Professional Documents
Culture Documents
Maurice Nicoll - Energetski Centri PDF
Maurice Nicoll - Energetski Centri PDF
Iz I toma knjige
Psychological Commentaries on the Teachings of Gurdjieff and Ouspensky
Prevod: Jelena
Thoughts are like birds and people are responsible for them only if they
trapped them in the birdcage of their minds, instead of letting them fly away.
Maurice Nicoll
1
Dr. Moris Nikol (1884. 1953.) Gentle genie, kako ga mnogi nazivaju,
psihijatar po zanimanju, je svoju lekarsku karijeru zapoeo kao uenik i saradnik
Dr. K. G. Junga i bio autor jedne od prvih knjiga o Jungovom tumaenju snova
(Dream Psychology, 1917.). Godine 1921. sree Petra Uspenskog i biva toliko
snano privuen idejama etvrtog puta, da to u potpunosti menja kurs njegovog
ivota i rada. Naputa lekarsku praksu u Londonu i sledeu godinu provodi sa
porodicom u Francuskoj, radei sa Gurijevim u njegovom Institutu za
harmonini razvoj oveka. Kada je Gurijev 1922. zatvorio Institut i nastavio
svoje poduavanje putujui po Evropi i Americi, Nikol se vraa u grupu
Uspenskog, od koga je posle godina zajednikog rada 1931. dobio odobrenje da
sam poduava. Sa Jungom ostaje dobar prijatelj do kraja ivota.
2
O POGRENOM RADU CENTARA
DEO I
Birdlip, 18. oktobar 1941.
Intelektualni centar
Emocionalni centar
Motoriki centar
Svaki od ovih centara je um. Svaki od njih reprezentuje razliitu vrstu uma.
3
Setiete se da mu je reeno da proda to sve i da podari siromanima to jest,
istinskom ili sutinskom, nerazvijenom delu svog bia, izgladnelog od strane
bogate linosti. ovek nije sklon da prihvati bilo ta reeno o pogrenom radu
centara, dok ne dostigne taku, na kojoj e sam spoznati da razliiti centri zaista
postoje u njemu. Morate razumeti da to nije nikakva fantastina ili samo
teoretska ideja. To je injenica i to injenica od najvee vanosti za svakoga, ko
eli da dobro upotrebi svoj ivot, a ne da od njega uini neto nejasno,
neoblikovano i sasvim beznaajno. Iz tog razloga, prva stvar, za koju Vam je u
vezi sa praktinim redom na sebi reeno da radite, je posmatranje koji centar ili
koji centri rade u nekom odreenom trenutku. To jest, reeno Vam je da
praktikujete samo-posmatranje-to je jedini put koji vodi ka promeni sebe - pre
svega u vezi sa opaanjem razliitih centara u sebi. Ali ak i to je veoma teko i
ljudi ak ni nakon dugog perioda ne vide istinski sami da ti centri postoje u
njima. Ili pokuavaju da ih posmatraju na trenutak i misle da je to sve to je
potrebno.
4
Instinktivno-motoriki deo svakog centra je najvie mehanian i u tim
mehanikim jedinicama centara ljudi po pravilu provode svoj ivot. Pre nego to
budemo u detalje govorili o podeli centara uopte, mora se shvatiti jedan princip
u vezi sa njihovom podelom. Zato ljudi provode svoje vreme u mehanikim
delovima centara? Odgovor je jednostavno da oni ne zahtevaju panju. Kada je
panja praktino nula, ovek je u najniem, najvie mehanikom delu centra.
Rezultat je taj da osoba govori i ini neke stvari bez ikakve ideje o tome ta radi.
Drugi rezultat je da osoba ne moe da se prilagodi nijednoj promeni ili da
upotrebi znanje, ve se ponaa apsolutno mehaniki u svim prilikama i ponavlja
ono to zna kao maina. Uoiete koliko je za neke ljude teko da se prilagode
novim idejama ili okolnostima i kako ponavljaju sve to su nauili kao kolarci.
Sada dolazimo do panje. Panja nas prebacuje u bolje ili svesnije delove centara.
Postoje tri vrste panje:
Kao to je reeno, prva vrsta panje, nula-panja, prati rad mehanikih jedinica
centara; druga vrsta nas dovodi do emocionalnih delova centara, a trea do
intelektualnih delova. Uzmimo na kratko ponovo intelektualni centar kao primer.
Emocionalni deo intelektualnog centra se prvenstveno sastoji od elje da se zna,
elje da se razume, da se traga za znanjem, da se otkriva, da se povea
razumevanje, da se shvati i otkrije, da se ima satisfakcija saznanja, elje za
istinom, zadovoljstva u uenju, nezadovoljstva zbog ignorantnosti,
neinformisanosti itd. Rad na emocionalnom delu zahteva punu panju, ali u tom
5
delu panja ne zahteva nikakav napor. Ona je privuena i odrava se samim
interesovanjem za taj predmet.
DEO II
Birdlip, 23. oktobar 1941.
6
mala Ja ne mogu da shvate Rad, ne mogu da prilagode sebe idejama Rada i ako
ideje Rada padnu na ta mala, svakodnevna Ja, Rad ne moe biti primljen i ne
moe zauzeti pravo mesto u biu oveka. Ukratko, ukoliko Rad bude prihvaen od
ovih malih svakodnevnih Ja, zainteresovanih preteno za sebe, on e biti
shvaen na njihovom malom nivou razumevanja na nivou bia tih malih Ja.
Ovaj Rad moraju preuzeti vea Ja i nikada se ne sme dopustiti da padne do
malih Ja. Ovo je veoma realan i vaan element rada na sebi to jest, da se ne
sme dopustiti malim Ja, koja ive u malim delovima centara, da razmiljaju i
odluuju o idejama Rada. Budui da je to tako vano i sa praktinog stanovita
ini tako direktan primer pogrenog rada centara, moramo pokuati da bolje
razumemo ta to znai. Jer, kao to je reeno, prouavanje pogrenog rada
centara nije samo pitanje, koje se odnosi na korienje pogrenog centra, kao to
je korienje centra za miljenje, da bi se stralo niz stepenice u kom sluaju
bismo pali ve takoe i pitanje korienja pravog dela centra s obzirom na to ta
treba da bude uraeno u nekom odreenom trenutku. Jer postoji veoma mnogo
razliitih vrsta stvari, sa kojima treba da se pozabavimo, a mi ne posedujemo
samo razliite centre ili umove intelektualni za sloena poreenja i
razmiljanje, motoriki za kompleksne pokrete, mnogo bre od misli,
emocionalni za uvianje kvaliteta stvari i relacija i znaenja skrivenih iza
intelekta ve je svaki centar podeljen i dalje podeljen na delove, od kojih svaki
ima svoje pravo mesto u emi stvari i svoju pravu funkciju.
7
ne moe razviti samo interesovanjem za sebe, jer e tako razviti samo odreene
delove emocionalnog centra.
U pogledu toga da se ideje Rada uju uzanim, malim Ja, vi svi znate parabolu o
Sejau i semenu. Osoba, koja ivi samo u malim delovima centara, u malim
linim stvarima, e kada uje o Radu razumeti veoma malo. O toj situaciji se
govori u paraboli. Seme oznaava ezoterine ideje, ideju Rada. Ukoliko ideje
Rada, kao ivo seme, padnu na veoma male delove centara, to je kao kada seme
padne pored puta (wayside).
Izae sija da sije sjeme svoje; i kad sijae, jedno padne kraj puta i pogazi se i
ptice nebeske pozobae ga.
A drugo padne na kamen i iznikavi osui se, jer nemae vlage.
I drugo padne me trnje i uzraste trnje i udavi ga.
A drugo padne na zemlju dobru i iznikavi, donese rod sto puta onoliko. (Luka,
VIII, 5-8).
U smislu Rada Vi svi znate da osoba moe razumeti samo na svom nivou bia. To
znai da ako sretnete oveka sa viim nivoom bia nego to je vae, Vi ga neete
razumeti. A ako ivite u veoma malim, veoma ogranienim, mehanikim Ja,
onda to predstavlja Va nivo bia. Tada ete razumeti samo ono to je veoma
malo, veoma lino, i ako centrirate sebe u tim malim Ja, koja se bave malim
poslovima svakodnevnog ivota i vaim sitnim ljubomorama, mrnjama i eljama
i pakostima, neete biti u stanju da se prilagodite niemu novom, tako da e ideje
Rada pasti kraj puta i biti ili sasvim beznaajne za Vas ili ak apsurdne, smene,
nepotrebne i fantastine. To znai da ete razumeti Rad na nivou svog bia. Ali
8
svako poseduje skalu bia. To znai da ovek, pod uslovom da poseduje magnetni
centar, moe doi do boljeg nivoa i boljih Ja u sebi - ako pokua da ih pronae -
putem kojih moe da razume Rad. A jedan znak toga je posedovanje magnetnog
centra, koji moe da napravi razliku izmeu A i B uticaja.
DEO III
Birdlip, 09. novembar 1941.
itava ljudska maina je napravljena na takav nain da neki deo u nudi moe da
preuzme posao drugog na odreeno vreme. To se u ovom sistemu izraava reima
da se centri do izvesnog stepena preklapaju u pogledu funkcije. Iako zbog
preklapanja centara ljudska maina moe bolje da reaguje u nudi i zbog toga je
pogodnija za podeavanje, upravo to preklapanje prua priliku za pogrean rad
centara. Uzmimo jedan primer: svi znamo da se disanje moe obavljati bez nae
panje. Ovde je motoriki centar, koji napree i otputa miie koji se koriste pri
disanju, kontrolisan od strane instinktivnog centra, koji svakog trenutka
procenjuje stanje krvi i u skladu sa time poveava i smanjuje brzinu respiracije.
Ali mi to ne moemo posmatrati direktno. Mi ne moemo posmatrati instinktivni
centar i njegov sloen zadatak odravanja unutranjeg rada organa. Ali moemo
posmatrati rezultate njegovog rada na primer da posle tranja diemo dublje ili
da ako smo uzbueni, diemo bre - i shvatamo da je to zbog toga to je
instinktivnom centru potrebno vie kiseonika. Ali disanjem ne upravlja samo
instinktivno-motoriki centar. Postoji preklapanje kontrole, jer moemo svesno
kontrolisati disanje. ovek ne moe voljno zadriti dah iza odreene granice, jer
e instinktivni centar preuzeti disanje umesto njega im bude poeo da gubi
svest. Ali ovek moe upravljati svojim disanjem i voljno disati sporije ili dublje.
To je opasno raditi, ali postoje neki trenuci kada to moe biti veoma vano i ak
spasti oveku ivot. Meutim, ukoliko osoba pokuava da kontrolie svoje disanje
bez razumevanja ta radi i bez znanja, ona se time mea u rad instinktivnog
centra, koji postaje lenj. Seam se da je G. rekao vie nego jedanput da su ljudi,
koji pokuavaju da steknu mo kontrolom disanja budale, osim ako nisu proli
kroz dug pripremni trening sa uiteljem, koji ih je izabrao. Oni su budale jer se
meaju u funkciju, iji se rad moe trajno poremetiti, ukoliko se jednom dovoljno
dugo meamo u njegov rad.
9
Pitanje pogrenog rada centara je predmet prouavanja itavog ivota putem
samo-posmatranja. Da bi se razumelo bilo ta, morate razumeti njegovu prirodu,
u suprotnom pristupiete tome pogreno ili zauzeti pogrean stav. Ne moete
razumeti centre i njihov pravilan i pogrean rad za jedan trenutak. Ako mislite da
moete, postavljaete pogrena pitanja i neete nikada nita istinski saznati o tom
predmetu. Razmislite na trenutak. Sav Va ivot je funkcija centara ili upravljan
je njima Vae misli, Vaa oseanja, Vae ideje, Vae nade, strahovi, ljubavi,
mrnje, Vae aktivnosti, Vai oseti, Vaa zadovoljstva, Vaa udobnost i tako dalje.
Kako onda moete oekivati da razumete sve o ispravnom i pogrenom radu
centara za kratko vreme? initi tako je kao i oekivati da se razume sve o ivotu
poto ujemo jedno ili dva predavanja o njemu. Ono to je do sada reeno treba
samo da Vam prui nekoliko sugestija i da vas podstakne da prouavate taj
predmet ali dok ga ne budete prouili samo-posmatranjem, moete uti i hiljadu i
jedno predavanje o njemu, neete razumeti nita.
Sada treba predstaviti podelu centara, da bi se dobilo neki opti prikaz, koji moe
pomoi da se pronae sopstveni put kroz sistem i sa kojim se mogu povezati neka
sopstvena opaanja o sebi i nai im mesto jer to oveku pomae da sebe vidi
jasnije.
- Emocionalni deo:
elja da se zna i razume, potraga za znanjem, imaginacija vieg tipa;
10
motorikog dela intelektualnog centra i emocionalnog dela intelektualnog centra.
Uoite ta ona znai.
- Emocionalni deo:
Religiozna oseanja, estetika oseanja, moralna oseanja, mogu voditi do
Savesti;
- Intelektualni deo:
Umetniko stvaranje (najvanije sedite magnetnog centra)
- Emocionalni deo:
Slepa ljubav (majka) instinktivna ljubav animalna ljubomora
- Intelektualni deo:
11
Mnoge tzv. intuicije spadaju ovde i predstavljaju rad intelektualnog dela
instinktivnog centra;
DEO IV
Berdlip, 18.11.1941.
12
to potvruje kao i ono to negira i da izmeu ta dva puta pronae stazu za svoje
misli, jer svo istinsko miljenje vodi u nekom pravcu u umu (i treba da vodi do
novog mesta u umu, a ne du starih staza i do starih mesta, gde je ranije bio i do
kojih se stie bez razmiljanja, ve jednostavno putem asocijacija stvorenih
navikom). Govorim o istinskom razmiljanju, koje zahteva napor i predstavlja
neto to ljudi retko ine.
Kako ste bez sumnje uli, svakome u ovome radu se savetuje da pokrene svoj
mozak jednom svakoga dana, a to znai uiniti istinski napor razmiljanja. Ono
to uobiajeno nazivamo razmiljanjem, predstavlja jednostavno automatski tok
asocijacija, sled nejasnih ideja i seanja i fraza prekinut povremenim neznatnim
naporom da setimo neega, kao na primer, ta treba da kupimo i kuda treba da
odemo danas. Kada intelektualni centar radi kao celina, svi njegovi razliiti delovi
i podele zauzimaju svoje pravilno mesto i preuzimaju svoje funkcije, ali to se
retko dogaa. itav centar je retko osvetljen. Po pravilu rade samo delovi i podele
tj. on radi pod malim pritiskom sa samo malo svetlosti i u malim delovima i ne
moe se baviti mislima i idejama, koje zahtevaju aktivnost centra kao celine. I
ponovo, po pravilu ljudi ne znaju o emu bi mislili. Ovaj sistem, sa svim svojim
mislima i idejama, sa svojom ogromnom podlogom i svojim praktinim detaljima
u stvari itavo uenje je povezani organski sistem, konstruisan da oveka
dovede do razmiljanja, i ui ga kako da misli i prua mu neto, putem ega moe
razviti svoje sopstveno miljenje. Jer neke od ovih ideja su lako shvatljive i na
niem nivou, druge su mnogo tee i na viem stepenu, a veza izmeu njih se ne
mora videti tokom dugo vremena, ali itav intelektualni centar, sa svim svojim
delovima, malim i velikim, je potreban da na pravilan nain objedini sistem, tako
da on moe raditi pravilno i prenositi snagu kao organizovana i iva celina. To
nije samo pitanje memorije, jer memorija je pre svega funkcija mehanikog ili
formatornog dela intelektualnog centra, koji registruje, i taj deo nije dovoljan da
u potpunosti shvati ideje uenja. To je, dakle, pitanje evaluacije i vienja i
kuanja njegove istine. Istovremeno, dok ovaj sistem nije pravilno registrovan u
oveku, on se ne moe razvijati i rasti ispravno u njemu da primi i transmituje
vibracije iz viih centara. Morate razumeti da se snaga sistema ne sadri u
sistemu samom, shvaenom kao rei i dijagrami, ve u onome to Rad
transmituje preko svog bia, kada dobrovoljno radimo na njegovom
razumevanju. Jer kada je rad shvaen, on onda oblikuje neto u oveku, to on
ranije nije posedovao, i taj instrument, da tako kaemo, na ovaj nain formiran u
njemu, moe da odgovori na uticaje, kojih on nije u potpunosti svestan. I ti uticaji
su oni, koji modifikuju, menjaju, moda i transformiu oveka. Videete, zbog
toga, koliko je vano odrati Rad ivim u sebi i sluati njegove ideje iznova i
iznova i razmiljati o njima i iznova i iznova pokuavati da se deluje u skladu sa
njima. Jer ako Rad umre o osobi zbog prevladavajueg pritiska ivota i njegovih
dnevnih zahteva, moe biti teko ponovo ga probuditi. Ljudi lako padaju u san; i
potrebno je veoma mnogo vremena, prouavanja i rtvi, pre nego to se rad
obrazuje dovoljno snano u u oveku, da bi ostao iv u njemu, tako da ljudi
moraju ostati u kontaktu sa onima, koji ga odravaju ivim i iji je zadatak da to
ine.
13
Napravio sam ovu digresiju, da bih pokazao kako je neophodan rad
intelektualnog centra kao celine, da bi se u potpunosti shvatio ovaj sistem i kako
je taj sistem oformljen za ovu svrhu i moe pravilno organizovati itav
intelektualni centar u instrument, koji moe poeti da odgovara na uticaje, koji
dolaze iz viih centara. Meutim, kako ovaj predmet spada u realtivno miljenje
(koje samo po sebi dovodi intelektualni centar u pravilnu akciju), sada emo se
vratiti na podelu centra na pozitivnu i negativnu stranu i razmotriti ih s obzirom
na pogrean rad centara (i delova centara).
Negativno razmiljanje poprima mnoge oblike kod razliitih ljudi. Neki ljudi
imaju dobro razvijen sistem potpuno neproverenog negativnog razmiljanja o
razliitim stvarima o samima sebi, o drugima, o ivotu, o svetu, Univerzumu
itd. Ti sistemi su se formirali nezavisno od pozitivne strane intelektualnog centra
i jednostrani su, neprovereni, nisu izloeni nikakvom izazovu od strane
suprotnog miljenja i esto predstavljaju izvor bolesti.
U Radu postoji pria da je nekada davno ovek bio savren. ovek je bio u
kontaktu sa viim centrima. U stvari, kae se da je razgovarao sa bogovima. Ali
on je bio veoma slab, jer kako nikada nije poricao i uvek je afirmisao, nije znao
kako da se nosi sa poricanjem. Tako je lako pao sa svog poloaja, jer nije imao
snage za samostalno razmiljanje i razumevanje. Sada on treba da nae svoj put
nazad do mesta gde je jednom bio, sa snagom poricanja da mu u tome pomogne.
Dodatna napomena:
14
Mnogo zanimljivih stvari se moe rei o ta dva dela intelektualnog centra,
pozitivnom i negativnom, ako ih posmatramo u vezi sa drugim centrima, kao to
je emocionalni. Na primer, ovek moe imati negativno razmiljanje i pozitivno
oseanje ili volju u vezi sa nekom stvari. Ili obrnuto, moe imati pozitivno
razmiljanje i negativno oseanje ili volju. Da bismo to ilustrovali, korisno je
razmisliti o citatu iz Jevanelja:
"ovek neki imae dva sina i doavi k prvome ree: sine! Idi i radi danas u
vinogradu mome. A on odgovarajui ree: neu; a poslije se raskaja i otide. I
pristupivi drugome ree tako. A on odgovarajui ree: Hou, gospodaru; i ne
otide. Koji je od ove dvojice ispunio volju oevu?" (Matej, XXI/ 28 - 31).
Druga stvar, koja se moe rei, je da ako ovek nema magnetni centar (koji
prihvata postojanje dve vrste uticaja u vrtlogu miljenja A i B uticaja), moe
poeti samo sa negativne strane miljenja, kada se susretne sa radom ove vrste, i
tako provesti sve svoje vreme u pobijanju. Oseanje podstie odreenu vrstu
miljenja. Na intelektualni aparat, takav kakav je, podeljen na negativan i
pozitivan deo, moe doi do bilo kakvog rezultata, bilo da je pokrenuta jedna ili
druga strana. On moe potvrditi ili odbaciti bilo ta. Procena emocionalni
centar - je ta koja je presudna. Posmatrana samo kao maina, ta dva dela
intelektualnog centra su uzajamno destruktivna. To je razlog zato se kae da je
trei faktor neophodan za ispravan rad centara.
DEO V
Emocionalni centar
15
emocijama (kao i infekcija negativnim razmiljanjem) se postepeno uvlai u dete,
koje raste, jer dete je roeno budno (na svom sopstvenom stepenu) u svetu
uspavanih ljudi i, imitirajui ih, ui da padne u san: pored mnogih drugih stvari
ono imitira i negativne emocije tj. izraze lica, intonaciju, rei i fraze, koje
proizilaze iz negativnih stanja njihovih predstavnika. Dete to sve imitira i
postepeno poinje da osea ono to oni predstavljaju. Na taj se nain negativna
oseanja odraslih prenose na dete i posle nekog vremena ono poinje da pokazuje
negativne emocije i da bude mrzovoljno, da prigovara i osea saaljenje prema
sebi i tako dalje. Najzad, ta dete drugo moe da uini? I opet, ta oni, koji su ve
inficirani negativnim emocijama, drugo mogu da uine, budui da su potpuno
nesvesni da su negativni i nikada nisu uli o toj ideji, a ako je i uju, po pravilu su
sigurni da oni nikada nisu negativni. Vidite kako je teko prekinuti taj lanac
stalnog ponavljanja, uzroka i posledice, tu neizbenu infekciju i re-infekciju, koja
je gora od bilo koje druge infekcije, fizike ili moralne. Ko e je prekinuti? Ili ko
moe da je prekine? Jedina stvar, koja je moe prekinuti, je ovek koji uje, vidi,
razume i shvata ta su negativne emocije i poinje sa samim sobom. Jer ako
makar jedna osoba promeni svoj poloaj u toj mrei ivota, u tom tekom jarmu
za ljudska bia, ona e otvoriti prostor i za druge. Ali to e biti sluaj samo onda,
ako on radi na negativnim emocijama iz najdubljeg, unutranjeg, individualnog
uvianja istine o uasu i beskorisnosti negativnih emocija, jer to je taka, na kojoj
istinski Rad poinje, u toj unutranjoj viziji.
Morate razumeti da moete raditi sa razliitih mesta, ili kakvi jeste, dubina u sebi.
Moete raditi iz povrnih i dubljih razloga. Kada ovek radi na sebi zbog nagrade
ili pohvale, pozicije ili iz dunosti, ili iz neke vrste uobraenja, ili ponosa ili zbog
zasluga, zbog asti ili elje da se zadovolji, ili u vidu imitacije, straha i tako dalje, -
svi ti motivi ili izvori njegove volje (neki bolji, neki loiji) jo uvek nisu ovek
sam koji radi na sebi samom. Ti motivi su serija surogata za pravo Ja u oveku
zamenska Ja, od kojih neka obrazuju zamenika nadzornika i, kao to je reeno,
neka su bolja, neka loija, neka su korisna, neka smetnja tj. neka su u veoj
meri unutranja i tako okrenuta sutini, neka su u veoj meri spoljanja i tako
okrenuta ka lanoj linosti ili zamiljenoj osobi, za koju smatramo da jesmo i na
koju troimo toliko mnogo snage, misli, vremena i novca, da bismo je odrali,
okruenu oblacima negativnih emocija i sukoba.
16
pomo. Jer shvatanje svoje bespomonosti dovodi oveka u Tree stanje svesti,
gde pomo moe stii do nas.
***
17
biti potpuno razliiti. Poznata vam je izreka: elja je otac misli. Ali to nije
dostatna formulacija. Bilo koje vae emocionalno stanje tei da upravlja vaim
razmiljanjem. To je primer kako jedan centar hipnotie drugi i tako pogrenog
rada centara. Moramo pokuati da oslobodimo svoje misli emocija, ako su one
negativne. Ali sve to je predmet posmatranja i detaljniji razgovor o tome bi
zahtevao mnogo vremena.
Psiholoki komentari
Birdlip, 18.05.1942.
Danas emo govoriti o posmatranju veza izmeu centara preko Ja. Kao to
znate, ovaj Rad poinje samo-posmatranjem, jer je njegov predmet nevidljiva
stvar, nazvana sopstvo, koju veinom posmatramo kao datu i koju samo svako
individualno moe posmatrati. Prva stvar, koju treba shvatiti, je da vi niste jedna i
ista osoba niti u razliitim trenucima, niti u istom trenutku. U prvim pokuajima
samo-posmatranja treba uoiti da imate sasvim razliite centre ili umove u sebi,
koji deluju simultano. Imate misli, emocije i pokrete, ako uzmemo samo ta tri
centra, naime, intelektualni centar, emocionalni centar i motoriki centar. To su
tri potpuno razliite stvari. Svaka osoba je sastajalite vie Ja. Razliita Ja u
vama imaju svoje predstavnike u svim tim centrima u veoj ili manjoj meri. To
znai, svako Ja u vama ima svog predstavnika u ta tri razliita uma ili centra i
tako se javlja sasvim drugaije u svakom centru u stvari, toliko razliito, da je
potrebno mnogo vremena, pre nego to budemo u stanju da trasiramo
manifestaciju nekog Ja u sva tri oblika.
18
mehaniki obru. Puno posmatranje nekog ja je njegovo simultano posmatranje
u sva tri centra njegovog porekla.
Vratimo se brizi. Briga predstavlja pogrean rad centara. Ona je oblik unutranjeg
pridavanja znaaja tj. identifikacija. Ona je neprestano meanje negativne
imaginacije sa nekoliko injenica, koja dovodi do uspostavljanja pogrenih veza u
19
centrima. To je vrsta laganja, pored mnogih drugih vrsta laganja, koja se odvijaju
u nama i rasprostiru po centrima. Uvek je lako brinuti, jer to donosi olakanje i
predstavlja, kakvo jeste, oblik pravdanja sebe. Ona je bliska samo-saaljenju i
nasilju. Briga nije razmiljanje. Um je voen brigom, emocionalnim stanjem, i
zamraen. Panja usmerena na neto uvek pomae, jer nas usmerena panja
prebacuje u svesnije delove centara. Briga nije razmiljanje o drugima. Ona nije
spoljno pridavanje znaaja. Dok uimo kako da ivimo sa stanovita Rada, tako
da ivimo svesnije u ivotu a ne samo u ivotu bez iega izmeu sebe i rada, briga
je jedna od stvari, koja nam pokazuje neto o nama samima, ukoliko je
posmatramo bez kritike i tokom dugog vremenskog perioda. Ne smete misliti da
je suprotnost brizi ravnodunost. Vi moete i treba da osetite strah zbog druge
osobe u opasnosti meavinu nade i straha ali briga je sasvim drugaija, jer se
tada ukljuuje imaginacija. Ona postaje navika, kao i mnoga druga negativna
stanja, a ljudi ak zamiljaju da su bolji od drugih, jer ih imaju i gaje oseanje
zasluge zbog svoje brige. Ljudi esto ak misle da je opravdano brinuti zbog
svega, zbog prolosti i budunosti, zbog samih sebe, zbog drugih itd. To
jednostavno nije nita drugo do ozbiljna bolest negativnosti, teko izleiva, jer
jednom kada osoba postane obrtna maina za brigu, uspostavljaju se sve vrste
pogrenih veza i sve radi na pogrean nain i budui da je jedina stvar, u kojoj
uiva, briga, osloboditi je nje, kada bi to bilo mogue, bi znailo unititi njeno
glavno zanimanje. U vezi sa time, setiete se jedne od izreka u Radu da vam je
zatraeno da uinite samo jednu stvar, da se odreknete svoje posebne vrste
patnje. To zvui lako. Pokuajte. Razlog zato je to tako teko je to bi to znailo
razoriti itav sistem Ja u vama, koja uivaju da uine da patite i za koja smatrate
da ste to vi.
20
rada u to vreme, uoiti male zaetke brige ili negativnih emocija ili samo-
saaljenja itd. i rei im ne uzdizanje iznad njih ne smatrajui da su oni vi
sav taj rad na ne-identifikaciji sa odreenim mainama, odreenim Ja, u rano
jutro, moe promeniti itav dan. U to spada i ideja o otpisivanju dugova,
odbacivanja svih unutranjih rauna ako je mogue. Tada neto svee i novo
zapoinje dan i prekida se ustajalost ivota, koja u stvari predstavlja ustajalost
samog sebe, koje uvek na isti nain reaguje na sve, imajui uvek iste poglede na
stvari, posmatrajui druge uvek na isti nain itd.
Rad na sebi moe dati velianstvene rezultate ako se setite da ste u ivotu u
Radu, a ne u ivotu bez iega izmeu sebe i njega. Raditi znai transformisati svoj
odnos prema ivotu. Sve praktine stvari u njemu imaju svoj cilj. To je rad na
sebi. To jest, to je biti u Radu u ivotu ne u ivotu. ta je va zadatak? Zato ste
ovde? ta je to to treba da promenite? ta je to to treba da nauite o sebi, toj
stvari koju uzimate kao datu, tu stvar, koja je va aparat za ivot? Da li vam va
aparat za ivot daje rezultate koje elite? Vi sami, vaa linost, je aparat, koji
koristite da biste iveli ivot. Dobro je postepeno videti da je va nain kako
uzimate ivot, va ivot i da moete poeti da radite na svom nainu kako ga
uzimate a to znai, radom na sebi i vaim mehanikim reakcijama na sve to se
dogaa. Jer vae mehanike reakcije na ivot jeste vi i to stvara vae nesree i
sree i ta stvar pod nazivom vi sami je va aparat za ivot, koju ste sami napravili i
koja je napravljena u vama iz hiljadu zaboravljenih razloga. To je stvar, koju
odvijamo svakoga jutra, da bismo se suoili sa danom. I to je stvar, o kojoj Rad
govori na svim stepenima stvar na kojoj moete raditi i koju moete promeniti.
Pokuajte da razmiljate o tome da nije ivot taj koga moete promeniti, ve samo
sebe same u svojim reakcijama na ivot. Jednom kada sagledate tu ideju, tada,
kakve god da su okolnosti ivota, imaete u svom domaaju snagu, ija je
vrednost neprocenjiva.
21