KRITIKA DRUTVA NA

POPULARNOJ TELEVIZIJI

Nae malo misto i Kuda idu

divlje svinje

Lucija Romi
Adriana Roi
Domagoj Stoji
 Nae malo misto
Nae malo misto
televizijskaserija snimljena1969.-1971.
scenaristMiljenko Smoje, redatelj Daniel Maruii filmski
snimateljBranko Blaina
ivot u malom dalmatinskom mjestu kroz prizmu pisanja
kronike mjesta, koju vodi amaterski kroniar, mjesni potar
Andrija Bombita, pratei dogodovtinedotura Luigija,
njegoveBepine,Roka Pra, Naelnika, Brice, Postolara i drugih
razdoblje od 4. srpnja 1936. do razdoblja prvih gospodarskih
liberalizacija prema zapadu nakon Drugog svjetskog rata te
prvi procvat turizma u Dalmaciji ezdesetih godina
jedno je od najboljih i najpopularnijih djela hrvatske
kinematografije
prvu sezonu prvog prikazivanja gledalo je 54% stanovnitva
uHrvatskoj(te ak 79,9% u Istri)
 dokumentirana i ismijana ponaanja lokalnog stanovnitva u
svakodnevnim ivotnim situacijama i u situacijama koje su im se
nametnule - rat i novi sustav vlasti

ogledna epizoda snimljena je uVranjicukod Splita, a ostale

epizode snimljene su uStarom GradunaHvaruiMilninaBraute
Splitu

Kako nastaje?

-krajem 1960-ih Televizija Zagreb odluuje snimiti domau

humoristinu seriju kao posve novi projekt
-poticaj je bio i otpor ideji o pozivanju beogradskih uspjenih
komiara u Zagreb kako bi pripomogli razvoju humora
-na natjeaju za scenarij neimenovane serije konkurirali su
scenarijiIvana Raosapod nazivom "uti, uti kanarinci" (kasnije
snimljeno kaoProsjaci i sinovi) te Smojino "Nae malo misto

-13 epizoda
 Dotur Luigi
Karlo
(KarloBuli
Buli) Luigi je lokalni lijenik u Malom Mistu, koji je zavrio medicinu
nalokalni
studiju lijenik
uPadovi.uNjegov
Malom Mistu,
govor koji je jetalijantinei
mjeavina zavrio medicinu na
hrvatskoga. Cinik,
raspoloen za alu, pogotovo kao njegov nain borbe protiv drutvenih apsurda
studiju uPadovi
i nepravde, oboavabalote, a ponajvie svoj mir i "gut", pogotovo itajui
njegov govor mjeavina je talijantine i hrvatskoga
Danteova djela na talijanskom prije spavanja. ivi sa svojom nevjenanom
cinik, raspoloen
suprugom Bepinom, uza alu,
ijoj pogotovo
privrenosti kao
uiva, tenjegov nain
ije stalne molbe za enidbom
borbe
ustrajno protiv
odbija. drutvenih
Jedini apsurda i stanovnik
je visokoobrazovani nepravde i jedini predstavnik
oboavabalote
inteligencije u mjestu.i itanja Danteova smrti
Nakon Naelnikove djela sna talijanskom
Bepinom uzima sebi malog
Mirkaprije spavanja
i alje ga na studij medicine u Zagreb. Bepinu konano eni dan prije
njene smrti,dalmatinskog
stereotip kako bi joj ispunio
mao davnu
mena elju.
Likjedini
je Smoje utemeljio na vie osoba,
je visokoobrazovani najvanija
stanovnik od kojih
i jedini je dr. Vicko Galvani (-
predstavnik
1941.),ibenaninkoji se preselio u Kotor 1910. O njemu je priala Smojina
inteligencije u mjestu
supruga Lepa, koja ga je poznavala kao djevojica. Govor (mjeavina
talijanskog i hrvatskog) i stav dotura Luigija prema ivotu odraz su Boka
utemeljen natridesetih
Lulia-Luligarga, vie osoba, najvanija
godina poznatog od kojih skladatelja
splitskog je dr. Vicko i aranera,
Galvani,ibenaninkoji
kojeg je Smoje poznavao. Smoje sejepreselio
u doturauLuigija
Kotorutkao
i stav dotura
arhetip Luigija
obiteljskog
lijenika
premau ivotu
malim dalmatinskim
odraz su Boka mjestima tog vremena tepoznatog
Lulia-Luligarga, su mnogi drugi
splitskog
lijenici takoeri utjecali
skladatelja aranera na izgradnju lika.
arhetip obiteljskog lijenika u malim dalmatinskim mjestima tog
vremena te su mnogi lijenici takoer utjecali na izgradnju lika
 Bepina

Asja Kisi
nevjenana supruga dotura Luigija
itav joj se ivot okree oko njega te brine i pazi na
njega to doturu Luigiju esto die ivce
njegove uspjehe doivljava kao svoje te je izuzetno
ponosna na njegovu ulogu lijenika
uznaelnikovuenu, jedina je dobrostojea gospoa u mjestu i
pripadnica stare graanske aristokracije, suprotstavljena
novoj,socijalistikoj
esto sramoti Luigija i izaziva drutvene mini-skandale svojom
naivnou i iskrenou, to joj dugorono nitko ne zamjera
iako se doima naivnom, izuzetnorazumije malomiansko
drutvo, prljave igre i zna sve traeve u mjestu
konstantno nagovara Luigija na enidbu, predbacuje mu i
nedostatak drugih oblika branog ivota
 Roko Pr
Boris Dvornik
prijeratni konobar u mjesnom ugostiteljskom
poduzeu
lokalni armer, zafrkant i dobriina
tijekom rata odlazi u partizane, te se
zahvaljujui svojoj lukavosti, ambiciji i spretnosti vrlo brzo penje na drutvenoj
ljestvici
direktor nacionaliziranog hotelskog poduzea te najbogatiji i najmoniji ovjek
u mjestu
u partizanima se zbliava s Anom Vlajinom, kasnije njegovom enom
istaknuti lan partije u Mistu, ideologiju prihvaa samo javno, kao nain
napredovanja
nakon zauzimanja vanih poloaja, od Ane zahtijeva potpuno posveivanje
djeci i domainstvu te odbija njenu elju za politikom karijerom
 Kritika drutva
nepovoljnistatus Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji Roko se sjeti pri
pisanju govora kako se rijedomovina ne koristi u vojsci, ve samootadbina
iskoritavanje Dalmacije od strane Beograda Luigi Bepini objanjava kako
je Beograd gospodarski iskoritava Dalmaciju (ovdje padaju dolari, a gore se
troe)
poloaj hrvatskog jezika u novoj Jugoslaviji dotur Luigi Mirku cinino kae
kako se danas iz hrvatskih udbenika ne moe nauiti nitihrvatski (najbolji
hrvatski rjenik je napisan na njemaki)
uklanjanje hrvatskih spomenika dotur Luigistie na izlet u Zagreb te se na
tadanjemTrgu Republike pita gdje je nestaoban Jelai, iji su kip komunisti
preko noi uklonili 1947.
samovolja lokalne vlasti zatvaranje ljudi koji su protiv naelnika (Brico i
Postolar) zatvoreni jer su govorili protiv naelnika govorei kako on popije vie
vina na dan nego to siromasi pojedu kruha na godinu
kritika vlasti u selu organizirali veer iseljenika i slavlje povodom otvaranja
kina, a nakon njih podiu cijene u lokalima kako bi podmirili raune, iako narod ne
prisustvuje takvim zabavama
- naelnik, sveenik, tajnik sela sjede u kafiu, igraju ah, doktor igra balote
 ratni profiteri, novopeeni bogatai ili lani prvoborci Ivan iz Trogira
trai od doktora potvrdnicu da je bio u partizanima te da je bio ranjen u ratu
kako bi stekao penziju (nije socijalno osiguran)
- Roko oprema vlastitu kuu namjetajem koji je bio namijenjen hotelu
siromatvo napad na enu od strane mjetana jer je ukrala koko
ismijavanje stranaca i neafirmiranih ljudi Toni, Kekin neak iz ilea
(izgled i govor); Luigi jedini intelektualac, studirao u Padovi; Bepina
dobrostojea ena (Ana, Mirkova djevojka), nepoznavanje vlastite kulture
(Roko ne zna navesti hrvatske arhitekte)
iskoritavanje iseljenika dolazak mistera Stiva iz Amerike, sin umrlog
stanovnika (njegova ena pokazuje Bepini sliku sa sahrane oca njezinog mua,
na to joj ona odgovara kako je to slika s prvomajske parade) namjera je
dobiti novce za filmski projektor
odnos prema Crkvi i komunizmu Roko javno tuje komunizam te sa
predjednikom i sekretarom na Badnjak preko razglasa puta pjesme koje
nadjaavaju zvona crkve ; "Cili svit danas jede Bakalar na badnjak a mi
NAPRIDNI moramo jist sniclu"...
lijenost Amerikanci govore kako nitko nita ne radi u Malom mistu, nita
se nije promijenilo; Toni govori da se kod nas nita ne isplati radit; kapitalisti;
tko je htio radit iao je u Njemaku ili Ameriku; gledaju da to manje rade, a
bolje ive, a ako ve rade to ine polako
pasivnost Toni umire u poaru jer je htio primitivnom narodu dokazati
kako je prevodio Cervantesa
 prividna sloga asfaltiranje rive- svi sloni, rade, a nakon toga odmah se
svaaju, tako i za vrijeme rata; svatko sebe uzdie da je zasluan za
pobjedu u ratu (trebali su osnovati iri iz drugog mjesta kako bi odabrali tko
je najvise zasluzan za pobjedu)
odnos prema turistima svi su postali konobari, sve se njima
podreuje (turistispavaju u njihovim krevetima dok oni spavaju na
kanapetima); iskrivljavanje povijesti (kad su u grupi nijemci, onda su
zapalili talijani i obratno, ako su obje grupe onda su amerkanci, a ako su svi
onda smo mi sami, balkanci); djeji turizam i turizam bolesnika
preljub domae ene i djevojke i avijatiari (napravit e ovaj na
naelnik jo dva sina ako jo koji botur padne s neba reoplana)
- prostitutkama odlaze Naelnik i Luigi
odnos prema enama Keka se ali Bepini kako njezin muz nita ne radi
otkako je bio statist u filmu, samo se gleda u ogledalo (neu se vie molit
sv. Anti sigurno je i on glumac, okrenit e se Gospi, ona je ensko)
- Luigi vie brine o Belini nego Bepini (nakon njezina pokuaja ubojstva, on
je ljut na nju jer nije dala Belini jesti); za sve nezgode koje mu se dogaaju
krivi Bepinu; ne eli se s njome vjenati (40 godina zajedno)
odnos prema djeci rodilo se dite; ribaru se rodila curica, tuan jer jer
prvo pa ensko
traanje Bepina
- na sveenika pao crijep to ju je koko gurnila, a po selu se poelo priati
kako ga je policajac istukao po nalogu jer je presjekao ice zvunika
 KUDA IDU DIVLJE SVINJE
Jedno od najveih dostignua domae
televizijske produkcije
Poetak emitiranja 28. travnja 1971.
godine
Radnja serije smjetena na zagrebaku
periferiju u vrijeme Drugog svjetskog
rata
Reiser Ivan Hetrich
Scenarist Ivo tivi
 Obuhvaa razdoblje od 1941. 1943. godine u Zagrebu

Razdoblje Drugog svjetskog rata iz persprektive apolitinih

protagonista koji u ratnom kaosu vide priliku za brzu zaradu

Dvije bande koje predvode Crni Rok i Veriga

Znaenje naslova sposobnost glavnih likova da u ratnim

okolnostima zaklanjaju svoje tragove poput divljih

Iskusni scenarist Ivo tivii ovdje se odluio na ispitivanje

jednog meuprostora kakav se stvara samo u ratnim
okolnostima

Junaci, koristei se opom konfrontacijom, ostvaruju svoje

privatne ciljeve

Ope bezakonje tit iza kojeg je sve doputetno

Njihovi postupci isprepleteni s tijekom opih zbivanja pa ni oni

za koje je rat bio samo dobra prilika za ilegalnu trgovinu i
verc ne mogu ostati po strani ope drame vremena
 ULOGE

Crni Roko (Ljubia Samardi)

Veriga (Jovan Liina)
Mile Vrbica (Fabijan ovagovi)
ojka (Ivo Serdar)
 Crni Roko
Ljubia Samardi

krijumar dobrog srca

svojevrsno zrcalo
onog esencijalnog u
najteim trenutcima
(elja i snaga za
ivotom)
okretan i povran
neosporni voa jedne
grupe krijumara
 Veriga
Jovan Liina

mraan i temeljit
arogantan
kriminalac koji ulijeva
strahopotovanje
voa jae grupe krijumara
 Mile Vrbica
Fabijan ovagovi

oruarski podnarednik
bez savjesti i obaveze
prema moralu i
pravnoj dravi
nitarija s filozofskim
utemeljenjem
pomae bandi Crnog
Roka
povezuje dva naoko
odvojena svijeta
 ojka

Ivo Serdar

najbolji agent ustakog redarstva na

ijem je elu Kamilo Lisac
u stalnom sukobu s braom Gavran
 Kritika
nema junatva, moralne poruke, osude zla ni pohvale
dobru

nema jasne diferenecijacije izmeu dobrih i zlih

po uzoru na znamenite rasprave o moralu i

ovjekovoj naravi u kojoj se nikome ne sudi i nikoga
ne uzdie, nego se svijet prikazuje onakav kakav
zaista jeste

reakcija na zbivanja za vrijeme drugog svjetskog rata

ratna serija tijekom 70tih u kojoj su partizani samo

obini statisti - sama po sebi provokativna
 dvije grupe, uhodane bande vercera dananji
tajkuni

grupa Crnog Roka svi mi koji se borimo za

preivljavanje (doivljaji njegove druine postali
velik dio djetinjstva jedne cijele generacije)

zbog toga to se kosila sa ideologijom vremena

u kojima je snimljena, unato velikoj
popularnosti nikad nije u Jugoslaviji reprizirana

zbog dugo potiskivanih sjeanja na prole

ivote koje provocira u Hrvatskoj je prikazana
tek u sijenju 2000.
 Veliki utjecaj Miroslava
Krlee
Budui da je radnja zaudarala na infekciju
vesternom i ideoloku blasfemiju,
tiviu je itekako pomogao utjecaj
Miroslava Krlee koji je za seriju nesebino
lobirao, a vjerojatno je bio i krivac to je
tada najoportunijem hrvatskom politiaru
Vladimiru Bakariu podvaljena na ogled
najbenignija epizoda, kojoj je on dao
prolaznu ocjenu. Nakon toga Divlje
svinje postaju golemi hit i pobiru sve
vane nagrade na festivalu u Bledu.
 tivii o nazivu serije
Taj naslov je imao svoja zgodna izvorita. Jedno od
njih je jedno pismo njemakog porunika koji je po
kazni bio zaduen da koordinira promet vlakova na
zagrebakom Glavnom kolodvoru, koji je tada bio
jedan od glavnih prometnih punktova na Balkanu pa
je na njemu bio estoko razvijen kriminal. Svi su
sudjelovali u tome, i vojnici, i domobrani. I
Nijemci....Porunik se ali porodici i u pismu kae:
Naalost, ovdje se bavim ovim svinjskim poslom i
kreem se u vajneraju, a nikome ne mogu stati na
kraj jer je to sve podivljalo. To nisu ljudi, to su divlje
svinje. Zato je to tako napisao? Jer divlje svinje ne
lutaju napamet, imaju svoj put u umi. I im se javi
sumnja da za njima ide lovac ili pas traga, one
zameu trag i skreu s puta. Odatle taj simbolian
naslov.
KRAJ
Hvala