UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SARAJEVO

Predmet: Inteligentni transportni sustavi/sistemi

Mr.sc. DRAGO EZGETA

SARJEVO, listopad/oktobar, 2009. godine

1
SADRAJ

1. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS

1.1. Uvod
1.2.Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a
1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a
1.4. Odnos transportne telematike i ITS-a

2. Oekivane koristi od uvoenja ITS

2.1. Poveanje protonosti
2.2. Poveanje sigurnosti
2.3. Nadziranje i zatita okolia
2.4. Produktivnost i operativna efikasnost
2.5. Komfor za korisnike

3. Koncept razvoja ITS

3.1. Okvir za razvoj
3.2. Koordinacija
3.3. Sustavni pristup
3.4. Tehniki koncept
3.5. Sustavna arhitektura
3.6. Kljune tehnologije

2
1. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS

1.1. Uvod

Transport je pogonska sila koja stoji iza ekonomskog razvoja i blagostanja svih
ljudi irom svijeta. Moderni ivot zahtijeva stalni rast mobilnosti. esto to zahtijeva
stalni porast koritenja osobnih vozila. To je rezultat stalnog poveanja optereenja
transportne infrastrukture. Unato velikim ulaganjem u izgradnju novih prometnica
i prometne infrastrukture, zaguenja na prometnicama kontinuirano rastu. Kao
rezultat toga je smanjenje sigurnosti i poveanje tetnog utjecaja na okoli.
Dosadanja iskustva su pokazala da ove probleme ne moemo jednostavno rijeiti
izgradnjom novih prometnica oslanjajui se na postojee pristupe rjeavanju ovih
problema. Nova rjeenja zahtijevaju sasvim novi pristup i novi koncept. Rezultat
takvih nastojanja je i jedan novi koncept koji podrazumijeva primjenu inteligentnih
transportnih sustava. ITS moe otvoriti novi put kojim se moe osigurati odrivu
mobilnost u naem komunikacijskom i informacijskom okruenju.
To se jednostavno moe rei da ITS u transportni sustav primjenjuje
informacione, komunikacione i upravljake tehnologije za poboljanje operacija na
transportnoj mrei. ITS alati se zasnivaju na tri kljuna (core) pojma: - informacija,
komunikacija i integracija. Kroz poboljanje operacija, ITS alati se koriste za
utedu vremena, poveanje kvalitete ivljenja, smanjenje tetnih utjecaja na okoli te
poboljanja ekonomske produktivnosti i komercijalnih aktivnosti. Ovi pozitivni
utjecaji ITS e biti u svim regijama svijeta, naravno prioriteti mogu biti vei u nekim
regijama gdje su problemi u transportnom sustavu izraeniji.
Zemlje koje imaju iskustvo u koritenju ITS-a aplikacija usuglasile su se oko
moguih ITS aplikacija koje su nazivaju ITS korisniki servisi. Koritenje ITS
ukljuuje operatore mree prometnica i provajdere transportnog servisa.
iroki spektar ITS korisnikih servisa omoguava donoenje odluka sa irim
izborom opcija kao i procjene u rjeavanju transportnih problema.
Fleksibilnost ITS-a daje operatorima nove slobodne izbore boljih strategija
uvaavajui lokalne potrebe. Prema tome u podruju transporta je otvoren iroki
prostor za primjenu inteligencije u transportne sustave.
ITS osigurava strateke pogodnosti korisnicima i olakava ostvarivanje postavljenih
ciljeva u podruju transporta . Da bi se efikasno postigle nove strateke prednosti i
ciljevi transporta treba biti svjestan ponuenih mogunosti ITS tehnologije i biti
svjestan moguih koristi. Primjena ITS aplikacija zahtijeva ukljuivanje velikog
broja stakeholdera. U ITS okruenju podruje transporta ne moe funkcionirati
izolirano. Umjesto toga transportni sustav se mora prilagoditi izazovu gradnje novog
povezivanja sa drugim stakeholderima na transportnoj sceni kao to su: javni
transportni operateri, privatni sektor, provajderi informacionih servisa, institucije
ukljuene u poslove planiranja u gradovima, menaderi komercijalnih vozila
odnosno openito javni promet.

3
 Tehnika jezgra (core) ITS-a je informacijske, komunikacijske i upravljake
tehnologije.
Transportna profesija koja planira razvoj ITS-a mora poznavati mogunosti novih
tehnologija na njihovoj funkcionalnoj razini.
Za ispunjavanje korisnih funkcija, ITS tehnologija zahtijeva povezivanje sa
drugim sudionicama u informacionom lancu, koji povezuju transportni sustav sa
korisnicima kroz odsjeke za prikupljanje podataka, obradu podataka , komunikacioni
sustav prijenosa podataka, distribuciju informacija, i koritenje informacija. Neka od
tehnologija je primijenjena u podruju primarne infrastrukture a neke u podruju
tehnologije vozila.
Za ostvarenje dugoronog i odrivog razvoja ITS projekata, oni moraju dobiti
vano mjesto u prometnom planiranju i budetu. Kvantitativne koristi i trokovi
procijenjeni od ITS-a moraju biti prikazani tako da se ITS moe objektivno
usporeivati sa drugim alternativama rjeenja transportnih problema.
Valjana procjena ITS koristi se zasniva na postupcima testiranja koji slijede
rigoroznu metodologiju, ukljuujui metode eksperimentalnog dizajniranja za
usporeivanje ITS-a sa varijantama transportnog sustava bez primjene ITS rjeenja
te usporeivanjem performansi upravljanih grupa sa eksperimentalnim grupama.

1.2. Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a

Suvremeni nain ivota zahtijeva porast mobilnosti. esto se to ostvaruje sa

stalnim porastom koritenja osobnih vozila. To rezultira stalnim rastom optereenja
transportne infrastrukture to stalno izaziva porast optereenja posebno na urbanim
arterijama. Nai gradovi odgovaraju ovoj krizi sa razliitim politikama, koje
pokuavaju uskladiti potranju uz porast mobilnosti sa potrebom smanjenja
prometnog zaguenja i zastoja u prometu, osiguranje zatite okolia, te osiguranje
sigurnih i efikasnih operacija transportnog sustava. Budui napori e sigurno
zahtijevati rad na vie podruja to e zahtijevati prihvaanje koncepta i praktino
koritenje ITS-a koji je sposoban otvoriti nove putove razvoja transportne
tehnologije kojom e se ostvariti odriva mobilnost u naem komunikacijskom i
informacionom okruenju.
Sve je vie i vie transportnih agencija i administrativnih primjena ITS-a, kojima
se otkivaju mogunosti kako ostvariti koristi od povezivanja transportne mree sa
sustavima i organizacijama. Mnogi ITS alati su efikasni sa vlastitim veliinama ili u
kombinaciji sa drugim mjerljivim uincima ITS-a, integrirajui esto nastalu
sinergiju kroz povezivanje informacija i infrastrukture. Koristi korisnika pokrivaju
iroko podruje ITS servisa koji su prikladni za jednostavno koritenje.
Potrebno je izuiti prirodu i podruja ITS alata i tehnologija koje se koriste u
podruju transporta kao i fleksibilnost sa kojom ovi alati mogu biti razvijeni.

4
Prihvaanje koncepta ITS-a je kritina toka za transportnu profesiju koja treba
postii razumijevanje i procjenu koristi od primjene ITS-a to e utjecati na njegov
uspjean razvoj.

Inteligentni transportni sustavi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih

mehanizama koji e transportnom sustavu omoguiti ispunjenje zahtjeva koji se pred
njega u budunosti budu postavljali.

ITS omoguuje informacijsku transparentnost, upravljivost i poboljan odziv

prometnog sustava ime on dobiva atribute inteligentnoga.

Atribut inteligentni openito oznaava sposobnost adaptivnog djelovanja u

promjenljivim uvjetima i situacijama pri emu je potrebno prikupiti dovoljno
podataka i obraditi ih u realnom vremenu. Iako je ovjek inteligentna sastavnica
klasinog prometnog sustava, zbog nemogunosti umreavanja i koritenja on-line
informacija dolazi do ekanja, zastoja, neuinkovitog prijevoza.
Koncepti i tehnike umjetne inteligencije koji obuhvaaju prepoznavanje oblika,
strojno uenje, inteligentno izraunavanje itd. koriste se u dizajniranju, razvoju i
implementaciji razliitih ITS aplikacija.

1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a

Inteligentni transportni sustavi (ITS) obuhvaaju iroko podruje novih alata za

upravljanje transportnim mreama, kao dobri servisi za putnike. ITS alati se
zasnivaju na tri kljuna pojma: informacija, komunikacije i integracija. Prikupljanje,
obrada, integriranje podataka i opskrbljivanje informacijama je jezgra ITS-a. Na
bilo koji nain nuenje stvarnovremenskih informacija o trenutnim prometnim
uvjetima na mrei pruaju stvarnovremenske informacije za planiranje putovanja.
ITS alati su u mogunosti bolje informirati, bolje koordinirati i pruiti podrku
inteligentnom odluivanju za organe vlasti, operatore i individualne putnike.
Iako su mnoge tehnologije razvijene za koritenje na prometnicama, ITS se zasniva
na mnogim disciplinama te ga moemo promatrati kao kiobran koji natkriva iroko
podruje transportnih sustava (Chen and Pedersen 1997). Vremenski promjenljivi
adaptivni sustavi upravljanja prometnom signalima kao to su SCOOT 1982,
SCATS 1982 su rani oblici ITS-a. Vie aplikacija koje se danas koriste kao to su
adaptivno upravljanje kretanjem vozila, koji automatski prilagoava brzinu vozila
koja omoguava sigurno rastojanje izmeu vozila moe se nabaviti na tritu.
Dinamiko upravljanje na ruti uz preporuivanje vozau optimalne rute prema danom
odreditu zasniva se na postojeim i prethodnom stanju prometnice i prometnih
uvjeta to predstavlja jedno podruje primjene ITS-a, iako moe proi vie godina
prije nego dobijemo dinamiko upravljanje rutom za ope koritenje, jer ono
podrazumijeva kompleksno prikupljanje podataka i razvoj kompleksnih
komunikacija. S druge strane, prijevoz robe znaajno raste u viemodalnom

5
okruenju koje koristi automatski sustav otpreme i lociranja robe u intermodalnim
transportnim operacijama koje zahtijevaju podrku ITS servisa.
Kroz ove tipove sustava ITS moe smanjiti zaguenje i poveati sigurnost,
smanjenjem trokova transporta i tetnih utjecaja na okoli.
Sintagma inteligentni transportni sustavi odnosno akronim ITS ulaze u
znanstveni i struni rjenik prometnih i transportnih inenjera tijekom 90-tih godina
20. stoljea nakon prvog ITS svjetskog kongresa odranog u Parizu 1994. godine i
zamjenjuje do tada koritene termine kao to su cestovna transportna telematika,
inteligentni sustavi prometnica itd.

Svi zagovornici ITS-a istiu da se radi o prekrivajuem konceptu koji pokriva irok
spektar transportnih i prometnih rjeenja to se razlikuju od klasinih prometnih
rjeenja i pridonose novoj kvaliteti prometnog sustava koja se ogleda kroz poveanje
sigurnosti, poveanje protonosti, boljem informiranju putnika i reduciranju vremena
putovanja, smanjenju tetnog utjecaja na okoli itd.

Sutina ITS- je u tome da integrira pojedina rjeenja polazei od zajednike

arhitekture ITS-a i dobro razraenih sustavnih specifikacija. U okviru ITS-a razvijaju
se inteligentna vozila, inteligentne prometnice, beine pametne kartice za plaanje
cestarine dinamiki navigacijski sustavi, adaptivni sustavi semaforiziranih raskrija,
uinkovitiji javni prijevoz, brza distribucija poiljaka podrana internetom,
automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nezgodi, biometrijski sustavi zatite
putnika itd.

Profesor Kan Chen sa sveuilita u Michiganu u definiranju ITS-a istie da se radi

o novom sklopu alata za upravljanje prometnom mreom i uslugama za korisnike
koje se temelji na tri jezgrena pojma : informacije, komunikacije i integracije.
Profesor Kan Chen 1 je definirao inteligentne transportne sustave kao : primjenu
informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju
prometnim sustavom.

Profesor I. Bonjak2 je definirao ITS: ITS je upravljaka, holistika i

informacijskokomunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava
prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje
prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u
prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia itd.

ITS funkcionalnosti se nadograuju na klasine funkcije transportnog i prometnog

sustava tako da se stvaraju novi vidici i prostori u rjeavanju problema kako je to
naelno pokazano na slici.

1
Karl Chen ,PBI: Intelligent Transportation Systems Awareness, Seminar, Seoul, 1998.
2
Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi 1, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,2006.

6
 ITS je upravljaka i informacijsko-komunikacijska nadogradnja klasinog
prometnog i transportno-logistikog sustava s bitnim poboljanjima za mrene
operatere, davatelje usluga, korisnike i drutvo u cjelini.

Temeljno razumijevanje kibernetike (teorije sustava, teorije voenja, teorije

informacija, komunikacijskih suelja itd.) te ovladavanje metodama i alatima
sustavnog inenjerstva nuno je za definiranje, razvoj i implementaciju ITS-a.

Redizajniranje prometnih sustava i logistikih procesa mogue je ostvariti u dvije

faze i to:

- U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojee prometne

sustave koji e poboljati postojee sustave i osigurati fiziku mobilnost.

- Druga faza bi obuhvaala mnogo ire promjene u prometnom sustavu koje bi

obuhvaale uvoenje nove tehnologije u fiziku i virtualnu mobilnost.

Porast zahtjeva za transportom te zaguenja prometnih mrea potaknuli su potkraj

20 stoljea novi pristup rjeavanju problema mobilnosti. Zamjena fizike
mobilnosti (PM) sa virtualnom mobilnou (VM) ( internet, uenje na daljinu, rad
na daljinu,...) u prvi plan dolazi skupina kibernetikih rjeenja pod zajednikim
nazivom inteligentni transportni sustavi (ITS).

7
 Redizajniranjem pristupa od fizike ka virtualnoj mobilnosti osigurava se
iznalaenje novih rjeenja koja mogu zadovoljiti rastue potrebe za mobilnou i
preuzeti efikasno povezivanje ljudi i kapitala sa prometnim sustavom.

PM VM

PM ITS

PM ITS VM

PM- fizika mobilnost

ITS- Inteligentni transportni
sustavi
VM- virtualna mobilnost

Slika 2.2. Evolucija od fizike ka virtualnoj mobilnosti

Izvor : Bonjak, I.,J.Kolenc: Redizajniranje prometnih sustava i logistikih

procesa primjenom ITS. Proceedings of Int.Conf. Intelligent
Transport Systems and their Interfaces, Dubrovnik ,1999.

Mobilnost (M) moemo definirati kao paralelnu vezu fizike mobilnosti (PM)
i virtualne mobilnosti (VM) ( 2 odnosno :
M PM VM

pri emu je : PM M i VM M

Postojee transportne tehnologije je teko prinuditi da odgovore rastuim

potrebama za mobilnou. Najvaniji utjecaj ITS u prometnom sustavu je svakako
smanjenje fizike mobilnosti uz koritenje razliitih oblika virtualne mobilnosti.

Za uspjeno funkcioniranje inteligentnih transportnih sustava je neophodno

koritenje naprednih informacionih i telekomunikacijskih tehnologija (baze podataka,
procesna oprema, beini i ini telekomunikacijski sustavi, senzori, elektronski
sustavi , itd.) te visoka usuglaenost institucionalnih i komercijalnih faktora koji
utiu na njihov razvoj i primjenu .
Prikupljeni podaci se obrauju, pretvaraju u informacije koje se pohranjuju u
baze podataka a potom distribuiraju zainteresiranim korisnicima ili prenose u sustave

2
Bonjak, I.,J.Kolenc: Redizajniranje prometnih sustava i logistikih procesa primjenom ITS. Proceedings of Int.Conf.
Intelligent Transport Systems and their Interfaces, Dubrovnik ,1999.

8
kojima se realiziraju upravljake funkcije. Kroz prikupljanje informacija o
prometnom sustavu, njihovu obradu i distribuciju ITS poboljavaju i unapreuju
procese upravljanja u prometnom sustavu te tako poveavaju efikasnost, sigurnost i
djelotvornost prometnog sustava.

1.4. Odnos transportne telematike i ITS-a

ITS je sustav sustava koji obuhvaa tehniku, tehnoloku i organizacijsku razinu

tako da se razlikuje od klasinih izoliranih telematikih rjeenja izgraenih bez ITS
arhitekture. U Europi je prije termina ITS ponajvie koriten naziv transportna
telematika ili cestovna transportna telematika. Izraz telematika je nastao kao
kombinacija rijei telekomunikacije i informatika.
Izolirani tehniki sustavi za elektroniku naplatu cestarine, SMS plaanje
parkiranja, elektronike tablice vozila jo ne predstavljaju inteligentni transportni
sustav jer nisu holistiki integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj,
logikoj i fizikoj razini. Prema tome moemo zapisati
ITS TT
ITS TT

gdje je : ITS skup ITS rjeenja

TT skup telematikih rjeenja

Vano je uoiti da koncept ITS-a pokriva sve prometne grane odnosno modove
transporta i njihova suelja. Nove smjernice EU vezane za razvoj transeuropske
transportne mree TEN-T naglaava intermodalnost. Intermodalni prijevoz putnika
podrazumijeva integrirana ITS rjeenja informiranja putnika, rukovanja prtljagom.
Osim cestovnog prometa, rjeenja ITS-a se moraju usuglaeno razvijati i u
drugim granama, posebice u eljeznikom prometu.
Programi modernizacije eljeznica ukljuuju i rjeenja koja treba integrirati sa ITS-
om te su identificirane prioritetne aplikacije :
- napredni sustav informiranja putnika
- daljinsko upravljanje prometom vlakova
- gradnja GSM-R mree u veim kolodvorima
- osiguranje eljeznikih cestovnih prijelaza
- osiguranje kolodvora i transportnih otpremnitava
- poboljanje procesa na graninim prijelazima

U pomorskoj navigaciji i zranom prometu ve dulje vrijeme postoje tehnika

rjeenja koja se mogu ukljuiti u ITS kao transmodalni sustav.

2. Oekivane koristi od uvoenja ITS

9
 Direktne koristi od ITS-a mogu imati operateri cestovne ili eljeznike mree,
korisnici vozila, vlasnici robe, putnici, ljudi koji ive ili rade du prometnica, svaki sa
razliitim potrebama i zahtjevima.

Ovdje imaju etiri glavne grupe stakeholdera:

1.vlasnici i upravitelji transportne mree ( mreni operatori)
2.vozai vozila i skup operatera korisnika mree
3.putnici, pediteri (otprema robe) i drugi transportni korisnici
4.Gradski planeri i regionalne uprave

ITS servisi imaju mnogo ponuda za sve korisnike, ali trite e biti usmjereno
prema sreditu razvoja proizvoda i servisa za vozae skupine operatora i korisnike
transporta gdje e posljednju rije imati kupovina proizvoda. Prema tome operatori
transportne mree, planeri u gradovima i regionalni organi, e trebati puno vie
proaktivni pristup koritenju ITS-a kroz razvoj nove politike koja e moi
servisirati iru zajednicu. Ovdje e sigurno biti potrebno transportne operatore i
planere ujediniti te njihovim ekspertizama trasirati uspjenu primjenu ITS-a irom
svijeta. Za stvarnu implementaciju ITS-a u razrjeavanje postojeih transportnih
problema moraju se osigurati koristi za znaajan broj korisnika i stakeholdera.
Sa ITS-om putnici mogu osigurati koristi kroz poveanje sigurnosti, bolju
informiranost, vei komfor i smanjenje vremena putovanja. ITS moe pomoi mrei
i skupu operatera kroz bolji i efikasnije servisiranje. ITS moe pomoi gradskim
autoritetima (institucijama) u implementaciji politike i odreivanju potreba te
osigurati odrivost i funkcionalnost sustava za sljedee stoljee.

2.1. Poveanje protonosti

Zaguenje prometnica je veliki problem za sve grupe korisnika pa stoga

poveanje protonosti i efikasnosti postojeeg transportnog sustava predstavlja
vaan cilj koji treba ostvariti implementacijom programa ITS irom svijeta.
Poveanje protonosti i smanjenje zaguenja se moe ostvariti upravljanjem
potranjom, poboljanjima efikasnosti transportne mree i rasporeivanjem
prijevoznih zahtjeva na druge vidove prijevoza.

Mnogi ITS servisi pomau ublaavanju zaguenja:

- upravljanje potranjom : tarife, elektroniko plaanje, pristup upravljanju

- efikasnost mree: upravljanje irokom mreom arterija, upravljanje brzinom
kretanja, mjerenje i kontrola ulaza na rampama, otkrivanje i upravljanje
iznenadnim dogaajima, informiranje vozaa
- model poticanja pomoi : predputno informiranje, davanje prioriteta
autobusima, sustav informiranja putnika

2.2. Poveanje sigurnosti u prometu

10
 ITS moe znaajno pridonijeti poveanju sigurnosti u prometu uz smanjenu broja
nezgoda kao i smanjenje posljedica prometnih nezgoda kroz pravovremeno reagiranje
i osiguravanje potrebnih resurse za reakciju na te dogaaje. Najvanija aplikacija
ukljuuje upravljanje brzinom (upozorenje, povratna informacija vozau,
upravljanje) i nadziranje vozila i vozaa. Mnoge aplikacije e poveati sigurnost ,
bre pruanje pomoi povrijeenima te manje trajanje zastoja i prekida u prometnom
sustavu.

Neki primjeri ukljuuju:

- adaptivni sustav kontrole brzine
- detekcija iznenadnih dogaaja i upozorenja sustava
- brzo vrijeme reakcije na nezgodu
- sustavi kamera za brzinu i izvrenje prometnih signala
- automatsko upravljanje prometom za pjeake i bicikliste
- nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta
- poveanje mogunosti predvianja sustava
- sustav za spreavanje sudara

2.3. Nadziranje i zatita okolia

Odriva mobilnost ne moe se ostvariti bez zatite okolia i smanjenja tetnog

utjecaja na okoli. Mnogi gradovi su primijenili ITS za smanjenje problema
zagaenja zraka, posebno u centrima gradova. Oneienje zraka je pogorano u
uvjetima prometnog zaguenja, tako neka ITS mjerenja poboljavaju efikasnost
odvijanja prometa uz smanjenje zagaenja zraka. Takvi specifini servisi
ukljuuju: nadziranje zagaenja zraka, informiranje o kvaliteti zraka, zahtijevanje
strategije upravljanja, pristup upravljanju arterija sa visokim stupnjem zagaenja
zraka.

2.4. Produktivnost i operativna efikasnost

ITS implementacija esto sniava operativne trokove i obvezno poboljava

produktivnost. Kako je smanjenje trokova od interesa za sve korisnike
prometnica, a odgovarajue koristi su znaajne za vlasnike vozila i operatere
infrastrukture autocesta. ITS opcije ukljuuju : automatsku lokaciju vozila (AVL),
automatsku otpremu robe, kompjtorski dispeering (CAD), nadziranje vozaa,
elektronika naplata taksa.

2.5. Komfor za korisnike

11
 Za korisnike transportnog sustava je veoma vana udobnost, zatita privatnosti,
povjerenje, sigurnost. Sa ITS servisima mogu se dobiti bolje predputne
informacije o uvjetima putovanja, ukljuujui podatke o trajanju zaguenja,
informacije o vremenskim uvjetima, to e utjecati na smanjenje stresa vozaima.
Za javne korisnike transporta moemo osigurati informacije o alternativnim
servisima, tako da putnik kontinuirano moe pratiti svoj put.
Ovaj ITS servis ukljuuje: stvarnovremensko informiranje, dinamiki izbor rute,
stvarnovremnsko informiranje o javnom transportu, elektroniko plaanje u
javnom transportu.

3. Koncept razvoja ITS

Prema provedenim istraivanjima dobiveni rezultati pokazuju da samo nekoliko

gradova ubiru koristi od stvarno integriranog ITS-a. Ima mnogo dobrih primjera
pojedinanih aplikacija, kao to su upravljanje prometom u urbanim sredinama
(urban traffic control), vee dodatne koristi mogu se postii samo integracijom vie
sustava.
Sa ITS-om ukupni efekti su uvijek vei od zbira koristi koji se postiu zasebnim
aplikacijama. Implementacija je esto veoma kompleksna, jer ima puno zapreka koje
treba prevladati. Dobro planiranje, dobra komunikacija i efikasna koordinacija
izmeu zainteresiranih strana su kljuni elementi za uspjenu implementaciju ITS-
a. Dobar primjer integriranog razvoja ITS-a je 5T sustav u Torinu u Italiji.

3.1. Okvir za razvoj

Moderna tehnologija je samo jedna komponenta za uspjean razvoj ITS-a. Ne

izolirani ITS alati ili strategije mogu biti prikladni za potrebe svih gradova i osigurati
cjelovita rjeenja problema. Na ITS se moe gledati kao na kljuni dio paketa ili dio
ukupnog plana. Okvir za razvoj ITS-a je kljuni preduvjet za implementaciju ITS-a.
Plan razvoj ITS-a osigurava mape, prikaz odredita, mogue zapreke du puta. ITS
osigurava nove poglede na transport, pa je nuno potrebno ukljuivanje postojeih
planiranje novih sudionika i agencija. Odreivanje primijenjene strukture planiranja
moe osigurati irok usuglaenost strategija i dobru integraciju razvoja ITS-a .

3.2. Koordinacija razvoja ITS-a

12
Tipini zahtjev razvoja ITS-a je koordinacija izmeu nekoliko razliitih organizacija i
nadlenih organa vlasti. Prvi korak je konsultiranje irokog spektra interesa za
gradnju od strane lokalnih partnera zaduenih za razvoj ITS-a. Zadovoljstvo javnih
slubi i transportnih operatera imaju novu ulogu u gradnji ITS vizije, kao to su
banke, trgovina, radio i televizija, telekomunikacijski operateri i komercijalni
servisni provajderi.
U mnogim gradovima glavne smjernice u razvoju ITS-a, se dobivaju kroz
pokretanje jedne dobre inicijative za razvoj ITS, nakon ega slijede konsultacije,
planiranje i realiziranje plana konkretnom akcijom. Zbog toga ova glavna inicijativa
moe biti poticajno nastojanje razvoja ITS-a, aktivna i stalna potpora za rad
nekoliko agencija u kooperaciji to je potrebno za njegovanje dugorone
koordinacije ITS planiranja i razvoja. Porast nacionalnih i regionalnih inicijativa je
proirenje podrke planiranju ITS-a.

3.3. Sustavni pristup

Podruje transporta mora uzeti potpuni sustavni pristup koji znaajno doprinosi
uspjenom razvoju ITS-a. Potpuni sustavni pristup ukljuuje tehniki koncept i
industrijska nastojanja u integriranju kljunih tehnologija koje su iroko obuhvaene
unutar arhitekture prema zahtjevima korisnika. Podruje transporta je odgovorno za
uvoenje ITS-a kroz obje razine, projekta i programa, koji moraju biti kompatibilni
sa tehnikog i/ili institucionalnog aspekta. Podruje transporta mora takoer uzeti u
obzir sustavnu arhitekturu i integraciju sustava sa ITS tehnologijama, ITS korisnike
trokove i koristi te najbolje strategije za razvoj.

3.4. Tehniki koncept

Tehnika jezgra ITS-a je primijenjena informacionih i upravljakih tehnologija na

transportne sustave. Ujedinjavanje ovih tehnologija za primjenu u ITS funkcijama je
zasnovano na principima sustavnog inenjerstva. Mnogi transportni problemi potjeu
od pomanjkanja vremenski tonih i jednostavno upotrebljivih informacija ili pak
jednostavno nedostaje odgovarajua koordinacija izmeu donoenja odluka od
korisnika sustava ( na primjer kada na auto cesti ima nezgoda opasnih po ivot,
zatvorena koordinacija se zahtijeva izmeu upravljanja prometom, informiranja
putnika i sustava upravljanja incidentima). Postoji veliki broj postojeih tehnologija
koje mogu biti ili su ve primijenjene na ITS. Mogunosti tehnikih rjeenja
kontinuirano rastu uz kontinuirano sniavanje njihovih trokova pa se moe u
budunosti oekivati da e biti mogua njihova primjena u realiziranju ITS funkcija
glede trokova implementacije i njihovog koritenja. Treba dodati da e ove
tehnologije biti razvijene i koritene sa drugim tehnologijama, proizvodei pozitivne
zajednike uinke (sinergijske uinke)- na primjer, informacije za elektroniko
prikupljanje podataka mogu biti takoer koritene za podataka o vozilu za
upravljanje prometom.

3.5. Sustavna arhitektura

13
ITS je sustav ije su komponente sustava kompleksno ispreplitane. Sustavna
arhitektura je okvir unutar kojeg se pojedinani ITS servisi i funkcije- kao to su
nadziranje prometa, detekcija incidenata, podrka nesretnim sluajevima- mogu biti
razvijene. Ona klasificira kako komponente sustava utjeu na druge i kako
funkcioniraju kao cjelina, te usklauju funkcije unutar sustava i svih podsustava.
Sustavna arhitektura ne treba osigurati specifikaciju svih tehnologija. Prema tome
uvijek se sustav razvija i dizajnira kao otvoreni sustav, jer specifine sustavne veza
e u budunosti donositi budue koristi, kao to su proizvodi koji se mogu
zamijeniti, ukljuujui kompetencije, smanjenje rizika i manje trokove kroz
standardizaciju. Glavna karakteristika sustavne arhitekture je osiguranje stratekog
okvira putem kojeg e aktivnosti razliitih sudionika moi biti integrirane.

3.6. Kljune tehnologije

Sigurno ITS tehnologije su kljune za efikasan razvoj ITS servisa kao potrebne
tehnologije. ITS program moe se usmjeriti na mogue tehnologije koje zahtijevaju
grupa ITS servisa zahtijevana od vanih stakeholdera.
Telekomunikacijska infrastruktura je u mogunosti podravati mnoge ITS servise
putem stacionarne i mobilnih komunikacija. Mikrovalne i infracrvene signali su
temeljna tehnologija namijenjena komunikacijama kratkog dosega (dedicate short-
range communications DSRC) komunikacija na kratkim odstojanjima izmeu
vozila i prometne infrastrukture. Globalni pozicijski sustav (GPS) je praktino
tehnika alternativa uz umjerene trokove za dobivanje podataka o lokaciji vozila, od
moguih vie servisa ITS koji osiguravaju automatsko lociranje vozila (automatic
location vehicle AVL).
Baza podataka digitaliziranih karata i standardno lociranje odgovarajuih shema
vaan je preduvjet za vie ITS korisnikih servisa, ukljuujui izmjenu podataka i
izbor ruta. Baza podataka digitalizirana karta za sustav navigacije je standardizirana
i ureena za trgovanje mapama putem CD-ROM koji se mogu izmijeniti stvarajui
opi veliko trite. Koritenje standardiziranih formi za baze podataka jezino i
lokacijski e mnogo olakati razvoj ITS servisa.

14