Green Garden broj 36 sijeanj / veljaa 2005. godina VI cijena 3 KM

Sobne biljke odabir prikladnog mjesta

Vrtovi u bocama i posudama
Artioka atraktivno povre
Nove sorte treanja
tetnici agruma
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
 

Rije urednika SADRAJ

Potovani itatelji!
Pred vama je novo glasilo, glasilo s novim imenom Green Garden.
Kao i u dosadanjim brojevima glasila VRT, i glasilo Green Garden
obraivat e teme iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Novi di-
zajn glasila zadrava stare teme, teme koje najvie interesiraju i-
tatelje.
Prvi broj glasila Green Garden donosi nekoliko vrlo zanimljivih
priloga iz cvjearstva. Ljubitelji staklenih vrtova ili vrtova u po-
sudama mogu proitati zanimljiv lanak o formiranju takvog vrta
i izboru biljaka za vrt. Kako pravilno odabrati mjesto za odreenu
biljnu vrstu u zatvorenom prostoru, takoer moete nai na strani-
cama posveenim cvijeu.
Uz kalendar sjetve te nekoliko vrlo zanimljivih lanaka iz povr-
tlarstva, a izdvajamo prilog o artioki, rikuli i luku vlascu, ljubitelji
povra mogu proitati na stranicama posveenim ovoj oblasti po-
ljoprivredne proizvodnje.
Za voare je namijenjeno nekoliko vrlo zanimljivih lanaka o no-
vim sortama treanja koje postupno ulaze u hercegovake vonja-
ke, a posebno izdvajamo lanak o Nashi krukama koje e ubrzo
doi i na nae prostore.
Na koji nain zatititi marelicu od monilije, kako zatititi voke
i vinovu lozu tijekom zime, kako suzbiti smokvina media, te sve
o tetnicima agruma, moete proitati na stranicama posveenim
zatiti bilja.
to koristiti za ishranu stoke u zimskom periodu, odnosno kako
pravilno formirati obrok, stoari mogu proitati u prilogu posvee-
nom stoarstvu.
Ljubitelje akvaristike vjerujemo da e obradovati lanak o formi-
ranju tropskog i slatkovodnog akvarija.
Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli prvi broj glasila Grin
Garden uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ako smo neto
propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.
 Urednitvo
JAGLACI PRAVI ZIMSKI UKRAS 4
POSUDE ZA CVIJEE 5
SOBNE BILJKE 6
VRTOVI U BOCAMA I POSUDAMA 8
ARTIOKA 9
POVRTNJAK U VELJAI 10
BASF 11
REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA DA ILI NE? 12
ZATITA MARELICE OD MONILIJE 13
HIT SU TRAKE SA SJEMENOM 14
RIKULA 15
TETNICI AGRUMA 16
MLADI LUK 18
NAJTRAENIJA MANDARINA CLEMENTINA 19
SREDSTVO ZA OBRADU RANA DRVENASTIH BILJAKA 19
MOSTARSKA MAARICA 19
HIT SU PRIMA, GIANT I ISABELA 20
NASHI KRUSKE 21
SMOKVIN MEDI 22
ZATITA MLADIH VOAKA OD ZEEVA 22
JABUNA KOMA U 23
VONJAK BEZ PLODOVA 24
REDOVITA REZIDBA 24
ZATITA VOAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME 25
PITANJA I ODGOVORI 26
HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU 27
UREIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA 28
DOGAANJA 29
ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:
SJEMENARNA,
iroki Brijeg, Knepolje b.b.
88220 iroki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 703 572,
Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:
mr. sc. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:
Josip Brkljaa, Nino Rotim, Katica Arar,
Ante Be, Danko Toli, Mario ubela

Marketing:
Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec.

Grafika oblikovanje:
Damir anje, Marin Musa

Tisak:
LOGOTIP, iroki Brijeg

Naslovnica:
Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i porta broj:
02-15-4905/01 od 21. 08. 2002. godine
glasilo VRT osloboeno je plaanja
poreza na promet.

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005


JAGLACI PRAVI ZIMSKI UKRAS
Vjesnici proljea u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu, predstavljaju pravo malo udo. Prve cvjetne vrste koje uz
mauhice ukraavaju vrtove u zimskim danima su jaglaci. Svojom ljupkou i svjeinom uspijevaju dotaknuti
mnoge.
Jaglac - prva cvjetnica nakon zime
Pie: Josip Brkljaa, ing.
Latinsko ime Primula (pri-
mus-prvi) odnosi se na ranu
cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat
vrstama koje se odlikuju velikom
raznolikou oblika i boja. (Ka-
un, jaglac, jagorevina, kao
da je mnotvo imena - slijedilo
mnotvo vrsta.) Postoje njene
primule za zatvorene prostore,
vrste koje vole vodu za movar-
ne vrtove, zbijeni i minijaturni
tipovi za kamenjar, te vrste oso-
bito prikladne za vrtne gredice.
Jaglac je vrlo zahvalna traj-
nica niskog rasta. Listovi su do-
sta iroki, hrapavi s udubljenom
nervaturom, a cvat se sastoji iz
mnotva sitnih cvjetova. Korijen
je vrlo kratak i ne ide duboko u
tlo.
Primule spp.-hibridi, kojih u
posljednje vrijeme ima u svim
bojama i oblicima, su vrijedne
pretproljetne trajnice koje cvatu
Razliite boje cvijeta
veoma rano. Sadimo ih u vrto-
ve, ali i u sanduie i lonce pa su
i sobne biljke. Razmnoavaju se
dijeljenjem nakon cvatnje i sje-
menom u jesen. Najee ih na-
bavljamo u punom cvatu i samo
presaujemo.
JAGLACI U KUI
Ako ih drimo u kui, mo-
ramo imati na umu da se radi o
izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgo-
vara neka hladnija prostorija, u
kojoj temperatura nije via od
12 do 14C. Posebno e dobro
uspijevati u zimskom vrtu ili uz
prozor. Ne podnosi preobilno
zalijevanje, ali ni zasuivanje ko-
rjenove bale. Koristite iskljuivo
meku vodu. Prihranjujte svakih
10 dana tekuim mineralnim
gnojivom za cvjetnice. Uz pravil-
nu i briljivu njegu, jaglaci e u
dobro osvijetljenoj, prozranoj i
svjeoj prostoriji cvasti dva mje-
seca. Kada zavri period cvatnje,
nemojte bacati jaglace koje ste
drali u kui, ve ih presadite u
vrt. Stavite ih na polusjenovito
mjesto. Ako ih posadite u vla-
nu zemlju, bogatu organskim
tvarima, sljedee proljee e po-
novno procvjetati. Prilikom pre-
saivanja, vee grmove moete
razdvojiti.
JAGLACI NA BALKONU
Jaglace moete posaditi u
jednu veu posudu s drugim
cvijeem otpornim na hladnou.
Na dno posude stavite neto za
drenau (npr.ljunak) u visini od
nekoliko centimetara. Posudu
ispunite kvalitetnim supstratom.
Malo strpljenja i mate bit e
dovoljno da zablista dobra kom-
binacija. Zemlju moete prekriti
mahovinom i zalijevajte kada je
ona posve suha.
JAGLACI U VRTU
Dobro rastu u obinom, hra-
njivom i vlanom vrtnom tlu u
polusjeni ili na suncu. Maliranje
u proljee, zalijevanje ljeti, ukla-
njanje suhih ocvalih cvjetnih gla-
va, neke su od osnovnih mjera.
Okruite ih dobrim susjedima
koji e im pruiti zatitu, a nee
zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro
e se snai meu lukovicama
(narcisi, irisi, zumbuli, afrani),
mauhicama, tratinicama, pe-
peljugom
Jaglac kao ljekovita biljka kori-
sti se u lijeenju plunih bolesti,
nesvjestice, lupanja srca. aj od
cvjetova poveava broj crvenih
krvnih zrnaca. Lijei zaeplje-
nost, histeriju.
Uzima se korijen: tri etvrtine
lice, na tri decilitra prokljuale
vode- tri puta dnevno po alicu
Agrocentri Sjemenarne u Mo-
staru i irokom Brijegu u po-
nudi zimskog cvijea istiu
jaglace koji se sve vie trae
kako za sadnju u vrtovima tako
i posudama. U ponudi su sadni-
ce razliitih boja.
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

POSUDE ZA CVIJEE
Sobno cvijee se uzgaja u razliitim vrstama posuda, ije dimenzije pri-
je svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i
prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama
ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijea veliku panju pridaju
upravo njenom odabiru.
Veliki izbor posuda za cvijee u AC Sjemenarna
S vima, pa tako i najobinijim laicima, jasno
je kako biljke za uspjean rast zahtijevaju
dovoljne koliine vode i hranjivih tvari. Vodu
dodajemo prema potrebi dok osnovne hra-
njive tvari sobne biljke dobivaju iz komposta
tj. zemlje za cvijee. Meutim, kada nabavi-
mo navedenu zemlju za cvijee, trebamo je
staviti u odgovarajuu posudu. Njen oblik i
veliina izravno odreuju brzinu i kvalitetu
razvoja same biljke, kao i to kakvo e korije-
nje za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako
je poznato da biljke s plitkim korijenom, po-
put kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posu-
de. S druge strane, velike sobne biljke poput
fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj trae
velike, prostrane posude.
Plastine posude - najloiji izbor
I doista, plastine posude jesu najprihva-
tljivije s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i
najpogodnije. Zato? Zato to takve posude
nisu namijenjene za velike sobne biljke jer
su prelagane i kao takve prilino nestabilne.
Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u
sluajevima kada su neadekvatne tj. prema-
Ukrasne posude
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
lene i kada se zemlja u njima prosui. Meu-
tim, moemo ih koristiti za manje cvjetne
biljke posebice ako imamo malo vei broj
ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jefti-
ne plastine posude esto i neugledne uz
malo nae kreativnosti i taj nedostatak lako
moemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se
posluiti trikom uz pomo ljepljive trake ko-
jom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad
se boja osui, skinemo ljepljivu traku i dobili
smo pruge koje po elji zatim moemo obo-
jiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo
kreativnosti za kratko vrijeme i najneugle-
dniju plastinu posudu za cvijee moemo
preobraziti u areno umjetniko djelo.
Glinene posude - prikladne
za sve sobne biljke
Velika prednost glinenih posuda je u
tome to ih moemo iskoristiti za sve vrste
biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od
gline zaista je velika. Ali prethodno neto
trebate znati-zimzelene sobne biljke najbo-
lje izgledaju u jednostavnim, neukraenim
posudama dok mirisni aranmani od cvjetni-
ca itekako dra-
esno djeluju
u uskim po-
sudama jer su
visoke i tanke.
Tako izgledaju
doslovce po-

put buketa u vazi. S druge strane, niskim
cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i
ire glinene posude. Vrhunac su posude od
terakote koja je ujedno neto vie od gline
i koja zbog svog velikog arma predstavlja
najbolju opciju za ukraavanje domova, bal-
kona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta
glinenih posuda vodite rauna da nemaju
nikakve otre rubove koji se mogu lako otkr-
hnuti a dobra posuda imat e i dobar zvuk
kada kucnete po njoj. I jo neto, kada se na
glinenim posudama pojave bjelkaste mr-
lje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva
problem rijeavate etkicom namoenom u
octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih
posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko
i pojavljuju.
Keramike posude -
mnotvo neobinih oblika
Danas na tritu nalazimo veliki broj pri-
vlanih i neobinih ukrasnih keramikih po-
suda, razliitih boja i dimenzija. Zapravo rije
je o ukrasnim loncima u koje moemo polo-
iti ve zasaene biljke zajedno s posudom.
Dakle, ukrasni keramiki lonci se rabe isklju-
ivo za kamufliranje postojeih neuglednih
i oteenih posuda. Veina tih ukrasnih po-
suda nema drenane otvore pa mogu poslu-
iti i umjesto tanjuria ili drugih podmetaa
koji se obino stavljaju pod posude.
Iz navedenog teksta jasno se vidi kako
svaka posuda nije dobra i odgovarajua za
svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su
vrlo zahtjevne i kao takve trae maksimum
panje poevi od redovitog prihranjivanja
pa sve do izbora odgovarajueg oblika i vr-
ste posude. Stoga svim ljubiteljima cvijea
poruujem kako im rado stojim na raspola-
ganju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru
gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pra-
vilan uzgoj sobnog cvijea.

SOBNE BILJKE
odabir prikladnog mjesta
U svakom stanu ili kui postoji bezbroj mjesta na kojima biljke moemo
uspjeno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za odreenu biljku.
Pie: Josip Brkljaa, ing.
T o ne znai pravilan izbor mje-
sta na kome e ljepota biljke
najvie doi do izraaja nego
i odabrati biljke koje e u tim
uvjetima moi normalno napre-
dovati. Da bi se postiglo i jedno
i drugo, moraju biti ispunjeni
odreeni preduvjeti: biljkama
treba osigurati prikladnu tempe-
raturu i potrebnu svjetlost. Pro-
stori u kui ili stanu gdje najee
drimo biljke su: hodnici, dnevni
boravak, kuhinja, kupaonica, a
vrlo esto i spavae sobe.
HODNICI
Hodnik je prvi dio stana ili
kue koji svaki posjetitelj vidi, a
biljke u njemu pridonose stva-
ranju ugodne atmosfere do-
brodolice. Hodnici mogu biti
i neprikladna mjesta za biljke,
obzirom na to da su esto uski i
nedovoljno osvijetljeni tako da u
njima biljke ne dolaze do punog
izraaja. U hodnicima su esto tanja.
nie temperature nego u ostalim
prostorijama. estim otvaranjem
i zatvaranjem ulaznih vrata stva-
ra se propuh i razlike u tempera-
turi. Ako se u hodniku nalazi jo
i stubite koje vodi na kat, topli
e se zrak kretati prema gore, te
takoer stvarati propuh.
Biljke za hodnik ili predvorje:
Aspidistra elatior
biljka lijene domaice
Chlorophytum comosum
zeleni ljiljan
Cissus antarctica
sobna loznica
Clivia miniata krasna klivija
Fatsia japonica sobna aralija
DNEVNI BORAVAK
Dnevni je boravak najpo-
pularnije mjesto za biljke i bilj-
ne aranmane, s obzirom na to
da se tu najee odmaramo i
provodimo najvie vremena te
uivamo u okruenju koje smo
sami uredili. Prostorije za dnevni
boravak su uglavnom svijetle s
mnogo prozora i najee okre-
nute prema suncu. Najee je
rije o veim prostorima u koje
je najbolje smjestiti visoke biljke.
Takvi prostori se vrlo esto griju,
a grijanje isuuje zrak, te je tada
biljkama potrebno osigurati do-
datnu vlanost.
U topao, dobro osvijetljen i
dovoljno prostran dnevni bora-
vak moemo smjestiti sljedee
biljke:
Begonia rex begonija
Codiaeum variegatum pictum
Hedera helix obini brljan
Tradescantia fluminensis
rijeni puzavac
kroton
Dieffenbachia maculata
pjegava difenbahija
Dracena marginata
Krasna klivija sa svojim ta- obrubljeni zmajevac (dracena)
mnozelenim jeziastim listovi- Euphorbia pulcherrima
ma i jarkonaranastim cvjetnim boina zvijezda
glavama, biljka je izrazite ljepo- Ficus benjamina
te. Hlad hodnika ili predvorja suzna smokva (fikus)
produit e vrijeme njezina cvje- Ficus elastica gumijevac
Ficus lyrata lirasti fikus
Svaka biljka zahtijeva posebno mjesto
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

Staklenici idealni za cvijee
Hydrangea macrophilla
hortenzija
Kalanchoe blossfeldiana
kalanhoa
Monstera deliciosa
monstera
Philodendron bipinnatifidum
dvostruko urezani filadendron
Rhododendron simsii azaleja
Yucca elephantipes
juka, liljan palma
Dracena je izvrsna biljka za
dnevni boravak. Dobro podnosi
temperaturna promjene. Zahti-
jeva jaku, ali difuznu svjetlost.
KUHINJA
Veina ljudi dobar dio vre-
mena provodi u kuhinji. Dok
domaica u njoj priprema jela
ili obavlja neki drugi posao, bilj-
ke pridonose stvaranju ljepeg
i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje
koje su dovoljno osvijetljene, a
temperatura u njima ujednae-
na, prikladne su za mnoge biljke.
Razina vlanosti u kuhinjama
obino je visoka zahvaljujui
pari. Listovi biljaka postanu brzo
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
masni i pranjavi, pa ih je potre-
bno ee istiti. U kuhinjama
bolje uspijevaju biljke s debelim
i sjajnim listovima. Biljke u kuhi-
njama potrebno je redovito za-
mjenjivati novim.
Begonia rex begonija
Chrysanthemum x morifolium-
krizantema
Coleus blumei
ukrasna kopriva
Epipremnum aureum
scindapsus
Hedera helix obini brljan
Impatiens walleriana
vodenika
Saintpauilia - ljubiica
Tradescantia fluminensis
rijeni puzavac
Zebrina pendula
srebrna puzavica
Vodenika je vesela biljka koja
slobodno cvate. Postavljena na
kuhinjski stol, gdje obitelj obje-
duje, unosi dah ljeta.
SPAVAE SOBE
Mnoge spavae sobe su
okrenute prema istoku, te je
njihova prozorska daska pogo-
dno mjesto za manje zahtjevne
biljke. Biljke na tim mjestima ne
smiju biti zaboravljene iako se
jutarnja ustajanja esto odvijaju
u atmosferi urbe i utrke s vre-
menom.
Biljke koje mogu biti posta-
vljene u spavaoj sobi
Cyclamen persicum ciklama
Fatshedera lizei
debeli brljan
Fucsia fuksia
Jasminum polyanthum
kineski jasmin
Maranta leuconeura erythro-
neura maranta
Pelargonium x hortorum
pelargonija
Saintpaulia ljubiica
Spathiphyllum wallisii
jedarce
Ciklama je biljka kojoj po-
goduje svje zrak i jaka filtrirana
svjetlost. Prikladna je za spavae
sobe u kojima povremeno moe
biti i zaboravljena.
KUPAONICE
U stanovima i kuama novije
gradnje kupaonice su s vie svje-
tlosti a i temperatura je tijekom
cijelog dana ujednaena. Posto-
tak vlage u zraku u kupaonicama
je obino visok, to pogoduje
rastu biljaka. Na prozorima su
esto mutna stakla koja stvaraju
difuznu svjetlost koja pogoduje
mnogim biljkama. Meutim, e-
ste promjene vrijednosti tempe-
rature (prilikom kupanja naglo
raste a kasnije pada), negativno
djeluje na biljke a i pogoduje ra-
zvoju mnogih bolesti.

Biljke koje se mogu postaviti
u kupaonici ukoliko za to postoji
dovoljno prostora
Adiantum raddianum
brazilski gospin vlasac
Asplenium nidus
gnjezdasta paprat
Calathea makoyana
pametna biljka (kalatea)
Carex morrowii japanski a
Chamaedorea comosum
palma
Chlorophytum comosum ze-
leni ljiljan
Cissus antarctica sobna lo-
znica
Cyperus alternifolius uskoli-
sni ilj
Epipremnum aureum - scinda-
pus
Ficus pumila puzajua smo-
kva (fikus)
Nephrolepis exaltata kovra-
va paprat
Peperomia scandens puzaju-
a peperomija
Zeleni ljiljan je biljka kojoj je
potrebna jaka difuzna svjetlost.
Kada dovoljno izraste esto slu-
i kao dobar zaklon od suneve
svjetlosti.
 
VRTOVI
U BOCAMA
I POSUDAMA
Uzgoj biljaka u bocama ili drugim slinim posudama
zahtijeva puno panje ali i strpljenja. Dobro i pravilno
zasaen vrt u boci privlai veliku pozornost, a s druge
strane ne zahtijeva posebnu njegu.
Pie: Josip Brkljaa, ing.
O
no to treba naglasiti jest
da je pravilan izbor bilja-
ka i posude od presudne
vanosti. Za vrt u boci ili terarij
mogu se koristiti razliite stakle-
ne posude, raznih veliina i obli-
ka (razliite staklene boce, razli-
ite staklenke, zdjele i akvariji
za ribice, vee ae od konjaka i
dr.). U prodavaonicama cvijea i
opreme za cvijee mogu se pro-
nai staklene posude razliitih
boja (zelene, ute, smee) pose-
bno raene za vrtove. Koristite
Vrt u posebnoj posudi
isto prozirno staklo ili ono di-
skretno obojeno.
Sadnja biljaka
Nakon odabira posude slije-
di sadnja biljaka. Biljke se sade u
potpuno suhe posude. Na dno
posude najprije se stavlja sloj
sitnog pijeska do visne 2,5 cm.
Ako se koriste boce s uskim gr-
lom, za sipanje pijeska koriste
se lijevci od kartona. Na pijesak
se dodaje sloj treseta debljine
5-8 cm. Ako je otvor na posudi
vei, sadnja je jednostavnija, a
svakako najlaka ako u posudu
moemo uvui aku. Za sadnju
u bocama uskog grla koristi se
poseban alat koji se najee im-
provizira. Najee se na tapi
privrsti mala liica koja uveliko
olakava sadnju.
Prije same sadnje potrebno je
napraviti plan i raspored biljaka
u boci. Pazite na to kako e boca
biti izloena da li e se vidjeti
Priprema boce
za sadnju
samo s jedne strane ili cijela. Prije same sadnje biljaka
Odabranu biljku za sadnju boca se mora pripremiti za
pripremite na nain da je izvadi- sadnju. Bocu iliposudu prvo
te iz posude, rastresite joj korije- isperite vodom i deter-
dentom. Nakon toga je
nje, ako je potrebno skratite ga
i odstranite suvinu zemlju. li- ponovno napunite vodom
com napravite rupicu u tresetu, u koju ste dodali malo
postavite biljku drei je izmeu varikine ili nekog drugog
dva tapia, a onda ju polako dezifekcijskog sredstva kako
uvrstite. bi se unitile gljivice. Potom
je ponovno dobro isperite i
osuite.
Njega biljaka u posudi
Nakon sadnje biljaka pre-
krijte kompost tankim slojem si-
Biljke za vrtove
tnog pijeska. Po stranicama po-
u boci
Vrtovi u boci ili posudama
sude ulijte malo vode, kako bi sa
idealni su za njene biljke,
stakla isprali eventualne ostatke
posebno za one kojima je
zemlje i ovlaili kompost. Biljke
potrebna velika vlanost
u terariju lagano ovlaite prska-
i one koje su osjetljive na
licom. Nakon sadnje posuda je-
propuh i suh zrak. Osim
dno vrijeme ostaje nepokloplje-
toga, izbor se odnosi na
na (nekoliko sati), a nakon toga
biljke koje sporije rastu,
se stavlja ep ili poklopac.
kako im posuda ubrzo ne bi
Ako se unutranjost staklene
postala pretijesna. Cvatue
posude ili boce zamagli, a magla
biljke treba izbjegavati jer je
se kroz dulje vrijeme ne povu-
ocvale cvijetove teko ukla-
e, otvorite posudu i pustite da
njati, te e trunuti unutar
se posuda prozrai. Promjene u
posude. Prije sadnje biljaka
temperaturi zraka uzrokuju pri-
provjerite jesu li posve
vremenu kondenzaciju, ali kada
zdrave i nema li na njima
su biljke zasaene i kada se zrak
tetnika.
u boci ustali, daljnje zalijevanje
i prozraivanje postaju nepo-
trebni. Ovakav vrt postavite na
Biljke pogodne za
mjesto do kojeg dopire dovoljno
vrt u boci jesu:
Adiantum raddianum i
jaka svjetlost, ali obratite pozor-
A. Hispidulum brazilski
nost da ne bude pod izravnim
gospin vlasak
utjecajem sunanih zraka. To je
Begonia bowerii tigrasta
najee u blizini prozora.
begonija
Cryptanthus spp.
zemaljska zvijezda
Ficus pumila minima
minijaturni puzajui fikus
Fittonia verschaffeltii i F.
V. argyroneura fitonija i
srebrenastoilna fitonija
Pellaea rotundifolia
okruglolisna paprat
Peperimia caperata
smaragdna peperonia
Selaginella kraussiana i
S. martensii papratnjae
AC sjemenarna - veliki izbor vrtova u puzavice
posebnim posudama
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.
I doista se radi o zanimljivom
povru koje je ostavilo traga
u mnogim starim civilizacijama,
iako i dan danas jednim dijelom
predstavlja mistino i nepoznato
viegodinje povre. Kako u Her-
cegovini vlada velika potranja
za njenim sjemenom, morali
smo angaitrati i nau nabavnu
slubu da posegne put Italije
koja je ujedno i rekordni proi-
zvoa na Mediteranu ( s ak 56
posto udjela proizvodnje). Me-
utim, to ne znai da je artioka
manje popularna i u panjolskoj,
Francuskoj i Grkoj, gdje se sve
proizvedene koliine vrlo brzo
prodaju. Iako se najveim dije-
lom uzgaja na Mediteranu, izni-
mno je popularna i u SAD-u te
Argentini. Stoga slobodno mo-
emo rei kako se danas artioka
uzgaja diljem svijeta i kako je s
pravom uvrtena u vodee svjet-
ske luksuzne namirnice.
Moe li se artioka uzgojiti
u Hercegovini?
Dakako da moe, a to naj-
bolje potvruju dijelovi obitelj-
skih povrtnjaka iji su vlasnici
imali sreu da nabave i posiju
dio njenog sjemena koje je na-
bavljeno i distribuirano na na-
em podneblju. Inae, openito
gledano, moe se rei kako se ar-
tioka moe uzgojiti u podruji-
ma gdje srednje zimske tempe-
rature nisu nie od 5 stupnjeva
C. Posebno dobro uspijeva u po-
drujima bez velikih kolebanja
temperatura, naroito u vrijeme
zametanja cvatova. Artioka do-
bro podnosi umjerene vjetrove,
posolicu i malo zaslanjena tla.
Stoga joj najvie odgovaraju
priobalni tereni, uz samu obalu
Sjeme artioke
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

mora a koji su zaklonjeni od bure
i juga. Zato i ne zauuje kako se
u Dalmaciji artioka poela or-
ganizirano proizvoditi na povri-
ni od 10 hektara, s tendencijom
daljnjeg rasta. Naroito se njena
proizvodnja proirila na Hvaru,
Visu i Brau te u dolini Neretve i
Konavlima. Zbog blizine navede-
nih podruja lako se da zakljuiti
kako i juna Hercegovina moe
osigurati optimalne uvjete za
uzgoj ovog nadasve zanimljivog
ARTIOKA
povra. Jasno je kako se kod nas
preporua uzgoj za potrebe do-
mainstva, iako bi se vee kolii-
ne ovog povra mogle plasirati i
na trite.
atraktivno povre
Kako se uzgaja artioka?
Artioka se uglavnom uzga-
s prizvukom luksuza
ja vegetativnim putem jer se na
taj nain sortne karakteristike
prenose u potpunosti. Obino se
radi o vegetativnom uzgoju pu-
Rije je o zdravom tem zelenih reznica koje se uzi-
maju od starijih, dobro razvijenih
i s gospodarskog biljaka. Meutim, danas su stvo-
gledita zanimljivom reni novi kultivari koji se mogu
uzgajati iz sjemena. Navedeni
viegodinjem povru nain uzgoja se posebno prakti-
cira u Izraelu i Kaliforniji gdje je
koje je svrstano u luksu- organiziran jednogodinji uzgoj
iz sjemena na izrazito velikim
zne namirnice. Posebice je dojmlji- proizvodnim podrujima.
S berbom se poinje kada
va njena ljekovita vrijednost koju su se vanjski zeleni listii ponu
uoili stari Egipani, Grci i Rimljani. odvajati od sredinjih, koji su jo
zatvoreni. A osim cvatnih pupo-
Uostalom, u Europu je dola kao va u ljekovite svrhe se koriste i
listovi te korijen. A znanstvenici
delikatesa na kraljevskim stolovima. su dokazali da artioka osvjea-
va ten, uravnoteuje organizam
Artioka postaje sve traenija povrtnica i bistri glavu, pomae jetri i u-
nom mjehuru, omoguuje bo-
lju probavu masnoa te sniava
kolesterol. Osim toga, titi od
ateroskleroze, gihta i probavnih
smetnji. Zanimljivo je da je za
sniavanje kolesterola zasluan
sastojak cinarin zbog ega se
artioka preporua i u sprjea-
vanju angine pectoris, modane
kapi, astme, alergija i reumatskih
bolesti. Dakle, osim u kulinar-
stvu, artioka je iznimno cijenje-
na i u zdravstvenom smislu. Sve
to objanjava zato je rije o vrlo
traenom povru ne samo kod
nas nego i u cijelom svijetu. Sto-
ga, pourite i iskoristite priliku
jer je i ove godine u Sjemenarnu
Mostar stigla ograniena kolii-
na sjemena ove visoko cijenjene
povrtne kulture.
 10

POVRTNJAK
U VELJAI
U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povra
dobiva vee znaenje, to se podjednako odnosi na
otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem
proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povr-
tnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.
Pie: Nino Rotim, dipl. ing. Veliki izbor sjemena povra u Sjemenarni Mostar

Pribliavanjem toplijeg vre- nabavite novo sjeme jer nije sve-

mena u povrtnjaku se lagano in-
tenziviraju radovi. To se posebice
odnosi na sjetvu u zatieni pro-
stor s ciljem proizvodnje prijesa-
dnica koje se nakon potpunog
razvitka sade na otvorenim ili za-
tienim prostorima. Meutim,
kako se najvie sije hibridno sje-
me, a ono nije jeftino, savjetuje-
mo svim uzgajivaima da strogo
vode rauna o gustoi i dubini
sjetve, ali i o pravilnom izboru hi-
brida povra. Osim toga, ukoliko
u svojim zalihama raspolaete sa
sjemenom od lanjske proizvo-
dne godine provjerite u kakvim
je uvjetima ono uvano. Jer sva-
kako trebate znati da ukoliko
su u tijeku uvanja sjemena bili
povieni temperatura i relativna
vlaga zraka moe se dogoditi da
doe do slabljenja ivotne sna-
ge sjemena tj. dolazi do pojave
gubitka klijavosti. Stoga ukoliko
imate dvojbe poeljnije je da
jedno hoe li nicati 50, 60 ili 70
posto posijanog sjemena.
Osim toga, skupo hibridno
sjeme nabavljajte iskljuivo u
provjerenim sjemenskim kua-
ma koje na svojim sjemenskim
artiklima imaju odgovarajuu
deklaraciju. Inae, podaci s de-
klaracije su iznimno vani. Na Presadnice rajice Presadnice salate
njima je osim imena hibrida, ka-
tegorije i godine proizvodnje na-
vedena i klijavost sjemena izra-
ena u postotcima a oznaen je
i broj sjemenki. Istina, ponekad
je oznaena samo gramatura ali
veliki proizvoai povra ve do-
bro znaju kako u 1 gramu rajice
ima 300 sjemenki, u 1 gramu pa-
prike 150 sjemenki i slino.
Osim proizvodnje prijesadni-
ca, tijekom veljae obavlja se i
sadnja krumpira, proljetnog e-
njaka, luka (arpadik), artioke,
paroga i rabarbare. U Hercego-
vini je posebno aktualna sadnja

Sjetva povra u zatieni prostor u toplijim podrujima

ranog krumpira koji se ve po-
etkom svibnja nalazi na poli-
cama trgovina. Dakle, dok se u
Hercegovini mladi krumpir vadi,
u sjevernijim dijelovima zemlje u
tijeku je sadnja i to preteno ka-
snijih sorti krumpira.
Presadnice radia
Dakle, blii se vrijeme kada
e u povrtnjaku biti veoma ivo
i vrijeme kada uzgoj povra (pri-
jesadnica i konzumnog povra)
biva vrlo profitabilan. S druge
strane, ljubitelje neobinog i ri-
jetkog povra obavjetavamo da
je u Sjemenarnu Mostar pristigla
vea koliina ovog sjemena. To
znai da i ove godine moete
posijati sjemena iz neobinog
svijeta tikava, tikvica, paprika,
rajica, krastavaca, kineskog ku-
pusa i ostalog povra koje inae
nemate priliku kupiti na polica-
ma trgovina ili na trnicama. Po-
red toga osigurali smo i dovoljne
koliine sjemena kikirikija, slanu-
tka, artioke ali i sjemena naje-
ih vrsta ljekovitog i aromati-
nog bilja.

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

 12
REZIDBA GOMOLJA
KRUMPIRA - DA ILI NE?
Hercegovaki proizvoai krumpira pred njegovu sadnju
tradicionalno, osim naklijavanja vre i rezidbu gomolja.
Meutim, postavlja se pitanje je li to, sa strune strane
gledita, opravdano ili je pak rije o sasvim neprihvatljivoj
mjeri pripreme gomolja za sadnju.
Pie: Mario ubela, dipl. ing.
I doista, u Hercegovini se pri-
je sadnje krumpira tradicionalno
vri i rezidba gomolja. Uglavnom
se primjenjuje kod krupnije kali-
brae sorte Jaerla, ali i kod osta-
lih sorata koje se sade na ovom
podruju. Osim kod nas, rezanje
gomolja se prakticira i u susje-
dnoj Dalmaciji te na otocima
dok idui prema sjevernijim po-
drujima ono postupno opada.
Moglo bi se rei kako se gomolji
krumpira reu zbog nedosta-
tka dovoljnih koliina zdravog
deklariranog sjemenskog ma-
terijala, zbog breg mnoenja
kvalitetnog sjemena ili zbog
ekonomske svrsihodnosti kada
je rije o proizvodnji merkan-
tilnog krumpira. Bilo kako bilo,
ono to je od bitnog znaaja, sa
strune strane gledita, a to mi
upravo trebamo i upozoriti je-
ste da samo rijetki proizvoai
krumpira rezidbu gomolja izvo-
de na pravilan nain.
Krumpir na naklijevanju
Pravilna rezidba
gomolja-temelj uspjeha
Pravilna rezidba gomolja
obavlja se desetak dana prije
same sadnje. Ve naklijali go-
molji reu se po duljini tako da
priblino jednak broj klica (oka-
ca) ostane na svakoj polovici.
Drugim rijeima, ree se du osi
gomolja od vrnog dijela ka pu-
pku s tim da nakon svakog reza
no trebamo dezinficirati 70%
alkoholom ili pak potapanjem u
2% rastvor formalina. Meutim,
krupni naklijali gomolji se u po-
jedinim dijelovima nae zemlje
reu i popreno s tim da se u tom
sluaju odsijeca samo vrni dio
koji i sadrava najvei broj klica.
Ali, od bitnog je znaenja da kod
spomenute vrne rezidbe teina
odsjeenog dijela s klicama ne
smije biti manja od 25 grama jer
laki odsjeak nee dati normal-
no razvijenu biljku. Spomenimo
i kako posljednjih 20-tak godina
Posebna pakiranja sjemenskog krumpira
u Americi prakticiraju strojnu re-
zidbu s tim da se gomolji reu na
odjeljke s klicama teine 40-50
grama.
to s gomoljima
nakon rezidbe?
Kako smo i naveli, pravilna
rezidba se vri desetak dana pri-
je sadnje. Postavlja se pitanje to
s rezanim dijelovima gomolja,
gdje ih smjestiti i to je uope
svrha tako rane rezidbe. Sve e
nam biti jasno ukoliko u obzir
uzmemo injenicu kako sami
postupak rezanja predstavlja ve-
liku povredu gomolja a rezano
mjesto idealan ulaz za prodor
bakterija i gljivica koji u loijim
uvjetima sadnje ak mogu prou-
zroiti propadanje gomolja. Sto- prenoenja virusnih oboljenja.
ga, krumpir treba to prije smje- Zato je uporaba cijelih gomolja
stiti u uvjete koji e omoguiti
stvaranje zatitnog sloja upravo jer zahtijeva i vei utroak sjeme-
na tim prerezanim dijelovima
gomolja. Jer kada se stvori taj za-
titni sloj ili kalus, i samo sjeme
e biti puno sigurnije, odnosno,
spremnije za sadnju. Inae, kako
bi potakli tvorbu kalusa, krumpir
trebamo to prije nakon rezidbe
smjestiti u prostoriju gdje se
temperature kree od 14 do 16
stupnjeva C i relativna vlaga zra-
ka od 80 do 90 %.
U zemljama gdje se
gomolji krumpira
masovno reu
zapraivanje reza
fungicidima protiv
gljivinih bolesti koje
izazivaju trule
gomolja uobiajena
je praksa.
Koriste se fungicidi
na osnovi :
tirama, mancozeba,
tiabendazola i dr.
I to bi na kraju zakljuili nego
da se sa strune strane gledita
rezidba gomolja ne preporua
jer uvijek postoji mogunost od
svakako najbolja ali i najskuplja
na po jedinici povrine. S druge
strane, praksa je pokazala opra-
vdanost rezidbe ali provedene
uz potivanje navedenih pravila
poevi od momenta rezidbe pa
sve do uvanja tako pripremlje-
nog sjemena do sadnje. Istina
je i da se svjee izrezani gomolji
mogu odmah saditi ali samo u
dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko
takve gomolje posadimo u hla-
dno i vlano tlo dolazi do njiho-
vog brzog propadanja to e se
manifestirati praznim mjestima
na parceli. Ali, uvijek ima stru-
njaka koji e ustanoviti da je
ipak sve do loeg sjemena...
Orginalno sjeme
BROJ 1 SIJEANJ / VELJAA 2005

ZATITA MARELICE
OD MONILIJE
Pie: prof. dr. Ante Be
Za razliku od nekih drugih
vrsta (ljiva, breskva, nektarina,
jabuka) koje se u posljednje vri-
jeme sve tee mogu prodati na
naim trnicama, marelica se
uvijek moe prodati i to po veo-
ma povoljnoj cijeni, primjerice 3
4, pa i vie puta vioj nego to
se prodaje ljiva. I pored toga
kod nas broj stabala marelice
iz godine u godinu opada, a ne
postoji ni neka vea zainteresi-
ranost poljoprivrednih proizvo-
aa da podiu komercijalne
zasade marelica. Razlog tome,
prije svega, treba traiti u inje-
nici to je marelicu teko zatititi
od napada tetoina, primjerice
ilogriza, odnosno od napada
uzronika bolesti od kojih na
naem podruju izuzetno velike
tete nanosi monilija.
Monilija najznaajnija
bolest marelice
Monilija sigurno spada u
najznaajnije bolesti marelice
zbog koje gotovo svake godine
dolazi do velikog propadanja
cvjetova, suenja vrhova rodnih
granica, odnosno djelominog
propadanja vrnih dijelova kro-
nje, te truljenja znaajnog broja
plodova. Ukoliko napad monilije
potraje vie godina uzastopice,
moe doi do potpunog propa-
danja stabala marelice.
Napad gljivice uzronika mo-
nilije manifestira se u dva posve
razliita oblika ovisno od vreme-
na napada, odnosno organa ma-
relice kojeg gljivica napada. Na-
ime, u proljee monilija napada
cvjetove od kuda preko stapke
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
cvijeta prodire u mladice. Drugi
oblika napada monilije vezan je
za plodove na kojima dolazi do
truljenja, Iako i jedan i drugi oblik
bolesti moe priiniti ozbiljne
tete, ipak je mnogo tetniji onaj
oblik koji izaziva suenje cvjeto-
va i mladih izboja.
Zaraza u vrijeme cvatnje
Zaraza cvjetova, a neto ka-
snije i mladica, posebno ako u
vrijeme cvatnje vlada kiovito i
prohladno vrijeme, moe dove-
sti do propadanja izuzetno ve-
likog broja cvjetova. Zatim, to
je jo znaajnije, bolest zahvaa
mladice koje od vrha poinju
provenjavati. Kasnije se prove-
njavanje iri prema osnovi mla-
dice i zavisno od jaine napada
sui se manji ili vei dio mladice.
Ulaskom gljivice u tkivo mladice
stablo marelice postaje stalno
inficirano. Mnogi voari prove-
njavanje mladica esto pripisuju
djelovanju niskih temperatura.
Meutim, iako, posebno kada se
radi o sortama marelice koje ra-
nije cvjetaju, moe doi do teta
od mraza, suenje cvjetova i pro-
venjavanje mladica koje je prou-
zrokovano monilijom mogue je
razlikovati od suenja koje je na-
stalo zbog niskih temperatura.
tete se esto
pripisuju mrazu
Naime, kada se radi o izmrza-
vanju, obino su zahvaeni cvje-
tovi, odnosno mladice na cijeloj
voki, dok je suenje navedenih
organa izazvano monilijom,
izuzev u sluaju veoma jakog
napada, ogranieno na pojedi-
ne dijelove grana. Dalje, na sta-
13
Marelica spada u najprofitabilnije vone
vrste koje se gaje na naem podruju.
Naalost podizanje veih komercijalnih
nasada onemoguava vei broj tetnika
ali i monilija najznaajnija bolest mare-
lice.
blima koja se redovito ne tite odrezane suhe granice treba
od napada monilija vie godina unititi, najbolje spaliti.
uzastopice s vremenom se poja- Suzbijanje monilije primje-
vljuje smolotok koji je iz godine nom fungicida najbolje je obavi-
u godinu sve obilniji zbog ega ti u dva roka. Prvo tretiranje naj-
napadnuto stablo postupno sla- bolje je obaviti neposredno pred
bi i obino na kraju propadne, jer otvaranje cvjetova jer se fungi-
dolazi do suenja vrnih dijelova cidu koji se koristi za suzbijanje
kronje, a zatim i debljih grana. monilije obino dodaje i neki
Najkritinije vrijeme napada insekticid za suzbijanje tripsa.
monilije je faza cvatnje posebno Drugo tretiranje izvodi se u vrije-
ako je u to doba vrijeme kiovito me precvjetavanja, dakle kada je
i prohladno s visokom zranom otpalo oko 50 % latica.
vlagom. Naime, ako voka uspije Budui da monilija postaje
nezaraena proi to kritino ra- brzo rezistentna na estu upo-
zdoblje i plodovi porastu, nema trebljavane fungicide, to fungi-
vie mogunosti da gljiva prodre cide ee treba mijenjati. U pra-
u mladicu. Meutim, kasnije, vilu fungicid koji se koristi kod
kada plodovi ponu zrijeti, do- prvog tretiranja ne koristi se kod
lazi do njihovog inficiranja. Osje- drugog tretiranja ve se zamijeni
tljivost ploda na infekciju je vea s nekim drugim, s tim da su im
to je blii zriobi. Zaraeni plod djelotvorne tvari razliite.
dobije smee pjege koje se ire
i prodiru u meso ploda to ubr- Od veeg broja pripravaka
mogu se koristiti: Bavistin FL,
zo dovodi do njegovog truljenja.
Ako se takvi plodovi ne uklone s Konker SC, Ronilan DF, Teldor
SC, Systhane, te mnogi drugi
grane, oni se tijekom ljeta sue,
mumificiraju i ostaju zalijepljeni pripravci.
za rodnu granicu.
Suzbijanje
Suzbijanje monilije vri se
primjenom ne pesticidnih i pe-
sticidnih mjera zatite. Primjeri-
ce, znaajna nepesticidna mjera
sastoji se u tome da se na stablu
marelice uklone svi mumificirani
plodovi, to treba obaviti jo u
vrijeme vegetacije. Pored sasu-
enih plodova treba odstraniti
sasuene granice, ili sasuene
vrne dijelove granica. Kod od-
stranjivanja suhih dijelova gran-
ica treba rezati oko 10 20 cm
ispod suhog dijela jer je gljivica
zahvatila i dio zelenog tkiva. Sve
sakupljene mumije plodova i Zatita protiv Manolije u cvatnji
 14
HIT SU TRAKE SA SJEMENOM
Da se snovi mogu ostvariti znaju svi povrtlari koji su ve sijali eko trake sa sjemenom.
Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo poloiti trake koje se potom pokrivaju ra-
hlom zemljom. Ostalo je djeija igra jer nema ni prorjeivanja ni presaivanja biljaka.
Posebna sjemena za preciznu sjetvu
Mladen Karai, dipl. ing.
U prigradskim naseljima, ve-
im i manjim mjestima, po-
sljednjih godina izgraeno je i
jo uvijek se gradi mnogo kua.
Obino je rije o vikendicama iji
vlasnici nastoje pobjei iz grad-
ske guve i odvojiti jedan dio
stresne svakodnevice upravo
za odmor uz hobi vrtlarenje. To
nije pojava novijeg karaktera jer
je ona potvrena i primjerima,
odnosno, trendovima iz susje-
dnih zapadnih zemalja. Uosta-
lom, svaki dan nas mediji bom-
bardiraju proizvodnjom zdrave
hrane i prednostima uzgoja po-
vra u obiteljskom povrtnjaku.
Zbog toga navedeni vikendai
uz kue obino kupuju i okolne
parcele na kojima uz ukrasne
vrste drvea i grmlja planiraju tj.
uklapaju vlastiti obiteljski povr-
tnjak. Ali, poto se veinom radi
o novopeenim gradskim po-
ljoprivrednicima koji nisu vini
Traka sa sjemenima
sjetvi povra, javljaju se i prve
potekoe.
Pregusta sjetva-
simbol amaterizma
u povrtnjaku
I doista, najlake je nabavi-
ti malo vie sjemena kojim se
doslovce pokrije povrina povr-
tnjaka. Ali, tada upravo inimo
kontra uinak u vidu postizanja
pregustog rasporeda biljaka na
maloj povrini. Svakako, pre-
gusta sjetva je veliki problem u
povrtlarenju. Stoga je poznata
sjemenska kua Franchi odluila
pomoi svim poetnicima u hobi
vrtlarenju.
Sjemenske trake
precizna sjetva
Na tritu su se pojavile tra-
ke razliite duljine (najee pet menki, ali u posljednje vrijeme
metara) u kojima se ve nalazi
sjeme povra spremno za sje-
mlje i zaliti. Za kratak vremenski
period dolazi do razlaganja trake
zbog ega se razvija i ekoloka
energija koja pospjeuje poe-
tni rast sjemena.
Navedene trake su dosta pri-
kladne za sjetvu sitnijeg sjemena
povra iji ravnomjeran raspored
tvu. to to znai? To znai da na gredici nije lako izvediv. Osim
su u navedenoj traci sjemenke toga, sjetvom eko trake ostvaru-
posloene na pravu udaljenost, jemo i manje zbijanje tla u povr-
to u mnogo emu olakava tnjaku jer u ovom sluaju nema
sami moment sjetve. Meu- redovitog prorjeivanja i presa-
tim, navedene trake se koriste ivanja biljaka, te time i nepo-
samo kod sjetve na otvorenom trebnog gaenja zemlje. to na
i u sluajevima kada smo zemlju kraju rei nego bravo Franchi...
prethodno kvalitetno obradili,
odnosno, fino-mrviasto usitnili.
Osim toga, tlo treba biti i dobro
nagnojeno jer je razumljivo kako
e biljke napredovati samo uz
dovoljnu koliinu hranjivih ele-
menata. Poto smo traku polo-
ili na pripremljeno i prikladno
nagnojeno tlo dovoljno ju je
lagano prekriti slojem rahle ze-
Sjemenarnini Agrocentri u
Mostaru i irokom Brijegu u
ponudi sjemena povrtnica
za ovu sezonu nude i povr-
tne vrste sa sjemenom u tzv.
samorazgraujuim trakama,
a od povrtnih vrsta tu su: mr-
kva, perin, blitva, salata, luk
KORIJANDER
popularni zain u kuhinjama mnogih restorana
Nino Rotim, dipl. ing. prorjeivanje na razmak od 15
Iako ne osobito atraktivna cm. Nakon to sjemenke sazo-
zainska biljka mnogim jeli- re, cvatovi se reu i sjemenke
ma daje osobit ukus i njegova sue.
je uloga u kuhinji vrlo vana.
Uzgaja se uglavnom zbog sje-
sve vie dobivaju na popular-
nosti donji listovi koji se koriste
za ukraavanje mnogih jela.
Korijander ima jak i osebu-
jan okus koji se ne mora sva-
kom sviati stoga se preporua
prije kuati jela s korijanderom,
pa se onda odluiti za uzgoj u
vrtu.
Korijander se uzgaja iz sje-
menki, sjetvom u plitke kana-
lie poetkom proljea. Sporo
nie, ali kada se pojave mlade
biljice preporua se obaviti
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

RIKULA-zeleno blago naih predaka
Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastua salata koja je esto znala krasiti
vrtove naih baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve ee se
moe nai i na naem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o
vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.
Elvedin olakovi, ing.
P ovjesniari kau kako je ruko-
la u prehrambenom smislu
roena Rimljanka. Stari Rimljani
su je voljeli ne samo zbog ga-
stronomskih nego i zbog ljeko-
vitih svojstava. Uostalom, bila je
najvaniji sastojak sirupa protiv
kalja i lijeka protiv skorbuta. ak
su joj pripisivali i afrodizijaka
svojstva. Stoga, vie nego raduje
injenica da njeno sjeme danas
moemo bez veih potekoa red toga, listove moemo rezati i
nabaviti u bolje opskrbljenim
poljoljekarnama. Samo trebamo
znati kako obino nalazimo dvije
varijante, ranije navedenu brzo-
rastuu salatu latinskog naziva
Eruca sativa i divlju salatu latin-
skog naziva Diplotaxis tenuifolia.
Da ne bi bilo zablude, rije je o
dvije varijante rikule i to divlje i
kultivirane (stoga na Franchi vre-
icama i stoji natpis coltivata).
Kod divlje rikule listovi su samo
malo vie nazubljeni a ukus je ja-
eg inteziteta i malo vie ljutkast.
Inae, obje biljke dobro uspi-
jevaju u vrtovima te se mogu
uzgajati na gredici uporedno sa
salatom ili pinatom.
Tehnologija uzgoja
Rikula se moe sijati od ve-
ljae do rujna u vie navrata uz
razmak redova 15 do 35 cm. Po-
to se moe uzgajati gotovo na
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
svakom tlu, pogodna je i za kraj-
nje, neiskoritene dijelove vrta.
Meutim, najbolje je uzgajati na
sunanim mjestima i poluhladu
s tim da samo vodimo rauna da
biljka ne oskudijeva u vlanosti.
U protivnom, zbog velikih vru-
ina i suhog tla biljka prebrzo
procvjeta i formira ilave i gorke
listove. Za 40 do 60 dana ruko-
la se moe brati i to tako to se
lisne rozete upaju i peru te po
potrebi prodaju u vezicama. Po-
prodavati slino kao to radimo i
s matovilcem. Obino se po e-
tvornom metru postie prinos
od oko 2 kg. Treba znati i da riko-
lu, osim uzgoja u vrtu, moemo
za potrebe domainstva proi-
zvesti i u posudicama na balko-
nu ili terasi.
Nain pripreme
Rukola je idealna kao pro-
mjena ili dodatak standardnim,
redovitim salatama. Meutim,
kada smo se malo potrudili i
ve je uzgojili, ne trebamo stati
samo na salatama. Stoga je mo-
ete svjeu pomijeati s kuhanim
krumpirom i maslinovim uljem.
Rukola se moe pripremati i na
leo, poput blitve ili pinata, s
maslinovim uljem, enjakom i
perinom kao prilog uz ribu pa i
mesne obroke. Osim toga, mladi
i sitno nasjeckani listovi rikule
slue i kao delikatesni ukras za
15
od lipnja do kolovoza i odlikuje
se karakteristinim mirisom koji
potjee od eterinih ulja koje
najvie sadravaju listovi. Rije
je o eterinom ulju koje sadrava
citronel i citral zbog ega cijela
biljka ima intenzivan miris koji
podsjea na limun. Zbog svoje
limunasto-gorke arome mati-
njak se najee upotrebljava
kao dodatak zelenim salatama
i salatama od svjeeg povra.
Koristi se i kao zain jelima od
ribe, divljai i gljiva. Zbog svog
citronskog mirisa koristi se i u
pripremi slastica umjesto limu-
na. Inae, matinjak ili Mellisa
officinalis je od davnina poznata
i kao ljekovita biljka. A poto se
od matinjaka moe napraviti i
kvalitetan aj, koji djeluje umi-
rujue, moemo zakljuiti kako
je ovih prohladnih dana upravo
dolo i njegovo vrijeme.
Sjeme rikule
jela od rie, tjestenine i krumpira.
I to je najvanije, ne zaboravite
da je kao i ostalo lisnato povre
bogata vitaminom C, a u 100
grama rukole ima svega desetak
kalorija.
AJ OD MATINJAKA
Matinjak je viegodinja
biljka polugrmastog rasta s 50-
120 cm visokom, uspravnom ze-
ljastom stabljikom. Biljka cvate Matinjak
LAVANDA
poeci uzgoja i u Hercegovini
Iako je lavanda biljka ka-
menjara sredozemnog po-
druja, sve ee je nalazimo
i u unutranjosti. Na podruju
Hercegovine prije nekoliko
godina poeo je eksperimen-
talni uzgoj na nekoliko loka-
liteta. esto je nalazimo uz
okunice u obliku grmova.
U iroj praksi koriste se
cvjetovi lavande. Cvjetovi la- Sjeme lavande
vande dolaze u sastavu raznih U narodnoj medicini
ajeva, kao sedativ, halogog, koristi se kao sredstvo koje
aromatik, a ponekad samo pospjeuje izluivanje mo-
radi uljepavanja ajne mje- krae, za umirenje, protiv gr-
avine ili kao korigens mirisa. eva u predjelu trbuha i dr.
 16
Napisao: prof. dr. Ante Be

TETNICI
AGRUMA
Agrumi predstavljaju veoma pogodno stanite za mno-
ge tetne organizme. Smatra se da u svijetu na agrumi-
ma ivi vie stotina tetnika (grinja, kukaca, nematode i
dr.). U naim uvjetima taj broj je daleko manji.

K
od nas znaajne tete na
agrumima priinjava ne-
koliko vrsta titastih uiju,
nekoliko vrsta lisnih uiju, titasti
moljac agruma, miner lista agru-
ma, vona muha i neke vrste gri-
nja. Veina od navedenih vrsta
ne ivi iskljuivo na agrumima,
ve imaju vei broj biljki hrani- Naranin crvac titasta u na agrumima
teljica.
siu sok ili lista i mladica, a neke asimilacijska sposobnost napa- neko od mineralnih ulja koje se
titaste ui i iz ploda. Na napadnutim biljka- dnutih biljaka, a plodovi umrlja- smije koristiti i u vrijeme vegeta-
su poznati tetnici koji ugla- ma dolazi do uenja lia, koje ni aavicom tee se prodaju i cije (Bijelo ulje).
vnom ive na drvenastim bilj- kasnije otpada, a jae napadnu- imaju manju trinu vrijednost.
kama, prije svega na vokama i te biljke zaostaju u porastu. Kako Suzbijanje titastih uiju je Lisne ui
ukrasnom drveu i iblju. Neke neke od titastih uiju (naranin dosta oteano, a na naem tri- u naim uvjetima na agrumi-
od njih, primjerice naranin cr- crvac, grbava maslinina titasta tu nema dovoljno djelotvornih ma se esto javlja crna u agruma
vac, limunov crvac, grbava ma- u) obilno izluuju mednu rosu insekticida. Najbolje je zatitu i zelena lisna u agruma. One po-
slinina titasta u, lovorova ti- (slatki sok) na koju se naseljavaju usmjeriti protiv mladih liinki, red agruma mogu napasti i neke
tasta u, oleandrova titasta u, gljivice aavice, to itavo stablo sredstvima na osnovi organo druge biljne vrste. Na agrumima
crna titasta u agruma i koma moe biti prekriveno crnom pre- fosfornih jedinjenja. Odabra- su prisutne u vrijeme vegetacije
u agruma, ivei na agrumima vlakom. Zbog toga je smanjena nom pripravku dobro je dodati i agruma, jer napadaju samo mla-

BROJ 1 SIJEANJ / VELJAA 2005


Lisne ui na agrumima
do tkivo lista i izboja. Napadnuto
lie se kovra, a izboji deformi-
raju.
titasti moljac -
(Bijela muica agruma)
Zadnjih nekoliko godina ti-
tasti moljac agruma je stalno
prisutan u nasadima agruma, a
kako se javlja u poveanoj broj-
nosti predstavlja veoma znaaj-
nog tetnika agruma. Imago, po-
sebno liinke intenzivno siu sok
iz lista, to iscrpljuje napadnuto
stablo. tetnik obilno izluuje
mednu rosu na koju se naselja-
vaju gljivice aavice. U sluaju
jaeg napada gotovo sva stabla
u nasadu su crna od aavica. To
u velikoj mjeri smanjuje asimila-
cijsku povrinu, to uz iscrplje-
nost zbog sisanja sokova dovodi
do slabijeg razvoja voke. Pored
toga plodovi umrljani aavicom
gube na estetskom izgledu, tee
se prodaju, a cijena im je dosta
niska. tetnik ee napada za-
sade s guom sadnjom i donje
grane, te unutranjost kronje
gdje je zbog slabijeg provjetra-
vanja vea vlanost.
Suzbijanje tetnika moe se
vriti tijekom veljae i oujka pri-
mjenom bijelog ulja, odnosno
tijekom vegetacije primjenom
insekticida koji dobro djeluju
titasti moljac na liu
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
na titastog moljca, primjerice
pripravak Confidor SL 200. Tre-
tiranje treba kvalitetno obaviti
ne tedei insekticidnu tekui-
nu kako bi se dobro natopili svi
dijelovi kronje, posebice do-
nja strana lista. Praenje pojave
odraslih, a i djelomino smanje-
nje njihove brojnosti vri se po-
stavljanjem utih ljepljivih ploa,
koje privlae moljca.
Miner lista agruma
je tetnik novijeg datuma.
Naime, miner se kod nas pojavio
iznenada i to u visokoj brojnosti
unatrag nekoliko godina. Izne-
nadna i masovna pojava uzne-
mirila je proizvoae agruma,
posebno mandarine, koja se kod
nas najvie proizvodi. To je relati-
vno sitan leptir, ija gusjenica ivi
uglavnom u listu agruma. Hrani
se sredinjim mesnatim dijelom
lista, pri emu pravi vijugavi ho-
dnik, koji se struno naziva mina.
tetnik iskljuivo napada mlado
sono tkivo, uglavnom mlade vr-
ne listove. Na napadnutom listu
ostaje poteena pokoica lista
koja je u poetku napada pro-
zirna, odnosno srebrenkasto se-
defaste boje. U toj fazi oteenja
veoma podsjea na oteenja od
pueva, odnosno na njihove ka-
rakteristine sedefaste tragove.
Kasnije pokoica lista posmei i
jae oteeni listovi se sue.
Miner lista agruma mogue
je suzbijati primjenom odree-
nih insekticida, primjerice pri-
pravcima: Confidor SL 200, Decis
2,5 EC ili Sumialfa 5 FL. Zavisno
od intenziteta napada potrebo
je izvesti 2 3 tretiranja, a s tre-
tiranjem treba poeti od sredine
tete od lisnog minera
srpnja kada obino kree novi
porast agruma, tzv. druga vege-
tacija.
Vona muha
(mediteranska, breskvina)
napada plodove veeg
broja biljnih vrsta, primjerice:
mandarine, narane, breskve,
kajsije, kruke, ljive, japanske ja-
buke, smokve, rajice i jo nekih
drugih biljnih vrsta. Nekoliko za-
dnjih godina muha se redovito
javlja u naem priobalnom po-
druju. Ponekad se javi u veoj
brojnosti i pravi ozbiljne tete.
Muha se moe javiti dosta rano,
ve od sredine svibnja, ali se u
poveanoj brojnosti obino ja-
vlja od sredine kolovoza. enka
za odlaganje jaja bira poluzrele
plodove, jer se u zelenom plodu
liinke ne mogu hraniti. U cilju
odlaganja jaja enka legalicom
bui koru ploda i u napravljenu
rupu odloi vie jaja. Kako u isti
plod jaja moe odloiti vie en-
ki, to se u jednom plodu moe
nai 60 80 jaja. Nakon pilenja manje je sono i kiselo. U slua-
liinke prodiru u meso ploda i
tijekom razvoja ispod kore pra-
ve vee ili manje komorice iznad
kojih je plod mekan, to se moe
lako osjetiti pritiskom prsta. Na
taj nain se mogu znati u kojem
plodu ima liinki, bez da se oguli
kora ploda.
Liinke mediteranske vone muhe
Zatita agruma od vone
muhe vri se tretiranjem zasada
nekim od sljedeih pripravaka:
Actellic 50 EC, Pirimifos metil,
Radotion E 50, Dipterex 80, Ro-
gor 40, Chromogor 40 ili Perfekt-
hion. Ekoloki ispravnija zatita je
kada se suzbijanje vri metodom
lokaliziranog tretiranja. U tom
17
sluaju tretiraju se samo dijelovi
nasada insekticidom kojem je
dodan atraktant (Buminal). Za-
pravo, oprska se samo dio sva-
kog stabla uz utroak 1 3 dl te-
kuine. Tretiranje treba izvriti u
vie navrata, to zavisi od jaine
napada i mogunosti primjene
insekticida zbog njegove karen-
ce, odnosno zriobe ploda.
Grinje
Agrumi su esto napadnuti
raznim vrstama grinja. Jedna od
najtetnijih vrsta je hrasta gri-
nja agruma., koja se javlja peri-
odino, ali kad se pojavi, obino
je njena brojnost velika pa ini
velike tete. Najee se zadra-
va na mladom liu i plodovima.
Napadnuti listovi se deformiraju.
to je list mlai, teta je vea. Po-
javom ploda grinje prelaze i na
plod. Zreli plodovi koji su bili na-
padnuti grinjom nemaju gotovo
nikakvu komercijalnu vrijednost.
Sitniji su, tvrde kore tamnosme-
e, okoladne boje. Meso ploda
ju jakog napada na pojedinim
stablima mogu biti svi plodovi
toliko napadnuti da uope nisu
za jelo.
Pored hraste grinje na agru-
mima je est i crveni pauk agru-
ma. tetnik napada lie, plodo-
ve i mlade izboje. Sie sokove
iz stanica napadnutih organa,
zbog ega dolazi do nestajanja
klorofila. Na listovima i plodovi-
ma dolazi do pojave sitnih bijelih
pjega. Napadnuto lie se kovra
i prijevremeno otpada. Plodo-
vi koji su napadnuti tetnikom
slabije se razvijaju. U ljetnim
mjesecima, kada je napad pau-
ka najizraeniji, prilikom dodira
s liem i plodovima na rukama
ostaju crvene mrlje.
Suzbijanje hraste grinje
agruma, odnosno crvenog pa-
uka agruma, izvodi se pripravci-
ma na osnovi sumpora, odnosno
akaricidima, kao to su primje-
rice: Acarstin 600, Omite 30 WP,
Neoron 500 EC ili Demitan SC.
 18

MLADI LUK
POTRANJA
ZA LUKOM VLASCEM
Posljednjih godina raste po-

uvijek na visokoj cijeni Nasad luka u Hercegovini

Mladi luk se gaji iz rasada i iz luica i to tako to se se proizvodi u zatvorenim pro-
njegovo prispjee prilagodi od studenoga pa sve do storima i to sjetvom u sijenju,
konca oujka. Pratei trne cijene mladog luka, moe sadnjom u fazi 2-3 lista tijekom
veljae kako bi mladi luk stigao
se zakljuiti kako su one iz godine u godinu visoke te na trite ve polovicom oujka.
ostavljaju dovoljno prostora za zaradu Meutim, razumljivo je da roko-
vi sjetve, odnosno sadnje luka
ovise od samih proizvodnih po-
druja i zahtjeva trita. Ali, tu su
ozbiljniji proizvoai i najpame-
tniji. Zato? Zato to mladi luk
kontinuirano sade u razmacima
od 15-tak dana, to im omogu-
ava redovitu berbu kao i stalnu
prodaju na trnicama manjih i
veih gradskih sredina.
Berba mladog luka
Mladi luk-kapula troi se za
hranu zelen, tj. im nadzemni
dijelovi biljke narastu oko 35 cm
visine. Drugim rijeima, mladi luk
se ubire kada formira 6-8 listova.
Pri tome trebamo znati da to je
luk mlai to je i puno kvalitetni-
Pie: Nino Rotim, dipl. ing. vodei rauna kako je izuzetno
ji. U pravilu, takav luk ima puno
vano potivati optimalne roko-
manje gorine te kao takav ima
tranja i za lukom vlascem a
to se moe pripisati njegovu
favoriziranju od strane pisanih
medija koji ga redovito svrsta-
vaju kao neizostavni dodatak
jelima, prvenstveno salatama
od rajice, juhama, umacima,
iako se dosta koristi i kao
dekoracija na sendviima i sl.
Osim toga, slovi i kao vrijedan
zain svim jelima s mesom. A
tajna njegova uspjeha lei u
ugodnom okusu koji mu daju
jabuna i limunska kiselina.
Specifinost njegova blagog
okusa i mirisa dolazi i od
eterinog ulja cistein sulfoksi-
da. Valja spomenuti i kako se
zeleni vlasac iznimno cijeni u
Europi upravo za zimskih mje-
seci jer predstavlja vrijedan
izvor minerala i vitamina u
zatiti od redovitih prehlada.
Iako se kao povre najvie
uzgaja u kunim vrtovima
i manjim gospodarstvima
u blizini trita, pokazao se
vrlo pouzdanim i za uzgoj u
posudama unutar domain-
stva. Uostalom, kada ga tako

U
koliko ste ljubitelj statisti-
ke i uz to pratite kretanje
cijena na tritu, lako mo-
ete zakljuiti da mladi luk doista
redovito postie dobru cijenu.
Uostalom, to moete provjeriti i
u samoj junoj Hercegovini gdje
se svake godine proizvede velike
koliine mladog luka. A trite?
Ono nije problem jer veliki dio
mladog luka progutaju velike
urbane sredine poput Sarajeva i
Banje Luke. Meutim, mladi luk
treba prije svega znati proizvesti
ve sjetve.
Vrijeme sjetve
U sluajevima zimske proi-
zvodnje, koja je posebice omi-
ljena u junoj Hercegovini, rasad
se proizvodi na otvorenoj lijehi.
Sjetva se vri poetkom rujna,
dok se sadnja obavlja koncem
listopada, tj. poetkom stude-
nog kako bi se branje (upanje)
mladog luka planiralo polovi-
com prosinca. S druge strane,
za proljetnu proizvodnju rasad
bolju prou na tritu. Osim veliaju, zato ga i ne iskuati?
toga, treba znati da kao i stari, i Ta ukoliko nam se zamjeri, uvi-
mladi luk ima antibiotska svoj- jek moe zavriti kao dodatak
stva, regulira eer u krvi te poti- juhama...
e izluivanje probavnih sokova.
Mladi luk je bogat i kalijem te or-
ganosulfidima-korisnim tvarima
vanim za zdravlje srca. A u 100
grama mladog luka ima 45 ka-
lorija, to ga ini ravnopravnim
pripadnikom onog uvenog ga-
stronomskog dueta nazvanog
mlada janjetina i mladi luk. Zar
je potrebno jo neto dodati.

LUK KOZJAK LJUTIKA

Luk kozjak ili ljutika rairen je u cjeloj naoj zemlji, vie u Her-
cegovini. Najvie se uzgaja u kunim vrtovima i nema veeg zna-
enja za trite. Koristi se kao mladi luk, a vrlo esto se lukovice Sjeme luka Vlasca
koriste tijekom jeseni i zime. Od obinog luka razlikuje se po ma-
njim lukovicama koje rastu u skupini po 3 do 20 na istoj stabljici.
Uzgoj ljutike odgovara uzgoju luka iz luica,a gnojidba, pri-
prema tla za sadnju, primjena herbicida i zatita od tetnika i bo-
lesti istovjetna je kao i kod luka. Za sadnju ljutike koriste se sitnije
lukovice do 30 mm. Sadi se obino na gredice po 4-5 redova, s
razmakom redova od 30 cm i razmakom u redu 15-20 cm. Moe
se saditi u jesen (listopad ili studeni) ili u proljee im to dopuste
vremenske prilike.

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

 19

Sredstvo za
Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

Najtraenija obradu rana

mandarina
Clementina
Veliki broj hobi voara kao i ljubitelja junog voa u potrazi za
sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obi-
no ni sami ne znaju zato trae iskljuivo tu sortu mandarine. Valj-
da su nekada uli za nju ili su je pak kuali te im je stoga i ostala u
pamenju. Idui tragom tog pitanja, ustanovili smo da je porijeklo
klementine pomalo i mistino. Tako legenda kae kako je postojao
fratar Klement u nekom samostanu u Aliru i kako je iznimno volio
i uzgajao mandarine. U svom velikom nasadu pronaao je prirodnu
mutaciju, bez kotica a glatke kore i izuzetne slasti. Po njemu je onda
i ova sorta dobila ime. Tomu u prilog idu i botaniari koji tvrde kako
je klementina nastala krianjem izmeu mandarinke i gorke narane
u Aliru odakle je proirena u sve agrumarske zemlje na Sredoze-
mlju. Kako nemaju kotica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji
su sastojak vonih salata kojima daju potrebnu svjeinu i miris. Ali,
trebate znati kako klementina uglavnom nee imati sjemenke samo
ukoliko se uzgaja sama. Meutim, zbog sonog mesa, ugodna okusa
i arome te obilja C vitamina svakako se preporua za zimsku trpezu.
drvenastih
biljaka
Po naslovu bismo rekli kako je medicina razvila svoju granu
i u voarstvu. Ali, na svojevrstan nain doista je tako. Rana je
rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba to
prije zalijeiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za
rezidbu voaka, jasno nam je kako e i rezanih rana biti previe.
Kako bi rane nastale rezidbom to prije sanirali, trebamo nabaviti
kalemarski (voarski) vosak ijom masom moramo premazati sva
vea rezana mjesta.
Zato? Zato to su takva mjesta idealna za prodor patogenih
gljivica koje u konanici mogu unititi cijelo stablo. S druge stra-
ne, takva mjesta su idealna za mnoge tetnike koji na njih odla-
u jaja (jabuni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (ui).
Osim toga, navedeni vosak slui i za saniranje oteenih dijelova
stabla a koje su posljedica ljudske nepanje ili nekog drugog im-
benika. Stoga pri rezidbi ne vodite rauna samo o otrim karama
ve i o sredstvu koje e na najuinkovitiji nain zacijeliti nastala
rezana mjesta!

Nakon rezidbe obvezno premazivanje rana

Mostarska maarica
Pa doista, u Hercegovini je prilino omiljena i udomaena jedna maari-
ca. Ne nije opet rije o djevojkama i njihovim peripetijama po Mostaru. Radi
se zapravo o sorti marelice, strunog naziva Maarska najbolja. Navedena
sorte marelice ili, kako se to kod nas esto voli rei, kajsije je nastala spon-
tanim opraivanjem u Maarskoj, odakle je i prenijeta u nau zemlju. Danas
ima vie selekcija ove sorte koja se odlikuje dobrom bujnou, ranom, redo-
vitom i obilnom rodnou. Lie je ove sorte krupno, uostalom kao i sami
plodovi ije se meso lako odvaja od kotice. Meso je sono, slatkokiselo, aro-
matino i vrlo kvalitetno. Kotice su malo gorke ali ipak jestive, to najbolje
znaju oni najmlai. Sorta dospijeva od 5-10 srpnja i najrairenija je u naem
uzgoju. Meutim, treba napomenuti kako mostarska kotlina lagano ostaje
bez svojih uvenih nasada kajsija. Dijelom zbog promjene klime, dijelom
zbog tetnika ilogriza, a dijelom zbog apopleksije ili svojevrsne modane
kapi marelice. Ali nadamo se da e hercegovaki vrtovi opet osvanuti ukra-
eni ovim mirisnim naranastoutim plodovima, to uostalom potvruje i
sve vea potranja za sadnicama navedene sorte marelice.

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

 20
HIT SU PRIMA,GIANT I ISABELLA
Pie: Nino Rotim, dipl. ing.
U emu je specifinost ovih
sorata trenje u odnosu na ve
poznate, udomaene sorte lokal-
nog karaktera? Prije svega, nave-
dene sorte se mogu pronai na
patuljastim podlogama (Gisela
i Santa Lucija) to im daje odre-
ene prednosti. One se ogledaju
u mnogo ekonominijoj, odno-
sno, jeftinijoj berbi koja ujedno
i predstavlja najskuplju stavku
u uzgoju trenje. Pored toga,
navedene sorte predstavljaju
svojevrstan bum jer daju plod i
do tri puta vei u odnosu na do-
sadanje tradicionalne sorte. Da,
dobro ste proitali- plodovi do-
seu teinu i do dvadesetak gra-
ma, to je velika razlika u odnosu
na plodove starijih sorata trenje
koji su iznosili do svega 7,5 gra-
ma. Netko e ustvrditi da im je
toliko velika trenja sigurno nije
i ugodnog okusa. Meutim, ni
u tome nema istine jer sklad e-
era i kiselina te ugodna aroma
ine veoma dobru harmoniju
kvalitete i okusa. Stoga emo
vam kratko predstaviti i najosno-
vnije karakteristike sorti Prima
Giant i Isabella.
Prima Giant je stranooplodna
sorta koja dozrijeva srednje rano
i to za podruje june Hercegovi-
ne od 25 do 27. svibnja. Formira
vrlo velik plod i do 25 grama tei-
ne. Meso ploda je vrsto i hrska-
vo te vrlo dobrog okusa. Sorta je
Nasad trenje na patuljastoj podlozi
Shema uzgojnog oblika na patuljastoj podlozi do 6 godine
Kako kultura uzgoja tre-
nje u Hercegovini opet
doivljava svoj uspon i
nalazi ekonomsko opra-
vdanje, tako se u postoje-
e nasade uvode i nove,
do sada nepoznate ali vrlo
kvalitetne sorte. U tome
svakako prednjae sorte
Prima Giant i Isabella
ka i crveno briljantne boje. Meso
ploda je crveno, dobre vrstoe
te vrlo dobrog okusa i kakvoe.
Da se zbog svojih karakte-
ristika radi o vrlo zanimljivim
sortama trenje, pokazuje i veli-
ka potranja za njihovim sadni-
cama u naim vrtnim centrima.
Svakako da je najpoeljnije po-
saditi obje navedene sorte, to
profesionalni voari kao i hobisti
u voarstvu upravo najvie i ine.
Stoga s pravom moemo ustvr-
diti da su Prima Giant i Isabella
trenutno najpopularniji herce-
govaki par.
interesantna zbog svoje krupno-
e i vrstoe te dosta ranog do-
REZIDBA TRENJE
PATULJASTOG RASTA
zrijevanja. Uz ovu sortu redovito
Kako se u Hercegovini sve
se uzgaja i sorta Isabella koja je
vie u nasade uvodi i uzgoj tre-
ujedno i njen najbolji opraiva.
nje patuljastog stabla, tako se
Isabella je novija talijanska
trai i sve vie informacija o na-
sorta srednje bujnog rasta. Rano
inu njihove rezidbe. I doista, o
dolazi u fazu rodnosti a raa re-
tome malo tko zna, bilo od sa-
dovito i obilno. Cvate srednje
mih agronoma bilo od iskusnih
rano te u Hercegovini dozrijeva
voara. Stoga vam na shematski
oko 20. svibnja. Samooplodna
nain prikazujemo rezidbu tre-
je pa se moe iskoristiti i za mo-
nje na patuljastim podlogama
nosortne nasade. Formira velike
prilagoenim za sunija podru-
plodove, teine i do 12 grama.
ja. Napomenimo kako je rije
Plod je srcoliko zaobljenog obli-
o uzgojnom obliku panjolska
vaza za koji trebamo planirati sa-
dnju navedene trenje na razmak
izmeu redova od 4,0 metra i u
redu od 2,5 do 3,0 metra. Visina
uzgoja iznosi 3,0-4,0 metra.
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

Mladen Karai,dipl.ing.
NASHI KRUKE
neto sasvim novo
U potrazi za neobinim i nesvakidanjim vonim vr-
stama, Nashi kruke su pravi izbor. Domovina Nashi
kruaka je Kina i Japan, odakle se polako ire u ostala
podruja. U Kini su poznate kao Li ili Cha-li sorte, a za-
padna literature ih zajedinkim imenom naziva Nashi. Kosui (Blagotvorna voda)
Pie: Mladen Karai, dipl. ing. veom relativnom vlagom zraka.
Europa je za njima pokazala
zanimanje tek zadnjih dvade-
setak godina, prije svega zbog
neobinog, za veinu naih po-
troaa nedojmljivog ukusa. Za
razliku od europskih sorata kru-
ke, drugaijeg su oblika ploda
zbog kojega se uvrijeilo milje-
nje da su nastale krianjem ja-
buke i kruke. U nastanku nashi
kruaka, koritene su autohtone
vrste i podvrste roda Pyrus. Naj-
cjenjenije sorte su nastale od
Pyrus serotine i Pyrus bretschne-
ideri, kineskih autohtonih sora-
ta. Kao podloge za cijepljenje
koriste se sjemenjaci navedenih
autohtonih sorata.
Uvjeti uzgoja
Nashi krukama pogoduju
podruja s dovoljno toplim lje-
tima, ujednaenim rasporedom
oborina tijekom godine i neto
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
Meso ploda je vrsto i sono.
to se tie tla, nemaju posebnih
zahtjeva. Pogoduju im tla koja se
koriste i za uzgoj europske kru-
ke.
Stabla Nashi kruaka su ne-
to bujnija od europskih. Veina
sorata raa na dvogodinjem
drvetu, no ima i onih koje rode
na jednogodinjem, odnosno
trogodinjem. Sorte koje raaju
na starijem drvetu trae neto
otriju rezidbu.
Nashi kruke cvatu dosta
rano. Skoro sve sorte cvatu prije
Viljemovke. Veinom su samo-
oplodne, no ima i onih koje tre-
baju drugu sortu za oplodnju,
pri emu treba voditi rauna kod
nabavke sadnog materijala. Ve-
ina sorata izuzetno dobro raa,
a karakteristino je da lipanj-
skog opadanja plodova gotovo
da i nema, te je stoga potrebno
provoditi prorjeivanje plodova.
Dozrijevanje plodova je sukcesi-
vno i u pravilu traje do 14 dana.
Pokoica plodova Nashi krua-
ka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se
oteuje, stoga teko podnose
transport. Plodovi Nashi kruaka
po okusu se ne mogu usporei-
vati s europskim sortama, koje
su mnogo plemenitijih orga-
noleptikih svojstava. Ovisno o
uvjetima skladitenja, plodovi se
mogu uvati 2-6 mjeseci.
SORTIMENT
Shinsui (Hladna voda)
Propada skupini japanskih
sorata koje se najvie uzgajaju.
Slabije je do srednje bujnosti.
Srednje je rodnosti a plodovi su
relativno mali (100-160 grama).
Oblik ploda je spljotenookru-
glast, jantarnobronane boje.
Dozrijeva dva dana prije Vilje-
movke.
Nalazi se meu pet vodeih
sorata u Japanu. Stablo je do-
sta bujno. Plod je velik (150-200
grama), spljotenookruglastog
oblika. Meso ploda je ukasto,
dosta itno. Sorta dozrijeva de-
set dana prije Viljemovke.
Hosui (Obilnost)
Jedna od vodeih sorata u
Japanu, Kini i SAD, a kao dobra
sorta pokazala se i u Europi.
Stablo je bujne iroke kronje s
granama koje se savijaju prema
tlu. Obilato raa. Plod je vrlo
velik (150-250 grama), okrugao,
Nashi kruke - veliki izbor sorti
21
Na podruju BiH uzgoj
Nashi kruaka mogu
je samo u njenim junim
podrujima (juna
Hercegovina) zbog
posebnih klimatskih
zahtjeva. Budui da su po
izgledu i okusu ploda-
neto sasvim drugo od
nama bliskih evropskih
kruaka ni potroai nisu
za njih posebno
zainteresirani.
privlanog izgleda. Meso ploda
je vrlo kvalitetno. Dozrijeva 10
dana poslije Viljamovke. Podnosi
skladitenje 4-5 mjeseci.
Shinseiki (Novo stoljee)
Japanska sorta koja je u Ita-
liji i Francuskoj preporuena za
komercijalni uzgoj. Stablo je sre-
dnje bujno, razgranate kronje.
Najvie raa na dvogodinjem
drvetu. Plod je srednje velik do
velik (150-250 grama), spljote-
nookruglastog oblika, utozele-
ne boje. Meso je tvrdo i sono.
Dozrijeva pet dana poslije Vilje-
movke.
Hayatama (Rani dragulj)
Japanska sorta umjereno
bujnog stabla. Plod je malen do
srednje malen (120 grama). Boja
ploda je bronanojantarna. Meso
ploda je grube teksture, vrsto.
Dozrijeva 16 dana iza Viljemov-
ke. Plodovi se mogu uvati 2-3
mjeseca.
22
SMOKVIN MEDI
UGROAVA PROIZVODNJU
SMOKAVA U HERCEGOVINI
Mnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kue ili ispred viken-
dica i ljeti hladuju ispod njih, sjetit e se koliko imaju problema sa smokvinim medi-
em. Svakog ljeta mnogi se tue i pitaju kako se mogu rijeiti te titaste ui.
G
ajenje smo-
kava u Hercegovini ima
dugu tradiciju. Iako danas smo-
kva nije zastupljena kao ranije,
ona je i dalje nezamjenljiva vo-
na vrsta koju, makar kao poje-
dinana stabla, nalazimo u vrto-
vima ili ispred vikendica gotovo
u svim dijelovima Hercegovine.
Smokva se gaji zbog slasnih
plodova koji se najee kon-
zumiraju u svjeem stanju ili se
sue i jedu tijekom zime. Iako je
tradicija suenja smokava ma-
nje-vie naputena , uivanje u
slasti svjeih plodova smokava u
Hercegovini se ni sada ne propu-
ta. To je razlog to nema okuni-
ce bez ponekog stabla smokve, a
stabla smokava se nalaze i ispred
mnogih vikendica. Naime, bez
smokve je teko biti onom koje
je u jutarnjim satima ubrao i po-
jeo plod smokve rashlaen tije-
kom noi.
Listovi postaju crni
Stabla smokava pruaju do-
bar hlad, pa se tijekom ljetnih
vruina
mnogi
odma-
raju u hladu
smokve. Naalost, mnogim koji
Zatita mladih voaka od zeeva
Pie: mr. Ivan Ostoji
T
ijekom zimskih mjeseci zee-
vi mogu priiniti velike tete
u vonim nasadima. tete su po-
sebno velike u godinama kada je
visok snjeni pokriva i kada zec
Sadnice zatiene mreama
Pie: prof. dr. Ante Be
uivaju u slasti svjeih plodova
smokve ili u hladu smokve trae
osvjeenje od vruine, to uiva-
nje esto biva uskraeno. Naime,
iz godine u godinu na plodo-
vima, posebno na liu, sve je
vie prisutna crna nakupina
(skrama), koje u pojedinim
godinama ima toliko da su
plodovi, lie i grane smokve
potpuno crni.
Crna nakupina na plodovi-
ma, liu i granama je posljedica
prisutnosti smokvine titaste ui
ili smokvina media, koja obil-
no lui mednu rosu na kojoj se
razvijaju gljivice aavice. Po-
nekad na stablima smokve ima
toliko medne rose da ona kapa
na tlo, odnosno na ono to se na-
lazi ispod stabla smokve. Mnogi
vlasnici smokava, posebno oni
koji imaju smokve ispred kue
ili ispred vikendice i ljeti hladu-
teko pronalazi hranu. Zec izgri-
za mlade izbojke ali i koru debla i
grana mladih voaka. Oteenja
su karakteristina i vide se po-
preni tragovi ugriza.
U zatiti se koriste pripravci
koji imaju odbijajue djelovanje-
(riblje ulje, krv ivotinja) na zeca.
ju ispod njih, sjetit e se koliko
imaju problema sa smokvinim
mediem. Svakog ljeta mnogi se
tue i pitaju kako se mogu rije-
iti te titaste ui. Premda veina
njih tu titastu u ne doivljavaju
kao tetnika koji e unititi sta-
blo smokve ispod kojeg uivaju
u hladovini, oni smokvin medi
vie doivljavaju kao oneii-
vaa garderobe, odnosno stola,
stolica, stolnjaka ili neeg dru-
gog to se u ljetnim mjesecima
moe nai pod smokvom ispred
obiteljske kue ili vikendice.
Izgled vrlo specifian
Smokvina titast u je vrlo
karakteristinog izgleda, pa ju je
veoma lako razlikovati od ostalih
vrsta titastih uiju. U je s gornje
strane prekrivena votanom tvo-
revinom ili titom koji je izgra-
en od devet ploica, od kojih
Na naem tritu jedini registri-
rani pripravak za tu namjenu
jest Kunilent R-12 koji se koristi
u koncentraciji 5-10%.
Kao mehanika zatita kori-
ste se razliite plastine mree
koje se postavljaju oko debla
voaka.
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

je centralna najvea i osmeroku-
tnog je oblika, a oko nje je raspo-
reeno osam manjih etveroku-
tnih ploica koje su trapezastog
Medi na smokvi
JABUNA KOMA U
opasan tetnik jabuastih voaka
Ovaj tita je est u naim vo-
njacima. Najee se nalazi na
jabukama i krukama, ali i na svim
drugim vonim vrstama. Smatra se
da dolazi na oko 130 biljnih vrsta.
U sie na svim nadzemnim dijelo-
vima, ali i na plodovima koji se vrlo
esto deformraju. titi je u obliku
zareza, dugaak kod enke oko 3,5
mm, a mujaka 2 mm, smee boje.
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
oblika. Smokvin medi prezimi
kao liinka drugog stupnja na
granicama smokve. U proljee,
ne pomiui se s mjesta na ko-
tetnik prezimi u obliku ja-
jeta, pod titom uginulih enki. ju se sredinom srpnja, a prva jaja
Krajem travnja i u svibnju izlaze
liinke koje su veoma pokretne i
kreu se nekoliko sati dok ne pro-
nau mjesto gdje se privrste.
Nakon privrivanja poinju s
ishranom. Liinke iz kojih se ra-
zvija enka prolazi kroz tri stadija
a one iz kojih se razvijaju mujaci
Jabuna koma u
Grane smokve zaraene mediem - situacija zimi
jem je prezimila, liinka zapoi-
nje intenzivan porast do odrasle
forme i tada priinjava najvee
tete. Osim iscrpljivanja stabala
zbog oduzimanja velike koliine
hranjivih tvari koje se nalaze u
usisanom soku, u izluuje veli-
ku koliinu medne rose na koju
se naseljavaju gljivice aavice
zbog ega je smanjena asimila-
cijska povrina napadnutih sta-
bala. Sredinom svibnja dolazi
do pojave odraslih oblika. en-
ke ui su veoma plodne, naime
enka ispod tita moe odloiti
1000 1500 jaja. Liinke se pile
sredinom lipnja i odlaze na lice
lista. Kasnije, kada se formiraju
plodovi, manji broj liinki prela-
zi na njih. U to su vrijeme liinke
kroz pet. Prve mlade enke javlja-
odlau u kolovozu. enka odloi
oko 80 jaja ispod tita i zatim ugi-
ba. tetnik ima jednu generaciju
gidinje. Najbolje vrijeme za su-
zbijanje je pojava liinki (sredina
svibnja). Od pripravaka mogu se
koristiti oni na osnovi azinfosme-
tila, metidationa,diazinona i dr.
23
veoma lagane te ih vjetar nosi na
susjedna stabla smokve. Pod je-
sen liinke naputaju list i odlaze
na granicu gdje prezime.
Medi-najznaajniji
tetnik smokve
Smokvin medi je sigurno
najvei tetnik smokve. Kada se
javi u prenamnoenju, a to se
deava pojedinih godina, dolazi
do suenja dijelova stabla ili po-
tpunog propadanja stabla smo-
kve. Pored smokve, smokvina
titasta u moe napasti agrume,
vinovu lozu i neke vrste ukra-
snog drvea i grmlja. Propadanje
stabala smokve zbog sve eeg
i jaeg napada smokvine titaste
ui u velikoj mjeri pridonose sve
toplije zime. Naime, ranijih godi-
na zime su bile mnogo hladnije,
temperatura se je esto sputala
ispod 4C, pa i nie zbog ega je
u velikoj mjeri dolazilo do redu-
kcije brojnosti liinki smokvine
titaste ui. Kako se smokvin
medi rijetko suzbija kemijskim
sredstvima, a zime su dosta to-
ple, to se u sve vie namnoava
i ugroava gajenje smokve.
Suzbijanje
Suzbijanje smokvine titaste
ui obino se obavlja zimi, dakle
u vrijeme mirovanja vegetacije
uporabom uljnih organofosfor-
nih insekticida primjerice Oleo-
ultracidom, premda se ui mogu
uspjeno suzbijati i tijekom ve-
getacije u vrijeme pojave liinki.
No, kako je smokva u vrijeme ve-
getacije vrlo osjetljiva na mnoge
insekticide preporuljivo je da se
suzbijanje ui vri tijekom zime.
 24

Vonjak bez plodova

Iako pomalo udan, naslov nije izmiljen. Jer esto se
susreemo sa slinom problematikom koja hobi voa-
re dovodi u nedoumicu. Kako danas ivimo u vremenu
ope nestrpljivosti iz neznanja, a zbog ljutnje ovakve
voke obino bivaju nepravedno iskrene.
ukorijeniti, to je i razumljivo. A
Pie: Josip Brkljaa,ing.
za ukorjenjavanje joj je potre-
Pa doista smo mi narod ne- bno minimalno godinu dana.
strpljivaca. Posadili smo nekoli- Dakle, ako voka prve godine
ko voaka na okunici i gle uda: nakon sadnje potjera malo kra-
voke rastu tri godine a na njima tkih izboja, nije nita kritino jer
nikako da se zametnu plodovi. prvenstveno mora formirati kori-
A kako bi se to slatko reklo-to jenovu mreu, to pak mi ne vidi-
mo. E, tek u drugoj godini nakon
nam podvalie? Ali, to nam u
sadnje poinje intenzivniji rast
tom pogledu kae struka. Kae
izboja jer voka ulazi u vegeta-
da postoji vie razloga zato vo-
tivnu fazu. Meutim, to ne mora
ke bujno rastu, a malo ili nikako
znaiti da e odmah biti i plodo-
ne rode. Jer potrebno je znati da
svaka voka prolazi kroz razliite va, jer generativna faza razvoja
faze razvoja. Tako, mlada i tek voke dolazi tek nakon nekoliko
posaena voka treba se prvo godina od sadnje.
Kako pojedine
voke odmah
formiraju
plodove?
Istina je da poje-
dine voke odmah u
drugoj godini formi-
raju odreeni broj
plodova. Primjerice,
jabuke na slabo buj-
nim podloga tipa
MM 9 mogu ve druge godine Agrocentri Sjemenarne u
ometnuti nekoliko plodova.
Mostaru i irokom Brijegu u
Meutim, treba znati kako i kod
ponudi vonih sadnica nude
tih voaka puna rodnost dolazi
tek pete godine nakon sadnje.
i kontejnirane sadnice jabu-
Znai da od vrste voke, sorte, ka na podlozi MM 9 i sadni-
njene podloge, koliine dostu- ce treanja na patuljastim
pnih hranjiva i drugih imbenika podlogama.
ovisi koliko e trajati ranije nave-
dena vegetativna faza. S druge
strane, treba znati da je veina
voaka stranooplodna, to znai
da uz sebe trebaju imati i sortu
opraivaa. Tako ukoliko imamo
ve formiranu voku koja redo-
vito i obilno cvate, a malo rodi,
znajmo da joj treba i odgovarajui
opraiva. Uz to trebamo pozna-
vati i tehniku rezidbe ali i osnove
gnojidbe voaka. Dakle, iako je
problematika preiroka, trebate
biti svjesni kako je najlake uzeti
pilu u ruke. Ali to ako samo niste Jabuka na slabo bujnim podlogama
bili dovoljno strpljivi? raa u prvoj godini

Pie: Mladen Karai, dipl. ing. enja kore kao posljedice djelo- tijekom vegetacije, a ukoliko ne
vanja sunca i mraza oko veih primijenimo odgovarajui, moe

REDOVITA REZIDBA rezova trebamo deblo i grane

premazati otopinom vapna. Na-
doi do totalne defolijacije lia.
Drugim rijeima, na neadekva-

uspjeh uzgoja smokve kon zavrene rezidbe sve odre-

zane grane nuno je sakupiti i
odstraniti iz vonjaka. Kada smo
tne insekticide smokva reagira
potpunim odbacivanjem lia.
Stoga se mjera zimske zatite za
Ono to rijetki voari znaju jest injenica da je smokva sve to uradili, slijedi i redovita smokvu ini vie nego prihvatlji-
moda i najzahtjevnija vona vrsta u pogledu rezidbe. zimska zatita s 3 %-tnim bijelim vom.
uljem kojim unitavamo titaste
Ova kraljica junih krajeva doista ne trai mnogo osim ui. Ovo je tim vanije ukoliko
u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi nam je poznato kako je na smo-
kvi, kasnije, tijekom vegetacije
Prije svega, potrebno je ljuju. Zbog toga na tim mjestima
ograniena uporaba insekticida.
znati kako se u toplijim predje- javlja se trule ili nekroza tkiva,
Zapravo, samo mali broj njih
lima, gdje nema opasnosti od to u konanici moe izazvati i
smijemo koristiti na smokvama
mrazeva, smokva moe rezati u propadanje cijelog stabla. Ne-
razdoblju od prestanka do po- zarasla rana postaje i sredite
etka kretanja sokova. Ako, pak, okupljanja tetnika i drugih bo-
postoji mogunost pojave jaeg lesti koji brzo prodiru kroz rahlu
mraza, smokva se orezuje neto i spuvastu sriku grana zbog
kasnije i to pred sam poetak ega drvo postupno truli i na
kretanja sokova. Ono to je bitno koncu sasvim propada. Zbog
znati jest injenica da smokva ne toga je najpoeljnije to manje
podnosi rez debljih grana iz ra- orezivati deblje grane smokve.
zloga to tada rane teko zacje- Osim toga, radi smanjenja ote- Obvezno premazivanje

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005


ZATITA VOAKA I
VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME
Pie: prof.dr. Ante Be
I
tijekom zime na mnogim vo-
nim vrstama i vinovoj lozi su
prisutni razni tetni organi-
zmi. Premda ti tetni organizmi
u zimskom razdoblju, u pravilu,
ne ine tete, meutim, ako ih se
ne suzbije tijekom zime, oni ti-
jekom vegetacije mogu priiniti
ozbiljne tete.
Zatita tijekom zime kod ve-
ine vonih vrsta se s razlogom
smatra osnovnom zatitom, jer u
vonjacima u kojim je pravovre-
meno provede kvalitetno zatita
tijekom zime, tada tijekom vege-
tacije ima daleko manje proble-
ma s mnogim tetnim organi-
zmima. Gotovo da i nema vone
vrste na kojoj zatita protiv te-
tnih organizama provedena tije-
kom zime nee biti od manje ili
vee koristi. tovie, pojavu ne-
kih gljivinih bolesti tijekom ve-
getacije, primjerice kovravost
lista na breskvi i nektarini jedino
je mogue sprijeiti tretiranjem
tih vonih vrsta za vrijeme nji-
hovog zimskog mirovanja. Isto
tako, neke uinkovite insekticide
protiv odreenih tetnika, pri-
mjerice protiv titasti uiju, zbog
fitotoksinosti tih insekticida,
jedino je mogue primijeniti ti-
jekom zime.
Zatita protiv
tetnika i bolesti
Zatita voaka tijekom zime
najee se provodi protiv glji-
vinih bolesti na kotiavim vo-
Nakon rezidbe zatita vinograda
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
nim vrstama primjenom fungi-
cida na osnovi bakra. Izvoenjem
zimskog plavog tretiranja na
breskvi i nektarini onemoguava
se pojava kovravosti lista, a u
velikoj mjeri i upljikavost lista.
Pravovremenim provoenjem
zimskog plavog tretiranja i na
nekim drugim vonim vrstama u
velikoj mjeri e pridonijeti sma-
njenju mogueg napada raznih
gljivinih oboljenja tijekom ve-
getacije. Primjerice, primjenom
bordoke juhe ili nekog drugog
pripravaka na osnovi bakra u ti-
jeku zime na jabuci, kruki i mu-
muli u velikoj mjeri e se sma-
njiti pojava fuzikladija na listu i
plodu tih vonih vrsta.
Zimskom zatitom
protiv veine bolesti
Na trenji se zimsko tretira-
nje sredstvima na osnovi bakra
pridonijeti manjoj pojavi uplji-
kavosti ili reetavosti lista, a time
sprijeiti i njegovo prijevremeno
opadanje. Isto tako, to tretiranje
e sprijeiti suenje listova i po-
javu gorke trulei plodova. Na
vinji e zimsko plavo tretiranje
smanjiti pojavu koziavosti lista
i upljikavosti lista. Primijenjeno
na ljivi, zimsko plavo tretiranje
e takoer pridonijeti manjoj
pojavi upljikavosti lista i rogaa
ploda ljive, te smanjiti pojavu
monilije i bakterioza. Isto tako,
ako se zimsko plavo tretiranje
obavi na ipku, tada e tijekom
vegetacije na stablima manje
biti upljikavosti lista, te nee
doi do prijevremenog opada-
nja lia.
Osim zimskog tretiranja pri-
pravcima na osnovi bakra, ona
se mogu provoditi i s priprav-
cima koji pored bakra sadre i
mineralna ulja u kom sluaju se
pored spomenutih bolesti suzbi-
jaju i neki tetnici kao to su lisne
i titaste ui, te grinje.
Breskva zahtijeva obveznu zimsku zatitu
Zimsko tretiranje voaka
izvodi se i u cilju spreavanja
ili smanjenja pojave tetnika,
prije svih titastih uiju i grinja.
Meutim, za razliku od veoma
uspjenog djelovanja bakarnih
fungicida na razne uzronike
gljivinih bolesti koje se tijekom
zime nalaze na vokama, za su-
zbijanje tetnika tijekom zime
na naem tritu nema tako dje-
lotvornih insekticida.
Pripravci za zimsku zatitu
25
Gotovo da i nema vone
vrste na kojoj zatita protiv
tetnih organizama prove-
dena tijekom zime nee
biti od manje ili vee ko-
risti. tovie, pojavu nekih
gljivinih bolesti tijekom
vegetacije, primjerice ko-
vravost lista na breskvi i
nektarini, jedino je mogu-
e sprijeiti tretiranjem tih
vonih vrsta za vrijem nji-
hovog zimskog mirovanja.
Kupanje voaka
Da bi zimska tretiranja bila
uinkovita, ona se trebaju kva-
litetno obaviti. Ne treba tedjeti
na pesticidnoj tekuini. Pored
dobro natopljenih pupova, tre-
baju biti dobro oprskane sve
rodne granice, tanje i deblje
grane, kao i debla jer se na svim
tim dijelovima stabla nalazi
mnotvo spora od kuda ih vjetar
ili kapljice kie odnose na pupo-
ve. Stoga stabla treba doslovce
okupati, to veina voara ugla-
vnom i radi, zbog ega se zimsko
tretiranje obino naziva zimsko
kupanje voaka.
Najea kombinacija koja se
koristi u zimskoj zatiti voa-
ka i vinove loze jest Oleoul-
tracid 0,3% i Cuprablau 0,8 %.
Tijekom zimskih mjeseci
na okotima vinove loze
prezimljava vei broj titastih
uiju (primjerice breskvina i
ljivina titasta u) ali i grinje
ikarice koje u pojedinim
godinama mogu priiniti
ozbiljne tete.
26

PITANJA I ODGOVORI
Giorgia tivno dobro uspijevati. to se rakiju odvojimo od taloga, po- Orpington patka je zapravo
nova sorta trenje tie njihovog suenja, teko trebno ju je ponovno destilira- srednje velika patka, uspra-
je ustvrditi koji je toan uzrok ti. Na taj nain uinkovito ete vnog dranja i specifinih boja,
U vrtnom rasadniku po- propadanja ivice jer bi to naj- ukloniti taninske tvari iz rakije. a uzgojena je potkraj 19. sto-
red brojnih sorti treanja bolje ustanovili izlaskom na ljea u Engleskoj. Orpigtonska
kupio sam i meni nepoznatu teren. Kako to nismo u mogu- Nino Rotim, dipl. ing. patka je ranozrela pasmina, to
sortu, strunog naziva Gior- nosti, pretpostavaljam da bi znai da pronese u dobi od 6
gia. Molim vas da mi navede- uzrok suenja ivice mogla biti mjeseci. Godinje nese od 100
te njene osnovne karakteri- kloroza ili pomanjkanje eljeza do 140 jaja prosjene teine od
stike. Unaprijed zahvalan. u tlu. Stoga njegov nedostatak Industrijska breskva 70 do 90 grama. Odrasli patak
nadoknadite unoenjem elje- tei 3,5 kg a patka 2,5 kg. Paii
Nije ni udo da vam je sorta znog helata u obliku pripravka U svom breskviku pored u dobi od 8 tjedana imaju ivu
nepoznata, jer je rije o priliito Florgen 6. Osim toga, u pro- standardnih sorti breskve masu od oko 2 kg dok u tovu
novijoj talijanskoj sorti koja fo- ljee biljke svakako prihranite imam i nekoliko stabala sorte mogu postii teinu od 4 do 5
mira krupne plodove svijetlo- i mineralnim gnojivom a uko- Maria Serena koje sam dobio kg. Za sve dodatne informacije
crvene do tamnocrvene boje. liko navedene mjere ne budu iz Italije. Meutim, njeni plo- moete kontaktirati nau savje-
Meso ploda je srednje vrstine isuvie uinkovite, znai da je dovi imaju specifian okus, todavnu slubu u Agrocentru
i dobre kakvoe. Stablo je osre- moda i prekasno. pomalo neobian za svjeu u Mostaru.
dnje bujnog rasta i samoneo- Osim toga, na tom mjestu potronju pa me zanima o
plodno je, to znai da joj treba moete pokuati uzgojiti ivi- kakvoj sorti breskve je rije? Nino Rotim, dipl. ing.
osigurati adekvatne opraiva- cu od lovor vinje koja je puno
e. Dobri opraivai su joj Bur- otpornija i dekorativnija. Rije je o talijanskoj sorti
latova, Van i Adriana. Inae, vrlo bujnog i rodnog stabla,
sorta zrije oko 10. lipnja i zbog Josip Brkljaa, ing. srednjeg vremena cvatnje.
svojih kvalitetnih osobina sva- Plod je srednje krupan, uto-
kako je za preporuku u kunim zlatne boje pokoice i atrakti- Zimska zatita
vrtovima. vnog izgleda. Sorta sazrijeva breskve i nektarine
20-tak dana prije Redhavena i
Mladen Karai, dipl. ing. Rakija promijenila zanimljiva je zbog ranog i isto- U svom vonjaku imam
boju i okus vremenog sazrijevanja, to bi- desetak stabala breskve i ne-
tnije olakava berbu. Iako na- ktarine. Na deblu i debljim
Za vlastite potrebe pro- vedenu sortu odlikuje dobar i granama pojavila se u bijele
izvodim rakiju koja je ove aromatian okus, ona je prije boje, koju sam prole godine
Suenje tuja godine dobila smeu boju. svega predviena za preradu prskao bijelim uljem, ali nije
Osim toga, poprimila je i bla- u razliite proizvode kao to su bilo veih rezultata. to radi-
Oko vikendice u okolici gu oporost u okusu. to je kompoti, marmelade, demo- ti ove godine, odnosno ime
Sarajeva imam posaenu uzrok tomu? vi, vone salate i kaasti sokovi. prskati breskvu i nektarinu?
ivicu od empresa, koja je Dakle, rije je o sorti breskve za
stara oko jedanaest godina. Rije je o tipinim simpto- industrijsku preradu zbog ega U vaem sluaju najvjeroja-
Meutim, prole godine je mima koji se javljaju kao poslje- je kao takvu i trebate koristiti. tnije da se radi o dudovoj ti-
dolo do laganog i postu- dica slabo pripremljene tj. ovi- tastoj ui, tetniku koji napada
pnog suenja empresa, to njene i odravane bave iz koje Mladen Karai, dipl. ing. veliki broj biljaka, a na podruju
je posebice uznapredovalo je alkohol rakije ekstrahirao ta- Hercegovine posebice breskvu
ove godine. to je uzrok nji- nin. Zbog toga se, uostalom, uz i nektarinu. U se uglavnom
hovom propadanju i moe li smeu boju pojavi i oporost u nalazi na deblu i prvim debljim
se to sprijeiti? okusu. Kako bi se to eliminira- Orpington - pasmina granama uz deblo.
lo, na 100 litara smee rakije pataka Naalost, danas na tritu
Prije svega, iskreno su- dodaje se 1 litra obranog mli- pesticida ima vrlo malo pripra-
mnjam da u okolici Sarajeva jeka. Mlijeko se treba dodavati Zanima me kakve su odli- vaka koji se mogu koristiti u
imate posaene emprese iz polagano uz stalno mijeanje. ke Orpington pasmine pata- vrijeme mirovanja vegetacije.
razloga to oni tamo u pravilu Nakon tri dana rakija se odvoji ka. Prije svega, interesira me Preporuujem pripravak Oleo-
ne mogu rasti jer im je prosto od taloga i potom filtrira preko koliku teinu patke doseu u ultracid 100 EC u koncentraciji
prehladno. Vjerojatno se radi prethodno vodom navlae- tovu i kolika je godinja no- 0,3-0,4 %.
o tujama ili paempresima ne, guste gaze ili filter papira sivost, odnosno, koja je pro-
koji pak u toj klimi mogu rela- postavljenih na lijevku. Kada sjena teina nesenih jaja. Mr. Ivan Ostoji

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005


HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU
Kraj zime i poetak proljea je prijelazno razdoblje u ishrani stoke, to znai prijelaz s energetski siromanijih na
energetski viestruko bogatija krmiva. Posebno se to odnosi na stoare koji stoku hrane ispaom. Za to se u tom
razdoblju i javljaju najvee probavne tegobe kod stoke.
Pie: Mario ubela, dipl. ing.
Gubitak vitamina
Tijekom zime stoka se hrani
najvie ve unaprijed pripremlje-
nim i uskladitenim krmivima: si-
laa, sijeno, kukuruzovina, slama.
Uskladitena krmiva su tijekom
dueg perioda stajanja izgubila
vei dio vitamina u odnosu na
postotak koji su sadravali u pe-
riodu uskladitenja. Time su kr-
miva postala siromanija a stoka
se postupno iscrpljuje. Poznato
je da su vitamini A, K, B1, B2, B12,
biotin, folna kiselina, vrlo osjetlji-
vi i nepostojani na svjetlosti, dok
su vitamini K, B, B2, folna kiseli-
na, takoer osjetljivi i nepostoja-
ni na povienu temperaturu.
Nedostatak pojedinih ili ci-
jelih skupina vitamina oituje
se u pojavi avitaminoza, koje za
ivotinje mogu imati viestruko
negativne posljedice. Posebice
je taj problem negativno izraen
kod mladih ivotinja. Zato je po-
trebno svakodnevni obrok izba-
lansirati s kompletnim krmnim
smjesama, koje sadre sve neo-
phodno potrebne vitamine i mi-
nerale da do toga ne bi dolazilo.
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
Proljetna hranidba
zelenom krmom
Kretanjem vegetacije i istje-
rivanjem stoke na ispau ili do-
voenjem svjee zelene krme
za ishranu stoke javljaju se novi
potencijalni problemi za stoku i
stoare. Radi se o prijelaznoj hra-
nidbi stoke i to viemjesenoj sa
suhe osiromaene krme na svje-
a, sona krmiva bogata vodom,
bjelanevinama, vitaminima i
mineralima. To je poseban ok za
probavni trakt ivotinje te zbog
toga nerijetko dolazi do pojave
probavnih tegoba i popratnih
pojava.
Na stoaru je da taj period
prijelaza s jednih na druga hra-
niva obavi postupno, oprezno,
neprimjetno za stoku, bez ika-
kvih probavnih tegoba. Taj pri-
jelaz iskljuuje davanje zelenih
krmiva stoci kad je gladna, jer bi
je jela halapljivo, zatim ne dava-
ti ga u velikim koliinama. Prije
davanja zelenih krmiva stoci je
potrebno dati odreenu koliinu
suhih krmiva: sijena, slame i dr.
Tijekom vie dana ovakve hrani-
dbe postupno se smanjuje udio
suhih krmiva, a poveava udio
27
svjeih zelenih krmiva u obroku.
Ovakav uravnoteeni i izbalansi-
rani prijelaz najbolje je obavljati
u talama, dovoenjem nakoe-
nih svjeih zelenih krmiva, nego
li istjerivanjem stoke na pau. U
tali se moe tono odrediti ko-
liko e stoka pojesti pojedinih
krmiva, dok je to prilikom ispae
teko kontrolirati.
Nakon nekoliko dana ovako
izbalansirane hranidbe stoka se
moe pustiti na slobodnu ispau
bez bojazni da e doi do proba-
vnih poremeaja.
Oteenja na panjacima i konji. Goveda odgrizaju travu
neto vie od ostale stoke pa se
Kretanjem vegetacije na biljke lake oporavljaju, dok ko-
svim panjacima, bilo da su novi nji odgrizaju neto nie, ali po-
ili viegodinji, mlade tek iznikle pasu i mjesta gdje ostala stoka
biljke trave su krhke i vrlo osje- nije htjela. Osim toga, goveda
tljive na mehanika oteenja i i konji imaju ire papke i kopita
gaenje. koja plie prodiru u tlo. Najnepo-
Putanjem stoke na ispau voljniji utjecaj na mlade panja-
u tom periodu mogu se nanijeti ke imaju ovce i svinje. Ovce nisko
viestruke tete na panjacima i odgrizaju biljke pri korijenu, dok
unazaditi ih za dui period. Pose- svinje svojim njukama riju povr-
bno je to izraeno na kombinira- inski sloj zemlje i tako unitava-
nim panjacima (pano-konog ju tratinu. Takoer, njihovi papci
tipa) koji se kose i ujedno slue su sitni i iljasti pa dublje prodiru
za ispau. Najpovoljniji utjecaj u povrinski sloj travnjaka i time
na mlade panjake ine goveda ga oteuju.
 28
UREIVANJE TROPSKOG
SLATKOVODNOG AKVARIJA
Pie: Antonio Poljak, akvarist
Nabavka akvarija
Velika veina akvarista prefe-
rira tropske - slatkovodne ili mor-
ske akvarije. Prije nego to kupi-
te ribe i biljke, naravno - trebate
nabaviti akvarij. Gotov akvarij, sa
svom pripadajuom opremom,
najbolje je kupiti u specijalizira-
nim trgovinama kunim ljubim-
cima. to se tie oblika akvarija,
za nas su najljepi pravokutni
etvrtasti. Takvi akvariji imaju
najbolji pregled i panoramu po-
dvodnih sadraja. Postavljanje akvarija
Akvarij ete kupovati u skla-
du s vaim uvjetima i moguno-
stima, a mi bismo uvijek dali
prednost nabavci veih akvarija.
U velikim akvarijima ( od 200 l )
lake je odravati kvalitetu vode,
nego kod manjih akvarija. I ovdje
je doputena kreativnost, pa mo-
ete i sami, ili s pomou drugih
napraviti dobar akvarij koji e, ne
samo biti draestan hobi, nego i
atraktivan ukras u vaem domu.
Ukrasi za akvarije
Uz akvarij, takoer morate ima-
ti dovoljno izdrljivo postolje
koje e se uklapati u namjetaj
vaega stana. Postolje, komoda
ili ormari moraju biti specijalno
izraeni za akvarij, jer trebate ra-
unati na teinu punog akvarija.
Ne zaboravite da je jedan litar
vode otprilike teak jedan kilo-
gram, a u teinu punog akvarija
ulaze staklo, plastika ili drvo, gri-
ja, filter, rasvjeta, akvarijska po-
dloga, dekor itd.
Prije ureivanja akvarij se po-
stavlja na jedno mjesto u stanu
ili kui koje ima vrst pod. Riski-
rate postavljajui akvarij na slabi
drveni pod, a u sluajevima po-
stavljanja velikih akvarija ( preko
250 l ) na armiranobetonski pod
stana u zgradi, savjetujemo da
zatraite savjet strunjaka. oceanu ili podvodni svijet jezera
Sljedee pravilo kojega se
morate drati u namjetanju
akvarija jest odabir mjesta staja-
nja akvarija u stanu. Takvo mje-
sto uvijek mora biti pristupano,
vrata ili dijelovi namjetaja ne
smiju udarati o akvarij, mjesto
na kojem stoji akvarij mora biti
u ravnini, (to ete odmjeriti
zidarskom livelom onda kada
postavite akvarijsku komodu,
kontrolirat ete njezinu povri-
nu). Jo nam je ostao jedan va-
an podatak, a to je da se akvarij
treba nalaziti na tamnijem mje-
stu koje nije izloeno direktnom
udaru sunevih zraka. Time ete
izbjei stvaranje zelenih algi, ali i
nepoeljnih visokih ljetnih tem-
PRVI DIO
peratura vode u akvariju.
Kasnije ureivanje i odra-
vanje vaeg akvarija nee pred-
stavljati problem, ako se budete
drali navedenih pravila.
Koju vrstu
akvarija odabrati?
U prirodi postoji vie vrsta
podvodnih stanita u kojima ive
ribe, biljke i ostali vodeni organi-
zmi onoliko vrsta koliko postoji
mora, rijeka i jezera. U akvaristici
se polazi od toga, (ne u svakom
sluaju) da akvarij i u njemu ribe,
biljke, supstrat (podloga) i akva-
rijski dekor, po svome izgledu i
kvaliteti vode odgovaraju neko-
me od prirodnih stanita. Neki
su akvariji nalik biotopu Amazo-
na, neki su nalik srednjoameri-
kim rijekama, a drugi izgledaju
kao koraljni greben u Indijskom
Tanganjika u Africi. Svatko od
Potpuno ureen akvarij
Uzgajanje tropskih ri-
bica vrlo je zanimljiv,
ali zahtijevan hobi. Da
biste stvorili sredinu
u kojoj mogu ivjeti i
rasti vae ribe, i dugo
uivati u podvodnim
prizorima, od poetka
se trebate drati nekih
pravila.
nas ima drugaije ukuse i elje,
no za nas su najljepi amazon-
ski i, recimo, malavijski akvarij.
Amazonski akvarij je akvarij s
tresetnom i ljunanom podlo-
gom, s puno biljaka, mangro-
vim ili nekim drugim drvetom
kao dekorom, vodom niske pH
vrijednosti i male tvrdoe. Ima
snanu rasvjetu. Naseljen je te-
trama, skalarima ili diskusima Za
nae uvjete, s obzirom na tvrdo-
u vode, pH vrijednost, biljke i
dekor, najlake je formirati ma-
lavijski akvarij. U ovom akvariju
dominiraju stijene i pilje u koje
se skrivaju ribe lamprologusi,
brevisi i julije. Od biljaka u ovom
akvariju prevladavaju anubiasi i
javanske paprati, privrene za
stijene, a voda je velike tvrdoe,
s visokom pH vrijednosti.
BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005
 29

Prvi Simpozij iz zatite bilja u Bosni i Hercegovini

Pie: mr. Ivan Ostoji
Sarajevo, tonije hotel Ho-
liwud, bio je domain prvog
Simpozija iz zatite bilja u Bosni
i Hercegovini, koji je odran 16
i 17 prosinca 2004. godine na
temu Zatita bilja-pravci da-
ljeg razvoja U organizaciji ovog
Simpozija bili su Poljoprivredni
fakultet Sarajevo, Agronomski
fakultet Mostar, Poljoprivredni
institut Banja Luka i umarski fa-
kultet Sarajevo.
Tijekom trajanja Simpozija
predstavljeno je je dvadese-
tak radova od strane istaknutih
strunjaka iz oblasti zatite bilja.
Osim toga, poseban doprinos
skupu dale su i tvrtke koje se
bave proizvodnjom i prometom
sredstava za zatitu bilja, a koje
su na Simpoziju predstavile pa-
letu svojih proizvoda. Neke od
njih, primjerice BASF i Chromos
Agro, predstavile su nove pri-
pravke koji e od idue sezone
biti na tritu pesticida u BiH. Bilo je vremena i za zabavu

Veliki broj sudionika (248) sati. To nije smetalo izlagaima

iznenadio je organizatore, tako
da su neki od njih ostali bez ti-
skanog materijala vezano za
Simpozij. Ovom prilikom orga-
nizator se svima njima iskreno
ispriava.
Na sveanoj veeri, organizi-
ranoj prvog dana Simpozija, bio
je veliki broj sudionika, a zabava
je potrajala do ranih jutarnjih
koji su drugog dana Simpozija
predstavili svoje radove da ih
prezentiraju na najbolji nain
i zainteresiraju sluateljstvo te
otvore diskusiju.
Nakon prezentiranja svih
radova, diskusije te usvojenih
zakljuaka, Simpozij je sveano
zavren, s naglaskom da se po-
novno naemo idue godine.

Osnovano Drutvo Predavanje o primjeni

za zatitu bilja vodotopivih gnojiva
Bosne i Hercegovine
Pie: mr. Ivan Ostoji
Osnivaka skuptina Drutva za zatitu bilja Bosne i Hercego-
vine odrana je 16. prosinca 2004. godine u Sarajevu. Na skup-
tini je usvojen statut Drutva te izabran predsjednik, potpred-
sjednik i tajnik. Za prvog predsjednika Drutva za zatitu bilja
izabran je doc. dr. Vojislav Trkulja, za potpredsjednika mr. sc. Ivan
Ostoji, a za tajnika mr. sc. Nedad Kari. Sjedite drutva je u
Sarajevu s uredima u Mostaru i Banja Luci.
Pie: Josip Brkljaa,ing.
U organizaciji AC Sjemenarne Mostar, u etvrtak 29.11. 2004.
godine odrano je predavanje na temu Primjena vodotopivih
gnojiva u gnojidbi najvanijih povrtlarskih kultura na podruju
Hercegovine. Veliki broj poljoprivrednih proizvoaa posebice
onih koji se profesionalno bave proizvodnjom povra s velikim
zanimanjem patilo je izlaganje prof. dr. sc. Milana Poljaka, redo-
vitog profesora Agronomskog fakulteta iz Zagreba.
Tijekom predavanja predstavljena je paleta FLORTIS-ovih
vodotopivih gnojiva, koja se ve nekoliko godina koriste na po-
druju Hercegovine, a u proizvodnji povra su pokazala odline
rezultate. Sve vei broj proizvoaa upravo koristi ova gnojiva
u gnojidbi povra kako onog u zatienim tako i povra koje se
uzgaja na otvorenom.
Proizvoaima su predstavljeni i profesionalni Cultural sup-
strati za sjetvu, pikiranje i presaivanje povra i cvijea.

Vodstvo drutva za zatitu bilja BiH

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

30

Proizvodnja i Naj, naj,

potronja voa naj ..
Po potronji svjeeg voa u svijetu na prvom mjestu je
narana, zatim slijedi mandarina, limun, banane, i jabuke. prenosimo iz Guinness-ove
Po opsegu proizvodnje u svijetu redosljed je sljedei: agru- knjige rekorda
mi, banane, jabuka, mango, malina i kruka. Jabuka se nala-
zi na treem, malina na petom, a kruka na sedmom mjestu
ljestvice opsega proizvodnje voa u svijetu.
Najstarija cvjetnica

Stanje sredstava Fosilni ostatak cvijeta,

star 142 milijuna godina,

za zatitu bilja
nazvan Archaefructus
liaoningensis pronaen je
1996. godine u sjeveroisto-
noj Kini. Ostatke biljke ot-
U 2004. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno
krio je Ge Sun s Geolokog
277 djelatnih tvari, odnosno 762 pripravka. Na prvom mje-
i paleontolokog instituta
stu djelatnih tvari su herbicidi koji su ujedno i najbrojniji
iz Nanjinga u Kini.
meu pripravcima. Na drugom mjestu po djelatnim tvarima
su zoocidi s 86, a na treem fungicidi s 79. Fungicidi su na

drugom mjestu s 243 registrirana pripravka, a zoocidi s 212
na treem mjestu.
Najvee
postojee drvo
Bugenvilia- General Sherman, divovska

ime po admiralu
sekvoja (Sequoiadendron
giganteum) koja se nalazi
u Nacionalnom parku
sekvoja u amerikoj dravi
Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francu-
California, visoka je 83,82
skom admiralu Louis Antoine Bougainvilleu na ijem je
metra, ima promjer 11,1
brodu u Brazil putovao njen pronalaza. Danas se uzga-
metar i opseg 31,3 metra.
jaju veinom krianci-tri vrlo sline vrste u svim bojama,
Obujam stabla je 1.487
od bijele preko naranast do crvenoljubiaste i ponekad s
m3-dovoljno za pet milijar-
velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B.pe-
di ibica.
ruviana i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlaica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga
vrsta podnosi mraz do 7oC te se stoga u Sredozemlju moe uzgajati i na otvorenom.

Kamelija,aj
Najvei
kopneni sisavac

S preko 2,5 milijuna tona trgovake koliine aj je naj- Mujak afrikog slona (Lox-
vanija svjetska gospodarska biljka. U Kini se uzgaja preko odonta africana) prosjene
5000 godina. Kineski aj (var.sinensis) je relativno otporan visine 3-3,7 m do ramena,
na mraz i ima neto manje, vre koaste listove, izrazitog a uobiajena teina mu je
zupastog ruba; asamski aj otkriven tek u 19. stoljeu (var. 4-7 tona. Najtei izmjere-
assamica)osjetljiv je na mraz i ima neto vee, tanji, rijetko ni primjerak ubijen je 7.
i nejasno zupaste listove. Crni aj nastaje uvenuem i fer- studenog 1974. u Angoli
mentacijom nakon branja. Kod zelenog se aja, naprotiv, za- u Africi. Visina uspravljene
grijavanjem i suenjem prijevremeno zaustavlja raspadanje ivotinje bila je 3,96 m, a
tako da bolje ostaju sauvani prvobitni sastojci. teina masivnih 12,24 tone.

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

 31

Veliki izbor lukovica

za proljetnu
sadnju u
Agrocentrima
Sjemenarna!

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005

32

BROJ 36 SIJEANJ / VELJAA 2005