Kolegij:

GORNJIUSTROJ
PROMETNICA

Popreni presjek ceste

1
Poprenipresjekeljeznikepruge

2
KOLNIKAKONSTRUKCIJASASFALTNIMZASTOROM

habajui sloj od asfaltbetona (HS-AB)

vezni sloj (VS)

gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)

donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS)

ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)
mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MNS)

posteljica (P)

KOLNIKA KONSTRUKCIJA S BETONSKIM ZASTOROM

povrinski sloj od betona s eruptivnim agregatom

betonska ploa

cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)

mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MSNS)

posteljica (P)

3
 1. UVOD

PROMETNE POVRINE:
- aerodromske manevarske povrine;
- ceste;
- gradske ulice;
- plonici, pjeake i biciklistike staze;
- podovi u skladitima;
- zastori na cestovnim mostovima.

Kolnika konstrukcija je sustav koji se sastoji od meusobno

povezanih slojeva, i to:
- pokrovnog i veznog sloja,
- jednog ili vie nosivih slojeva,
- sloja za zatitu od smrzavanja.

Svrha joj je:

- preuzimati optereenja od prometa,
- prenositi i smanjivati optereenja do veliine naprezanja koja
posteljica
moe preuzeti,
- osigurati mehaniku otpornost i stabilnost ceste kao graevine,
- korisnicima ceste omoguiti sigurnost i udobnost vonje.

4
Klima/okolina

Veliina
optereenja promet
Volumen Asfaltni/betonski slojevi
prometa nosivi slojevi
Svojstva
materijala tampon
posteljica

5
 Razliita vozila razliito djeluju na kolniku osovinu, pa se za
mjerodavnu uvodi jednostruka osovina s dvostrukim kotaima, 80 kN.

6
5.11
5
E S A L s p e r V e h ic le

1.85
2
1.35
1
0.0007 0.10
0
Car Delivery Truck Loaded 18-Wheeler Loaded 40' Bus Loaded 60'
Articulated Bus

6
 HS Zastor je gornji, zavrni dio kolnike
konstrukcije, kojemu je povrina neposredno
izloena prometnom optereenju, radi se u
VS jednom sloju ili u dva sloja.

GNS Nosivi sloj je dio sustava slojeva kolnike

konstrukcije izmeu posteljice i kolnikog
zastora ili betonske ploe, a izgraen je od
DNS nevezanog zrnatog materijala ili materijala
vezanog (stabiliziranog) odreenim vezivom.

Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u

usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu
bez tetnih posljedica primiti optereenje
kolnike konstrukcije i prometno optereenje.

2. VRSTE
VRSTE SUVREMENIH KOLNIKIH
KONSTRUKCIJA
a) Po nainu djelovanja: ASFALT BETON (cm)
- SAVITLJIVE (FLEKSIBILNE) PROMETNO (cm)
KOLNIKE KONSTRUKCIJE OPTEREENJ
asfaltni zastor; ZAS UKU ZAST UKU
E
- KRUTE KOLNIKE TOR PNO OR PNO
KONSTRUKCIJE betonski
zastor.
lako 4 10 16 31
b) Prema sposobnosti prihvaa
prometnog optereenja:
- za lako prometno optereenje; srednje 5 13 18 38
- za srednje teko prometno
optereenje;
- za teko i vrlo teko prometno teko 6 17 20 40
optereenje. (37)

vrlo teko 10 20 22 45
(40)

7
PRIKAZ KOLNIKE KONSTRUKCIJE S ASFALTNIM ZASTOROM

- habajui sloj od asfaltbetona (HS-AB)

- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS)
ili cementom stabilizirani nosivi sloj
(CNS)

- mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MNS)

- posteljica (P)

PRIKAZ KOLNIKE KONSTRUKCIJE S BETONSKIM ZASTOROM

- povrinski sloj od betona s eruptivnim

agregatom

- betonska ploa

- cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)

- mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MSNS)

- posteljica (P)

8
 ASFALT ILI/I BETON

Betonske kolnike konstrukcije su neprikosnoveno vladale modernim

cestama za automobilski promet s tekim prometnim optereenjem do
pedesetih godina prolog stoljea.
Od tada primat preuzimaju asfaltne kolnike konstrukcije, dok se
betonske kolnike konstrukcije primjenjuju od sluaja do sluaja
(povrine izloene utjecaju otapala, lokacije na kojima nije mogu
pristup asfaltne tehnologije), kao izbor u pojedinim zemljama
(autoceste u Belgiji), te za izuzetno velika prometna optereenja
(pojedinana povrine aerodroma; ukupna vrlo teka prometna
optereenja vea od 3x107 prijelaza ekvivalentnih. osovina).
Tehniko zakonodavstvo nije pratilo razvoj tehnologije betonskih
konstrukcija pa trenutno ne postoje norme za projektiranje i izvedbu
istih. Izvoai ne posjeduju kvalitetnu opremu to dovodi do eliminacije
u fazi idejnih projekata. Prometno optereenje (osim u veim
gradovima) ne prelazi 2x107 prijelaza ekvivalentnih osovina u
projektnom periodu, to u startu daje prednost asfaltnim kolnikim
konstrukcijama.

ZAHTJEVI ASFALT BETON

vezivo bitumen dogledno konaan izvor cement neogranieni izvor

energija manji utroak vei utroak

trokovi gradnje manji vei

ukupni trokovi vei ?? manji ??

hvatljivost lako se postie izborom materijala i potrebni posebni postupci za

kolnika mjeavine postizanje
ravnost kolnika visoka na poetku ali opada stalno visoka
tijekom koritenja
ugodnost vonje visoka prividne i radne spojnice je
smanjuju
tehnologija fleksibilna kruta

odravanje redovno i pojaano odravanje se redovno i pojaano odravanje se

lake provode tee provode

9
 ASFALT (cm) BETON (cm)
PROMETNO
OPTEREENJE ZASTOR UKUPNO ZASTOR UKUPNO

lako 4 10 16 31
srednje 5 13 18 38

teko 6 17 (37) 20 40

vrlo teko 10 20 (40) 22 45

3. BETONSKE KOLNIKE KONSTRUKCIJE

- Nearmirana betonska ploa

- Nosivi sloj - CS

- Nosivi sloj - MSNS

- Posteljica

10
Betonski kolniki zastor je zavrni dio kolnike konstrukcije i sastoji
se od ploa odreenih dimenzija, meusobno razdvojenih
razdjelnicama ili od kontinuirano armirane ploe bez razdjelnica, koje
se polau na nosivi sloj izgraen je od zrnatog materijala ili materijala
vezanog (stabiliziranog) odreenim vezivom.
Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog (vezanog)
hidraulinim vezivom kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u
pravilu, izmeu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez
veziva betonskog kolnikog zastora.
Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva kao dio
kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu posteljice i
vezanog nosivog sloja (cementna stabilizacija).

3.1.BETONSKEKOLNIKEKONSTRUKCIJE PROJEKTIRANJE

- Debljina nearmiranog betonskog kolnika ne smije biti manja od:

- 20 cm na cestama s vrlo tekim prometnim optereenjem,
- 18 cm na cestama s tekim prometnim optereenjem,
- 16 cm na cestama s ostalim prometnim optereenjem.
- Betonski kolnik treba izvesti tako da trajno titi podlone slojeve,
nasip i temeljno tlo od utjecaja atmosferilija.
- Betonska ploa treba iz konstrukcijskih razloga imati istu debljinu po
cijeloj irini poprenog presjeka. Moe se izvoditi u jednom ili u dva
sloja. Kod dvoslojne izvedbe slojevi se obino projektiraju razliite
kakvoe i sastava betona. Gornji sloj ne smije biti tanji od 5 cm.

11
PRORAUN:

- Najee se koristi metoda Westergaard (1926.) koja je zasnovana na

Winklerovu modelu i Hertzovu rjeenju ravnotenog stanja plivajue
savitljive ploe;
- Redosljed prorauna:
- Prometno optereenje proraun ekvivalentnog broja prijelaza
100 kN
osovine,
- Pretpostavljeni presjek kolnike konstrukcije,
- Proraun utjecaja prometnog optereenja na rubu i na sredini
ploe,
- Proraun termikih naprezanja,
- Ukupna naprezanja u betonskoj ploi,
- Usvajanje presjeka ili povrat u proraun s novim pretpostavljenim
presjekom.

BETON BETONSKOG KOLNIKA (prema OTU)

Sastavni materijali

- Cement

- Voda

- Agregat za beton

12
RAZDJELNICE
- Prividne razdjelnice osiguravaju pucanje betonskog kolnika na
kontroliranim mjestima s osiguranim ne tetnim ponaanjem u uporabi.
Zarezuju se s gornje povrine ploe do dubine najmanje 25 do 30 %
debljine ploe;
- Pritisnute razdjelnice (obino uzdune) razdvajaju betonski kolnik po
cijeloj debljini i takoer se zarezuju s gornje povrine;
- Prostorne razdjelnice potpuno razdvajaju ploe betonskog kolnika i
obino se izvode samo na mjestima odvajanja betonskog kolnika od
drugih konstrukcija.

MODANICI I SIDRA
- Modanici se obino rade od glatkog betonskog elika. Postavljaju se
na razmaku od 30 cm u sredini presjeka. Polovica duine modanika +3
cm premazuje se bitumenom ili nekim sintetinim materijalom koji
sprjeava prionljivost betona i modanika. Postavljaju se tako da
premazana polovica modanika bude naizmjenino u jednoj i u drugoj
ploi;
- Sidra se obino izrauju od rebrastog betonskog elika i ne premazuju
se.
ARMIRANJE
- Ako se zbog slabog i nehomogenog tla ili zbog duine ploa vee od
25-struke debljine ili iz bilo kojeg drugog razloga betonski kolnik armira,
armaturu treba utvrditi projektom betonskog kolnika i uvjetovati
sukladnost s EN 10080. Armiranje moe biti jednostruko (u gornjoj
treini presjeka) ili dvostruko (i u gornjoj i u donjoj zoni).

13
 izvedba betonske kolnike konstrukcije

4. ASFALTNE KOLNIKE KONSTRUKCIJE

PRIKAZ KOLNIKE KONSTRUKCIJE S ASFALTNIM

ZASTOROM
- habajui sloj od asfaltbetona (HS-AB)

- vezni sloj (VS)

- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)

- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS)

ili cementom stabilizirani nosivi sloj
(CNS)

- mehaniki stabilizirani nosivi sloj

(MNS)

- posteljica (P)

14
 Asfalt (asphalt, Asphalt) je smjesa bitumenskog veziva i kamenih
zrna, te eventualno potrebnih dodataka, za osiguranje
uporabljivosti kod gradnje cesta.

Bitumen je crna ljepljiva, na normalnoj temperaturi poluvrsta

ili vrsta masa, koja se sastoji od ugljikovodika i njihovih
nemetalnih derivata, topljiva je u toluenu, a nalazi se u prirodi ili
se dobiva preradom nafte.

Asfalt po vruem postupku dobiva se umjeavanjem vrueg bitumena u vrui

kameni materijal.

Asfaltbeton je vrsta bitumenske mjeavine sastavljena po principu najgueg

slaganja zrna smjese agregata.

Asfaltni kolniki zastor je zavrni dio kolnike konstrukcije, a sastoji se od veznog

i habajueg, odnosno samo habajueg asfaltnog sloja

Smatra se da su bitumen i katran bitumenski materijali. Ta se dva izraza esto

zamjenjuju jedan s drugim, a do pogreke dolazi zato to su po izgledu slini a u
nekim sluajevima im je i namjena jednaka. Treba meutim napomenuti da su
bitumen i katran dva potpuno razliita materijala: porijeklo im je razliito a isto
vrijedi i za njihova kemijska i fizikalna svojstva.

Bitumen je crna ljepljiva, na normalnoj temperaturi poluvrsta ili vrsta masa, koja se
sastoji od ugljikovodika i njihovih nemetalnih derivata, topljiva je u toluenu, a nalazi se
u prirodi ili se dobiva preradom nafte.

Katran se uglavnom dobiva destruktivnim destiliranjem bitumenskog ugljena i ima

vrlo izrazit miris.

15
Bitumen se upotrebljava za asfaltiranje, dok se katran rijetko koristi za asfaltiranje zbog:
a) nepoeljnih fizikalnih svojstava kao to je vrlo visoka temperaturna osjetljivost,
b) tetnosti za ljudsko zdravlje jer njegove pare izazivaju jaku iritaciju oiju i koe.

Bitumen se dobiva na dva naina:

a) Prirodni asfalti.
Nalazimo ih u geolokim formacijama u kojima se javljaju kao relativno meki
asfaltni materijal ili kao tvrd, troan, crni materijal u ilama stjenskih slojeva, ili
pak kao materijal u raznim slojevima vapnenaca, pjeenjaka itd.
Nalazita su u jezeru Trinidad na otoku Trinidad, jezeru Bermnudez u Venezueli,
i u velikim podrujima "katranskog pijeska" po itavom teritoriju zapadne Kanade.

b) Naftni bitumeni.
To su ugljikovodici koloidno raspreni u sirovoj nafti, a dobivaju se njenim
rafiniranjem.

Bitumenska veziva koja se najee upotrebljavaju u gradnji savitljivih kolnikih

konstrukcija mogu se podijeliti u tri vrste:

1. bitumeni,
2. bitumenske emulzije i
3. razrijeeni bitumeni.

1. BITUMENI
Bitumen se dobiva destiliranjem nafte, primjenom raznih postupaka rafiniranja.
Pri uobiajenim temperaturama, bitumen je crn, Ijepljiv poluvrsti materijal velike
viskoznosti. Bitumen je zapravo vrsto i trajno vezivo izvrsne prionjivosti i
vodonepropusnosti. Najee se koristi za proizvodnju vruih asfaltnih mjeavina
HMA.
U literaturi se za mjeavinu HMA rabe razliiti sinonimi. Spominje se kao asfaltbeton,
asfaltni beton, bitumenski beton, bitumenska smjesa (mjeavina),

2. BITUMENSKE EMULZIJE
Bitumenska emulzija (u svakodnevnoj upotrebi nazivamo emulzijom) zapravo je
mjeavina sastavljena od bitumena, vode i emulgirajueg sredstva. Emulzije se
proizvode da bi se smanjila viskoznost bitumena kako bi se mogao upotrebljavati
pri nim temperaturama. Upotrebljavaju se za povrinske obrade, za hladne
mjeavine
bitumena i agregata diskontinuranog sastava, te za prskanje u svrhu poboljanja
prionjivosti i obrade.

16
3. RAZRIJEENI BITUMENI

Razrijeeni bitumeni su tekui bitumeni koji se dobivaju tako da se bitumenima

dodaju naftna otapala. Bitumenima je tako smanjena viskoznost pa se mogu
upotrebljavati na nioj temperaturi ugradnje. Nanoenjem razrijeenog
bitumena na agregat ili kolnik dolazi do isparavanja otapala, pa na povrini
ostaje bitumenski film.
Upotrebljavaju se za prskanja u svrhu poboljanja prionjivosti i povrinske obrade,
prskanja uskladitene asfaltne mjeavine za popravke, za mijeanje na cesti, te
kao sredstvo protiv praenja.

NOSIVI SLOJEVI:

- Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva kao dio

kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu posteljice i
vezanog nosivog sloja (cementna stabilizacija, BNS). Takav se sloj
ugrauje u kolniku konstrukciju cesta svih skupina prometnih
optereenja. Izrauje se od nevezanih zrnatih kamenih materijala
koji se stabiliziraju mehanikim zbijanjem.

- Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog

(vezanog) hidraulinim vezivom kao dio kolnike konstrukcije
ugrauje se, u pravilu, izmeu nosivog sloja od zrnatog kamenog
materijala bez veziva i bitumeniziranog nosivog sloja autocesta i
cesta s vrlo tekim i tekim prometnim optereenjem.

- BNS je bitumenizirani nosivi sloj izveden od asfaltne mjeavine

najvee nazivne veliine zrna 16, 22 ili 32 mm, sastavljene prema
naelu najguega pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu
nosivih asfaltnih slojeva kolnike konstrukcije.

- BNHS je bitumenizirani nosivo-habajui sloj izveden od asfaltne

mjeavine najvee nazivne veliine zrna 16 ili 22 mm, sastavljene
prema naelu najgueg pakiranja zrna, a upotrebljava se za
izvedbu jednoslojnih asfaltnih konstrukcija.

17
ASFALTNI KOLNIKI ZASTOR:
Asfaltni kolniki zastor je zavrni dio kolnike konstrukcije, a sastoji se od
veznog
i habajueg, odnosno samo habajueg asfaltnog sloja.

- Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrauje izmeu nosivog i habajueg sloja.
- Habajui sloj je zavrni sloj asfaltnog zastora kolnike konstrukcije.
- HS-AB je habajui sloj izveden od asfaltbetonske mjeavine, koja je
sastavljena po naelu najgueg pakiranja zrna.
- HS-SMA je habajui sloj izveden od splitmastiksasfalta, asfaltne
mjeavine diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese
namijenjena za izvedbu habajuih slojeva asfaltnog zastora na
autocestama i cestama iz grupe vrlo tekog i tekog prometnog
optereenja.
Ostali zastori:
- Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vruem postupku ugraen lijevanjem.
- Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta
po hladnom postupku mijeanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.
- Povrinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene
prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene
sitnei.

ORIJENTACIJSKE DEBLJINE SLOJEVA ASFALTNE

KOLNIKE KONSTRUKCIJE

Sloj u kolnikoj konstrukciji Debljina sloja (mm)

Habajui sloj (HS) 20 do 60
Vezni sloj (VS) 50 do 80
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) 45 do 120
Donji bitumenizirani nosivi sloj 45 do 120
(DBNS)
Cementom stabilizirani nosivi sloj 150 do 300
(CNS)
Mehaniki stabilizirani nosivi sloj 200 do 400
(MNS)

18
4.1. ASFALTNE KOLNIKE KONSTRUKCIJE - PROJEKTIRANJE
OSNOVA:
- Empirijske metode:
- Empirijska metoda AASHO razvijena na temelju rezultata opaanja i
ispitivanja za vrijeme provoenja pokusa AASHO Road Test u SAD
(1957. 1961.);
- Na temelju iste izraena je i metoda za projektiranje dana u
U.C4.012/1981. i to za:
- konani indeks sposobnosti p = 2,5,
- regionalni faktor R = 2,0.

- Teorijske metode:
- Analiza vieslojnog sustava kolnike konstrukcije na osnovi teorije
elastinosti,
- Odreuju se naprezanja i deformacije u pretpostavljenim kolnikim
konstrukcijama;
- Ispravno projektiranje konstrukcija ne doivljava prekomjerna
optereenja,
- Projektni zahtjevi: ograniavaju se naprezanja i deformacije,
- Razvijeni kompjuterski programi BISAR, Alizee, Bistro, Chevron,

19
PRAKSA:

- Najee se provodi projektiranje u dva koraka:

1. Proraun debljine slojeva po U.C4.012. prijedlog konstrukcije,
2 Kontrola naprezanja teorijskom metodom (BISAR) usvajanje
konstrukcije.

- Redosljed prorauna ad. 1:

- Ulazni parametri:
- Nosivost tla - posteljice CBR;
- Prometno optereenje proraun ekvivalentnog broja prijelaza 82 kN
osovine,
- Izbor tipa kolnike konstrukcije po U.C4.012. TIP1, TIP2 ili TIP3,
- Indeks vozne sposobnosti,
- Regionalni faktor,
- Karakteristike materijala u slojevima kolnike konstrukcije;
- Proraun:
- Izvrenje prorauna koritenjem dijagrama u U.C4.012. ili
kompjuterskog programa (DAKK);
- Provjera proraunate konstrukcije na smrzavanje

20
PRORAUN DEBLJINA IZ
DIJAGRAMA:

1. Na apscisi optereenja odredi se

ukupno ekvivalentno optereenje;
2. Po ordinati gornjeg dijagrama
odredi se presjek s krivuljom i oita
debljina asfaltnog zastora;
3. Debljine asfaltnih slojeva odreuju
se prema karakteristikama
materijala i tehnolokim
ogranienjima;
4. Po ordinati gornjeg dijagrama
odredi se presjk s krivuljom i oita
debljina nosivog sloja od
nevezanog kamenog materijala;
5. Debljina nosivog sloja odreuju se
prema karakteristikama materijala i
tehnolokim ogranienjima.

21
 - Redosljed kontrole naprezanja:

- Ulazni parametri:
- Geometrija konstrukcije broj i debljina slojeva;
- Svojstva materijala dinamiki modul elastinosti, Poissonovi
koeficijenti, doputena vlana naprezanja, doputene tlane
deformacije;
- Optereenje radijus dodirne povrine, specifino optereenje i
poloaj optereenja;
- Vrsta veze na meupovrinama.

- Proraun:
- Izvrenje prorauna koritenjem kompjuterskog programa (BISAR);
- Usporedba proraunatih i doputenih naprezanja i deformacija.

BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ BNS

BNS se dijeli prema:
- nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala,
- vrsti kamenog materijala,
- granulometrijskom sastavu kamene smjese asfaltne mjeavine.
Prema nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala, BNS se dijeli na:
- BNS 16,
- BNS 22,
- BNS 32.
Prema vrsti kamenog materijala BNS se dijeli na:
- BNS A, izraen na bazi drobljene kamene sitnei uz dodatak kamenog
brana,
- BNS B, izraen na bazi separiranog ili djelomino separiranog drobljenog
kamenog materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog
brana (prema potrebi), ili separiranog prirodnog nevezanog kamenog
materijala uz dodatak najmanje 30 %(m/m) kamene smjese drobljenog
zrna iznad 4 mm i/ili
kamenog brana (prema potrebi),
- BNS C, izraen na bazi separiranog prirodnog nevezanog kamenog
materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog brana (prema
potrebi).

22
Primjena i tehnoloka debljina izvedenog BNS-a u ovisnosti o
grupi prometnog optereenja
Tehnoloka
Grupa prometnog debljina
Vrsta BNS-a
optereenja izvedenog sloja,
mm
Autoceste, vrlo teko BNS 22A 60 do 80
i teko BNS 32A 80 do 120
BNS 16A
45 do 60
BNS 16B
BNS 22A
Srednje 60 do 80
BNS 22B
BNS 32A
80 do 120
BNS 32B
BNS 16A
Lako i vrlo lak BNS 16B 45 do 60
BNS 16C

Prema granulometrijskom sastavu kamene smjese, BNS se dijeli na:

- BNS 22, irega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese,
- BNS 22s, uega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese,
- BNS 32, irega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese i
- BNS 32s, uega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese.

Orijentacijski udio bitumena u asfaltnoj mjeavini za BNS

Orijentacijski udio
Vrsta BNS-a bitumena
% (m/m)
BNS 16 4,3 do 5,7
BNS 22 3,8 do 5,2
BNS 22s 4,0 do 5,0
BNS 32 3,3 do 4,7
BNS 32s 3,5 do 4,5

23
BITUMENIZIRANI NOSIVO-HABAJUI SLOJ BNHS

Bitumenizirani nosivo-habajui sloj (BNHS) je nosivi bitumenizirani sloj, koji

prema trajnoj namjeni slui kao habajui sloj, a izraen je od mjeavine
kamenog brana, kamenog materijala do najvee nazivne veliine zrna 22 mm
i bitumena kao veziva, proizveden i ugraen po vruem postupku, a ugrauje
se iskljuivo na cestama namijenjenim za lako ili vrlo lako prometno
optereenje.

Prema nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala, BNHS se dijeli na:
- BNHS 16,
- BNHS 22.
Prema vrsti kamenog materijala BNHS se dijeli na:
- BNHS A, izraen na bazi drobljene kamene sitnei uz dodatak kamenog
brana,
- BNHS B, izraen na bazi separiranog ili djelomino separiranog drobljenog
kamenog materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog
brana
(prema potrebi), ili separiranog prirodnog nevezanog kamenog materijala uz
dodatak najmanje 30 %(m/m) kamene smjese drobljenog zrna iznad 4 mm
i/ili kamenog brana (prema potrebi),
- BNHS C, izraen na bazi separiranog prirodnog nevezanog kamenog
materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog brana
(prema potrebi).

VEZNI SLOJ VS

Vezni sloj dijeli se prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala na:
- VS 16,
- VS 22.

Vezni se sloj primjenjuje pri izradi kolnikih konstrukcija namijenjenih za

autoceste, te za ceste s vrlo tekim i tekim prometnim optereenjem.

Tehnoloka debljina izvedenog veznog sloja iznosi za:

- VS 16, 50 do 60 mm,
- VS 22, 60 do 80 mm.

24
Bitumensko vezivo

Kao vezivo upotrebljavaju se cestograevni bitumen BIT 60 i BIT 90.

Cestograevni bitumen mora zadovoljavati zahtjeve kakvoe dane u

OTU.

Polimerom modificirani bitumen (PmB) mora zadovoljavati zahtjeve

kakvoe dane u OTU.
Orijentacijski udio bitumena u asfaltnoj mjeavini za VS

Vrsta veznog Orijentacijski udio

sloja bitumena, %(m/m)
VS 16 4,7 do 5,7
VS 22 4,5 do 5,5

HABAJUI SLOJ OD ASFALTBETONA - HS-AB

Asfaltna mjeavina za habajui sloj od asfaltbetona dijeli se prema:

- nazivnoj veliini zrna kamenog materijala,
- granulometrijskom sastavu kamene smjese,
- vrsti upotrijebljenog kamenog materijala.

Prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala habajui sloj od asfaltbetona

dijeli se na:
- asfaltni beton AB 4,
- asfaltni beton AB 8,
- asfaltni beton AB 11 i
- asfaltni beton AB 16.

Prema granulometrijskom sastavu kamene smjese i vrsti upotrijebljenog

kamenog materijala, asfaltna mjeavina za habajui sloj od asfaltbetona dijeli
se na:
- AB 4, standardnoga graninog podruja karbonatnog sastava,
- AB 8, standardnoga graninog podruja karbonatnog sastava,
- AB 8E, standardnoga graninog podruja silikatnog sastava,
- AB 11, standardnoga graninog podruja karbonatnog sastava,
- AB 11E, uega graninog podruja silikatnog sastava,
- AB 16, standardnoga graninog podruja karbonatnog sastava,
- AB 16E, uega graninog podruja silikatnog sastava.

25
 Tehnoloke debljine izvedenog HS-AB

Tehnoloka debljina sloja (mm)

AB 4 AB 8 AB 8E AB 11 AB 11E AB 16 AB 16E
20 do 30 do 30 do 35 do 35 do 45 do 45 do
30 40 40 50 50 60 60

Primjena HS-AB u ovisnosti o grupi prometnog optereenja

Grupa Vrsta habajueg sloja

prometnog AB AB AB AB AB AB AB
optereenja 4 8 8E 11 11E 16 16E
Autoceste i vrlo
- - - - + - +
teko
Teko - - + - + - +
Srednje - + + + + + -
Lako - + - + - + -
Vrlo lako + + - + - - -

Bitumensko vezivo

Kao vezivo upotrebljavaju se cestograevni bitumen BIT 45, BIT 60 i BIT

90, ili bitumen oznake 35/50, 50/70 i 70/100 prema normi EN 12591.
Cestograevni bitumen mora zadovoljavati uvjete kakvoe.
Polimerom modificirani bitumen (PmB) mora zadovoljavati uvjete kakvoe.

Orijentacijski udio bitumena u asfaltnoj mjeavini za HS-AB

Vrsta asfaltnog betona Udio bitumena, %(m/m)

AB 4 6,8 do 8,0
AB 8 5,8 do 7,5
AB 8E 5,8 do 7,5
AB 11 5,4 do 7,0
AB 11E 5,4 do 6,5
AB 16 5,2 do 6,2
AB 16E 5,2 do 6,0

26
HABAJUI SLOJ OD SPLITMASTIKSASFALTA - HS-SMA

SMA je bitumenska mjeavina diskontinuiranog sastava sastavljena tako da su

upljine koje ini skelet od krupnog agregata popunjen bitumenskim mortom.

HS-SMA je u pravilu namijenjen za ceste s vrlo tekim i tekim prometnim optereenjem.

HS-SMA dijeli se prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala na:
- SMA 8,
- SMA 11,
- SMA 16.
Tehnoloke debljine izvedenog HS-SMA

Tehnoloka debljina HS-SMA (mm)

SMA 8 SMA 11 SMA 16
25 do 35 30 do 40 40 do 50
Primjena SMA u ovisnosti o grupi prometnog optereenja
Grupa Vrsta HS-SMA
prometnog SMA 8 SMA 11 SMA 16
optereenja
Autoceste i vrlo
- + +
teko
Teko + + +

Bitumensko vezivo

Kao vezivo upotrebljavaju se cestograevni bitumen BIT 45 i BIT 60, ili

bitumen oznake 35/50 i 50/70 prema normi EN 12591.

Cestograevni bitumen mora zadovoljavati zahtjeve kakvoe dane u

OTU.
Polimerom modificirani bitumen (PmB) mora zadovoljavati zahtjeve
kakvoe dane u OTU.
Orijentacijski udio bitumena u asfaltnoj mjeavini za HS-SMA

Vrsta HS-SMA Udio bitumena, % (m/m)

SMA 8 6,8
SMA 11 6,5
SMA 16 6,0

27
MIKROASFALT (OTU)
Mikroasfaltnu mjeavinu spravljenu po hladnom postupku ini smjesa
kamene sitnei i drobljenog pijeska definiranog granulometrijskog
sastava, polimerne bitumenske emulzije, i dodataka koji reguliraju
brzinu razbijanja bitumenske emulzije.
Mikroasfalt se dijeli prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala:
- MA 4,
- MA 8,
- MA 11.
Mikroasfalt pripada grupi tankoslojnih asfaltnih presvlaka koje se
polau na asfaltnu ili betonsku podlogu na cestama svih grupa
prometnog optereenja, kako bi se poboljale vozne karakteristike i
zatitilo od prodiranja vode u konstrukciju.
Tankoslojna asfaltna presvlaka od mikroasfalta izvodi se iskljuivo na
prethodno pripremljene homogenizirane podloge (sanirani ispusti,
pukotine, udarne jame i sl.).
Tankoslojna mikroasfaltna presvlaka izvodi se u koliini oko 1030
kg/m2
(s obzirom na suhu mjeavinu).

LIJEVANI ASFALT
Tehnoloke debljine izvedenog habajueg i zatitnog sloja

Vrsta asfaltne Tehnoloka debljina sloja,

mjeavine mm
LA 4 20 do 25
LA 8 25 do 35
LA 11 35 do 40

28
 5. ASFALTNE MJEAVINE

5.1. ASFALTNE MJEAVINE - PROIZVODNJA

5.2. ASFALTNE MJEAVINE - UGRADNJA

Da bi se dobila traena asfaltna mjeavina, u postrojenjima za proizvodnju

vrue asfaltne mjeavine izvodi se:
- doziranje,
- mijeanje i
- grijanje agregata i bitumena

Upotrebljavaju se dvije vrste postrojenja

- bubanjsko postrojenje s kontinuiranom proizvodnjom i
- postrojenje koje proizvodi mjeavinu po arama

29
Osnovni dijelovi bubanjskog postrojenja su:
- negrijani spremnici,
- transportna traka za hladnu mjeavinu,
- automatski sustav za vaganje,
- bubanjska mijealica,
- crpka za bitumen,
- spremnik za bitumen,
- sustav za prikupljanje praine,
- transportna traka za vruu asfaltnu mjeavinu,
- ispusni silos i
- nadzorna prostorija

30
 Ugradnja asfaltne mjeavine standardna tehnologija

Ugradnja asfaltne mjeavine upotreba pretovarivaa

Ugradnja asfaltne mjeavine upotreba pretovarivaa i superfiniera

asfaltne kolnike konstrukcije - ugradnja

31
32
PRETOVARIVAI
NAMJENA:
- pretovar asfaltnih mjeavina iz kamiona u finier,
- dogrijavanje asfaltnih mjeavina,
- eliminacija segregacije mijeanjem.

33
asfaltne kolnike konstrukcije - ugradnja

34
DIMENZIONIRANJEKOLNIKIH
KONSTRUKCIJA

35
 1.Uvod

Dimenzioniranje kolnike konstrukcije ima izrazito veliku

vanost u projektiranju prometnica iz jednostavnih razloga
to kvaliteta kolnike konstrukcije osigurava trajnost,
sigurnost i udobnost vonje, kao i to to predstavlja
znaajnu stavku u pogledu trokova izgradnje i odravanja.

StruKturna svojstva

jakost

Funkcionalna svojstva

sigurnost

udobnost

36
Klima/okolina

Veliina
optereenja promet
Volumen Asfaltni/betonski slojevi
prometa nosivi slojevi
Svojstva
materijala tampon
posteljica

Truck

debljina asfaltnih/betonskih
slojeva?
debljina nosivih
? slojeva?

debljina tampona MNS?

Vijek trajanja konstrukcije = odluivanje

strukturalna/funkcionalna svojstva = zahtijevanje
prometno optereenje = predvianje

37
 KRIVE FUNKCIONALNIH KARAKTERISTIKA
idealno Rehabilitacija
Neoekivana
uporabljivosti granica
Kvaliteta

promet/
godina
KRIVE STRUKTURALNIH KARAKTERISTIKA
Rehabilitacija Strukturni
lom
Strukturni
kapacitet

idealno promet/
godina

RAZVOJ METODA ZA DIMENZIONIRANJE

KOLNIKIH KONSTRUKCIJA

38
Razvojcesta

ZnaajnijirazvojgraenjacestauvrijemerimskogcarstvaiRimljanemoemosmatrati
osnivaimagraenjacesta.Imalisuvrlorazgranatucestovnumreunapodrujusvoje
drave,oko150.000km.Tragovitihcestavidljivisuidanasusvimdijelovima
nekadanjegrimskogcarstva.

statumen (1) - donji sloj od lomljenog

kamena,
ruderatio (2) - sloj od kamena veliine
ake,
nucleus (3) - sloj od krupnijih frakcija
kamene sitnei ili opeke
summa crusta (4) - sloj od sitnog
tucanika i pijeska ili tarac od kamenih
ploa.

Najee su svi slojevi bili vezani vapnenom

bukom.

Englez Telford (1757. - 1834.) pridaje vanost dobroj podlozi

kolnike konstrukcije.
kot Mac Adam (1756. - 1836.) uvodi graenje cesta uvrenih
tuencem (batovima usitnjen lomljeni kamen) u nekoliko slojeva
razlitite veliine zrna. Po naelu makadama" grade se i danas
cestovni zastori uz upotrebu tamnih veznih sredstava i cementa
(asfaltni i katranski makadarni, cementni makadami).

a) Kolnika prema Telfordu b) Kolnika prema Mac Adamu

39
U samim poecima, kada je promet bio izuzetno mali, nije bilo potrebe za
proraunom kolnike konstrukcije. Neto kasnije, na osnovu tih poetnih
iskustava, raene su tipske konstrukcije koje su mogle zadovoljiti tadanje
potrebe.
Razvojem automobilske industrije i poveanjem broja vozila, kao i uporabe
tekih vozila, dotadanje konstrukcije nisu mogle zadovoljiti potrebe pa se
javila potreba za novim nainima dimenzioniranja. Na osnovu iskustva
razvijene su i prve metode dimenzioniranja koje su u poetku ukljuivale
mali broj faktora. Kasnije su te metode usavravane ponajvie zahvaljujui
velikim pokusnim dionicama koje su postavile temelje u pogledu
dimenzioniranja kolnikih konstrukcija. Najznaajnija istraivanja su:
- kod Braunschweiga u Njemakoj (1925.),
- WASHO Road Test u SAD-u (1950.),
- kod Alconbury Hilla u Engleskoj (1965.) i
- AASHO Road Test-a u SAD-u (1957. - 1961.) - najvea i najznaajnija

Na osnovi ovih istraivanja razvijene su praktine metode za dimenzioniranje

koje se i danas primjenjuju.

Empirijske metode su jednostave i praktine za uporabu i omoguuju

pouzdanu kolniku konstrukciju. One pak ne daju uvid u ponaanje kolnikih
konstrukcija, o naprezanjima i deformacijama. Isto tako polazite su uvjeti
pokusa i materijali koji su upotrijebljeni u konkretnom pokusu.
Iz tog razloga vre se prilagodbe postojeim uvjetima to ipak ima odreena
ogranienja.

Teorijske metode omoguavaju prevladavanje tih ogranienja, mogu se

proraunom provjeravati bilo kakve konstrukcije i koriteni materijali.
Proraunavaju se naprezanja i deformacije kritinih presjeka i usporeuju s
doputenim. Ti su postupci dosta sloeni pa su se traila pojednostavljenja
u obliku tablica i nomograma. Razvojem raunala ove metode su dobile
jednostavniju primjenu.

Kolnike konstrukcije se najprije projektiraju empirijskim metodama, a nakon

toga se vri kontrola teorijskim metodama (raunalnim programima, BISAR).

40
 Asfaltni Betonski

UTJECAJNI FAKTORI:

1. Prometno optereenje
1.1. Djelovanje prometnog optereenja na kolniku konstrukciju
1.2. Odreivanje prometnog optereenja za projektiranje (dimenzioniranje)
kolnike konstrukcije
1.2.1. Analiza prometnog optereenja i odreivanje projektnog prometnog
optereenja
1.2.2. Odreivanje ekvivalentnog prometnog optereenja
1.2.3. Razredba prometnog optereenja

2. Utjecaji okoline
2.1. Utjecaj temperature
2.2. Utjecaj vlage
2.3. Problem smrzavanja

3. Utjecaji posteljice

41
1. Prometno optereenje

1.1. Djelovanje prometnog optereenja na kolniku konstrukciju

Ponaanje kolnikih konstrukcija pod prometnim optereenjem izraeno je

tzv. indeksom vozne sposobnosti p (kree se od veliine p=5, za idealno
ravan kolnik, do veliine p = 0 za potpuno uniten kolnik, po kojemu se
ne moe voziti).
On obuhvaa loe pojave koje se nakon odreenog broja prijelaza vozila
javljaju na kolniku (pukotine, deformaeije, oteenosti, neravnosti).
Na taj je nain se iskazuje tetno djeIovanje vozila, koje se oituje u vie
raznih pojava.

42
 p0
Uporabljivost (PSI)

p0 - pt

pt

vrijeme

Razliita vozila razliito djeluju na kolniku osovinu, pa se za

mjerodavnu uvodi jednostruka osovina s dvostrukim kotaima, 80 kN.

6
5.11
5
E S A L s p e r V e h ic le

1.85
2
1.35
1
0.0007 0.10
0
Car Delivery Truck Loaded 18-Wheeler Loaded 40' Bus Loaded 60'
Articulated Bus

43
13.6 Tona
lom = 10 000 ponavljanja

11.3 Tona
lom = 100 000 ponavljanja

4.5 Tona
lom = 1 000 000 ponavljanja

2.3 Tona
lom = 10 000 000 ponavljanja

44
 Primjer:

Jedna osovina 160 kN tona uzrokuje oteenje kao 20

osovina od 80 kN.

=
160 kN 20 x 80 kN

45
 AASHORoadTest
1958 - 1961

AASHORoadTest
Izgradnja: kolovoz 1956 rujan 1958
Testni promet: listopad 1958 studeni 1960
Studije: proljee ranoljeto 1961

46
Pokus je obuhvatio izradu mnogo razliitih kolnikih konstrukcija -savitljivih i
krutih. Izgraena su etiri velika i dva manja prstena (slika) s nekoliko
stotina savitljivih ali i krutih konstrukcija. Pokus je izraen
Sjeverne strane prstenova imale su savitljive konstrukeije, a june krute.
Prsten broj 1 nije bio optereivan prometom da bi se ustanovilo samo
utjecaj okoline. Po prstenu 2 kretala su se samo lagana vozila. Glavni
prstenovi, 3, 4, 5 i 6, imali su duljinu svaki oko 2,5 km i po njima su vozili
kamioni. Po vanjskim trakama kretala su se vozila s jednostrukim
osovinama, a po unutarnjim trakama vozila s dvostrukim (tandem)
osovinama.

Testni prstenovi (Loops)

47
TIPOVI VOZILA

Kamioni

48
 Testnedionicedanas

Okolina

- srednja ljetna temperatura (srpanj) 76F

- srednja zimska temperature (sijeanj) 27F
- prosjena koliina padalina 34 inches
- prosjena dubina smrzavanja 28 inches
(za fine gline)
C= 5/9 (F-32)
inch= 2.54 cm

Tlo na podruju dionica bila je glina, od koje je izraen i paljivo zbijen

nasip. Nastojalo se da tlo u posteljici bude to vie ujednaeno. Posteljica
kolnikih konstrukcija imala je kalifornijski indeks nosivosti CBR = 3%.

49
 Savitljive konstrukcije
- asfaltni zastor,
- nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala,
- nosivi sloj od ljunanog materijala.

Krute konstrukcije
- betonska ploa,
- ljunana podloga.

Debljine slojeva bile su razliite, od vrlo malih do velikih.

Tako je asfaltni zastor savitljivih konstrukcija bio debeo od 2.5 cm do 15 cm,

nosivi sloj (gornji) od drobljenog kamena od 0 do 23 cm, a nosivi sloj od
ljunka (donji) od 0 do 40 cm.

Krute konstrukcije imale su betonsku plou (nearmiranu i armiranu)

debljine 6 do 32 cm, a podlogu od ljunka 0 do 23 cm.

Promet se odvijao od 1958. do kraja 1960. po prstenovima, i to 16 sati

dnevno. Na svakom prstenu obavljeno je 1 114 000 prijelaza osovina.
Vozila su se kretala brzinom priblizno 56 km/h.
Na pokusu je radilo mnogo suradnika, koji su prikupljali podatke, obavljali
mjerenja i analizu rezultata. Svakodnevno su mjerene:
- pukotine,
- ulegnua,
- kolotrazi,
- pojave "pumpanja" (na razdjelnicama),
- popreni profili,
- promjene debljine slojeva,
- temperatura,
- vlaga,
- naprezanja u konstrukciji.

50
Najvaniji zadatak pokusa AASHO bio je taj da se uspostave empirijski
odnosi izmeu ponaanja kolnike konstrukcije (izrazenog pomocu tzv.
"indeksa vozne sposobnosti kolnika" -p), faktora optereenja osovine L,
intenziteta prometa W, oblika opterecenja A (jednostruke iii tandem-
osovine) i debljine slojeva Di. Opseni podaci koji su bili na raspolaganju i
pregledno su se obuhvatili pomou odabranih funkcija parametara W, L, A i
Di pri emu su pripadni koeficijenti odreeni statistiki.
Uspostavljene su veze oblika:
p f ( L, A, W , Di )

W
po p p0 pt

gdje je:
p - indeks vozne sposobnosti kolnika
po - poetni indeks vozne sposobnosti kolnika (za savitljive kolnike
iznosio je 4.2, a za krute 4.5)
pt - konani indeks vozne sposobnosti kolnika (u pokusu AASHO ilo
se do pt=1.5, a onda je promet obustavljen)
, p - funkcije L, A i Di (i -1,2,3...)

- za savitljive kolnike

W
p 4.2 2.7

- za krute kolnike

W
p 4.5 3.0

51
 p0
Serviceability (PSI)

p0 - pt

pt

Time

Kombinacijom jednadbi dobio se izraz za tzv. indeks debljine D:

D = a1D1 + a2D2 + a3D3

a - Koeficijent zamjene slojeva

D - Debljina slojeva

Za materijale koji su upotrijebljeni na dionicama u pokusu AASHO su

koeficijenti zamjene:
- za asfaltne slojeve a1 = 0.44
- za nosive slojeve od drobljenog kamena a2 = 0.14
- za ljunane nosive slojeve a3 = 0.11

52
Dimenzioniranje se obavlja tako da se pretpostavi neka konstrukcija i
izrauna njezin strukturni broj koji se usporedi s potrebnim strukturnim
brojem dobivenim iz nomograma.
Strukturni broj pretpostavljene konstrukcije rauna se po formuli:

SN = a1D1 + a2D2 + a3D3

Kolnika konstrukcija zadovoljava ako je pretpostavljeni

strukturni broj vei od potrebnog.

53
1.2. Odreivanje prometnog optereenja za projektiranje (dimenzioniranje)
kolnike konstrukcije

1.2.1. Analiza prometnog optereenja i odreivanje projektnog

prometnog optereenja

Pri analizi prometnog optereenja uzima se u obzir:

- prosjeni godinji dnevni broj tekih vozila u predvienoj poetnoj
godini uporabe ceste,
- prosjena godinja stopa rasta broja tekih vozila u projektnom
razdoblju,
- osovinsko optereenje reprezentativnih vrsta vozila,
- prosjena iskoritenost nosivosti tekih teretnih vozila,
- raspodjela prometnog optereenja po voznim trakovima.

54
2. Utjecaji okoline

2.1. Utjecaj temperature

2.2. Utjecaj vlage

2.3. Problem smrzavanja

2.1. Utjecaj temperature

Materijali u kolnikoj konstrukciji razliito se zagrijavaju i hlade.

Temperatura slojeva (a time i ponaanje materijala) ovisi o vanjskim i
unutarnjim faktorima.
Vanjski faktori proizilaze iz vremenskih prilika. To su primjerice
temperatura, suneva radijacija, vjetar. Oni u velikoj mjeri ovise o
zemljopisnom poloaju podruja na kojem se nalazi kolnik.

Unutarnji faktori su emitiranje dugovalne radijacije iz tla i termika

svojstva materijala u kolnikoj konstrukciji i posteljici.

Od vanjskih faktora najvei utjecaj ima temperatura zraka, ali i suneva

radijacija. Istraivanja su pokazala da je temperatura na povrini asfaltnog
zastora kolnike konstrukcije redovito via od temperature zraka.
To se objanjava upravo sunevom radijacijom, odnosno upijanjem topline
na povrini asfalta.
Temperatura kolnicke konstrukcije mijenja se tijekom dana i godine.

55
2.2. Utjecaj vlage
Vlaga ima veliko znaenje za kolniku konstrukciju, osobito ako je
izgraena u materijalima koji su osjetljivi na vodu.
Naini prodiranja vode u kolniku konstrukciju su:
1. Procjeivanje vode s vieg okolnog tla
2. Dizanje i sputanje razine podzemne vode
3. Prodiranje vode kroz povrinu kolnika (ako je ona oteena)
4. Prodiranje vode kroz bankine
5 .Kapilarno penjanje vode iz temeljnog tla
6. lsparavanje vode iz temeljne vode i kondenziranje ispod kolnicke konstrukcije.

Mogunost procjeivanja vode ovisi najvie o hidraulikom gradijentu i

koeficijentu vodopropusnosti tla. Protok se izraava po Darcyju:

Q= k i A

Koliina vode koja se procjeuje moe nekada biti vrlo velika. Zbog toga
vodu treba zaustaviti i prihvatiti drenaama, te izvesti izvan trupa ceste.

56
 2.3. Problem smrzavanja

- pojava leda - 9% vei volumen

- pojava ledenih lea jo vei problem

Da bi se u tlu razvile ledene Iee, moraju postojati tri uvjeta:

- dovoljno niska temperatura da se pone smrzavati voda u tlu,
- mogunost pritjecanja vode u zonu smrzavanja,
- tlo u zoni smrzavanja mora biti osjetljivo na smrzavanje.

Svaka estica tla okruena je filmom adsorbirane vode. Pri smrzavanju

dolazi do privlaenja tog filma s gornje strane i ukljuivanja te vode u
smrznuti ledeni kristal. Budui da se film vode dri uz esticu tla jakim
molekularnim silama, on trazi uspostavljanje ravnotee i privlai vodu
odozdo. Ledena lea pri tome se potiskuje navie i tako dolazi do
izdizanja.

57
3. Utjecaji posteljice
Znaajke posteljice u velikoj mjeri utjeu na kolniku konstrukciju.
Namjena kolnika je preuzeti prometno optereenje i da ga kroz
kolniku konstrukciju prenese na posteljicu.
Bolja, nosivija posteljica (npr. od kamenog materijala) moe podnijeti
vee optereenje, a slabija (zemljana) manje. To je razlog zato
konstrukcija na posteljici koja ima veu nosivost moe biti slabija, i
obratno.
U teorijskim metodama koje se zasnivaju na analizi naprezanja i
deformacija u kolnikoj kontrukciji, a koja se pri tome razmatra kao
vieslojni sustav, materijali se u posteljici (i u konstrukciji) iskazuju
pomou modula elastinosti E i Poissonova koeficijenta v.

U empirijskim metodama, koje se zasnivaju na iskustvenim

opaanjima, radi se takoer s modulom elastinosti (deformacije) ME ,
modulom reakcije tla K, a najee s kalifornijskim indeksom nosivosti
CBR.

SATUftACIJC

58
Kod terenskog odreivanja modula elastinosti (u ovom je sluaju ispravnije
govoriti o modulu deformacije) uobiajena su ispitivanja krutom krunom
ploom. Ispitivanje se sastoji u utiskivanju ploe u posteljicu i mjerenju
odgovarajue deformacije pri odreenoj sili.

Shematski prikaz krute krune ploe za ispitivanje modula deformacije

(modula stiljivosti) tla

Probna ploa

59
 Nosivost posteljice za dimenzioniranje krutih kolnikih konstrukcija izraava
se tzv. modulom reakcije tla K. Modul reakcije K odreuje se pokusom
pomou velike krune ploe ( 76 cm). Rauna se iz optereenja pri
deformaciji 1,25 mm.S obzirom na to da je s velikom ploom teko raditi,
modul reakcije moe se odrediti (orijentacijski) i iz korelacije s rezultatima
dobivenim ispitivanjem pomou ploe 30cm:

K76 = 0.4K30

gdje je :
K76 - modul reakcije odreen ploom 76 cm
K30 - modul reakcije odreen ploom 30 cm

Dijagram na kojega se pri ispitivanju nanose rezultati (veliine naprezanja

pri odreenim prodiranjima klipa) prikazan je na slici.
MN/m2

Ureaj za ispitivanje CBR-a Standardna krivulja (CBR = l00 %) i

krivulja ispitivanja uzorka

60
CBR se dobije iz relacije :
b
CBR 100(%)
a

- 2 - 5 % vrlo loe tlo

- 5 - 8 % loe tlo
- 8 - 20 % srednje do dobro tlo
- 20 - 30 % vrlo dobro tlo
Kalifornijski indeks nosivosti je empirijska vrijednost, koja ima relativno
znaenje, jer nije poznato kakva su naprezanja i deformacije u posteljici
pri odreenoj vrijednosti CBR.

TEORIJSKE METODE ZA PROJEKTIRANJE

ASFALTNIH KOLNIKIH KONSTRUKCIJA

61
62
63
64
ISPITIVANJE POVRINSKIH SVOJSTAVA KOLNIKA

65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
OTEENJA - REKONSTRUKCIJA

79
 Pukotine od istroenosti

- Nepravilno zbijanje
- Nedovoljna gustoa
- Previe sitnei u mjeavini
- Nedovoljno asfalta
- Oksidirani asfalt

80
- Slabo zbijanje
- Neprikladna gustoa
- Bono kretanje asfaltnih slojeva
- Slaba podloga

Pukotine u obliku blokova

81
- Materijali (udio veziva)
- Klima (utjecaj mraza)
- Izgradnja (loa podloga ili nasip)
- Prometno optereenje (teki kamioni)

Pukotine od zamora (ispod kotaa)

82
Pukotine od zamora materijala

Reflektirajue pukotine

83
- Optereenje
- Materijali
- Klima
- Izgradnja

- Naknadne popravke

84
Dezintegracija asfalta

- Slabo zbijen asfalt

- Previe pora (nema dovoljno veziva)
- Voda se infiltrira (pukotine ili pore)
- Utjecaj kemikalija
- Prometno optereenje

85