika 5.17 Cirkularna normalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju
spremnika. Naprezanje je izraeno u N/m2
78
55,00
25,00
10,00
-20,00
Unutarnja ploha
Srednja ploha
-35,00
Vanjska ploha
-50,00
-65,00
x (m)
Slika 5.18 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu izmeu
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2
70
55
Unutarnja ploha
40
Meridijanska napezanja (N/mm^2 )
Srednja ploha
Vanjska ploha
25
10
-5
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
-20
-35
-50
-65
x (m)
Slika 5.19 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu ispod
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2
79
Slika 5.20 Meridijalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika.
Naprezanje je izraeno u N/m2
80
Slika 5.21 Maksimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2
81
Slika 5.22 Maksimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2
82
Slika 5.23 Maksimalno glavno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja
su izraena u N/m2
83
Slika 5.24 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.25 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
84
Slika 5.26 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.27 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
85
Slika 5.28 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.29 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
86
Slika 5.30 Minimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2
87
Slika 5.31 Minimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2
88
Slika 5.32 Minimalno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2
89
Slika 5.33 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.34 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
90
Slika 5.35 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.36 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za srednju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
91
Slika 5.37 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.38 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
92
Slika 5.39 Ekvivalentno naprezanje prema vom Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
optereenog vlastitom teinom. Naprezanja su izraena u N/m2
93
Slika 5.40 Ukupni pomak spremnika. Pomak je izraen u metrima
94
Slika 5.41 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu izmeu rebara.
Pomak je izraen u metrima
Slika 5.42 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu ispod rebara.
Pomak je izraen u metrima
95
Slika 5.43 Raspodjela unutranjih normalnih cirkularnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su
izraene u N/m
96
Slika 5.44 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su
izraene u N/m
97
Slika 5.45 Raspodjela unutranjih cirkularnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N
98
Slika 5.46 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N
99
160000
140000
80000
N (N/m)
60000
40000
20000
0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
-20000
x (m)
Slika 5.47 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Sile su izraene u N/m
300
200
100
0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
M (N)
-100
-200
-300
Ispod rebara
Izmeu rebara
-400
-500
x (m)
Slika 5.48 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Momenti su izraene u N
100
5.1 Optereenje spremnika vjetrom
gdje su
pj Furierovi koeficijenti
cirkularni kut otklona izvodnice od smjera naleta vjetra
1
Pr z v2
2
gdje je z gustoa medija, to u ovom sluaju za zrak iznosi 1,2 kg/m3, a veliina v
predstavlja brzinu vjetra, koja ovisi o zonama, preuzeta iz hrvatskih normi za
graditeljstvo iznosi 120 km/h.[6]
101
j 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
pj/Pr 0,229 0,277 0,598 0,472 0,063 -0,124 -0,027 0,046 0 -0,023 0,009 0,013 -0,009
VJETAR
Q=0
1,524 Pr
Q=47,6
Q=72,5
0,69 Pr
Q=90
Q=100
0,21 Pr
102
Slika 5.50 Raspodjela ekvivalentinih naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik
optereen hidrostatskim tlakom, vlastitom teinom i vjetrom. Naprezanja su izraena u N/m2
103
5.51 Raspodjela ekvivalentinih naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik optereen
vlastitom teinom i vjetrom. Naprezanja su izraena u N/m2
104
6. ZAKLJUAK
105
krovu nije zadovoljen uvjet krutosti (maksimalni ukupni pomak za krov
spremnika iznosi 5,13 mm).
Uvjet krutosti krova spremnika zadovoljen je dodavanjem radijalno postavljenih
rebara na krovu spremnika. Maksimalno ekv za vanjsku plohu iznosi 92,8
N/mm2, za srednju 91 N/mm2, a za unutarnju 90,4 N/mm2. Maksimalni ukupni
pomak za krov spremnika iznosi 2,76 mm.
Hidrostatski tlak koji se mijenja sa visinom stupca vode i najvei je pri dnu
spremnika, ima najvei utjecaj na naprezanja u ljusci. Optereenje vlastitom teinom i
optereenje zbog utjecaja vjetra nema veliki utjecaj na ukupna naprezanja. Posebnu
pozornost potrebno je obratiti na spoj ljuski gdje se uslijed savijanja javljaju visoki
iznosi naprezanja koji naruavaju uvjete vrstoe i krutosti. To je mogue izbjei
dodavanjem prstena na spoju ljuski. Dodatnim ukruivanjem krova pomou rebara
pomaci u krovu dovedeni su u prihvatljive granice. Pokazalo se da spremnik sa
ukrutama ima puno manju masu od spremnika s jednolikom debljinom stijenke od h=10
mm te je na taj nain napravljena najvea uteda materijala.
Primijeeno je da metoda konanih elemenata moe olakati proraun
konstrukcija i utedjeti vrijeme. Ako dovoljno dobro poznajemo programski paket za
konane elemente i uz dobro poznavanje fizike problema, metoda konanih elemenata
moe znatno utedjeti vrijeme potrebno za konstruiranje. Na primjeru ovog rada
mogue je primijetiti veliku prednost rada uz pomo metode konanih elemenata. Vrlo
je teko dobiti tone rezultate analitikim proraunom, ako imamo sloenu geometriju,
kao u sluaju problema rjeavanog u ovom radu, gdje se osim spoja ljuski javlja i
problematika prorauna ukruta. Toni teorijski proraun za ukrute nije mogue provesti,
ve se prorauni izvravaju uvoenjem pojednostavljenja, koja unose odreenu greku u
rezultat. Pomou metode konanih elemenata takav proraun je mogue elegantno
izvesti uz pravilan odabir elemenata.
106
POPIS LITERATURE
[1] Sori J. , metoda konanih elemenata, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb,
2004.
[2] MSC Software, MSC. Reference Manual, MSC. Software, 2004.
[3] Macnel R.H. , Finite elements : Their Desing and performence, Marcel Dekker, New
York, 1994.
[4] Alfirevi I. , Linearna analiza konstrukcija, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb, 2003.
[5] grupa autora, Inenjerski prirunik IP4, kolska knjiga , Zagreb, 1998.
[6] grupa autora, Zbirka tehnikih propisa u graevinarstvu, Graevinska knjiga,
Beograd, 1980.
107