UDK 625.85.001.4 Primljeno 14. 3. 2010.

Utjecaj sastava na deformabilnost

asfalta
Andrea Strineka, Jasna Putri Brki, Dalibor Sekuli
Kljune rijei A. Strineka, J. Putri Brki, D. Sekuli Izvorni znanstveni rad
asfaltna mjeavina, Utjecaj sastava na deformabilnost asfalta
kolotrazi,
oteenja kolnika, Opisana je obrada rezultata mjerenja najvee dubine kolotraga koji se stvaraju na asfaltnim uzorcima
sastav asfalta, razliitog sastava. Otpornost na stvaranje kolotraga mjerena je ureajem malih dimenzija postupkom B
svojstva asfalta, prema normi HRN EN 12697-22, a sastav uzorka odreen je prostornim modelom u kojemu su
trajne deformacije komponente izraene volumenskim koncentracijama. Statistikom obradom rezultata mjerenja naena je
ovisnost dubine kolotraga o sastavu asfaltnog uzorka koja vrijedi za sve ispitane uzorke.
Key words A. Strineka, J. Putri Brki, D. Sekuli Original scientific paper
asphalt mix, Influence of composition on the deformability of asphalt
ruttings,
pavement damage, The analysis of results obtained by measuring biggest rutting depths determined on asphalt samples of
asphalt composition, different composition is described. The resistance to rutting was measured with a small size device
asphalt properties, according to procedure B as specified in HRN EN 12697-22, and the sample composition was
permanent deformations determined through space model in which components are expressed as volume concentrations. The
correlation between the rutting depth and the asphalt sample composition, applicable to all samples
subjected to testing, was determined through statistical analysis of results.

Mots cls A. Strineka, J. Putri Brki, D. Sekuli Ouvrage scientifique original

mlange d'asphalte, L'influence de composition sur la dformabilit d'asphalte
ornires,
endommagement de L'analyse des rsultats obtenus par mesure des plus grandes profondeurs d'ornirage dtermines sur les
chausse, chantillons d'asphalte des compostions diffrentes est dcrite. La rsistance l'ornirage a t mesure en
composition d'asphalte, utilisant le petit dispositif selon la procdure B comme spcifi dans la norme HRN EN 12697-22, et la
proprits d'asphalte, composition de l'chantillon a t dtermine travers le modle spatial dans lequel les composantes sont
dformations permanentes exprimes comme concentrations de volume. La corrlation entre la profondeur d'ornirage et la composition
de l'chantillon d'asphalte, applicable tous les chantillons soumis l'essai, a t dtermine par analyse
statistique des rsultats.
A. , . , . Op
a ,
,
,
oo,
.
,
HRN EN 12697-22, a
,
,
.
,
.
Schlsselworte A. Strineka, J. Putri Brki, D. Sekuli Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Asphaltgemisch, Einfluss der Zusammensetzung auf die Verformbarkeit des Asphalts
Radspuren,
Beschrieben ist die Bearbeitung der Messungsergebnisse der grssten Radspurtiefen die an Asphaltproben
Beschdigungen der
verschiedener Zusammensetzung entstehen. Die Widerstandsfhigkeit gegen Entstehung von Radspuren
Fahrbahn,
wurde mit einer Anlage kleiner Ausmasse nach dem Verfahren B der Norm HRN EN 1269-22 gemessen, und
Asphaltzusammensetzung,
die Zusammensetzung der Probe bestimmte man durch ein rumliches Modell in dem die Komponenten in
Eigenschaften des Asphalts,
Volumenkonzentrationen ausgedrckt sind. Durch statistische Bearbeitung der Messungsergebnisse fand man
dauerhafte Verformungen
die Abhngigkeit der Radspurtiefe von der Zusammensetzung der Asphaltprobe, gltig fr alle bearbeiteten
Proben.

Autori: Dr. sc. Andrea Strineka, dipl. ing. kem. teh.; Jasna Putri Brki, dipl. ing. kem. teh.; mr. sc. Dalibor
Sekuli, dipl. ing. fiz., Institut IGH, d.d., J. Rakue 1, Zagreb

GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811 803

Deformabilnost asfalta A. Strineka i drugi

1 Uvod initelj koji zasigurno najvie doprinosi pojavi kolotra-

ga je smanjena posmina otpornost unutar asfaltne mje-
Kolotrazi su plastine deformacije povrine kolnika koje
avine (slika 3.) zbog neodgovarajueg sastava asfaltne
se javljaju u tragovima kotaa pod djelovanjem promet-
mjeavine.
nog optereenja. Njihova pojava utjee na smanjenje
U radu je istraen utjecaj sastava uzoraka asfaltnih mje-
sigurnosti prometa, udobnosti vonje i na trajnost kol-
avina tipa AB 11E na pojavu i razvoj kolotraga. Nakon
nike konstrukcije. Pojavljuju se u relativno ranoj fazi
definiranja modela sastava asfaltnog uzorka provedena
uporabe na svim tipovima savitljivih kolnikih konstruk-
su ispitivanja otpornosti na nastajanje kolotraga na uzor-
cija. Nastajanje kolotraga moe biti posljedica naknad-
cima razliitog sastava te analizirani rezultati s ciljem
nog zbijanja (konsolidacija) kolnikog sloja uslijed pro-
pronalaenja ovisnosti sastava o promatranom svojstvu,
metnog optereenja, mehanike deformacije podloge
dubini kolotraga.
ispod kolnike konstrukcije (slika 1.) i posmine defor-
macije unutar asfaltne mjeavine (slika 2.). 2 Model sastava asfaltnog uzorka
Istraivanje utjecaja sastava asfaltnog uzorka na pojavu
kolotraga provedeno je na modelu koji se sastoji od tri
komponente:
1. kameni materijal koji se prema ovom modelu dijeli
na kameni skelet (d > 0,09 mm) i punilo (d < 0,09
mm);
2. bitumen je prema ovom modelu vezivo estica kame-
nog materijala u asfaltnom uzorku i to bez obzira
Slika 1. Kolotrazi nastali zbog deformacije slojeva ispod kolnike
konstrukcije gdje se nalazi (u porama estica ili u meuestinom
prostoru);
3. zrak u upljinama asfaltnog uzorka.
Navedene komponente u modelu sastava asfaltnog uzor-
ka prikazane su obujamskim koncentracijama:
CKM/AU je obujamska koncentracija kamenog materijala
u asfaltnom uzorku, a predstavlja zbroj koncentracija
kamenog skeleta (CKS/AU) i punila (CP/AU):
C KM / AU = C KS / AU + C P / AU (1)
Slika 2. Izgled kolotraga nastalih zbog posmine deformacije
% mas B / AM
unutar asfaltne mjeavine (100 % mas P / KM ) (1 )
C KS / AU = 100 AU (2)
Pojava kolotraga uslijed konsolidacije je uobiajena u KS
ranoj fazi uporabe kolnika, no u tom je sluaju njihova %mas B / AM
dubina najee zanemarivo mala u odnosu na ukupnu %mas P / KM (1 )
C P / AU = 100 AU
(3)
debljinu kolnika. Meutim, kod asfaltnih slojeva vee P
debljine pojava kolotraga moe biti vrlo izraena ako se
CB/AU je obujamska koncentracija bitumena u asfaltnom
proces konsolidacije nastavi i nakon to se po cesti po-
uzorku:
ne odvijati promet.
%mas B / AM
Prekomjerno optereenje posteljice uslijed nedovoljne C B / AU = AU (4)
B
nosivosti slojeva kolnike konstrukcije kao i loe
C/AU je obujamska koncentracija upljina (zraka) u
karakteristike materijala posteljice dovode do pojave
asfaltnom uzorku, a za njezin proraun potrebni su po-
kolotraga znaajne dubine.
daci o gustoi asfaltnog uzorka
(AU) te gustoi asfaltne mjeavine
(AM):
AU
C / AU = (1 ) 100
AM
(5)
Gustoa asfaltne mjeavine mjeri se
ili proraunava iz podataka u udje-
lima komponenata u asfaltnoj mje-
Slika 3. Posmina deformacija asfaltnog sloja avini, te njihovih gustoa:

804 GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811

A. Strineka i drugi Deformabilnost asfalta

100 1. Projektirane su as-

AM = (6) faltne mjeavine (AM)
%masB / AM %masB / AM
(100 %masP / KM ) (1 ) %masP / KM (1 ) jednakog granulo-
100 100 %masB / AM
+ + metrijskog sastava
KS P B
kamenog skeleta (d >
3 Sastav asfaltnog uzorka 0,09) najveeg zrna 11,2 mm (oznake KS 11). Gra-
nulometrijski sastav kamenog skeleta asfaltnih mje-
3.1 Sastavni materijali avina prikazan je u tablici 3. i slici 1.
Za izradu asfaltnih mjeavina odabrane su dvije vrste
kamenog materijala - kameno brano (KB) iz kameno- 2. Na osnovi kamenog skeleta oznake KS 11 projekti-
loma umber (Istra), proizvedeno mljevenjem vapnen- rane su etiri serije asfaltnih mjeavina koje se me-
ca, karbonatne stijene sedimentnog postanka te frakcije usobno razlikuju po masenom udjelu punila u ka-
kamenog materijala iz kamenoloma Hrukovec (Mosla- menom materijalu (%masP/KM):
vina), proizvedene drobljenjem spilita (izmijenjenog ba-
zalta i dijabaza) silikatne stijene magmatskog postanka. o serija 1: projektirani udio punila u kamenom ma-
terijalu jest 3,0 [%(m/m)];
Za pripremu asfaltnih mjeavina upotrijebljene su, pri-
premljene prosijavanjem, potfrakcije tono definiranog o serija 2: projektirani udio punila u kamenom ma-
raspona veliine zrna. Gustoe potfrakcija navedenih terijalu jest 6,0 [%(m/m)];
materijala prikazane su u tablici 1.
Tablica 1. Prikaz gustoa potfrakcija kamenog materijala o serija 3: projektirani udio punila u kamenom ma-
Gustoe potfrakcija kamenog materijala terijalu jest 9,0 [%(m/m)];
Veliina umber
Hrukovec [g/cm3] o serija 4: projektirani udio punila u kamenom ma-
potfrakcije [mm] [g/cm3]
terijalu jest 12,2 [%(m/m)].
0,00 - 0,09 2,708 2,857
0,09 - 0,25 2,705 2,873
3. Daljnjim postupkom projektiranja u pojedine mjea-
0,25 - 0,71 - 2,891
vine u serijama dodavan je bitumen. Obujamska udio
0,71 - 2,00 - 2,892
bitumena u asfaltnoj mjeavini (CB/AM) bio je u poje-
2,00 - 4,00 - 2,876
dinim serijama:
4,00 - 8,00 - 2,877
8,00 - 11,20 - 2,872 o serija 1: od 14,3 [%(m/m)] do 18,5 [%(m/m)];
Kao vezivo odabran je cestograevni bitumen 50/70.
Navedenom bitumenu odreena su normirana svojstva o serija 2: od 13,0 [%(m/m)] do 16,9 [%(m/m)];
(tablica 2.).
o serija 3: od 10,6 [%(m/m)] do 15,3 [%(m/m)];
Tablica 2. Prikaz rezultata ispitivanja bitumena 50/70
Ispitno Mjerna Bitumen o serija 4: od 9,3 [%(m/m)] do 13,0 [%(m/m)].
Metoda ispitivanja
svojstvo jedinica 50/70
Penetracija Projektirani sastavi asfaltnih mjeavina izraeni masenim
1/10
mjerena na
mm
HRN EN 1426 61 udjelom punila u kamenom materijalu (%masP/KM), obu-
25 C jamskom koncentracijom bitumena (CB/AM) te masenim
Toka udjelom bitumena u asfaltnoj mjeavini (%masB/AM) pri-
razmekava C HRN EN 1427 50,2
nja (PK)
kazani su u tablicama 4. i 5.
Toka loma
C HRN EN 12593 - 15
po Fraassu Tablica 3. Prikaz granulometrijskog sastava kamenog
Gustoa na 3 skeleta asfaltnih mjeavina
g/cm HRN EN 15326 1,011
25 C
Otvor sita
[mm] 0,09 0,25 0,71 2,00 4,00 11,20 16,00
3.2 Projektiranje sastava serija asfaltnih
mjeavina Prolaz
kroz sito
Prethodno opisanim sastavnim materijalima projektirane 0,0 4,2 11,6 26,3 45,3 74,7 100,0
[%(m/m)]
su asfaltne mjeavine razliitog sastava:

GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811 805

Deformabilnost asfalta A. Strineka i drugi

GRANULOMETRIJSKI DIJAGRAM
100

90

80
Prolaz kroz sito [%(mm)]

70

60

50
KS 11
40

30

20

10

0
0,09 0,25 0,71 2 4 8 11,2 16 22,4 31,5 45 63
Otvor sita d 0,45 [m m ]

Slika 4. Grafiki prikaz granulometrijskog sastava kamenog

skeleta asfaltnih mjeavina Slika 5. Ureaj za kolotraenje

Tablica 4. Prikaz sastava asfaltnih mjeavina serija 1 i 2

SERIJA 1 SERIJA 2 Iz krivulje kolotra-
%masP/KM %masB/AM CB/AM %masP/KM %masB/AM CB/AM enja oitana je, na-
kon zavretka ispiti-
AM 1 3,0 5,5 14,3 AM 6 6,0 5,0 13,0
vanja (20000 prela-
AM 2 3,0 6,0 15,4 AM 7 6,0 5,5 14,2
zaka kotaa), maksi-
AM 3 3,0 6,4 16,3 AM 8 6,0 6,0 15,3
malna dubina kolo-
AM 4 3,0 7,0 17,6 AM 9 6,0 6,4 16,2
traga (RD20000).
AM 5 3,0 7,4 18,5 AM 10 6,0 6,7 16,9

Tablica 5. Prikaz sastava asfaltnih mjeavina serija 3 i 4 Maksimalna dubina

kolotraga (RD20000),
SERIJA 3 SERIJA 4
u ovom istraiva-
%masP/KM %masB/AM CB/AM %masP/KM %masB/AM CB/AM
nju, jest srednja vri-
AM 11 9,0 4,0 10,6 AM 16 12,2 3,5 9,30 jednost etiriju ispi-
AM 12 9,0 4,5 11,8 AM 17 12,2 4,0 10,5 tivanja.
AM 13 9,0 5,0 13,0 AM 18 12,2 4,5 11,8
AM 14 9,0 5,5 14,2 AM 19 12,2 4,8 12,4
AM 15 9,0 6,0 15,3 AM 20 12,2 5,0 13,0

3.3 Priprema asfaltnih mjeavina i izrada 4 Rezultati ispitivanja

asfaltnih uzoraka 4.1 Prikaz sastava i maksimalnih dubina
Od svake asfaltne mjeavine (AM) (tablice 4. i 5.) pri- kolotraga serija asfaltnih uzoraka
premljena su po etiri ispitna asfaltna uzorka. Za sve serije asfaltnih uzoraka odreeni su sastav i mak-
Sve projektirane asfaltne mjeavine proizvedene su pre- simalna dubina kolotraga (RD20000). Rezultati tih ispiti-
ma HRN EN 12697-35 u laboratorijskoj mijealici, ka- vanja su u tablici 6.
paciteta bubnja za mijeanje od 30 litara, opremljenoj
automatskim termostatskim grijaem i automatskim 4.2 Ovisnost dubine kolotraga o koncentraciji
regulatorom vremena mijeanja. bitumena u asfaltnom uzorku
Analizom ovisnosti dubine kolotraga asfaltnog uzorka,
3.4 Odreivanje otpornosti na nastajanje
nakon 20000 prelazaka kotaa (RD20000), o obujamskoj
kolotraga koncentraciji bitumena u asfaltnom uzorku (CB/AU) uoeno
Otpornost pripremljenih asfaltnih uzoraka na nastajanje je da sve promatrane serije uzoraka (konstantnoga ma-
kolotraga odreena je mjerenjem dubine kolotraga ure- senog udjela punila u kamenom materijalu, %masP/KM =
ajem (slika 5.) malih dimenzija postupkom B (na zraku), konst., i jednakog granulometrijskog sastava kamenog
prema postupku opisanom u normi HRN EN 12697-22. skeleta, I = konst.) pokazuju slian trend ovisnosti (slika 6.).
Ispitivanja su provedena na valjkastim uzorcima prom- Dubina kolotraga pada do neke obujamske koncentraci-
jera 200 mm, visine 50 mm pri temperaturi od 60 C. je bitumena nakon ega opet raste. Ta ovisnost vrlo dob-
Rezultat ispitivanja je krivulja kolotraenja koja prika ro korelira s jednadbom parabole drugog stupnja pa se,
zuje prirast deformacije tijekom ispitivanja. prema tome, ovisnost dubine kolotraga, nakon 20000

806 GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811

A. Strineka i drugi Deformabilnost asfalta

Tablica 6. Prikaz sastava i svojstva ispitanih serija asfaltnih uzoraka materijalu (%masP/KM)).
ASFALTNA MJEAVINA Statistikom obradom mjerenih poda-
Oznaka taka za svaku od serija asfaltnih uzo-
Oznaka SASTAV SVOJSTVO
mjeavine
serije
u seriji CKS/AU CP/AU CB/AU C/AU RD20000 raka (serija 1 = 3 %masP/KM, serija
[%(v/v] [%(v/v] [%(v/v] [%(v/v] [mm] 2 = 6 %masP/KM, serija 3 = 9 %masP/KM i
serija 4 = 12,2 %masP/KM) odreeni su
AM 1 74,4 2,4 12,8 10,3 5,4
karakteristini koeficijenti L, M i N
AM 2 74,8 2,5 14,0 8,7 4,7
SERIJA (tablica 7.). Koeficijenti su odreeni pri-
1 AM 3 74,7 2,5 15,0 7,9 4,5
lagoavanjem polinoma drugog stup-
AM 4 75,1 2,5 16,6 5,9 5,2
nja eksperimentalnim podacima.
AM 5 75,1 2,5 17,6 4,8 6,4
AM 6 74,2 5,0 11,8 8,9 4,5 Usporedbom (tablica 7., slika 7.) re-
AM 7 74,2 5,0 13,1 7,7 3,9 zultata dubine kolotraga, nakon 20000
SERIJA
AM 8 74,6 5,1 14,4 5,9 3,7 prelazaka kotaa, asfaltnih uzoraka
2
AM 9 74,7 5,1 15,4 4,8 3,8 dobivenih mjerenjem (RD20000(mjereno))
AM 10 74,9 5,1 16,3 3,8 4,4 s rezultatima dobivenim proraunom
AM 11 72,7 7,7 9,5 10,1 3,6 (RD20000(proraunski)) prema relaciji (7),
AM 12 73,2 7,7 10,8 8,2 3,3 uz upotrebu statistikom odreenih koe-
SERIJA ficijenata (L, M i N) naeno je vrlo dob-
AM 13 73,6 7,7 12,1 6,6 2,9
3
AM 14 73,9 7,8 13,5 4,8 3,2 ro slaganje mjerenih i proraunom
AM 15 74,0 7,8 14,8 3,4 3,6 dobivenih rezultata (faktor korelacije
AM 16 71,4 10,6 8,4 9,6 2,8 0,9972), to upuuje na zakljuak da je
AM 17 71,9 10,6 9,7 7,8 2,7 predloeni oblik funkcijske veze (7)
SERIJA dubine kolotraga (svojstvo) i obujam-
AM 18 72,3 10,7 11,1 6,0 2,8
4 ske koncentracije bitumena u asfaltnom
AM 19 72,4 10,7 11,8 5,1 2,9
AM 20 72,6 10,7 12,4 4,3 3,1 uzorku (sastav) dobro odabran.
prelazaka kotaa (RD20000), o obujamskoj koncentraciji
Odnos raunskih i mjerenih dubina kolotraga asfaltnih uzoraka
bitumena u asfaltnom uzorku (CB/AU) moe opisati izra- 7

zom:
6

RD20000 = L CB / AU 2 M C B / AU + N (7) 5
2
R = 0,9972
RD 20000(raunski) [mm]

gdje su L, M i N koeficijenti karakteristini za svaku se- 4

riju uzoraka (jednaki granulometrijski sastav kamenog 3

skeleta (I) i jednak maseni udio punila u kamenom

2

1
REZULTATI ISPITIVANJA
7
0
0 1 2 3 4 5 6 7

RD 20000(m jereno) [mm]

6

Slika 7. Prikaz odnosa izraunatih jednadbom (7) i

5 mjerenih dubina kolotraga asfaltnog uzorka
y = 0,2347677260x2 - 6,9406490608x + 55,7993059344
R2 = 0,9976968719
Analizom mjerenjem dobivenih rezultata uspo-
RD 20000 [mm]

4 y = 0,1521129583x2 - 4,3112439878x + 34,2201296443

R2 = 0,9645980036
2
y = 0,0863308522x - 2,1027800293x + 15,8159859698
stavljena je funkcijska veza koeficijenata (L, M,
3
R2 = 0,9161058868 N) s elementima sastava to je prikazano u nas-
y = 0,0556471196x2 - 1,0870806343x + 8,0057912161
2
R2 = 0,9865417682
tavku.
%masP/KM=3
%masP/KM=6
1 %masP/KM=9 4.3 Ovisnost koeficijenata o ostalim
%masP/KM=12,2
Poly. (%masP/KM=3)
elementima sastava
0 Poly. (%masP/KM=9)
8 10 12 14 16 18 20 22
Poly. (%masP/KM=6) Cilj daljnje analize rezultata ispitivanja bio je
C B/AU [% (v/v)] Poly. (%masP/KM=12,2)
pronalaenje veze koeficijenata L, M i N funk-
Slika 6. Prikaz ovisnosti dubine kolotraga, nakon 20000 prelazaka kotaa cijske ovisnosti dubine kolotraga (nakon 20000
(RD20000), o koncentraciji bitumena u asfaltnom uzorku (CB/AU prelazaka kotaa) asfaltnog uzorka o koncentra-

GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811 807

Deformabilnost asfalta A. Strineka i drugi

Tablica 7. Prikaz regresijom odreenih koeficijenata L, M i N te mjerenih i proraunskih dubina kolotraga

ASFALTNI UZORAK
Oznaka
Oznaka SASTAV Koeficijenti SVOJSTVO
mjeavine u
serije CB/AU RD20000(mjereno) RD20000(raunski)
seriji L M N
[%(v/v)] [mm] [mm]
AM 1 12,8 5,4 5,4
AM 2 14,0 4,7 4,6
%masP/KM
SERIJA 1

AM 3 15,0 0,234768 6,940649 55,799306 4,5 4,5

=3

AM 4 16,6 5,2 5,2

AM 5 17,6 6,4 6,4
AM 6 11,8 4,5 4,5
AM 7 13,1 3,9 3,8
%masP/KM
SERIJA 2

AM 8 14,4 0,1521130 4,3112440 34,220130 3,7 3,7

=6

AM 9 15,4 3,8 3,9

AM10 16,3 4,4 4,3
AM 11 9,5 3,6 3,6
AM 12 10,8 3,3 3,2
%masP/KM
SERIJA 3

AM 13 12,1 0,086331 2,102780 15,815986 2,9 3,0

=9

AM 14 13,5 3,2 3,2

AM 15 14,8 3,6 3,6
AM 16 8,4 2,8 2,8
%masP/KM =12,2

AM 17 9,7 2,7 2,7

SERIJA 4

AM 18 11,0 0,055647 1,087081 8,005791 2,8 2,8

AM 19 11,8 2,9 2,9
AM 20 12,4 3,1 3,1

ciji bitumena u uzorku, s ostalim elementima sastava as-

faltnog uzorka. Iz prikaza koeficijenata (tablica 8.) vidi
8

se da su koeficijenti karakteristini za pojedine serije 7

uzoraka. 6 M = m 1 *L - m 2

Tablica 8. Prikaz regresijom dobivenih koeficijenata L, 5

koeficijent M

M i N te njihova ovisnost o ostalim elemen- 4

tima sastava 3 Toke u regresiji

Izraunata ovisnost

Oznaka Koeficijenti 2
CP/AU
serije L M N 1

SERIJA 1 2,3 0,2347677 6,9406490 55,7993059 0

0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25
SERIJA 2 1,6 0,1521130 4,3112440 34,2201296 koeficijent L

SERIJA 3 1,2 0,0863309 2,1027800 15,8159860

SERIJA 4 0,9 0,0556471 1,0870806 8,0057912 Slika 9. Prikaz ovisnosti koeficijenta M o koeficijentu L

60
0,3

50

0,2

Toke u regresiji 40
N = n 1 *L - n 2
Izraunata ovisnost
koeficijent N

0,2
koeficijent L

30 Toke u regresiji
2 Izraunata ovisnost
L = l 1 *C P/AU - l 2 *C P/AU +l 3
0,1
20

10
0,1

0
0,0 0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25
0 2 4 6 8 10 12 koeficijent L
C P/AU [% (v/v)]

Slika 8. Prikaz ovisnosti koeficijenta L o CP/AU Slika 10. Prikaz ovisnosti koeficijenta N o koeficijentu L

808 GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811

A. Strineka i drugi Deformabilnost asfalta

Iz prikaza ovisnosti vrijednosti koeficijenata L o obujam- Izvedene vrijednosti koeficijenata L(PRORAUNSKI),

skoj koncentracije punila u afaltnom uzorku (CP/AU) (sli- M(PRORAUNSKI) i N(PRORAUNSKI) prikazane su u tablici 9.
ka 8.) dobiven je izraz: u kojoj se, izmeu ostalog, nalaze i dubine kolotraga
asfaltnih uzoraka proraunane pomou vrijednosti tih
L = l1 C P / AU 2 l 2 C P / AU + l3 (8) koeficijenata (RD20000(proraunski)).
gdje je: Odnos raunskih i mjerenih dubina kolotraga asfaltnih uzoraka

l1 = 0,0020304 , l2 = 0,0488878 , l3 = 0,3454004

7

6
2

Iz prikaza ovisnosti koeficijenata M i N (slike 9. i 10.) 5

R = 0,9127

RD 20000 (mjereno) [mm]

dobiveni su sljedei izrazi:
4

M = m1 L m2 (9)
3

gdje je:
2

m1 = 32 ,7235329 , m2 = 0,7160925 1

N = n1 L n2 (10) 0
0 1 2 3 4 5 6 7
RD 20000 (raunski) [mm]
gdje je:
Slika 11. Prikaz odnosa mjerenih i proraunanih dubina
n1 = 268,2397241 , n2 = 7,0049218 kolotraga prema jednadbi /13/

Uvrtavanjem izraza /8/ u izraz /9/ i izraza /8/ u izraz
/10/ dobivamo:
M = m1 l1 C P / AU 2 m1 l2 C P + m1 l3 m2
N = n1 l1 C P / AU 2 n1 l2 C P + n1 l3 n2
Usporedbom tako proraunanih (RD20000(proraunski)) i mje-
renih (RD20000(mjereno)) dubina kolotraga asfaltnih uzoraka
naeno je vrlo dobro slaganje mjerenih i proraunom
(11) dobivenih rezultata (faktor korelacije 0,9127) to upuu-
je na zakljuak da je predloeni oblik funkcijske veze
(12) koeficijenata L, M i N o CP/AU dobro odabran (slika 11.).

Tablica 9. Prikaz raunski odreenih koeficijenata L(PRORAUNSKI), M(PRORAUNSKI) i N(PRORAUNSKI) te mjerenih

(RD20000(mjereno)) i proraunskih dubina kolotraga (RD20000(proraunski))
ASFALTNI UZORAK
Oznaka
Oznaka SASTAV Koeficijenti SVOJSTVO
mjeavine
serije CB/AU RD20000(mjereno) RD20000(proraunski)
u seriji L(PRORAUNSKI) M(PRORAUNSKI) N(PRORAUNSKI)
[%(v/v)] [mm] [mm]
AM 1 12,8 5,4 5,3
%masP/KM= 9 %masP/KM= 6 %masP/KM= 3

AM 2 14,0 4,7 4,5

SERIJA 1

AM 3 15,0 0,2358707 7,0024305 56,2649724 4,5 4,3

AM 4 16,6 5,2 5,0
AM 5 17,6 6,4 6,1
AM 6 11,8 4,5 4,6
AM 7 13,1 3,9 4,0
SERIJA 2

AM 8 14,4 0,1488828 4,1558783 32,9313563 3,7 4,0

AM 9 15,4 3,8 4,2
AM10 16,3 4,4 4,7
AM 11 9,5 3,6 4,1
AM 12 10,8 3,3 3,5
SERIJA 3

AM 13 12,1 0,0893457 2,2076136 16,9611373 2,9 3,3

AM 14 13,5 3,2 3,4
AM 15 14,8 3,6 3,9
AM 16 8,4 2,8 2,5
%masP/KM=

AM 17 9,7 2,7 2,4

SERIJA 4

AM 18 11,0 0,0547595 1,0758310 7,6837450 2,8 2,5

12,2

AM 19 11,8 2,9 2,6

AM 20 12,4 3,1 2,8

GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811 809

Deformabilnost asfalta A. Strineka i drugi

Primjereno tome i konani oblik funkcijske ovisnosti Na slici 12. prikazane su dubine kolotraga proraunane
dubine kolotraga asfaltnog uzorka o njegovu sastavu pomou jednadbe (13) za asfaltne mjeavine razliitog
zadovoljavajui je i prihvatljiv. sastava (CB/AM i %masP/KM)

4.4 Ovisnost dubine kolotraga asfaltnog uzorka o 5 Zakljuak

njegovom sastavu Sastav i dubina kolotraga (nakon 20000 prelazaka kota-
Uvrtavanjem izraza (8), (11) i (12) u osnovnu jednad- a) odreeni su serijama asfaltnih mjeavina jednakog
bu (7) ovisnosti dubine kolotraga o koncentraciji bitu- granulometrijskog sastava kamenog skeleta, a razliitog
mena u asfaltnom uzorku, dobivamo konanu ovisnost masenog udjela punila u kamenom materijalu. Unutar
dubine kolotraga o sastavu asfaltnog uzorka koja je va- svake serije asfaltne mjeavine mijenjana je koncentra-
ljana za sve ispitane serije uzoraka: cija bitumena.

(
RD 20000 = l1 C P / AU 2 l 2 C P / AU + l3 C B / AU 2 ) Analizom ovisnosti maksimalne dubine kolotraga o kon-
centraciji bitumena u uzorku naena je funkcija koja na
(m l C
1 1 P / AU
2
)
m1 l 2 C P + m1 l3 m 2 C B / AU zadovoljavajui nain opisuje utjecaj sastava na defor-
+ (n l C )
2 mabilnost asfalta. Daljnjom analizom koeficijenata na-
1 1 P / AU n1 l2 C P + n1 l3 n2 (13)
ena je ovisnost koeficijenata o koncentraciji punila u
uzorku. Usporedbom mjerenjem
RAUNSKI REZULTATI dobivenih dubina kolotraga s
proraunanim vrijednostima po-
6 tvrena je valjanost te funkcije
za sve serije asfaltnih uzoraka.
Primjena dobivene ovisnosti u
postupku projektiranja sastava
dubina kolotraga [mm]

asfaltne mjeavine, pronalaenje

sastava mjeavine omoguuje
4
optimalne vrijednosti dubine ko-
lotraga.
%masP/KM=3
%masP/KM=4
Projektiranjem takvih asfaltnih
3
%masP/KM=5
%masP/KM=6
mjeavina mogue je poboljati
%masP/KM=7
%masP/KM=8 kvalitetu vonje, sigurnost pro-
%masP/KM=9
%masP/KM=10 metovanja uz smanjenje ukupnih
%masP/KM=11
%masP/KM=12 trokova odravanja.
2
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Daljnjim istraivanjem potrebno
C B/AM [% (v/v)]
je potvrditi valjanost te funkcije
i za druge tipove asfalta ireg ras-
Slika 12. Grafiki prikaz dubina kolotraga proraunanih jednadbom (13) za asfaltne mjeavine
razliitog sastava (CB/AM i %masP/KM) pona sastava.

LITERATURA
[1] Strineka, A.: Svojstva asfalta u ovisnosti o njegovom sastavu,
magistarski rad, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije,
Zagreb, svibanj 2005.
[2] Ramljak, Z.; Rukavina, T.: The effect of Type on the Asphalt
Mix Resistance to Rutting, Proceedings of the 3rd International
Symposium Maintenance and Rehabilitation of Pavements and
Technological Control, Lisabon, 2003, pp. 369-378
[3] Roberts. F. L.; Kandhal, P. S.; Brown, E.R. ; Lee, D.; Kennedy,
W.: Vrue asfaltne mjeavine - Materijali, projektiranje i
ugradnja, II izdanje, Hrvatski savez graevinskih inenjera i
Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2007
[4] Kandhal, P. S.; Cross S. A.; Brown, E. R.: Evaluation of
Bituminous Pavements for High Pressure Truck Tires, FHWA
REPORT No. FHWA-PA-90-008-87-01, Pennsylvania
Department of Transportation, December 1990.
[5] Ramljak, Z.: Funkcionalna ovisnost optimalnog udjela bitumena
u asfaltnoj mjeavini o uvjetima projektiranja te o gustoi
ingredijenata, Zbornik referatov 7. kolokvija o bitumnih, Gozd
Martuljek, 2002, str. 44 54.
[6] Pejnovi, V.; Ramljak, Z.; Cipek, V.; Barlek, M.: Utjecaj
koncentracije komponenata asfalta na naponsko-deformacijsko
ponaanje asfaltnog uzorka u sistemu sa sprijeenom lateralnom
deformacijom, Zbornik radova drugog jugoslavenskog

810 GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811

A. Strineka i drugi
simpozija o bitumenu i asfaltu, Pore, travnja 1981, Znanstveni
savjet za naftu JAZU, Serija C, knjiga 5, str. 157-170.
[7] Ramljak, Z.; Pejnovi, V.; Fui, B.: Utjecaj vrste punila i
bitumena na fizikalna svojstva bitumenskih mortova, Zbornik
radova drugog jugoslavenskog simpozija o bitumenu i asfaltu,
Pore, travnja 1981, Znanstveni savjet za naftu JAZU, Serija C,
knjiga 5, str. 225-242.
[8] Pejnovi, V.; Ramljak, Z.; Besede, D.; Mikuli, N.: Utjecaj
viskoznosti veziva i prostornih karakteristika asfaltnog uzorka
na stabilitet odreen Marshall metodom, Ceste i mostovi 27,
(1981) (7/8), str. 195-201.
[9] Ramljak, Z.; Pejnovi, V.: Ovisnost pojave trajnih deformacija o
prostornim karakteristikama asfaltnog sloja, Ceste i mostovi , 29
(1983) (9), str. 273-280.
[10] O'Flaherty, C. A.: Highways, The location, design, construction
and maintenance of road pavements, Fourth Edition, Elsevier
Ltd, GB, 2002
[11] Wensel, M.; Shalaby, A.; Thiessen, M.; Mah, V.: Investigation
of asphalt pavement rutting at two Canadian airfields, 4th
Transportation Specialty Conference of the Canadian Society
for Civil Engineering, Montreal, Canada, June 5-8, 2002
[12] Khodaii, A; Mehrara, A.: Evaluation of permanent deformation
of unmodified and SBS modified asphalt mixtures using
dynamic creep test, Construction and Building Materials, Vol.
23, Issue 7, 2009, pp 2586-2592
[13] Lu, Y; Wright, P.J.: Numerical approach of visco-elastoplastic
analysis for asphalt mixtures, Computers and Structures, Vol.
69, Issue 2, 1998, pp 139-147
[14] Suo, Z.; Wong, W. G.: Nonlinear properties analysis on rutting
behaviour of bituminous materials with different air void
contents, Construction and Building Materials, Vol. 23, Issue
12, 2009, pp 3492-3498
[15] Bekheet, W.; Abd El Halim, A. O.; Easa, S. M.; Ponniah, J.:
Investigation of shear stiffness and rutting in asphalt concrete
mixes, Can. J. Civ. Eng., Vol. 31, Issue 2, 2004, pp 253-262
[16] Reinke, G; Gildden, S; Herlitzka, D; Jorgenson, J.: Laboratory
Investigation of HMA Performance Using Wheel Tracking and
DSR Torsional Creep Tests, Journal of ASTM International,
Vol. 2, Issue 10, 2005
[17] HRN EN 933-1:2003/A1:2007 Ispitivanje geometrijskih
svojstava agregata 1. dio: Odreivanje granulometrijskog
sastava Metoda sijanja
[18] HRN EN 933-10:2004 Ispitivanje geometrijskih svojstava
agregata 10. dio: Procjena sitnih estica Razvrstavanje
punila (sijanje strujanjem zraka)
GRAEVINAR 62 (2010) 9, 803-811
Deformabilnost asfalta
[19] HRN EN 1097-6:2004/A1:2007 Ispitivanje mehanikih i
fizikalnih svojstava agregata - 6. dio: Odreivanje gustoe i
upijanja vode
[20] HRN EN 1097-7:2:2008 Ispitivanje mehanikih i fizikalnih
svojstava agregata 7. dio: Odreivanje gustoe punila
Piknometrijska metoda
[21] HRN EN 1426:2008 Bitumen i bitumenska veziva
Odreivanje penetracije iglom
[22] HRN EN 1427:2008 Bitumen i bitumenska veziva
Odreivanje toke razmekanja - Metoda prstena i kuglice
[23] HRN EN 15326:2007 Bitumen i bitumenska veziva Mjerenje
gustoe i relativne gustoe Metoda s pomou piknometra s
kapilarnim epom
[24] HRN EN 12697-1:2007 Bitumenske mjeavine Ispitne metode
za asfalt proizveden vruim postupkom 1. dio: Topivi udio
veziva
[25] HRN EN 12697-2:2008 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt - proizveden vruim postupkom 2. dio:
Odreivanje granulometrijskog sastava
[26] HRN EN 12697-5:2008 Bitumenske mjeavine Ispitne metode
za asfalt proizveden vruim postupkom 5. dio: Odreivanje
gustoe asfaltne mjeavine
[27] HRN EN 12697-6:2008 Bitumenske mjeavine Ispitne metode
za asfalt proizveden vruim postupkom 6. dio: Odreivanje
gustoe asfaltnih uzoraka
[28] HRN EN 12697-8:2003 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt - proizveden vruim postupkom 8. dio:
Odreivanje upljina u asfaltnim uzorcima
[29] HRN EN 12697-22:2008 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt proizveden vruim postupkom 22. dio:
Kolotraenje
[30] HRN EN 12697-28:2003 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt proizveden vruim postupkom 28. dio:
Priprema uzorka za odreivanje udjela veziva, udjela vode i
granulometrijskog sastava
[31] HRN EN 12697-29:2003 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt - proizveden vruim postupkom 29. dio:
Odreivanje dimenzija asfaltnog uzorka
[32] HRN EN 12697-33:2008 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt proizveden vruim postupkom 33. dio:
Priprema asfaltnog uzorka valjkastim zbijaem
[33] HRN EN 12697-35:2008 Bitumenske mjeavine Ispitne
metode za asfalt proizveden vruim postupkom 35. dio:
Laboratorijsko mijeanje
811