UDK 627.8.05:282.243.741 Primljeno 11. 9. 2003.

Hidroelektrane na
Dravi
Danijel Reek
Kljune rijei D. Reek Struni rad
Drava, Hidroelektrane na Dravi
hidroelektrana,
HE Varadin, Opisuju se osnovne znaajke rijeke Drave i pogodnosti energetskog iskoritavanja njenih voda.
HE akovec, Prikazane su tri hidroelektrane na Dravi izgraene na teritoriju Hrvatske:HE Varadin, HE akovec i
HE Dubrava, HE Dubrava, izvoene u razdoblju od 1970. do 1990. Opisane su znaajke tih elektrana i istaknute su,
namjena, osim osnovne energetske, i druge namjene. U lanku su prikazani problemi i zapreke koje su se javljale
izgradnja u pripremi i ostvarenju tih projekata, a istaknuta su i korisna steena iskustva.

Key words D. Reek Professional paper

Drava, Hydropower plant on the Drava river
hydropower plant,
Varadin HPP, Basic properties of the Drava river and the suitability of its waters for power generation, are described.
akovec HPP, Three hydropower plants built in the period from 1970 to 1990 on the Drava river in the territory of
Dubrava HPP, Croatia are presented: Varadin HPP, akovec HPP and Dubrava HPP. Properties of these power
intended use, plants are described and their other uses, in addition to power generation, are outlined. Problems and
construction obstacles encountered during preparation and realization of these projects are presented. Useful
experiences gained in the process are also exposed

Mots cls D. Reek Ouvrage professionel

Drave, Usines hydrolectriques sur la Drave
usine hydrolectrique,
usine Varadin, Larticle dcrit les caractristiques principales de la rivire Drave et les avantages de lexploitation
usine akovec, nergtique de ses eaux. On prsente trois usines hydrolectriques sur la Drave, construites sur le
usine Dubrava, territoire de la Croatie : les usines Varadin, akovec et Dubrava, ralises entre 1970 et 1990. On
affectation, dcrit les particularits de ces usines, ainsi que leurs affectations autres qu'nergtiques. Larticle
construction prsente les problmes et les obstacles rencontrs au cours de la prparation et de la ralisation de ces
projets, ainsi que les expriences utiles acquises cette occasion.

.
,
,

,
. ,
,
: , , 1970 1990
,
. ,
,
, . ,

,
.
Schlsselworte D. Reek Fachbericht
Drava, Wasserkraftwerke an der Drava
Wasserkraftwerk,
Beschrieben sind die Grundmerkmale des Flusses Drava und dessen gnstige Eigenschaften fr die
HE Varadin,
energetische Ntzung seiner Gewsser. Dargestellt sind drei Wasserkraftwerke an der Drava, erbaut im
HE akovec, HE
Gebiet von Kroatien: HE Varadin, HE akovec und HE Dubrava, ausgefhrt zwischen 1970. und
Dubrava,
1990. Beschrieben sind die Merkmale dieser Wasserkraftwerke. Neben den energetischen sind auch
Bestimmung,
andere Bestimmungen hervorgehoben. Im Artikel sind die Probleme und Schwierigkeiten dargestellt die
Errichtung
whrend der Vorbereitung und Realisation der Projekte auftraten, und die ntzlichen dabei
gewonnenen Erfahrungen hervorgehoben

Autor: Dr. sc. Danijel Reek, dipl. ing. gra., predsjednik Nadzornog odbora Ingre d.d.

GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653 647

Hidroelektrane na Dravi D. Reek

1 Uvod
Rijeka Drava, ukupne slivne povrine od 42.238 km2, prot-
jee kroz pet europskih drava: Italiju, Austriju, Sloveniju,
Hrvatsku i Maarsku. Duina Drave kroz Hrvatsku je 323
km. Na ulazu u Hrvatsku srednji protok je 315 m3/s, kod
Botova nakon ua najveega pritoka Mure 530 m3/s, a pri
uu u Dunav 580 m3/s.
Drava je kino-ledenjakog reima s malom vodnom koli-
inom zimi i velikom krajem proljea i poetkom ljeta.
Drava svejedno ima relativno povoljan raspored protoka
tijekom godine zahvaljujui velikoj akumulaciji vode u sni-
jegu, a zbog ledenjaka ima i prilino uravnoteen godinji
protok.
Program za izradu kompleksnog rjeenja vodoprivrednog
sistema Drave (Elektroprojekt, Zagreb, sijeanj 1973.) pre-
dvidio je ve na poetku razmatranja energetskog iskorita-
vanja Drave u Hrvatskoj da problem treba rijeiti cjelovi-
tim i sveobuhvatnim ureenjem te koritenjem voda i zem-
ljita sliva. Taj je dokument postao okosnica da se uree-
nje i koritenje velikih rijenih slivova, u prvom redu savs- Slika 1. Poloaj HE Varadin na zemljovidu
kog i dravskog, uvrsti meu osnovne pravce stratekog raz-
voja Hrvatske. Hidroelektrana ima sljedee osnovne tehnike znaajke:
Vienamjenske hidroelektrane, a dosad su izgraene tri 1. Hidroloki podaci
(HE Varadin, HE akovec i HE Dubrava), uz proizvod- oborinsko podruje 15.379 km2
nju energije, imaju sljedee glavne namjene: opskrbu vo- srednji godinji protok 315 m3/s
dom, obranu od poplave, zatitu zemljita od erozije, na- jednogodinja velika voda 1.300 m3/s
vodnjavanje, odvodnju, spomenuto koritenje vodnih sna- velika voda 0,01% 3.700 m3/s
ga, promet, razonodu, izletniki turizam i port.
2. Podaci o akumulaciji
Valja svakako istaknuti da nije sluajno to je do 1970. u povrina 3,0 km2
Austriji i Sloveniji izgraeno 19 hidroelektrana, a potom u
ukupni volumen pri srednjem protoku 8 hm3
Hrvatskoj samo 3. U slivu Drave studije su predviale iz-
gradnju jo etiri hidroelektrane na Muri Mursko Sredi- 3. Energetski podaci
e i Podturen u podruju sa Slovenijom te Gorian i Koto- normalni uspor 191,00 m n.m.
riba na podruju s Maarskom. Na Dravi, nizvodno od u- instalirani protok Qi = 450 m3/s
a Mure, bilo je predvieno jo pet hidroelektrana: Botovo, bruto pad na strojarnici za Qi 21,82 m
Novo Virje, Barcs, Donji Miholjac i Osijek. One nisu iz- instalirana snaga na stezaljkama
graene, iako je utjecaj vienamjenskih hidroelektrana na generatora 86 MW
okoli znaajan i povoljan, a relativno mali nepovoljni ut- mogua prosjena godinja proizvodnja 476 GWh
jecaji svedeni su tehnikim mjerama na najmanju moguu
mjeru! No, poimo redom. 4. Podaci o opremi
turbine Kaplanove, dvije
2 Hidroelektrana Varadin nazivni protok 225 m3/s
Hidroelektrana Varadin smjetena je na rijeci Dravi, pok- konstrukcijski pad 21,9 m
raj grada Varadina, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. broj okretaja 125 o/min
Na dionici dugoj 28,5 km rijeke ima vie namjena: brani snaga 2x45 MW
zemljite i naselja od poplava i erozivnog djelovanja, ops- 5. Podaci o graevinama
krbljuje vodom (eeranu u Ormou u Sloveniji), odvod-
Brane
njava prekomjerno vlano zemljite, stvara uvjete za gravi-
tacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemlji- Najvea visina (m) Duina u kruni (m) Volumen (m3)
ta, a ima uvjete za razonodu, izletniki turizam i port. obodni nasipi 10 6600330000
Hidroelektrana je izgraena u relativno kratkom vremenu nasuti dio brane 10 326 100000
(4,5 godine), a u rad je putena 1975. godine. pokretna brana 19,7 133 54000

648 GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653

D. Reek Hidroelektrane na Dravi

nasipi dovodnog publiki sekretarijat za urbanizam, graevinarstvo, stambe-

kanala 14 150 2900000 ne i komunalne poslove iz Zagreba izdao je naelnu sugla-
snost za izgradnju cijele HE akovec, s tim da je Elektro-
strojarnica 45 64 70000 privreda kao investitor duna zatraiti graevinsku dozvo-
Ostale graevine lu za pojedine dijelove graevine koje namjerava graditi.
Postignut je kompromis. Ne moe se zapoeti graditi, ali
dovodni kanal - duina 7,4 km
mogu poeti pripremni radovi.
odvodni kanal - duina 7,2 km Tako je, uz velike napore, odravan kakav-takav kontinui-
mostovi preko derivacijskog kanala 5 kom. tet izgradnje hidroelektrana na Dravi. Nastavljaju se podu-
zimati akcije da se osigura novac za ubrzano dovravanje
projektne dokumentacije i da se obave sve ostale pripreme,
na emu posebno radi Akcioni odbor za izgradnju HE a-
kovec. Taj je Odbor bio sastavljen od nadlenih resornih
ministara (tadanjih sekretara) i lanova Izvrnog vijea,
predstavnika investicijskih fondova, najviih dunosnika
drutveno-politikih zajednica te izvrnih direktora Elekt-
roprivrede, projektnih ustanova i pojedinih izvoaa, na
elu s predsjednikom Skuptine opine akovec (danas to
podruje pokriva Meimurska upanija). Meutim, zbog
brojnih nesinkroniziranih aktivnosti i oite neorganizirano-
sti, pripreme za gradnju trajale su pune dvije i pol godine!
Rasprave o planskom statusu bile su u samoj Elektropriv-
redi vrlo otre, regionalno i politiki obojene, stoga su za-
htijevale kontinuiran rad i punu angairanost Akcionog od-
bora. Posebne su napore uloile skuptine opina akovca
i Varadina, nadlene teritorijalne uprave i republika Vo-
doprivreda, koji su osim ispunjavanja svojih zadataka nu-
dili i povoljan financijski udio kako bi se izgradnjom ener-
getskog objekta mogli poeti rjeavati vodoprivredni i po-
Slika 2. Pogled na HE Varadin
ljoprivredni problemi (obrana Meimurja od poplava, re-
Poetak izgradnje bio je 1970., a zavretak i putanje u rad gulacija rijeke, mogunost navodnjavanja poljoprivrednih
elektrane 1975. godine. Hidroelektrane na Dravi poele su
se projektirati ranih sedamdesetih godina prolog stoljea
na visokoj strunoj razini (Elektroprojekt, Zagreb, u surad-
nji Graevinskim fakultetom u Zagrebu, institut Geoexpert
i Institut graevinarstva Hrvatske, istrani radovi Geotehni-
ka, Zagreb, i IGH, Zagreb). Dalekovidnost prihvaenih za-
kljuaka u studijama i projektima nala je svoju potvrdu
tijekom uporabe.

3 Hidroelektrana akovec
Postignuti rezultati u projektiranju i izvoenju HE Vara-
din, koji su tijekom priprema bili optereeni velikom e-
ljom, upornou i radnim naporima svih sudionika, poseb-
no izvoditelja, te nastojanjima teritorijalnih zajednica oko
prihvaanja planskog statusa i osiguravanja financijskih
sredstva, kao i steena iskustva, ipak nisu bili dostatni da
se kontinuirano nastavi s izgradnjom sljedee stepenice na
rijeci Dravi HE akovec. I o toj se graevini vodila prava
borba za planski status koja je trajala nekoliko godina, a u
meuvremenu se gubilo vrijeme, stajala je graditeljska op-
rema i osipali su se struni kadrovi. Polovicom 1975. Re-
Slika 3. Poloaj HE akovec na zemljovidu

GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653 649

Hidroelektrane na Dravi D. Reek

4. Podaci o opremi
turbine Kaplan cijevne, dvije
nazivni protok 250 m3/s
konstrukcijski pad 17,50 m
broj okretaja 125 o/min
snaga 40,3 MW
5. Podaci o graevinama
Brane
Najvea visina(m) Duina u kruni (m) Volumen (m3)
obodni nasipi 15 17760 2006000
nasuti dio brane 16,4 296 221000
pokretna brana 24 112 54000
nasipi dovodnog 13,5 4000 1850000
kanala
strojarnica 39 66,6 5000
Ostale graevine
dovodni kanal - duina 2,0 km
Slika 4. Pogled na HE akovec odvodni kanal duina 6,5 km
povrina, razvoj lova i turizma, poveanje zaposlenosti i mala hidroelektrana na lijevom jarku -snaga 340 kW.
sl.). Izvoditelj graevinskih radova Hidroelektra iz Zagre-
U ovoj hidroelektrani prvi put su na Dravi i u ondanjoj dr-
ba tada je bila bez veih poslova, a posjedovala je veliku
avi upotrijebljene cijevne turbine s vodoravnom osovi-
mehanizaciju koja je radila na zavrnim radovima autoces-
nom i generatorima "u kruki" te s mogunou vremenski
te Zagreb Karlovac i na HE Varadin.
neogranienog rada pri praznom hodu (s elektranom izvan
Svaka od tih godina do kasne jeseni 1982., kada se nizu iz- pogona). To rjeenje ima velikih prednosti pred klasinim
graenih hidroelektrana na rijeci Dravi pridruila i HE a- proizvodnim jedinicama s uspravnom osovinom. Prednosti
kovec, bila je burna i naporna! Bilo je mnogo sporova i se oituju u manjim graevinskim trokovima strojarnice,
mnogi su se zahtjevi za odravanjem kontinuiteta radova monolitnoj konstrukciji strojarnice, turbinama s najveim
morali i po sto puta ponavljati, a zaustavljani radovi ponov- moguim korisnim uinkom, to nije potreban poseban re-
no pokretati! gulator protoka, to postoji mogunost odvoda poplavnih
Rjeenje s kojim se doputa uporaba HE akovec izdao je voda kada je elektrana izvan pogona, u veoj sigurnosti i
Republiki komitet za graevinarstvo, stambene i komu- pouzdanosti pogona zahvaljujui brzom zatvarau na usis-
nalne poslove i zatitu ovjekove okoline 19. travnja 1983. nom otvoru. Valja istaknuti da su svojedobno te proizvod-
ne jedinice bile svjetski rekorderi po veliini pada!
Osnovne tehnike znaajke:
1. Hidroloki podaci Uzvodne hidroelektrane u Austriji i Sloveniji bile su uzor
oborinsko podruje 15.632 km 2 za uvoenje veega stupnja automatizacije i daljinskog
srednji godinji protok 325 m3/s upravljanja, meutim na posebna rjeenja HE akovec
velika voda 1% vjerojatnosti 2.600 m3/s nije bilo mogue primijeniti i tua iskustva. Uz cijenu iz-
gradnje plaena je "kolarina", steena su iskustva za nova
velika voda 0,1% vjerojatnosti 3.300 m3/s
postrojenja. Bilo je ipak dosta kritika zbog duine i diskon-
2. Podaci o akumulaciji tinuiteta gradnje, a osnovana je i saborska komisija koja je
povrina 10,5 km2 pokuala ispitati uzroke i slabosti te utvrditi odgovornost.
ukupni volumen pri srednjem protoku 51 hm2 Ali se odgovornost nije mogla pronai u struci i u strunim
3.Energetski podaci institucijama. Graevna operativa i elektrostrojogradnja
moda su se ipak djelomice koristile slabostima i nedoree-
normalni uspor 168,00 m n.m.
nostima tadanjega upravljakog i financijskog sustava.
instalirani protok Qi = 500 m3/s
Bio je to olako i na brzinu formirani, estim reorganizacija-
bruto pad na strojarnici za Qi 17,53 m
ma zbunjivan, prekobrojan, razjedinjen i na dijelove ispar-
instalirana snaga na stezaljkama celiziran "samoupravni" mehanizam elektroprivrede, vodo-
generatora 75,9 MW privrede, SIZ-ova i RSIZ-ova i dr. Oni su u velikim raspra-
mogua pros. godinja proizvodnja 400 GWh vama troili vrijeme i novac bez uoavanja cjeline pri do-

650 GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653

D. Reek Hidroelektrane na Dravi

noenju bitnih odluka. Najbolji je odgovor pruila ekipa

strunjaka i osoblja elektrane koja je s uspjehom vodila
postrojenje. Ono je besprijekorno funkcioniralo u visoko-
zahtjevnom reimu rada s velikim brojem ukljuivanja i
iskljuivanja, to se inae odraava na vijek trajanja, ues-
talost odravanja, trajanje razdoblja montae, zatim zahtije-
vane visoke pogonske raspoloivosti i dr. U proteklih 20
godina proizvedeno je sveukupno 7 milijardi kWh elektri-
ne energije.

4. Hidroelektrana Dubrava
Hidroelektrana Dubrava posljednja je u nizu od tri hidro-
elektrane kojima se ureuje i koristi Drava u Hrvatskoj do
ue Mure. Morfoloka i druga svojstva rijeke na toj su di-
onici uvjetovale da se najvei pad postie usporavanjem. U
odnosu na uzvodne elektrane, brana HE Dubrava je najvi-
a, akumulacija najvea (iza Perue i Kruice tree po ve- Slika 6. Pogled na HE Dubrava
liini umjetno akumulacijsko jezero u Hrvatskoj), a deri-
vacijski kanal najkrai. Osnovne tehnike znaajke:

Hidroelektrana se sastoji od istih glavnih dijelova kao i 1. Hidroloki podaci

uzvodne elektrane. Mnoga specifina rjeenja koja su oborinsko podruje 15.981 km2
prvi put primijenjena na prvoj uzvodnoj brani, ponovlje- srednji godinji protok 335 m3/s
na su ovdje s mnogo vie iskustva i sigurnosti. Izgraena je visoka voda 1% vjerojatnosti 2.600 m3/s
jedinstvena graevna jama za pokretni dio brane, u koju je visoka voda 0,1% vjerojatnosti 3.300 m3/s
procjeivanje vode smanjeno glinobetonskim uspravnim
2. Podaci o akumulaciji
"viseim" zidovima, ime je ostvarena velika uteda tro-
povrina 16,6 km2
kova graenja. Nadalje, pokretnom branom postiglo se
ukupni volumen pri srednjem protoku93,5 hm3
0,5 m vii uspor nego na uzvodnoj brani pa je dolo do
poveanja protonosti (gotovo 6.000 m3/s), a uinjena su i 3. Energetski podaci
neka druga poboljanja. normalni uspor 149,60 m n.m.
instalirani protok Qi = 500m3/s
bruto pad strojarnice za Qi 17,07 m
instalirana snaga na stezaljkama generatora75,0 MW
mogua prosjena godinja proizvodnja358 GWh
4. Podaci o opremi
turbine Kaplanove cijevne, dvije
nazivni protok 250 m3/s
konstrukcijski pad 17,5 m
broj okretaja 125 o/min
snaga 40,3 MW
5. Podaci o graevinama
Brane
Najvea visina (m) Duina u kruni(m) Zapremina (m3)
obodni nasipi 15 22800 3178000
nasuti dio brane 15,6 380 216000
pokretna brana 23,5 112 60400
nasipi dovodnog 135 4000 1888000
kanala
strojarnica 39,3 30,9 50000
Slika 5. Poloaj HE Dubrava na zemljovidu

GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653 651

Hidroelektrane na Dravi
Slika 7. Sa sveanog putanja u rad HE Dubrava
Ostale graevine
dovodni kanal - duina 2,0 km
odvodni kanal - duine 4,8 km
mostovi preko derivacijskog kanala broj 2.
U izgradnji su sudjelovali: Elektroprojekt, Zagreb s grae-
vinskim fakultetima u Zagrebu i Splitu, Institut Geoexpert,
Zagreb, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb, i Ingra
s Hidroelektrom iz Zagreba, GRO Vladimir Gortan iz Zag-
reba, GRO Viadukt iz Zagreba, GK Meimurje iz akov-
ca, VRO Drava-Dunav iz Osijeka i PZC iz Varadina.
Isporuitelji opreme, zajedno s ugradnjom i montaom:
Konar iz Zagreba, Metalna iz Maribora (Slovenija), Da-
lekovod iz Zagreba, Elektra iz akovca, Litostroj iz Ljub-
ljane (Slovenija), uro akovi iz Slavonskog Broda i
Monter iz Zagreba.
Pripremni su radovi zapoeli u rujnu 1984., a poetak rada
elektrane bio je, kao to je ve reeno, u oujku 1990. Bio
je ugovoren rok izgradnje od 4 godine, a radovi su zavreni
9 mjeseci prije roka.
5. Problemi, zapreke i steena iskustva
Brojne kritike, ispitivanja i utvrivanja odgovornosti koje
su se odnosile na sporost, nekoordiniranost, prekoraenje
rokova i poskupljenje HE akovec, bila su ozbiljna upozo-
renja, a steena iskustva putokaz da se u pripremu i realiza-
ciju sloenih vienamjenskih graevina mora ulaziti mno-
go odgovornije i ozbiljnije, a nikako usitnjeno i razjedinje-
no. Iako su poseban predmet istraivanja bili objektivni i
subjektivni propusti u radu na projektu HE akovec, pa-
ljivijim i pomnim razmatranjima opeg stanja i funkcioni-
ranja brojnih subjekata u Elektroprivredi, skuptinama
ZEOH-a i RSIZ-a, njihovom sloenom mehanizmu odlui-
vanja, pa i analizom institucija Vlade (Izvrnog vijea i
resornih tijela), dolo se do spoznaje da se energetska poli-
tika i politika financiranja i odreivanja prioriteta u finan-
ciranju vodila na vie kolosijeka i za vie znanih i prikrive-
nih interesa.
652
D. Reek
esto su se na raun izgradnje postrojenja za proizvodnju i
distribuciju vlastitih energetskih objekata u Hrvatskoj od-
vajala velika sredstva za izgradnju energetskih postrojenja
u drugim republikama (Obrenovac, Tuzla, Gacko, Kosovo
i dr.), a da se odnosi vezani uz koritenje energije i prava
na prihode uloenih sredstava investicije nisu usklaivali
te poslovno i interesno regulirali, ve su se rjeenja esto
nametala politikim pritiscima.
Polako je sazrijevala spoznaja i dolo je vrijeme da su naj-
odgovornije dunosti u Hrvatskoj sve vie poeli obnaati
struni, u privredi provjereni i mjerodavni ljudi. Uoavale
su se pogreke, a iskustva koristila za bolju pripremu i oz-
biljniji odnos prema kapitalnim investicijama koje su imale
viekratni uinak na gospodarstvo i daljnji razvoj. Paual-
ne, politiki obojene kritike i nestruna naklapanja zamije-
njena su strunim i argumentiranim stavovima. HE Dubra-
va najoitiji je primjer kako se dobro pripremljen i struno
utemeljen posao moe kvalitetno, brzo, a samim tim i znat-
no jeftinije obaviti.
Izgradnja dravskih energetskih stepenica stala je na 22. ob-
jektu, moda ipak samo privremeno. Prestala su i razmi-
ljanja o vienamjenskom koritenju Mure. Brojne udruge
zatitara, meu koje se brzo svrstaju razni politiari bez
pokria, u stanju su bez temeljitih cost-benefit analiza za-
ustaviti sve aktivnosti i predvidjeti pogubne posljedice no-
vih zahvata. U pomo im dolaze zatitari iz susjednih ze-
malja Austrije i Slovenije, koje su svoje rijene potencijale
maksimalno iskoristili, a sad viu kako treba stati s "isko-
ritavanjem" i unitavanjem prirode. I to viu upravo na
nas koji prieljkujemo njihov stupanj gospodarskog razvit-
ka, do kojega su stigli upravo zahvaljujui uravnoteenoj i
razumnoj politici koritenja cjelokupnih raspoloivih vlas-
titih resursa!
Vienamjenske energetske stepenice na Dravi iskoristile su
snagu i silu rijeke te je pretoile u elektrinu energiju, ali
nisu zloupotrijebile tu rijeku. tetne posljedice su minimal-
ne u odnosu na koristi vienamjenskih objekata. Ponovi-
mo: Osim koritenja vodnih snaga, brani se zemljite od
poplava i odnoenja plodnog zemljita, poboljava se od-
Slika 8. Poplava Drave u Kotoribi 1960.
GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653
D. Reek
vodnja, opskrba vodom, promet i uvjeti za razonodu, port
i izletniki turizam. Posebno je bitna mogunost unaprei-
vanja poljoprivrede zahvaljujui odvodnji prekomjerno
vlanog zemljita, poboljanje uvjeta odvodnje ire okolice
objekata i postrojenja hidroelektrana, pouzdana obrana od
poplava, zatita zemljita od izjedanja i stvaranje uvjeta za
gravitacijsko natapanje poljoprivrednog zemljita. Zar nam
sua u 2003. nije bila pravo upozorenje kako treba razmi-
ljati o agraru elimo li pokrenuti podosta zaustavljeni raz-
voj poljoprivrede i smanjiti uvoz?
I na kraju da se vratimo ureenim obalama vodnih i ener-
getskih stepenica na rijeci Dravi. Koliko je samo izgraeno
kvalitetne infrastrukture koja do danas jo nije nala odgo-
varajue korisnike. Koliko je ivnula priroda, staro korito
i prostori akumulacijskih jezera koji su primili mnogo no-
vih stanovnika, poput prekrasnih labudova koji nikad prije
nisu obitavali na rijeci Dravi. Koliko se puta poveao riblji
fond, a rekreativne vrijednosti poele su se sve vie koristi-
ti. Proizvodnjom energije stvara se nova vrijednost, dobiva
se renta, a uz znalaka i mudra ulaganja otvara se mogu-
nost zapoljavanja stanovnika u priobalju. Potrebno je sa-
mo da se s malo vie upornosti, uz povjerenje u struku, po-
nu bolje iskoritavati prednosti stvorene izgradnjom drav-
skih stepenica.
6 Zakljuak
Prikazani su svi problemi zapaeni tijekom izgradnje hid-
relektrana na Dravi, od kojih su od 22 namjeravane izgra-
ene samo 3. Sloeno odluivanje i raznovrsni prikriveni
IZVORI
[1] Program za izradu kompleksnog rjeenja vodoprivrednog sistema
Drave, Eletroprojekt, Zagreb, 1973.
[2] Naelna suglasnost, Republiki sekretarijat za urbanizam, graevi-
narstvo, stambene i komunalne poslove, Zagreb, 1975.
[3] Podaci o graenju Hidroelektrane akovec od naelne suglasnosti
za graenje do uporabne dozvole, Elektroprivreda Zagreb, Zagreb,
1983.
GRAEVINAR 55 (2003) 11, 647-653
Hidroelektrane na Dravi
interesi znaajno su oteavali donoenje kapitanih odluka i
samo graenje. Nakon to su pomno analizirani svi proble-
mi, posebno oni uoeni za gradnje HE akovec, zakljue-
no je da izgradnji velikih i sloenih energetskih objekata
mora pristupiti organizirano i objedinjavanjem elja svih
moguih korisnika te koordiniranim radom brojnih izvodi-
telja i proizvoaa opreme.
Nekako istodobno poeli su najodgovornije funkcije obna-
ati struni i mjerodavni ljudi s velikim iskustvom iz priv-
rede. Oni su potaknuli opi razvoj i napredak. U tom pozi-
tivnom pokretanju uspjenijega rasta i razvoja ukupnoga
gospodarstva tijekom osamdesetih godina prolog stoljea
nala se i Ingra sa svojom meunarodnom reputacijom, ali
i sa spremnou da objedini i da sve izvoae koordinirano
vodi kroz projekt. Istodobno Ingra je htjela upravo na za-
jednikim gradilitima u zemlji htjela stranim investitorima
predstaviti proizvoae opreme, graditeljsko-montaersku
operativu, projektante i nadzor.
Upravo zahvaljujui Ingri i iskustvu njezinih strunjaka us-
pjela se izgraditi HE akovec za etiri godine, ak i prije
predviena roka, to je vrijeme graenja za takvu vrstu
energetskih graevina koje je respektabilno i u svjetskim
razmjerima. Za postignute rezultate posebno valja istaknuti
da je suradnja s investitorom, nadzornom slubom, projek-
tantima i lokalnom samoupravom bila vrlo korektna, na za-
vidnoj strunoj razini i u interesnom, poslovnom i tolerant-
nom ozraju.
[4] Rjeenje za HE akovec, uporabna dozvola, Republiki komitet
za graevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zatitu ovje-
kove okoline, Zagreb, 1983.
[5] HE Dubrava, pregledni mreni plan planiranja, praenja i izvoenja
HE Dubrava, Elektroprojekt, Zagreb, 1985.
[6] Hidroelektrane u Hrvatskoj, Elektroprojekt d.d. Zagreb; Hrvatska
elektroprivreda d.d., Zagreb, 2000.
[7] Hidroelektrana akovec 1982-2002., 20 godina rada, Zagreb, 2002.
653