Kivi

Engleski naziv: Kiwifruit; Latinski naziv: Actinidia deliciosa L.;

Kivi je viegodinja listopadna biljka penjaica, dugih mladica na kojim su spiralno rasporeeni veliki

tamnozeleni listovi. Izgledom je slina vinovoj lozi. Relativno je mlada vona vrsta. Poela se uzgajati u

Novom Zelandu prije 50-ak godina, prije 20-ak u Francuskoj, a nakon toga u Italiji i Grkoj.

U RH se uzgaja u primorskom podruju. Na mjestima na kojima postoje preduvjeti za uzgoj, kivi se

pokazao kao vrlo rentabilna kultura, naime u punom rodu u intenzivnom nasadu donosi oko 20 t/ha.
Agroekoloki uvjeti za uzgoj kivija
Vezani lanci - Kivi

o Nove vone vrste - Sibirski kivi i Sibirska borovnica

o Sadnja aktinidije
o Usavrili obiteljski posao u rasadniku!

Temperatura

Tijekom zime, u razdoblju zimskog mirovanja, on moe krae vrijeme podnijeti i temperaturu od -10 C.

Ali s poetkom vegetacije otpornost na hladnou naglo opada, pa temperature od -1,5C za vrlo kratko

vrijeme mogu prouzroiti tete. Mladi izboji u proljee vrlo su osjetljivi na hladnou, pa kasni proljetni

mrazevi nanose priline tete. Neobrani plod moe takoer stradati od jesenskog ili ranog zimskog

mraza.

Voda

Kivi trai mnogo vlage tijekom sezone rasta, pa je nuno navodnjavanje u podrujima s

neravnomjernim rasporedom oborina uz nisku relativnu vlagu zraka i visoke ljetne temperature.

Tlo
Tlo mora biti dobro drenirano, neutralne reakcije. Za uzgoj su nepogodna teka tla, koja nisu ocjedita ili

pak imaju povien pH i visoki sadraj aktivnog vapna. Budui da se korijen kivija uglavnom rasprostire

plitko, u dubini ukorjenjivanja tlo treba biti dobro opskrbljeno hranivima.

Izbor poloaja za podizanje nasada kivija
Mladi njeni izboji osobito su osjetljivi na vjetar, zato se kivi treba saditi na poloajima zatienim od

vjetra ili se podu vjetrozatitni pojasi. Kao vjetrobran u nasadima kivija na naem obalnom podruju u

novije vrijeme najvie slui maslina sorte Cipressino.

Priprema tla za sadnju kivija
Na predvienom terenu potrebno je prethodno istraiti kemijsko-fizikalna svojstva tla na temelju kojih

se utvruju potrebni meliorativni zahvati i gnojidba. Teren se mora oistiti i poravnati te izrigolati.

Predviene koliine mineralnih gnojiva potrebno je ravnomjerno rasuti po cijeloj povrini, a potom je

izorati na dubinu 40 cm. U nasadu kivija obvezatno je postavljanje odgovarajue armature prije sadnje

ili nakon zavrene sadnje u prvoj godini.

Izbor podloga kivija
Kivi posaen na naem podruju najee je razmnoen ukorjenjivanjem zrelih i zelenih reznica. U

proizvodnji postoji kivi proizveden cijepljenjem na sjemenjaku. U nekim zemljama proizvodnja

cijepljenjem sadnica kivija zauzima vanije mjesto nego proizvodnja ukorijenjenim reznicama. Kao

podloga za proizvodnju cijepljenjem slui sjemenjak kulturnih sorata kivija. Nai rasadnici slue se

najee sjemenjakom sorte Bruno. U sadnji se moemo koristiti bilo kojom sadnicom prema nainu

proizvodnje, a jedini je uvjet njezin dostignuti razvoj (kakvoa).

Izbor sorata kivija
Kivi je na naim prostorima nova kultura, a moe se rei da je nova u intenzivnom uzgoju i u svjetskim

mjerilima. U proizvodne nasade uvedene su sorte enskog cvijeta i 2 sorte mukog cvijeta. U

svijetu se u pokusnim nasadima, a negdje i u proizvodnji, osim tih uzgajaju i neke novije sorte.

Uglavnom su to mutacije sorte Hayward.

Izbor uzgojnog oblika kivija

Dvostruka pergola (T-sustav) - Uzgojni oblik koji se najee primjenjuje u nasadima kivija. Prije

poetka oblikovanja uzgojnog oblika, potrebno je postaviti armaturu koja se sastoji od T-stupova i tri

reda pocinane ice. Sadnica se nakon sadnje prikrauje na dva pupa, iz kojih e poetkom vegetacije

izbiti dvije mladice, od kojih gornju usmjeravamo uz pomo trstike, a drugu prikratimo na 20 - 30 cm

visine. Prikraena mladica neko vrijeme slui kao priuva (rezerva) glavnoj mladici. Kad vie ne postoji

opasnost od loma glavne mladice, potpuno se ukloni pomona mladica. Pergolu oblikujemo na visini
190 - 200 cm, te do te visine uzgajamo glavnu mladicu. Uz dobru agrotehniku u prvoj godini do te

visine dobijemo ravnu i jaku mladicu. Sadnja nasada prema tom sustavu uzgoja obavlja se na razmaku

od 3,5 - 4,5 m izmeu redova i 5 m u redu.

Vrijeme i tehnika sadnje kivija
Sadnja kivija obavlja se tijekom zime ili poetkom proljea te se preporuuje pripremu terena obaviti u

ljeto odnosno u jesen prethodne godine, a meliorativnu gnojidbu i duboko oranje prije sadnje. Sadnji

nasada kivija prethodi kolenje redova i sadnih mjesta. Zatim se kopaju sadne rupe toliko duboke i

iroke da se u njih nesmetano moe postaviti sadnicu i malo stajskog gnojiva.

Odravanje nasada kivija
Budui da je kivi biljka koja se plitko ukorjenjuje u nasadima se ne primjenjuje esta obrada tla. Ako se

primjenjuje obrada tla, ona mora biti to plia, tek tolika da omogui nadzor nad razvojem korova i

uvanje vlage u tlu, pazei da se ne oteti korijenje. Na teim tlima kivi daje najbolje rezultate kad se

tlo stalno dri i njeguje zatravljeno. Kivi, kao povijua, sklon je namotavanju oko naslona, da bi se to

izbjeglo, u prvoj godini mora se izvesti nekoliko pinciranja (obino 3) glavne mladice . Pinciranje se

provodi otprilike svakih 60 cm, odnosno kad se mladica u svom vrnom dijelu poinje naglo uvijati te

na nekoliko centimetara imamo 3 - 4 uvijanja. Pinciranjem se taj dio ukloni, a iz vrnog pupa e se

nakon nekoliko dana pojaviti novi izboj. Tim zahvatom na kraju godine dobije se ravna i dovoljno jaka

mladica kao osnova budueg debla.

Rezidba kivija
Postoje dvije vrste pupova: mjeoviti pupovi koji daju vegetativne i generativne organe te drvni pupovi

koji daju samo vegetativne organe. Dakle, kivi donosi rod na izbojima iz mjeovitih pupova, a iz drvnih

pupova pojavljuju se izboji na kojima nema cvijeta, pa ni roda. Zimska rezidba provodi se u vrijeme

mirovanja, u naim uvjetima u sijenju ili veljai. Najpovoljnije vrijeme rezidbe je 20 - 30 dana prije

poetka vegetacije. Osnovna je svrha rezidbe ostavljanje najpovoljnijeg broja jednogodinjeg rodnog

izboja i nerodnog izboja te onoga kojim e se provesti zamjena glavne provodnice. Broj ostavljenih

pupova ovisi o sorti. Zelenom (ljetnom) rezidbom nastoji se odstraniti 70 - 80 % od ukupne mase koja

se ree tijekom jedne godine. Ljetna rezidba ima cilj prozraivanja kronje kako bi se omoguilo

prodiranje sunevih zraka do mladica. Tijekom jedne godine obino se provode tri zelene rezidbe. Prva

se provodi u travnju ili svibnju, druga nakon cvatnje, prije intezivnog rasta ploda, a trea rezidba

obavlja se poetkom kolovoza ili ranije.

Navodnjavanje kivija
 Kivi je biljka koja ne podnosi suu. U nasadima se primjenjuje sustav navodnjavanja kap po kap. U

prvoj godini dovoljna je jedna kapaljka po biljci. U drugoj godini doda se jo jedna izlazna cjevica s

kapaljkom, a u kasnijim godinama, ako je potrebno, dodaju se jo dvije. Drugi esto preporuivani

naini navodnjavanja su rasprskivanje iznad kronje (kienje) i primjena rasprskivaa na visini 60 cm

iznad tla.
Gnojidba kivija
Za prve dvije godine preporuuje se svaku biljku u nasadu gnojiti individualno duinim gnojivom pre-

ma naelu - manje, a ee. Prve godine 30 g uree razdijeli se u 3 - 4 obroka i primijeni na 1 - 2 m 2 oko

sadnice tijekom vegetacije (ako se nasad navodnjava, onda od oujka ili travnja do kolovoza). Druge

godine udvostrui se gnojena povrina i koliina gnojiva. Tree godine ve se moe gnojiti cijela

povrina, i to u dva obroka (npr. 25 kg/1000 m2uree u oujku, zatim 12 kg/1000 m2 uree u svibnju).

Pogodni su ureaji kojima se mogu unijeti i primijeniti gnojiva pomou sustava za navodnjavanje.
Berba kivija
Plodove kivija treba brati kada dostignu fizioloku zrelost. Dosta je teko odrediti vrijeme berbe jer se

na plodu s vanjske strane ne dogaaju promjene kao kod kod drugih vonih vrsta. Optimalno vrijeme

berbe kree se od kraja listopada i u prvim danima studenog. Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe)

i uvaju u kontroliranim uvjetima (hladnjaama).

Izvor:
o Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004.
o Sjemenarna
Kivi - Sorte (10)
o Abbott
o Ana
o Bruno
o Geneva
o Hayward
o Issai
o Jumbo
o Matua - sinonimi: Male iko;
o Monty
o Weiki