GINEKOLOGIJA PRAKSA

1 .Od cega se sastoji ginekoloski pregled?

-anamneze
-opceg pregleda bolesnice (pacijentice)
-lokalnog pregleda genitalnih organa

2. Zadatak med setre/tehnicara kod pregleda bolesnice?

-treba je prije svega umiriti, uputiti i ohrabriti
-omoguciti presvlacenje u posebnoj prostoriji ili barem iza pregrade
-objasniti metode pregleeda i sta treba skinuti sa sebe
-pacijentica ne smije vidjjeti krvave i gnojne tupfere i sl.
-prije pregleda potrebno je da budeprazan mokracni mjehur
-pregled treba da se vrsi na posebno konstruiranom ginekoloskom stolu, ukoliko
se pregled mora izvrsiti na obicnom krevetu, potrebmo je da se pacijentici pod
gluteuse stavi jastuk tako da zdjelica bude uzdignuta
-ginekoloski pregled se uvijek sastoji od vaginalnog , a moze i rektalnog pregleda,
te pregleda spekulima
-u zena koje nisu imale spolne odnose pregled se vrsi samo rektalno

3.Priprema ambulante za ginekoloski pregled?

Ginekoloski sto ne smije biti krvav ni vlazan
Prekriti ga cistom kompresom- plahtom
Kod svih operativnih zahvata sterilnom kompresom
Za vaginalni pregled:
Ciste rukavice(sterilne)
Sterilna gaza
Hvataljke za tupfere
Duga ginekoloska pinceta (anatomska)
Spekulume
Reflektor lampu
Stakalca za mikroskopiranja
Boju za bojadisanje sekreta (1% otopine brillijant krezilskog modrila)
Bocu sa sirokim grlom napunjenu otopinom eter alkohol (za fiksiranje vaginalnog
razmaza)
Sapun cetku i rucnik
Posudu za odlaganje necistih instrumenata
Trudnice u zadnjem mjesecu trudnoce pregledaju se uvijek sterilnim rukavicama
Pregled spekulima:
Vaginalni spekulumi su posebni instrumenti cijom upotrebom lijecnik moze tacno
vidjeti usce i grlic maternjice te vaginalne stijenke.
Ima ih vise vrsta:
U obliku cijevi
U obliku zlice
Ima ih i razlicitih velicina:
Siri (za zene koje su radjale)
Uzi (za zene koje nisu radjale)
Prije upotrebe treba ih sterilisati (suha sterilizacija instrumenata)

4. Sta je UZV dojke, te zasto i kada ju zene trebaju naciniti?

Ultrazvuk dojke je dopunska pretraga koja je indicirana nakon sto mamografija da
dvojben ili nejasan nalaz. Iznimka su dojke mladih zena, kod nas ispod 40 godina
a u svijetu kod onih ispod 30 godina jer se zbog smanjenog rizika raka dojke kod
tih zena nezeljenog djelovanja ionizirajuceg zracenja, te gustih dojki kod mladjih
osoba smatra da je uputnije poceti obradu ultrazvukom. Mamografija se uradi
jedino ako je preporucena na temelju ultrazvucnog nalaza.
Vrlo je vazno da lijecnik koji izvodi pretragu pregleda sve dijelove dojki vise puta i
pazusnu jamu. Preporucuje se i pregledati jame iznad kljucnih kostiju i uciniti
manualni pregled dojki. Takvim pregledom vrlo je vjerovatno da ce radiolog
uspjeti idetificirati sumnjivu promjenu na dojci, uglavnom ako je veca od
5mm.osjetljivost zbirnog mamografskog i ultrazvucnog pregleda u otkrivanju raka
dojke vrlo je visoka 97%.

5. Sta je mamografija , te zasto i kada je zene trebaju naciniti?

Kod zena iznad 39 godina mamografija je apsolutno prva pretraga, bilo da je rijec
o skriningu ili pregledu zbog tegoba.Rizik koji mamografsko zracenje nosi (nesto
manje nego kod RTGa pluca) apsolutno je prihvatljiv s obzirom na mogucnost
ranog otkrivanja raka dojke, za koji je mamografija najosjetljivija metoda.
Mamografija ce u vecini slucajeva prepoznati i rak dojke u uznapredovalom
stadiju koji stvara morfoloski prepoznatljive sjene na mamogramimakoje su i
uglavnom gusce od normalnih sjena. Problem su tzv guste dojke uglavnom kod
mladjih zena i zena sa fibrocisticnim promjenama na dojci, koje mogu biti odraz
hormonske terapije ili degeneracije zlijezdanog tkiva zbog starenja.

6. Koji su to ishodi mamografskog i ultrazvucnog pregleda?

Uredan nalaz- umirit cemo pacijenticu ali ne otklanja potrebu daljnjih redovnih
pregleda pogotovo ako je rijec o osobi starijoj od 40 godina
-Nalaz za sigurno dobrocudnih promjena-obicno se radi o cisti ili dobrocudnom
fibroadenomu koji ne zahtijevaju nuzno lijecenje ako nisu preveliki
-Nalaz najvjerovatnije benignih promjena-uglavnom iziskuje kontrole u kracim
vremenskim razmacima, dakle tri do sest mjeseci
-Nalaz nejasnih promjena- implicira potrebu za razjasnjenjem, najcesce ce biti
potrebno uciniti punkciju promjene tankom iglom u svrhu dobivanja razmaza
stanica za citolosku analizu tzv.core ,biopsiju tj.cilindra tkiva pomocu malo deblje
igle koji ce pregledati patolog-moguce je odmahi sa kirurgom dogovoriti
odstranjenje promijenjenog tkiva i naknadnu patolosku analizu.
- Nalaz koji najvjerovatnije upucuje na rak dojke- mamografska ili ultrazvucna
slika sa velikom sigurnoscu sugerira prisutnost raka. Uglavnom se radi biopsija i
brzo kirusko odstranjenje promjene ili dijela dojke.
-patohistoloski vec dijagnosticiran rak dojke- treba odmah planirati kirursko
onkolosko i radioterapisjko lijecenje

7. Sta je kontracepcija?
-je metoda kojim se sprijecava nezeljena trudnoca a s nekim kontraceptivnim
sredstvima mozemo sprijeciti i prenos zaraznih bolesti.

8. Koje je idealno kontraceptivno sredstvo?

-neskodljivo
-jednostavno za primjenu
-dostupno
-jeftino ali do danas nema najidealnijeg kontraceptivnog sredstva

9. Kako dijelimo kontraceptivne metode?

-prirodne metode
-metode barijere
-hemijske metode
-hormonska kontracepcija
-intrauterina kontracepcija
-postkoitalna kontracepcija
-trajne metode (sterilizacija)

10. Kakve su to trajne kontraceptivne metode ?

-koje nepovratno oduzimaju muskarcu ili zeni sposobnost prirodnog oplodjenja, a
mogu biti :
Sterilizacija zene
Sterilizacija muskarca
Te neke kirurske itervencije koje su posljedice bolesti tumora i povreda
Pouzdanost razlicitih kontraceptivnih metoda mjeri se Pearl Indexom

11.Porodjajno doba 1 (prvo)?

1.poroajno doba-stadij dilatacije grla maternice i ua (otvaranje ua ovom
se razdoblju otvara ue maternice. Traje otprilike 7 do 10 sati, u
drugorotkinja 5 do 7 sati. Poinje tupom boli u donjem dijelu trbuha ili
nisko u leima te polako prelazi u kontrakcije maternice. Trudovi se u
poetku javljaju svakih 10 do 15 minuta i traju 15 do 30 sekunda te su
razmjerno blagi. Prije samog poroaja javljaju se svakih 60 do 90 sekunda i
traju od 1 do 3 minute. Kad se ue maternice potpuno otvori, trudovi ine
sve jai pritisak na vodenjak i on pukne.

12.Porodjajno doba 2(drugo)?

2 poroajno doba- stadij istiskivanja djeteta (ekspulzije)-Ovo doba poinje kad
je ue maternice otvoreno 10 cm, vodenjak je prsnuo i glavica je vidljiva
na izlazu. Trudovi se javljaju svake 2 minute i traju 100 sekunda. Ako ste
unaprijed dogovorili epiduralnu anesteziju i ako je ona uspjeno dozirana,
taj pojaani intenzitet neete osjeati i morat ete pratiti upute primalje ili
porodniara kad je potrebno tiskati. Raate li prvi put, ovo poroajno
doba moglo bi potrajati 1-2 sata, a ako ste ve raali, onda oko pola sata.
Nekima e trebati samo 5 ili 10 minuta. Trajanje izgona bit e dulje ako
trudnica ne tiska usporedno s trudovima i stee miie dna zdjelice kad
nije potrebno. Svu ete bol zaboraviti kad u naruje primite bebu.

13. Porodjajno doba 3 (trece)?

3. poroajno doba- stadij istiskivanje posteljice i ovoja
Lagani trudovi kojima e biti poroena i posteljica otprilike pola sata nakon
poroaja. Ako niste imali prirodni poroaj, vjerojatno ete dobiti injekciju
uterotonika za poticanje trudova. Normalno je da izgubite i neto krvi jer
se pri odvajanju posteljice od maternice kidaju i krvne ile koje su
povezivale posteljicu s maternicom. Posteljica se mora pomno pregledati
kako bi se utvrdilo da su izvaeni svi njezini dijelovi. Inae postoji rizik od
obilnog krvarenja.

14.Porodjajno doba 4(cetvrto)?

4. poroajno doba-stadij ranog oporavka, traje 2h-Nakon poraanja
posteljice ulazite u etvrto poroajno doba koje traje dva sata, koliko je
najee potrebno za rani oporavak. Ako je tijekom poroaja izvedena
epiziotomija, ili je dolo do razdora, slijedi ivanje meice. Raskidane krvne
ile polako se zatvaraju.
15. Epiziotomija?

Kada se glavica ukae u introitusu vagine, a meica se tog pritiska izbocuje,

potrebna je asistencija- zena se postavi u takav polozaj na ledjima da je zdjelica
lagano uzdignuta.Rodilja se hvata za rukhvate te joj to pomaze da tiska,noge su
dvostruko flektirane i abducirane, glavapritisnuta na prsni kos. Tiska se zajedno
sa trudovima. Ponekad rodilja slabije tiska ili je beba prevelika tada treba
priskociti u pomoc i udvostruciti snagu. U ovom porodnom dobu se radi
epiziotomija. Meica je tkivo izmeu rektuma (mara) i rodnice, a epiziotomija je
kirurki zahvat kojim se proree meica. Najee se spominju dvije vrste
epiziotomije:
medijalna (sredinja) epiziotomija - rez se radi po sredini meice, ravno dolje
prema rektumu;
mediolateralna (postranina) epiziotomija - rez je usmjeren malo ukoso u odnosu
na rektum, na lijevu ili desnu stranu.

16. Preoperativna priprema ginekoloske bolesnice.

Nakon prvog razgovora i susreta ginekologa sa bolesnicom (pacijenticom),
ginekoloskog i opsteg klinickog pregleda, kontrole (interniste, anesteziologa i
drugih) donosi se odluka da li se i na koji naciin moze sprovesti operativno
lijecenje. Procjenjuju se opsti i posebni rizici operativnog lijecenja i donosi odluka
o izboru operacije. Pacijentica mora potpisati pristanak na operaciju. Dva sata
prije operacije ordinira se profilakticka doza antibiotika, nacini prevencije
tromboembolijske bolesti niskim dozama subkutano ordiniranog heparina.
Operativno polje se tretira dezificijensima neposredno pred operaciju i obavezno
se plasira Foly kateter u mokracnu besiku. Psihika priprema i laboratorijski
nalazi (iz krvi i mokrace)se odrade dan prije,a fizicka neposredno prije operacije.
Psihicka- objasniti bolesnici tok operacije i znacaj operacije.
Fizicka- okupati,obrijati, skinuti sve sa bolesnice, izvaditi protezu, skinuti nakit i
odvesti do operacione sale, ishrana se prekida 8-12 sati prije operacije,
primjenjuje se klizma. U operacionoj sali smjestiti bolesnicu na krevet, uvesti
kateter.

17.Spolno prenosive bolesti (sta su, prevencija i kako se prenose)?

Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose izravnim
kontaktom tijekom spolnog odnosa (vaginalnog, oralnog ili analnog) sa
inficirane na zdravu osobu. Najrairenija bakterijska spolno prenosiva
infekcija je uzrokovana bakterijom Chlamydia trachomatis, a treba misliti i
na virusne spolno prenosive bolesti: HIV/AIDS, humani papilomavirus
(HPV), virus herpesa simpleksa (HSV), virus hepatitisa B .Kondom je 99%
posto najsigurnija prevencija kod spolno prenosivih bolesti.

18.Postoperativna njega ginekoloske bolesnice ?

U bolesnickoj sobi- davanje lijekova za suzbijanje boli, odredjivanje posjete
pacijentici, ishrana pacijentice.
Kod kue-ako se nikakve postoperativne komplikacije ne ne razviju, dolazi
potpuni oporavak, sto znaci da ce moci obavljati svakodnevno aktivnosti,
prihvatiti spolne odnose, mada je psihicki oporavak znatno duzi od 1 do 6
ili 8 sedmica.

19.Zadaci med sestre tokom poroda?

Priprema setre za vodjenje poroda
Postupak o pojedinim prodjajnim dobima
Pracenje tonova ploda
Pracenje plodne vode
Prva njega novorodjenceta

20. Znaaj dojenja?

Majin mlijek je jedina prirdna hrana iji sadraj i kliina zadvljava i
bezbeuje pravilan rast i razvj djeteta. Sve hravljive materije kje su
djetetu ptrebne u prvih 6 meseci ivta za pravilan fiziki i psihiki razvj
su u majijem mlijeku u ptimalnim prprcijama. U prvim danima nakn
praja lui se klstrum. Sa njim beba dbija vdu,mal eera,vie
prteina,vit A, ka i imunglbuline kje su d znaaja za njen razvj i
zatitu d blesti.Djeca hranjena majcinim mlijekom rjedje obolijevaju od
alergija, infekcija uha, bolesti disnog sustava i infekcija urinarnog sustava.
Smatra se da dojenje stiti od razvoja dijabetesa i pretilosti u odrasloj osobi.

21.Prevencija karcinoma grlica maternice?

Za spreavanje raka grlia materice osnovu ini redovan, bezbolan
ginekoloki pregled, tokom koga se uzima bris sa grlia materice koji se
zatim ispituje pod mikroskopom na prisustvo abnormalnih elija i testira na
prisustvo HPV virusa.
I papatest nalaz -Papa-test, Papa-razmaz, test po Papanicolauu illi VCE-
(vagina-cerviks-endometrij) obrisak je brza, jednostavna i neinvazivna
medicinska pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i
kanala vrata maternice, a u prvom redu slui za rano otkrivanje karcinoma
vrata maternice i promjena koje mu prethode. Svaka ena koja je
postala seksualno aktivna ili navrila 18 godina trebala bi obaviti
Papa-test i to jednom godinje, kontinuirano tijekom cijelog ivota.