Plan Aktivnosti - Bukinje PDF

Rudarski institut d.d.
Tuzla
Nauno istraivaki centar za ekologiju, zatitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
PLAN AKTIVNOSTI
SA MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA,
ODNOSNO ZAGAENJA I USAGLAAVANJE SA NAJBOLJOM
RASPOLOIVOM TEHNIKOM
Pogona eljezniki prevoz Rudnik Kreka u Tuzli

-eljeznika stanica Bukinje-
RUDNICIKREKA d.o.o.
TUZLA
Broj kod UIO: 209020780003
Tuzla, oktobar/listopad 2009.godine

Rudarski institut d.d. Tuzla
UVOD
eljezniki prevoz posluje kao organizaciona cjelina u okviru Rudnika KREKA u

Tuzli.
Poslovi kojima se bavi su iskljuivo u okviru eljeznikog prevoza na industrijskim
prugama u vlasnitvu Rudnika Kreka, odravanjem lokomotiva, kao i odravanjem pruga koje
koristi. Vua vozova se vri sa lokomotivama serije 62 proizvoaa uro akovi iz
Slavonskog Broda iz Hrvatske, proizvedenih 1955. godine i lokomotivama serije 33,
proizvoaa Krup, Njemaka, proizvedenih 1939. i 1940.godine.
Prema Pravilniku o uvjetima (Sl.novine FbiH, br.68/05) operator pogona i postrojenja za

koja su izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia, a to je sluaj i sa
pogonom eljezniki prevoz Rudnika Kreka u Tuzli, duni su nadlenom ministarstvu
dostaviti Plan aktivnosti o postupnom smanjenju emisija odnosno zagaenja i usaglaavanje sa
najboljom raspoloivom tehnikom u svrhu dobijanja okolinske dozvole.
Plan aktivnosti zahtjeva sprovoenje okoline dijagnoze, a prema tano definisanom
sadraju koji je dat ovim projektom. Operator pogona i postrojenja nakon odobrenja Plana
aktivnosti podnosi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa l.69 Zakona o zatiti
okolia.
Plan aktivnosti za pogon eljezniki prevoz Rudnici Kreka Tuzla eljeznika
stanica u Bukinju uraen je na osnovu postojee tehnike dokumentacije, podataka prikupljenih
na licu mjesta i informacija dobijenih od Investitora.
1. IME I ADRESA OPERATERA POGONA I POSTROJENJA
Tabela 1.1. Lina karta preduzea
Naziv preduzea Rudnici Kreka d.o.o. Tuzla
Pravni oblik: Drutvo sa ogranienom odgovornou d.o.o.

Identifikacioni broj: 209020780003
Sjedite preduzea: Generalna direkcija - 75000 Tuzla, Mije Keroevia br.1
E-mail: rudnicikreka@bih.net.ba;
Naziv pogona: Pogon eljezniki prevoz u Bukinju
Adresa i telefon: 75203 Bukinje, Rudnika br.5
Telefon/Fax: (Tel/Fax: + 387 35 280-077)
Osnovna djelatnost: Transport uglja
Vrsta preduzea (malo, srednje, veliko): srednje
Tehniki rukovodilac: Edhem Osmanovi, dipl.in.ma.
Plan aktivnosti Stranica 2 od 100

2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
Rudnik lignita "Bukinje" lociran je u centralnom dijelu sjeverne krekanske sinklinale i

posjeduje odreene rezerve uglja, atraktivne za eksploataciju. U neposrednoj blizini Rudnika
nalazi se i pogon eljezniki prevoz Bukinje, sa svim prateim objektima koji su opremljeni
svom potrebnom infrastrukturom (vodosnabdjevanje, snabdjevanje elektrinom energijom).
eljeznika stanica i ostali objekti pogona eljezniki prevoz u Bukinju nalaze se u dolini
potoka Joevice. Ova eljeznika stanica povezana je eljeznikom prugom sa termoelektranom
"Tuzla" i dalje sa prugom Tuzla - Brko - Doboj. Geografski poloaj ueg podruja pogona
eljezniki prevoz, sa ucrtanim trasama koje vode do TE Tuzla, prikazan je na slici 2.1.
Slika 2.1. Geografski poloaj ueg podruja pogona eljezniki prevoz
Na slici 2.2. dat je satalitski snimak na kome se vidi dispozicija i izgled pogona
eljezniki prevoz u Bukinju.

eljeznika stanica
Bukinje
Slika 2.2. Dispozicija i izgled pogona eljezniki prevoz u Bukinju (Google Earth)
Na slici 2.3 data je situaciona karta Rudnika Bukinje u karikiranoj razmjeri, sa

ucrtanom lokacijom eljeznike stanice i pruge istoimenog pogona.

Slika 2.3. Situaciona karta pogona eljezniki prevoz u Bukinju

2.1. OPI GEOGRAFSKO KLIMATSKI USLOVI PODRUJA
Geografski uslovi
Prouavano podruje Tuzlanskog kantona, kojem pripadaju i lokacije eljeznikih stanica
Bukinje, Dubrave i ikulje, obuhvata slivno podruje rijeke Spree od izvorita do
Graanice, ukljuujui i slivove njenih pritoka koje se sputaju sa planine Majevice (916 m) na
sjevernom i sjeveroistonom dijelu, Konjuha (1327 m) i Javornika (1021 m) na junom dijelu i
Ozrena (917 m) na zapadnom dijelu ove teritorije. Na krajnjem jugozapadnom dijelu zahvaen je
dio sliva rijeke Krivaje, odnosno rijeke Bosne, a na krajnjem jugoistonom dijelu rijeke
Drinjae, odnosno rijeke Drine.
Geografska irina lokaliteta Tuzlanskog kantona je 440 33', duina 180 42', a srednja
nadmorska visina 305 m.
Klima podruja
Ovakav geografski poloaj Tuzlanskog kantona ne uslovljava izrazito razliite klimatske
uslove u pojedinim dijelovima promatrane teritorije. Oni se javljaju sa karakteristikama
umjereno kontinentalnog podneblja uz odgovarajue specifinosti, koje se manifestuju u
osobinama humidne i mikrotermalne klime.
Temperature vazduha
Srednja godinja temperatura vazduha u podruju Tuzlanskog kantona iznosi 10,20 C, s
tim to je najhladniji mjesec januar sa srednjom temperaturom -1,20 C, a najtopliji juli sa
srednjom temperaturom 210 C, to klimi ovog podruja daje umjereno kontinentalno obiljeje.
Relativna vlanost u ovom podruju ima srednju godinju vrijednost od 76,4%, to nije
velika vrijednost za ove krajeve.
Padavine
Najvie padavina na ovom podruju padne u junu, prosjeno 104,5 mm, a najmanje u
oktobru, 54,0 mm. Srednja godinja visina padavina iznosi 899,3 mm.
Vjetrovi
Najvee srednje brzine vjetrova u podruju tuzlanskog kantona javljaju se u februaru i
martu 1,9 m/s, a najmanje u julu, 1,4 m/s.U odnosu na sezonsku raspodjelu zima i proljee se
karakterie sa najveom srednjom vrijednosu od 1,8 m/s, a ljeto sa najmanjom, 1,5 m/s, dok je
u vegetacionom periodu srednja brzina 1,6 m/s.. Na slici 2.1. dat je prikaz uestalosti vjetrovai
tiina.
Najveu srednju godinju brzinu u podruju Tuzle ima najrjei, juni (S) vjetar sa 2,0
m/s, a najmanju najei, sjeveroistoni (NE) sa 1,3 m/s.

Slika 2.1. Godinji prikaz uestalosti vjetrova i tiina.

3. OPIS DJELATNOSTI, VRSTA PROIZVODA, GODINJI

KAPACITET I BROJ ZAPOSLENIKA
3.1. UVOD
eljezniki prevoz kao organizaciona cjelina u okviru Rudnika KREKA u Tuzli

postoji od 1966. godine.
Na slici 3.1. dat je ematski prikaz organizacije preduzea Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla.
Slika 3.1. ematski prikaz organizacije preduzea Kreka d.o.o. Tuzla
Najbrojnija RJ eljezniki prevoz u svom sastavu ima etiri eljeznike stanice

smjetene na etiri lokaliteta, odnosno u sastavu etiri Rudnika (Slika 2.1.):
- Bukinje
- ikulje
- Dubrave i
- Mramor (na kojem eljezniki prevoz nije vie u funciji)
3.2. OPIS DJELATNOSTI
Pogon eljezniki prevoz u Bukinju obavlja sljedeu osnovnu djelatnost:
eljezniki prevoz uglja

Odravanje eljeznikih vozila (parne lokomotive)
Odravanje pruga

3.3. VRSTA PROIZVODA, GODINJI KAPACITET

I BROJ ZAPOSLENIKA
U tabeli 3.1. dati su osnovni podaci o uslovima rada i aktivnostima, vrsti proizvoda,
godinjem kapacitetu i broju zaposlenih, na pogonu eljezniki prevoz u Bukinju.
Tabela 3.1. Uslovi rada i aktivnosti
Ukupan
Pogon eljezniki prevoz- Bukinje ima ukupno:
broj zaposlenih
75 zaposlenika
Smjene i aktivnosti Smjene: 1 (jedna) smjena

Aktivnosti: Prevoz uglja do Termoelektrane Tuzla"
Sezonske varijacije:
Nama prekida
Periodi kada preduzee ne
Neradni dani su subota i nedjelja
radi
Vrsta proizvoda i godinja Pogon eljezniki prevoz Bukinje preveze godinje
proizvodnja 52.866,30 tona uglja/godinje
Nain skladitenja i
pakiranja Direktna isporuka Termoelekrani Tuzla
Pogon eljezniki pevoz u Bukinju zapoljava ukupno 75 radnika. Brojno stanje, po

strukturi zaposlenika u pogonu eljezniki pevoz u Bukinju, data je u tabeli 3.2.
Tabela 3.2. Kvalifikaciona struktura zaposlenih u pogonu eljezniki prevoz u Bukinju
KVALIFIKACIJA Broj zaposlenika
VII 8
VI 10
IV 5
V 33
III 10
II 7
I 2
UKUPNO 75

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOKE I TEHNIKE

CJELINE SA EMAMA I POMONI OBJEKTI, UKLJUUJUI
OPREMU ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA)
4.1. UVOD
Pogon eljezniki prevoz, sa lokacijom eljeznike stanice u Bukinju, pripada

industrijskom krugu Rudnika lignita Bukinje.
Sav klasirani ugalj sa eljeznike stanice, koja je sastavni dio separacije Rudnika Bukinje
transportuje se vagonima u Termoelektranu u Tuzli gdje se koristi kao energetsko gorivo za
proizvodnju elektrine energije.
eljeznika stanica u Bukinju udaljena je 1,5 km od TE Tuzla do koje vri direktan
prevoz uglja iz Rudnika Bukinje.
4.1.1. Opis procesa eljeznikog prevoza sa eljeznike stanice Bukinje
U stanici Bukinje lokomotiva pogona vri dopremu praznih vagona iz TE Tuzla i

vagona BiH iz stanice Kreka. Prazni vagoni se po dovozu postavljaju pod separaciju za
utovar uglja.
Nakon utovara gdje se koristi ranirani ureaj, lokomotiva prebacuje utovarene vagone
na kolosjek sa instaliranom vagom, gdje vri odvagu. Nakon odvage slijedi sastavljanje voza i
odvoz vagona direktno u TE Tuzla.
Pored navedenih radova lokomotiva vri i radove na dovozu drugih materijala za potrebe
Rudnika, kada se materijali dopremaju vagonski, a iz stanice BiH Kreka.
Budui da se na ovoj stanici nalazi i radionioca za odravanje parnih lokomotiva,

lokomotiva vri i manevarski rad za potrebe radionice. Sve ove radove manevra i dovoza, kao i
odvoza (transporta) vagona obavljaju parne lokomotive serije 62.
4.2. TEHNIKI OPIS ELJEZNIKE STANICE BUKINJE
eljezniku stanicu Bukinje ini:

- 8 (osam) staninih kolosjeka
- 4 kolosjeka za potrebe radnika za odravanje parnih lokomotiva,
- Ukupna duine staninih kolosjeka je 4.255,6 m.(Slika 4.1.).

Slika 4.1. Kolosjeci za odravanje parnih lokomotiva ispred radionice za opravku

i remont lokomotiva
- Stanica je sa BiH stanicom Kreka povezana rudnikim kolosjekom u od duini 2.450 m.

- Kolosjek prema stanici Kreka na duini 1.517 km od stanice Bukinje spojen je
odvojenom skretnicom koja je vlasnitvo TE, kao i kolosjek.
- Ukupan broj skretnica je 18 komada
- Stanina zgrada na sprat sa pridodatim montanim objektom je korisne povrine 182,64
m2. (Slika 4.2.)
- U stanici je jedna blok kuica povrine 9 m2.
- Skladini prostor, garaa ZOP-a je povrine 12 m2.
- Skladini prostor sa etiri boksa za razliite potrebe ima povrinu od 64 m2.
- Kontejner za smjetaj ulja i maziva je povrine 8 m2.
- Kontejner za smjetaj plina i kisika nalazi se odmah pored kontejnera za smjetaj ulja i
maziva (Slika 4.3).

Slika 4.2. Stanina zgrada u Bukinju
Slika 4.3. Kontejner za ulje i mazivo, kontejner za plin i kisik i stanica

za centralno grijanje (betoska kua)
U svim radnim prostorijama instalirano je centralno zagrijavanje napojeno iz gradske

mree (na slici 4.3-stanica za centralno grijanje -betonska kua).
Objekat eljeznike radionice za opravku i odravanje parnih lokomotiva i vagona lociran
je na eljeznikoj stanici u Bukinju (Slika 4.4.).

Iza objekta eljeznike radionice smjetena je kompresorska stanica (Slika 4.7.), a i

neposrednoj blizini istoimenog objekta nalazi se magacin za smjetaj dijelova za opravku parnih
lokomotiva, magacin za smjetaj repromaterijala, tokarska radionica, kao i alatnica (metalni
kontejner).
Slika 4.4. Objekat eljeznike radionice za remont parnih lokomotiva sa prateim

objektima (alatnica i magacin rezervnih dijelova i repromaterijala)
Tehniki opis eljeznike radionice u Bukinju

Objekat eljeznike radionice za opravku lokomotiva ima sljedee dimenzije:
- duina 38 m,
- irina 8m i
- visina cca 9 m.
eljeznika radionica slui za pranje i tekue odravanje lokomotiva i vagona, te velike

investicione opravke.
Objekat eljeznike radionice u Bukinju sastoji se i iz prateih prostorija:
- garderoba
- sanitarni vor
- dvije kancelarije
Prvobitni objekat eljeznike radionice u Bukinju je projektovan i izgraen 1970. godine.

Izveden je u elinom skeletu, obloenom valovitim limom i dursiol ploama.
Objekat je naknadno termiki izolovan, odnosno isti je obloen siporex izolacionim

ploama, debljine 10 cm, sa unutranje strane.
Dogradnja i rekonstrukcija eljeznike radionice u Bukinju izvrena je 1978.godine,
prema Glavnom projektu dogradnje i rekonstrukcije eljeznike radionice u Bukinju, oktobar
1978.god.-uraen od strane Rudarsko-geolokog instituta i fakulteta Tuzla.
Ovim projektom, izvreno je poveanje cijelog kompleksa (povrine 473 m2) za novih 640
m2, nakon ega je radionica dobila izgled tro-brodne hale 7+8+4 m raspoma, razliitih visina za
sva tri dijela broda. Srednji postojei raster, produen je za 19 m i opremljen sa kranskom
stazom, za kran nosivosti 5 t. Manji prikljuni raster (4 m) produen je za istu duinu i
namjenjen je za tehniku pripremu i radionicu.
Pored kancelarija dobijena je prostorija za mainsku obradu, povrine 60 m2. Dograen je
i prostor za remont lokomotiva, duine 57,4 m i visine cca 5 m.
Pored postojeeg kanala dograen je jo jedan, istih dimenzija i duine 22,3 m.
4.2.1. Ostali objekti u krugu eleznike stanice u Bukinju
U objektu koji se nalazi iza zgrade u kojoj je restoran, magacin, bravarska radionica,
praonica vea i kancelarija poslovoe (Slika 4.5.), nalazi se zidani objekat u kome su smjeteni
tesarska (stolarska) radionica, magacin za prune dijelove i garaa za kamione) (Slika 4.6.)
Slika 4.5. - Objekat do stanine zgrade u kome je restoran, magacin, bravarska radionica,
praonica vea i kancelarija poslovoe

Slika 4.6. - Objekat u kome su smjetena tesarska (stolarska) radionica (uta vrata),
magacin za prune dijelove i garaa za kamione)
Uz potok Joevica smjetena je kompresorska stanica povrine 16 m2, sa ulazom izvana

(Slika 4.7.).
Slika 4.7. - Kompresorska stanica povrine 16 m2

Trafo stanica nalazi se iza radionice za opravku i remont lokomotiva (Slika 4.8).
Slika 4.8. - Trafo stanica
4.3. OPIS TEHNIKO-TEHNOLOKE OPREME KOJA SE KORISTE

NA ELJEZNIKOJ STANICI U BUKINJU
Pogon eljezniki prevoz Rudnici Kreka iz Tuzle u svom vlasnitvu ima parne
lokomotive, koje su osnovno sredstvo ovog pogona i na ijem radu se i bazira osnovna djelatnost
ovog preduzea.
Parna lokomotiva je vrsta vunog eljeznikog vozila.
Prednosti parnih lokomotiva

Prednosti parne lokomotive odnosno parnog pogona lokomotive jesu:
dobra vuna svojstva - lokomotiva razvija veliku vunu silu pri malim brzinama, a tokom
poveavanja brzine ona se smanjuje
jednostavna promjena smjera kretanja naprijed - nazad
vrlo jednostavna konstrukcija laka za odravanje
mogunost koritenja raznih vrsta jeftinog goriva (drvo, ugljen, nafta...)

Nedostatci parnih lokomotiva

I uz ove brojne prednosti parne lokomotive imale su i niz nedostataka:
loa dinamika - zbog velikih tokova (velike neoslonjene mase)
slabo iskoritenje uglja - samo 6-12 %
potrebno vrijeme za stavljanje u pogon i zavretak rada bilo ja oko 2 sata
mali radijus kretanja - zbog potreba za vodom (svakih 50 - 100 km) i ugljem (svakih 200
- 300 km)
preduga zadravanja zbog snabdjevanja vodom i ugljem
Na pogonu eljezniki prevoz u Bukinju koriste se parne lokomotive, ija su godine

starosti i naziv serije date u tabeli 4.1.
Tabela 4.1. Parne lokomotive eljeznikog prevoza na eljeznikoj stanici Bukinje

Serijski broj lokomotive Godite Starost u godinama
SERIJA 33
33-216 1943 66 godina
33-236 1944 65 godina
SERIJA 62
62-376 1954 55 godina
62-368 1953 56 godina
62-637 1955 54 godina
62-123 1957 52 godina
Slika 4.9. Parna lokomotiva serije 33 na stanici u Bukinju ispred eljeznike radionice

Parna lokomotiva serija 62

Ova manevarska lokomotiva izraivana je u II Svjetskom ratu za potrebe USATC. Poslije
rata dodijeljena je kao pomo brojnim eljeznikim upravama u osloboenoj Europi, ukljuivo i
ex J. Vei broj primjeraka izgraen poslije rata po licenci u tvornici uro akovi u
Slavonskom Brodu. Koritena je za kolodvorsku manevru sve do kraja parne vue. Maksimalna
brzina ove lokomotive je 45 km/h.
Osnovne tehnike karakteristike parne lokomotive Serije 33, date su u Planu aktivnosti
pogona eljezniki prevoz eljeznika stanica u ikuljama (Tabela 4.2.-strana 11).
Ostala orua za rad i ureaje, koji su sastavni dio inventara u prateim objektima
pogona eljezniki prevoz u Bukinju, (stolarska radionica, veeraj sa restoranom i
magacinom, podstanica za grijanje, stanina zgrada, magacin do radionice za opravku
lokomotiva, eljeznika radionica) ine:
1. Maina za sjeenje Maja
2. Stubna builica (2 kom)
3. Vretenasta dizalica 1, 2, 3 i 4 za lokomotive (4 kom)
4. Dvostrana brusilica
5. Dvostrano toilo
6. Stubna builica
7. Univerzalna glodalica
8. Horizontalna blanjalica-eping
9. Tokarski stroj (2 kom)
10. Koljenasta pila za metal
11. Klipna pumpa za vodu
12. Kovaka vatra
13. Viljukar dizalica
14. Stroj za pranje vea
15. Stroj za suenje vea
16. Rune builice (5 kom)
17. Rune brusilice (3 kom)
18. Runa el.brusilica (4 kom)
19. Rune elekt.makaze
20. Vibraciona brusilica
21. Transformator za zavarivanje
22. Generator za zavarivanje
23. Transformator za zavarivanje
24. Stroj za proirenje cijevi
25. Tokarski stroj
26. Jednogredna mostna dizalica
27. Kompresor
28. Cirkular
29. Brusilica

30. Pruna maina za Tirfon vijke (2 kom)

31. Builica za ine
32. Pruna maina za sjeenje ina
33. Builica za prag (2 kom)
34. Prskalica motorna (2 kom)
Svake tri godine, kako je zakonom propisano, vre se periodini pregledi i ispitivanja
orua za rad i ureaja u pogonu eljezniki prevoz u Bukinju, za koje se izdaju i Upotrebne
dozvole, za sva navedena orua i ureaje. Istovremeno se vre i elektrina mjerenja i ispitivanja
(ispitivanje zatite od indirektnog napona dodira, mjerenje otpora gromobranskog uzemljenja),
kao i ostala ispitivanja i mjerenja.
Rezultati posljednjih mjerenja dati su u Elaboratu o strunom nalazu broj:RK 211/08

Periodini pregledi i ispitivanja orua za rad i ureaja-Rudnici Kreka u Tuzli d.o.o., april
2008.godine i Ispitni protokoli za izvrena elektrina mjerenja i ispitivanja Pogon eljezniki
prevoz Bukinje, Rudnik Kreka u Tuzli d.o.o., novembar 2008.godine.
4.4. OPIS OPREME ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTICAJA NA

OKOLI
Usljed koritenja parnih lokomotiva, koje po svojoj konstrukciji i nainu rada ne

zadovoljavaju osnovne ekoloke zahtjeve, (prilikom rasipanja dolazi do mjeanja ulja sa tot-
masti, ai, kotlovske vode koja u sebi sadri kaustinu sodu, kalciniranu sodu natrijum
polifosfat, tanin), to uslovljava potrebu da se izvre odreeni manji zahvati, koji bi zadovoljili
pomenute ekoloke zahvate. Naime, usljed dugog stajanja lokomotiva na stanicama rudnika (10 i
vie sati dnevno/stanici) koje moraju da rade u praznom hodu, dolazi do kapanja ulja iz maina,
to dovodi do stvaranja tkz.crnih mrlja na mjestu gdje maine miruju.
Rudnici Kreka Tuzla su izvrili analizu i dali rjeenje za smanjenje ovog ekolokog
problema (Elaborat o rjeavanju problema rasipanja ulja sa parnih lokomotiva na stanicama
pogona eljezniki prevoz-Tuzla u cilju zadovoljavanja ekolokih kriterija, oktobar
2008.godine).
Izvrena su mjerenja na stanicama radi utvrivanja tanog vremena zadravanja
lokomotiva na jednom mjestu, kao i koliine ulja koja se ispuste za vrijeme stajanja. (Ovi podaci
variraju iz mjeseca u mjesec zbog razliitih vanjskih uticaja i temperature u zraku).
Na osnovu izvrenih analiza i mjerenja na licu mjesta kao i vizuelnog posmatranja, a da
bi se ovaj problem mogao rijeiti na jednostavan nain, predvieno je da se na mjestima gdje se
stacioniraju parne lokomotive izrada betonski kanali prekrivenih reetkama, kojim se sakuplja
ulje u jednu posudu. Ovo sakupljeno ulje moe se ponovo prodati kao rabljeno ulje.

Na slici 4.10. dat je tehniki nacrt ovog idejnog rjeenja.
Slika 4.10. Tehniki nacrt betonski kanala prekrivenih reetkama za skupljanje ulja
Ostalih negativnih uticaja sa ekolokog aspekta, (kao to je zapraenost) nema, odnosno

nije izraena u veoj koncentraciji, te nema ni opreme za smanjenje uticaja od praine i plinova
koji se isputaju u zrak usljed pokretanja i rada parnih lokomotiva, te prilikom samog
eljeznikog prevoza.
U ovom Planu aktivnosti oprema za smanjenje negativnih uticaja od praine i plinova iz
parnih lokomotiva se nee razmatrati, izuzev nekih vanih preporuka koje e biti obraene u
narednim poglavljima Plana aktivnosti.
Cijelom trasom pruga postoje odvodni kanali u koji se slijevaju otpadne vode, jer svaka
eljeznika stanica ima napojenike za opskrbu vodom parnih lokomotiva, kao i betonski kanal za
opravku istih. U obodne kanale du trase pruge slijevaju se i oborinske vode,
Na eljeznikoj stanici u Bukinju nema izgraenih separatora masnoa, koji e biti

predloeni za izgradnju ovim Planom aktivnosti u narednom periodu.
5. DATUM POETKA RADA POGONA/POSTROJENJA
eljezniki prevoz posluje kao organizaciona cjelina u okviru Rudnika KREKA u

Tuzli. Pogon eljezniki prevoz organizaciono postoji u Rudniku Kreka od 1966. godine.

eljeznika stanica u Bukinju poela je sa radom 10.04.1968. godine.

Rjeenjem broj:06-03/3-UPI-364-1334, dana 12.10.1978. godine, a koje je izdato od
strane Optinskog sekretarijata za prostorno ureenje, stambene i komunalne poslove SRBiH,
eljeznikom saobraaju Rudnika Kreka data je urbanistika saglasnost za izgradnju
eljeznike stanice Bukinje.
.
6. NULTO STANJE KVALITETA OKOLIA
(STUDIJA O TRENUTNOM STANJU OKOLIA NA DATOJ
LOKACIJI, POPIS MJERA NASTANKA I KVALITATIVNE I
KVANTITATIVNE KARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH
TOKOVA (OTPAD, BUKA, EMISIJE U ZRAKU, OTPADNE
VODE) UZ PRIKAZ EMISIONIH MJESTA NA MAPI LOKACIJE
(PODACI O MONITORINGU STANJA OKOLIA NA DATOJ
LOKACIJI)
6.1. UVOD
U svrhu odreivanja redovnog i nultog stanja na lokaciji eljeznike stanice u Bukinju,
izvrena su mjerenja buke, mjerenja kvaliteta zraka, te mjerenja emisije u zrak iz dimnjaka parne
lokomotive, kao i uzimanje uzorka vode i tla u neposrednoj blizini radionice za opravku
lokomotiva, u cilju odreivanja kvaliteta istih.
6.2. IZVORI OPASNOSTI I TETNOSTI
Izvori opasnosti i tetnosti na okolinu koji su vezani za eljezniki prevoz na lokaciji

Bukinje, prema elementima ivotne sredine koje mogu ugroziti, dijele se na:
Izvore zagaivanja voda,
Izvore ugroavanja tla,
Izvore nastanka buke
Izvori zagaenja zraka
Posljedice ove djelatnosti koji se odvija unutar lokaliteta eljeznike stanica Bukinje,
teoretski uslovljavaju izvjesna negativna dejstva i ekoloke rizike. Procjenu uticaja eljeznikog
transporta dajemo za uslove normalnog rada i za uslove moguih ekscesnih situacija.
Teoretski razmatrano, uticaji koji uslovljava ova vrsta prevoza, u uslovima normalnog
rada ukljuuju:
- pejzane promjene (promjene vizuelnih kvaliteta okolia)
- promjene u odnosu na biljni i ivotinjski svijet
- promjene u kvalitetu tla

- promjene u kvalitetu voda

- oneienje bukom:
- pri radu i remontu parnih lokomotiva
- pri eljeznikom prevozu
Uticaji u sluaju ekoloke nesree (kao to je nekontrolisano razlijevanja ulja i maziva)

moe dovesti do promjena u kvalitetu podzemnih i povrinskih voda, kao i promjene u kvalitetu
tla.
6.3. PROCJENA MOGUEG TETNOG UTICAJA I KARAKTER

NARUAVANJA OKOLIA
Za procjenu uticaja potrebno je razmotriti navedene uticaje na tlo, povrinske i podzemne

vode, zrak, umsku vegetaciju i ivotinjski svijet (flora i fauna), vizuelni kvalitet okolia
(pejza), te mikroklimu.
Pregled moguih uticaja na okoli:

.
Oekuje se umjeren uticaj na kvalitet zraka kao posljedica rada parnih lokomotiva
Mogu je negativan uticaj slijevnih voda na recipijent, te zagaivanje povrinskih i
podzemnih voda gorivima i mazivima koji se koriste na lokaciji.
Oekuju se minimalni uticaji na biljni svijet u vrlo usko ogranienom podruju oko
eljeznikih stanica.
Negativan uticaj nivoa buke na naselja u blizini eljeznikih stanica.
S obzirom na lokaciju eljeznikih stanica nee doi e do uticaja na vizuelni kvalitet
podruja, osim na ogranienom podruju mikrolokacije.
Mogui uticaj od otpada je minimalan, budui da se komunalni otpad privremeno
skladiti u kontejnere i PVC mobilne spremnike, te odvozi na deponiju komunalnog
otpada.
Tehnoloki otpad (komadi eljeza, metalni opiljci, ambalae i sl.) odvozit e se prema
potrebi od strane ovlatene pravne osobe koja se bavi prikupljanjem i prometom
industrijskog otpada.
Akcidenti koji se mogu dogoditi izlijevanjem tekuih ulja i maziva, koje e s obzirom na
kapacitete i planirane mjere imati vrlo ogranien uticaj.

6.3a. PORIJEKLO I TIPOLOGIJA OSNOVNIH ZAGAIVAA U

RECIRKULACIONOJ ZONI ELJEZNIKE STANCE BUKINJE I
NJIHOV UTICAJ NA OKOLI
Uticaj na mikroklimatske uslove

Treba istai da uticaj na mikroklimu prostora oko samih eljeznikih stanica nije od
bitnog znaaja za iru okolinu, jer e klimatske promjene biti samo lokalnog karaktera na malom
prostoru. Promjene mikroklime nee imati bitan uticaj na promjene klime ireg predjela.
Uticaj na biljni i ivotinjski svijet (floru i faunu)

Na lokalitetima gdje su eljeznike stanice locirane nisu zastupljene jestive, ljekovite i
vitaminozne biljke i nisu zastupljene posebne ivotinjske vrste.
Ovakvi uslovi utiu da se na ovom prostoru ne mogu oekivati pojave divljai u
znaajnom broju i njihovo due zadravanje. Posebno treba istai da su ivotinjske vrste stalno u
pokretu i da mijenjaju poloaje u stanitu. Razne vrste gutera, ptica i insekata naseljavaju
ovakve ekosisteme.
Na irem prostroru sva tri lokaliteta nisu utvrene odreene i zatiene prirodne
vrijednosti i drugi prostori i objekti od posebnog prirodnog i istorijskog znaaja.
eljezniki prevoz nee imati bitnog uticaja na umski ekosistem ovih podruja, odnosno
na biljni i ivotinjski svijet s obzirom na neznatnu povrinu namijenjenu za ovu djelatnost,
neznatnu frekvenciju biljnog i ivotinjskog svijeta u odnosu na cjelokupan predio i neznatnu
ukupnu drvnu masu koja se nalazi na tom prostoru i s obzirom da to nije stanite posebnih
ivotinjskih vrsta.
Uticaj na kvalitet tla

Postavljanjem objekata neophodnih za obavljanje eljeznikog prevoza (eljeznika
stanina zgrada, radionice, kontejneri za ulja i maziva, tokarske radionice i dr.), kao i
postavljanje pruga i kolosjeka dolo je do devastacije terena, to je nuno vezano za planiranu
djelatnost, ali u blizini radnih povrina nema jaih erozija, osiromaenja organskim materijama i
sl.
Najveu opasnost za tlo predstavlja rasipanje ulja i maziva usljed koritenja parnih
lokomotiva, te ai i kotlovske vode.
Preraena ulja i zauljene krpe se skladite u bave i odvoze u Rudnik Mramor i
Bukinje gdje se koriste za zapunjavanje minskih buotina prilikom miniranja u rudnicima.
Uticaj na kvalitet zraka

Na kvalitet zraka e u maloj koliini uticati plinoviti produkti sagorijevanja uglja u
lokomotivama na parni pogon.

Uticaj na vizuelni kvaliteta okolia-pejza

Fiziki uticaji ukljuuju promjenu geomorfoloke strukture, uklanjanja prirodne
vegetacije, smanjenju pejzane raznolikosti u podruju eljeznikih stanica i kolosjeka.
Uticaj na geomorfologiju je ostvaren u fizikom zadiranju u teren, promjeni prirodne
morfologije i stvaranju nove antropogene konfiguracije. Ove su promjene trajnog karaktera,
jednom iskopan teren nemogue je vratiti u poetno stanje.
U pogledu vanosti za ovjeka, dolazi do naruavanja kvalitete ivotnog prostora kroz
negativne vizuelne uticaje, te smanjenje potencijala za druge djelatnosti. Fizike i strukturne
promjene rezultiraju vizuelnom degradacijom prirodnog prostora (uticaj na slikovitost prostora),
te smanjenjem prepoznatljivosti odnosno gubitkom identiteta prostora.
Uticaj na kvalitet voda

Postoji mogunost hemijskog oneienja voda sa tehnikim uljem i mazivima ukoliko
doe do njihovog nekontrolisanog rasipanja po povrini tla. Zato treba planirati i preduzeti
potrebne mjere zatite voda od zagaivanja sa ovim materijama.
Ukoliko doe do razlijevanja i dospijevanja ulja i masti u vodotoke i tlo, isti dijelom
prodiru u porozno tlo i nastavljaju gravitaciono kretanje u dubinu do nepropusnog sloja.
Kako se radi o materijalima slabopropusnim u pliem dijelu, dio vode sa uljima e i
povrinski otjecati prema prirodnim kanalima, ako se nagibima radnih povrina stvori taj uslov.
Kia koja pada na dio terena u koji se procjedilo ulje ispire se i nosi prema dubljim
slojevima, na povrinu podzemne ili povrinske vode gdje e se pomijeati sa vodom i kretati u
istom smjeru kao i podzemna, odnosno povrinska voda. Meutim, za ulja je ipak rijetkost da,
kao tekua faza, odlaze dalje od neposrednog okolia prosipanja, jer se apsorpcija u radne
povrine vri relativno brzo, on se mijea sa prainom, a i jedan dio bi ostao na povrini usljed
zasiavanja povrine.
Inae, mogunost da se dogodi situacija razlijevanja znaajnijih koliina usljed
manipulativnih radova oko pretakanja i koritenja je minimalna, ali ne i zanemariva.
Udes je mogu i usljed pojave havarije.
U tom sluaju eventualno vee razlijevanje ulja u krugu stanice (eljeznike radionice)
praktino moe izazvati nekontrolirano oneienje podzemnih i povrinskih voda. Tada je
neophodno blagovremeno reagovati i postupiti prema unaprijed predvienim planovima i
aktivnostima za sluaje udesa.
Cilj svih akcija je zaustavljanje isticanja ulja, lokalizovanje isputenih koliina da se
izbjegne ire zagaivanje, te radikalna sanacija okolia nekim, najee hemijskim postupcima,
ime bi se smanjila mogunost globalnog zagaivanja voda.

Uticaj buke na okolicu

Pod tetnom bukom podrazumijeva se svaki zvuk iji nivo izmjeren na odreenom radnom
mjestu ili prostoru prelazi doputene nivoe definisane kao granine nivoe buke, posmatrano sa
nekog od definisanih tetnih djelovanja buke kao to su;
o tetno djelovanje buke sa aspekta oteenja sluha eksponiranih radnika u nekom
pogonu ili u gravitirajuim pogonima,
o ometajue djelovanje buke sa obavljanja odreenih djelatnosti, kao to je rad na
odreenim radnim mjestima koja su uslovljena ogranienim nivoima buke.
o aspekta primanja korisnih zatitnih zvunih signala, kao to su zvuni signali koji
oglaavaju pokretanje rada neke mehanizovane opreme iji rad moe ugroziti ljude
i/ili imovinu,
o ometajue djelovanje buke sa aspekta primanja korisnih zatitnih zvunih signala,
kao to su zvuni signali koji oglaavaju pokretanje rada neke mehanizovane
opreme, u ovom sluaju zvuni signal koji oglaava pokretanje parne lokomotive,
moe ugroziti ljude i/ili imovinu,
o ometajue djelovanje buke sa aspekta komunikacija sredstvima kuminiciranja, kao
to su komunikacije telefonom, radio aparatima itd,. ili sporazumijevanje govornim
komuniciranjem,
o definisanja dozvoljenog vremena izlaganja (DVI) tetnom djelovanju buke s obrizom
na spektar njenih elastinih talasa i nivo njenog trajanja.
Izvori buke na eljeznikim stanicama ine:

- pokretanje i rad parnih lokomotiva
- remont i popravke na lokomotivama i prugama
Vrijeme djelovanja buke u funkciji je vremena angaovanja lokomotiva, odnosno broja

motoasova rada godinje ili dnevno.
Lokacije eljeznikih stanica i zeleni pojas u okoliu smanjuje buku, odnosno dovodi do
priguenja iste.
Buka na eljeznikim stanicama ne prelazi vrijednosti preko 90 dB (A) pri radu
lokomotiva.

6.4. MJERENJE BUKE
6.4.1. Propisi, normativi i standardi
Ocjena stanja u odnosu na buku vrednovati e se prema slijedeim standardima koji

tretiraju ovu oblast:
1. Zakon o zatiti od buke ("Slubene novine TK", br. 10/04).
2. Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma ("Slubeni list SR
BiH" Broj 46/89).
3. Pravilnika o tehnikim mjerama i uslovima za zvunu zatitu zgrada (Slubeni list
SFRJ, broj 35/70).
4. Program mjera i aktivnosti za zatitu okoline za SR BiH ("Slubeni list SR BiH" broj
43/90).
5. Pravilnik o opim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim
prostorijama ("Slubeni list SFRJ", broj 29/71).
6. Standardi, a posebno:
- ISO Tehniki komitet broj TS/43 529E za mjerenje, analizu i normiranje
buke
- IEC (International Electrotechnical Commission) publikacija 651, 175, 804 i
225 - oprema za mjerenje i zatita od buke
- ISO 532 Metode za izraunavanje nivoa buke
6.4.2. Metode ispitivanja buke
Metode ispitivanja, metodologija i instrumenti bazirani su na odredbama ISO Tehniki

komitet broj TS/43 529E (mjerenje, analizu i normiranje buke), IEC (International
Electrotechnical Commission) publikacija 175, 225, 651 i 804 (oprema za mjerenje i zatita od
buke), ISO 532 (metode za izraunavanje nivoa buke).
Odredbe navedenih meunarodnih standarda, publikacija i preporuka zadovoljava
istraivaka oprema, koja je upotrijebljena pri ispitivanjima i to:
1. Analizator buke i vibracija Brel & Kjr, tipa 2230, sa oktavno tercnim filterom
tipa 1625 i procesorom za direktno mjerenje referentnog nivoa buke.

6.4.3. Normativne osnove za komunalnu buku
Obzirom na vrstu izvora buke pri radu parnih lokomotiva na lokalitetu eljeznike
stanice Bukinje, gdje postoji i stacionarni izvor buke, koju ini rad u radionici za popravku
lokomotiva sa prateim ureajima, te obzirom na injenicu da se u naselju koje gravitira
eljeznikoj stanici u Bukinju nalazi i saobraajnica javnog saobraaja, nema drugih znaajnijih
izvora buke. Dozvoljene vrijednosti buke smo odredili prema tabeli Zakona o zatiti od buke.
Dozvoljeni nivo buke od vanjskih stacionarnih i nestacionarnih izvora u stambenim
objektima, prikazan je u tabeli 6.1.
Tabela 6.1. - Dozvoljeni nivo buke od vanjskih stacionarnih i nestacionarnih izvora

NAJVII DOZVOLJENI
NAMJENA PROSTORIJE NIVO BUKE NAPOMENA
15 min Leq (dB - A) L1 (dB
A)
Danju Nou
Spavae sobe i dnevni boravci 40 30 45 Stacionarni izvori buke
Spavae sobe i dnevni boravci 45 35 50 Nestacionarni izvori
buke
KORIGOVANI NAJVIE DOZVOLJENI NIVOI BUKE ZA IMPULSNI ZVUK

Spavae sobe i dnevni boravci 45 35 50 Stacionarni izvori buke
Spavae sobe i dnevni boravci 50 40 55 Nestacionarni izvori
buke
Buka koja nastaje usljed rada stacionarne i nestacionarne opreme na lokalitetu eljeznike
stanice u Bukinju je preteno harmonijska sa impulsnim pojavama pri radu parne lokomotive.
Na osnovu definisanih veliina dozvoljenih i korigovanih ekvivalentnih nivoa buke, koji
predstavljaju konane veliine dozvoljenih nivoa ekvivalentnog zvuka, prema istim se vri
definisanje dozvoljenih nivoa zvuka po pojedinima oktavnim pojasevima, odnosno na bazi
preporuke Meunarodne organizacije za standardizaciju, Tehniki komitet broj 43, za potrebe
stvarnog i tanog normiranja buke po kriteriju normativne N krive.
Vrijednost dozvoljenih nivoa buke po oktavama, za najvie dozvoljene vrijednosti
ekvivalentnog zvuka prikazanog u tabeli 6.2.
Vrijednost N krive se odreuje sa umanjenjem max dozvoljene vrijednosti za 5 dB(A),
to je ravno dozvoljenim nivoima bez korekcije.

Tabela 6.2. - Dozvoljenih nivoa buke po oktavama, za najvie dozvoljene vrijed. ekviv. zvuka
MJERNO Leq. A B C SREDNJE FREKVENCIJE (Hz)
MJESTI/USLOV (dB) (dB) (dB) (dB) 63 125 250 500 1000 2000 4000 8000
NIVO BUKE (dB)
Spavaa i dnevna 35 - - - 63,1 52,4 44,5 38,9 35 32,0 29,8 28,0
soba nou (N
35)
Spavaa i dnevna 45 - - - 71,0 61,1 53,8 48,6 45 42,2 40,9 38,3
soba danju (N
45)
Normativne vrijednosti za buku, odnosno dozvoljene vrijednosti nivoa buke na radnim

mjestima, unutar tehnolokog procesa preduzea, odreena je prema odredbama Pravilnika o
opim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl.list SFRJ, broj
29/71), na bazi N 85 vrijednosti.
Kod ocjenjivanja nivoa buke, kao polazna osnova za vrednovanje moe se uzeti da rad
parne lokomotive predstavlja jednu, a rad u radionici za popravku lokomotiva drugu
recirkulacioniu zonu.
6.4.4. Rezultati mjerenja - buka koja nastaje usljed rada parne lokomotive na
lokalitetu eljeznike stanice u Bukinju
Osnovne frekvencije elastinih talasa (buke) koja nastaje pri radu parne lokomotive,
predstavljaju dva frekventna pojasa i to:
n
- prvi pojas: f1 k ( Hz )
60
n i
- drugi pojas: f 2 k ( Hz )
60
gdje je:
n broj obrtaja maine (min-1)

k konstante prenosa (1, 2, 3,)
Iz obrazaca za proraun frekvencije zvuka je vidljivo da je ova buka na parnoj lokomotivi

vea u podruju niih frejvencija, a nia u podruju srednjih (2500 - 4000 Hz) i visokih (4000
8000 Hz), to znatno smanjuje opasnosti od oteenja sluha i uopte tetnog djelovanja buke.
Izmjereni novo buke na pojedinim dijelovima sistema, odnosno referentnoj udaljenosti od 7 m
od izvora buke je prikazan u tabeli broj 6.3.

Tabela 6.3. - Izmjereni novo buke na pojedinim dijelovima sistema

MJERNO Leq. A B C SREDNJE FREKVENCIJE (Hz)
MJESTO (dB) (dB) (dB) (dB) 63 125 250 500 1000 2000 4000 8000
NIVO BUKE (dB)
Na 7 m od 86 85 84 82 68 66 67 63 62 60 64 61
lokomotive
Lokomotiva- 85 83 82 80 63 61 64 61 58 60 63 58
mainovoa
Lokomotiva pod 89 88 85 84 71 70 74 71 78 76 73 70
optereenjem
Zvuni signal na 102 - - - - - - - - - - -
lokomotivi
Stanina zgrada 74 73 72 70 61 60 62 65 60 58 56 54
Radionica za 82 80 78 77 65 63 62 69 71 67 65 63
odravanje
Ispred radionice 80 78 77 75 70 67 65 71 69 66 68 65
Najblii stambeni 72 71 70 70 63 61 58 62 60 55 53 52
objekat
Rasprostiranje buke u slobodni prostor vri se po logaritamskoj zakonitosti i na njeg utiu

prepreke (zatitnih pojasa) kao i karakteristike prijemnika i prostora (tla) po kojem se vri rasprostiranje.
Za izraunavanje intenziteta zvuka na nekom lokalitetu ili prijemniku, nakon mjerenja nivoa buke na
postrojenju od, u naem sluaju parne lokomotive, ili druge maine koristi se slijedei obrazac:
Rn z
Ln L1 20 log 1,5z Bm (dB )
Rr 1
gdje je: Ln - nivo buke na nekom odreenom mjestu koje posmatramo

L1 - nivo buke mjeren pored
Rn - udaljenost objekta (mjesta) za koji proraunavamo nivo buke od radnog stroja koji stvara
buku 300 (m),
Rr - udaljenost mjernog instrumenta od radnog stroja koji stvara buku - 7 (m),
z - broj dijelova zatitnog pojasa izmeu izvora i prijemnika buke jedan umski
pojas
- specifina apsorpcija zvuka u zatitnoj zoni za gust umski u prirodnom stanju pojas irine
preko 50 m, > 25.
Bm - karakteristike prijemnika zvuka apsorpcije pojedinih zatitnih pojasa.
300
Leq n 97 20 log 1,5 25 97 32,65 1,5 25 34,85dB ( A)
7
Iz provedenog prorauna se oigledno vidi da buka, koju stvaraju parne lokomotive ni u kojem
sluaju ne moe imati tetne manifestacije po normalno odvijanje ivota u naselju koje gravitira
eljeznikoj pruzi i eljeznikoj stanici u Bukinju, jer je dobijeni nivo buke, nii od dozvoljenog nivoa.
Na slici 6.1. dat je karakteristian dijagram sa rezultatima mjerenja nivoa buke na parnoj lokomotivi pod
optereenjem, mjeren na referentnoj udaljenosti od 7 m, na kojoj je ustanovljen najvei nivo izmjerene
buke.

X-osa 3 7 15 30 60 120 240 480 N85 N75 Mjereno
63 103 95 71
125 125 115 103 96 87 70
250 125 114 105 96 91 82 74
500 133 124 115 106 98 92 88 78 71
1000 131 126 122 114 107 100 93 88 85 75 78
2000 122 117 113 107 100 95 90 86 83 73 76
4000 119 115 110 105 99 93 88 86 81 71 73
8000 130 125 120 114 107 101 95 88 80 69 70
FILTERI L= 89 C= 88 B= 85 A= 84
3
7
15
30
60
120
240
480
N-85
N-75
Slika 6.1. - MM- Rad lokomotive

pod optereenjem
Karakteristike ekspozicije buci: povremena

Ukupno dnevno vrijeme izaganja
buci: po potrebi
Upotreba linih zatitnih sredstava: nuna

Max.dozvoljeno vrijeme izlaganja buci bez upotrebe linih zatitnih sredstava je 480 min/dan.
Adekvatno lino zatitno sredstvo JUS Z. B1. 310-350

6.4.5. Zakljuak
Nivo buke koju stvara rad parnih lokomotiva na lokalitetu eljeznika stanica Bukinje
ne ugroavaju zdravstveno stanje radnika niti imaju ometajuu funkciju stanovnitvu u naselju
koje gravitira eljeznikoj pruzi i eljeznikoj stanici u Bukinju.
6.5. MJERENJE KVALITETA ZRAKA
6.5.1. Zakonski normativi
Definisanje kvaliteta vazduha vri se na bazi Pravilnika o graninim vrijednostima kvalitete

vazduha (Slubene novine Federacije BiH broj 12/2005).
Pravilnik ureuje granine vrijednosti kvalitete vazduha (GV) i ciljane vrijednosti kvalitete
vazduha (CV), koji su indikatori planiranja kvalitete vazduha u prostoru, pragovi upozorenja i
pragovi/granice uzbune za pravovremeno djelovanje u sluaju kratkotrajnih pojava nedozvoljeno
zagaenog vazduha.
Granine vrijednosti kvalitete vazduha odnose se na otvoreni prostor pojedinog podruja
vodei rauna da prirodni sadraji (ljudi, biljke i ivotinje) kao i izgraena dobra ne budu
ugroeni djelovanjem zagaujuih materija. Ove vrijednosti se dakle ne primjenjuju na zatvoreni
prostor radnog mjesta, na kojem radi radno sposobni (zdravi) dio stanovnitva i gdje je
izloenost zagaenom vazduhu znatno kraa, a dozvoljene vrijednosti tetnih materija su znatno
vee od graninih vrijednosti kvalitete vazduha (GV). Ukoliko su vrijednosti kvalitete vazduha
za datu zagaujuu materiju nie od vrijednosti graninih vrijednosti kvalitete vazduha GV,
odnosno od ciljanih vrijednosti kvalitete vazduha CV, postoji mogunost unoenja novih
zagaujuih materija u dati prostor.
Pravilnikom je regulisan izmeu ostalih zagaujuih materija i sadraj:
1. L-10 (lebdee /suspendovane estice prenika ispod 10 mikrometara)
2. UL (ukupne lebdee/suspendovane estice) i
3. Taloni prah ukupno (sedimenta praina).
Granine vrijednosti kvalitete vazduha mogu da imaju razliite vrijednosti u zavisnosti od
vremena uzorkovanja, to je vrijeme uzorkovanja krae via je brojana vrijednost granine
vrijednosti kvaliteta. Duina uzorkovanja je standardizirana na 30 minuta, jedan sat, 8 sati, 24
sata ili jedan mjesec (zavisno od vrste zagaujue materije i koritene metode uzorkovanja).
Granine vrijednosti kvalitete vazduha GV u cilju zatite ljudi za lebdeu prainu L-10 i
UL i talonog praha (sedimentne praine) su date u tabeli 6.4.

Tabela 6.4.- Granine vrijednosti kvalitete vazduha GV u cilju zatite ljudi

Zagaujua Period Prosjena godinja Visoka vrijednost
materija uzorkovanja vrijednost (g/m3) (g/m3)
Lebdee estice
L - 10 24 sata 50 100
UL 24 sata 150 350
Taloni prah ukupno (sedimentna praina)
2
materija uzorkovanja vrijednost (mg/m dan) (mg/m2dan)
Taloni prah
Jedan mjesec 200 350
ukupno
Ciljane granine vrijednosti kvalitete vazduha CV za lebdeu prainu L-10 i UL su

date u tabeli 6.5. Za taloni prah nije data norma za CV vrijednost.
Tabela 6.5.-Ciljane granine vrijednosti kvalitete vazduha CV za lebdeu prainu L-10 i UL

materija uzorkovanja vrijednost (g/m3) (g/m3)
Lebdee estice
L - 10 24 sata 40 60
UL 24 sata 75 120
Taloni prah ukupno (sedimentna praina)
materija uzorkovanja vrijednost (mg/m2dan) (mg/m2dan)
Taloni prah
- Nema norme Nema norme
ukupno
6.5.2. Ureaji za ispitivanja lebdee agresivne mineralne praine
Lebdea praina
Za ispitivanje lebdee agresivne mineralne praine koriste se sljedei ureaji:
- Kapter (ureaj) za hvatanje praine, tipa CPM 1, proizvodnje firme Cerchar

Francuska, po licenci firme MSA USA. ematski prikaz kaptera CPM 3 ija je
krivulja efikasnosti ureaja data na slici 6.2.
- Elektronska laboratorijska vaga, proizvodnje Savter.
- Sunica, proizvodnje Instrumentaria Zagreb, temp.. podruja 80 290 0C

Mjerenje imisija sedimentne i lebdee praine na lokalitetu eljeznike stanice

Bukinje izvreno je slijedeim metodama i instrumentima:
- Lebdea praina (L-10 i UL)
Imisije lebdee praine, odnosno lebdeih estica L 10 i UL, mjerene su kapterom za
prainu tipa CPM-3.
Kapter CPM-3 je namijenjen za mjerenje:

- L 10, lebdee estice ispod 10 mikrometara, koje zapravo predstavljaju respirabilnu
prainu, veliine zrna od 0,25 do 10 m, koja ima sposobnost prodiranja u plune alveole i
- UL, odnosno mjerenju ukupne lebdee praine, veliine zrna od 0,25 do ~ 40 m.
Kapacitet instrumenta iznosi 3 m3/sat. estice praine od 0,25 do 10 m se taloe na

filteru instrumenta, dok se praina veliine zrna iznad 10 m zadrava u ciklonu instrumenta.
Instrument prainu sitniju od 0,25 m izbacuje van, kao i ovjek. Zbrajanjem mase praine L-
10 sa prainom iz ciklona instrumenta dobiva se vrijednost ukupne lebdee praine odnosno
UL.
Taloni prah-ukupno (sedimentna praina)

Imisije sedimentne praine (talonog praha) utvruju se mjerenjem mase praine koja se
nataloi u sedimentator po Bergerhoff-u u toku odreenog vremenskog perioda. Vrijednost
imisije se izraava se u miligramima praine na jedan metar kvadratni u toku jednog dana.
Sedimentator po Bergerhoff-u predstavlja staklenu ili plastinu posudu zapremine 1 2
dm u koju se sipa oko 0,25 dm3 10 % rastvora izo-propilnog alkohola, da bi se sprijeilo
3
zagaenje rastvora insektima i eventualno smrzavanje. Sedimentator se postavlja na visinu od

1,5 2,5 m od povrine zemlje, vodei rauna da u blizini gdje se postavlja nema prirodnih, a ni
vjetakih prepreka koje bi onemoguile ili uticale na transport i taloenje sedimenta.

Slika 6.2. ematski prikaz kaptera CPM 3
% zahvaene ili
prostrujale praine
LEGENDA:
1. Kriva efikasnoti ciklona
2. Kriva efikasnosti filtera, bez
ciklona
3. Zbirna kriva efikasnosti ureaja
Promjer estice
Slika 6.3.. Krivilja efikasnosti ureaja CPM 3

6.5.3. Metodologija mjerenja
Metodologija mjerenja uticaja parnih lokomotiva na okolicu bazira se na uputstvima i

normativima koji definiu ovu oblast. U ovoj taki se daju osnovne karakteristike metodologije.
6.5.3.1. Mjerna mjesta
Poloaj mjernih stanica je naznaen na prilogu 1. ovog Plana. Mjerna stanica je

reprezentativna za dotino istrano podruje. Vrijeme mjerenja imisija talonog praha -
sedimentne praine iznosi najmanje 28 2 dana.
Prema metodologiji mjerenja, propisanoj u Pravilniku o graninim vrijednostima
kvalitete vazduha (Slubene novine Federacije BiH broj 12/2005), mjerenje koncentracija
lebdee praine na podruju lokaliteta eljeznika stanica u Bukinju je vreno na jednom
reprezentativnom mjestu, koje karakterizira nivo lebdee praine za cijelo istrano podruje.
Mjerne stanice za mjerenje sedimentne praine su:
- MS 1 na krovu stanine zgrade
- MS 2 kod ulazne kapije u krugu preduzea
- MS 3 na trafo stanici
- MS 4 kod radionice za opravku lokomotiva
Mjerenja imisija sedimentne praine izvreno je kontinuirano u periodu od 24.06.2009
godine do 24.07.2009.godine.
Sva mjerenja su vrena u toku prve radne smjene, a dobiveni rezultati mjerenja se odnose
na kratkodobne koncentracije lebdee praine i to: L 10 (lebdee/suspendovane estice
prenika ispod 10 mikrometara) i UL (ukupne lebdee/suspendovane estice), odnosno
vrednovanje ovih rezultata mjerenja se vri prema normi za visoke vrijednosti praine.
6.5.3.2. Rezultati ispitivanja
Rezultati mjerenja kratkodobnih koncentracija imisija talonog praha sedimenta i

lebdee praine prikazani su tabeli 6.6. i 6.7.

Tabela 6.6. - Rezultati mjerenja kratkodobnih koncentracija imisija talonog praha

TALONI PRAH ukupno, (SEDIMENTNA PRAINA) (mg/m2dan)
Prosjena Ocijena u Ocijena u
Mjerno I II Visoka
mjesena odnosu na odnosu na
mjesto mjerenje mjerenje vrijednost,v
vrijednost, p p v
1 115 185 150 Ispod 185 Ispod
2 102 146 124 Ispod 146 Ispod
3 98 114 106 Ispod 114 Ispod
4 122 176 149 Ispod 176 Ispod
Ispitivanjem koncentracija lebdee i talone agresivne mineralne praine dobijeni su

rezultati prikazani u tabeli 6.7.
Tabela 6.7. Rezultati ispitivanja ukupne koncentracija lebdee i talone praine

KONCENTRACIJE PRAINE
MJERNO
LEBDEA PRAINA TALONA PRAINA
MJESTO NAPOMENA
(mikrograma/m3) (miligrama/m2/24 asa)
1 45,32 68,32
2 70 28,44 100 52,48
3 22,66 44,27
4 58,12 82,38
6.5.3.3. Komentar
a) Taloni prah-ukupni (sedimentna praina)
Mjerenje kratkodobnih koncentracija talonog praha izvreno je na 4 mjerne stanice.

Mjerenjima je utvreno slijedee:
- Koncentracije talonog praha-sedimentne praine, na svim mjernim stanicama su ispod
normativnih vrijednosti od 200 mg/m2dan, odnosno od 350 mg/m2dan.
b) Lebdee estice L-10 i UL
Koncentracije lebdee praine su mjerene na etiri reprezentativnom mjerna mjesta, na

istim mjestima na kojima je mjerena i talona praina, a koje karakterizira stanje u pogledu
zapraenosti na cijelom podruju.

Rezultati mjerenja se odnose na kratkodobna mjerenja, pa se vrednovanje istih vri prema

visokoj vrijednosti za L 10 i UL.
Navedenim mjerenjima je utvreno slijedee:
L 10
- Mjerenjima je utvreno da su i prosjene imisije, ali i visoke vrijednosti imisija L-10, ispod
normativnih granica od 100 g/m3..
UL
- I za UL je utvrena ista zakonitost kao za L-10. Granine visoke vrijednosti nisu
prekoraene.
ZAKLJUAK
Na osnovu izvrenih ispitivanja koncentracije praine i nivoa buke, koji nastaju kao
posljedica rada parnih lokomotiva na lokalitetu eljeznike stanice u Bukinju moe se
zakljuiti slijedee:
1. Nivo respirabilne mineralne praine, koja se izdvaja u fazama rada parnih

lokomotiva na eljeznikoj stanici u Bukinju kree se u dozvoljenim
granicama.
2. Nivo ukupne mineralne praine, koja se izdvaja u fazama rada parnih

lokomotiva na eljeznikoj stanici u Bukinju ne prelazi maksimalno
dozvoljene vrijednosti.
6.6. ANALIZA DIMNIH PLINOVA
6.6.1. Ureaji za analizu dimnih plinova
1. Instrument za analizu dimnih plinova: proizvoa IMR, tip: IMR 1600
6.6.2. Spisak primjenjenih propisa
- Zakon o prostornom ureenju F BiH (Sl. Novine FBiH, broj 52/02)

- Zakon o graenju (Sl. Novine FBiH, broj 55/02)
- Zakon o zatiti okolia (Sl. Novine FBiH, broj 33/03)
- Zakon o zatiti zraka (Sl. Novine FBiH, broj 33/03)

- Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje

(Sl. Novine FBiH, broj 12/06).
6.6.3. Opi dio
Na proces sagorijevanja, odnosno emisiju dimnih plinova utie mnogo faktora, ali su
svakako, najvaniji: gorivo (vrsta, oblik i sastav), konstrukcija loita, strujanje vazduha u
loitu, ventilacija i odvod produkata sagorijevanja i opsluivanje loita.
Boljom tehnologijom sagorijevanja moe se postii dosta u pogledu smanjenja
zagaivanja vazduha, ali je ova mjera ograniena samom prirodom procesa jer i pri najboljim
konstrukcijama loita, najboljem reimu sagorijevanja, jo uvijek preostaje velika koliina
nesagorivih materiija i tetnih plinova.
Pri sagorijevanju goriva u kotlu parnih lokomotiva razvijena toplota se ne prenosi u
potpunosti na grejnu vodu ve nastaju i gubici kao npr. :
- gubici toplote sa izlaznim gasovima,
- gubici uslijed nesagorivih gasova (minimalan sadraj ugljenmonoksida znai znatan
gubitak toplote),
- gubitak preko sagorivih ostataka,
- gubici uslijed zraenja i konvekcije.
Postizanje veeg stepena iskoritenosti kotlovskih postrojenja, a samim tim manje emisije
tetnih materija u atmosferu ostvaruje se pomou:
- bolje toplotne izolacije grejnih kotlova na svim mjestima,
- snienja temperature vode u kotlu,
- niih temperatura izlaznih gasova,
- modulacionih loita,
- djelimine kondenzacije vodene pare (kotlovi sa iskoritenjem toplote izlaznih
plinova),
- bolje tehnike regulisanja i dr.
Mjerenje emisije tetnih materija izvreno je 24.06.2009 godine na izvoru zagaenja,
odnosno dimovodnom kanalu parne lokomotive (pri manevru=pod lerom i punim gasom)
Za loenje se koristi ugalj lignit Bukinje.

Da bi se utvrdio stepen zagaivanja izvrena su mjerenja slijedeih parametara:
- koliina plinova
- vrste estice,
- boja dimnih plinova dimni broj;
- supordioksid,
- ugljendioksid,
- ugljenmonoksid,
- azotni oksidi,
- kiseonik.
6.6.4. Sastav dimnih plinova
Ugljendioksid
Ugljendioksid je gas bez boje i mirisa, prijatnog slabo kiselog okusa. Tei je od vazduha.
Gustoa mu iznosi 1,964 kg/m3. Nije zapaljiv i ne podrava gorenje. Ljudima i ivotinjama u
veim koncentracijama oteava disanje i moe biti otrovan, a biljkama pospjeuje rast.
Rastvorljivost ugljendioksida u vodi pri O oC iznosi 179,7 % od njegove
zapremine.Ugljendioksid nastaje: sagorijevanjem fosilnih goriva, disanjem, trulenjem organskih
materija, pri procesima raspadanja i metarmofizma stijena i slojeva organskog i neorganskog
porijekla, procesima oksidacije uglja itd.
Ugljenmonoksid
Ugljenmonoksid je gas bez boje, mirisa i ukusa. Gustina mu je gotovo ista kao i vazduha
( 1,25 kg/m3), pa se stoga lahko mjea sa vazduhom. Zapaljiv je, ako ga u vazduhu ima od 8 do
12 % i kod te koncentracije gori plamenom plave boje, sagorijevajui u CO2. Ugljenmonoksid je
veoma otrovan gas. Smrt od trovanja ugljenmonoksidom nastupa uslijed toga, to crvena krvena
zrnca odnosno hemoglobin, imaju vei afinitet (oko 300 puta) prema ugljenmonoksidu nego
prema kiseoniku pri emu nastaje karboksihemoglobin.
Azotni oksidi
Azot sa kiseonikom gradi itav niz oksida i to: azotmonoksid (NO), azotdioksid (NO2),
azotsuboksid (N2O), azottrioksid (N2O3), azotperoksid (N2O4) i azotpentoksid (N2O5). Tei su od
vazduha i dobro su rastvorljivi u vodi.
Azotmonoksid je bezbojan gas koji u dodiru sa vazduhom oksidira u azotdioksid,
utocrvenkastu paru.

Azotdioksid naroito agresivno djeluje na sluzokou plua pri emu ovjek u poetku ne
osjea nikakve potekoe, a smrt od oticanja plua nastupa poslije 20 30 asova.
Azotrioksid je tamnocrveni gas koji nakon hlaenja pretvara u plavu tenost.
Nitrozni gasovi nadrauju, odnosno nagrizaju organe za disanje, a opasno je to to se u
poetku ne osjeti nikakvo dejstvo. Jedini znak trovanja je jako kaljanje, a ukolko se ovjek due
zadri u zatrovanoj atmosferi, dolazi do jake glavobolje, upale plua sa krvarenjem i bolovima u
grudnom kou.
Nitrozni gasovi nastaju prilikom sagorijevanja fosilnih goriva, elektrolunom
zavaraivanju, kod rada motora sa unutranjim sagorijevanem itd.
Sumpordioksid
Sumpordioksid je gas bez boje, otrog mirisa i kiselkastog ukusa. Tei je od vazduha, a
gustina mu iznosi 2, 845 kg/m3. Sumpordioksid ne gori i nepodrava gorenje. Jako je otrovan i
lako se vee sa vodom. Pri 20 oC u jednom litru vode rastvara se 40 l sumpordioksida.
U vazduhu se pojavljuje najee kao produkt sagorijavanja goriva koja sadre su-mpor.
Sa stanovitva toksinosti treba istai da sumpordioksid djeluje jako nadraujue na oi i plua.
Kod koncentracije od 0,01 % ovaj gas prouzrokuje oteano disanje, a kod sadraja 0,03 %
supordioksid izaziva upalu alveola. Koncentracija 0,01 % izaziva momentalnu smrt.
6.6.5. Zakonska regulativa
Prema Pravilniku o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za

sagorijevanja propisane su i norme dozvoljene emisije pojedinih polutanata koje loita, odnosno
kotlovnice mogu da isputaju u atmosferu.
Granine vrijednosti za kotlove na kruta goriva, odnosno ugalj su slijedei:
- SO2 2000 mg/m3,
- NOx 400 mg/m3,
- CO 1000 mg/m3,
- Krute estice 150 mg/m3
- Emisija ai po Bacharachu 2
Vrijednosti iz predhodnog stava moraju biti preraunate na sadraj kiseonika 7 % u

sluaju vrstih goriva, a prema obracu:

21 Os
Es Em
21 Om
gdje je:
Ex = izraunata emisijska koncentracija na standardnom procentu koncentracije
kisika
Em = izmjerena emisijska koncentracija
Os = standardna koncentracija kiseonika
Om = izmjerena koncentracija kisika
6.6.6. Metodologija rada
Mjerenja i ispitivanja izvrena su na osnovu Pravilnika o zatiti vazduha od zagaivanja

(Sl. List SR BiH, br. 18/76).
Mjerenje koliine tetnih materije koje se emitiju u atmosferu, te analiza drugih
parametara koji reguliu sagorijevanje kao to su: ugljenmonoksid, ugljendioksid, kisik,
sumpordioksid, azotni oksida, boja dimnih plinova, temperatura dimnih plinova, suviak
vazduha, kao i efekat sagorijevanja, izvrena je putem ureaja za analizu dimnih plinova IMR
1600.
Osnovne karakteristike ovog ureaja su: visoka tanost, brzo i jednostavno koritenje,
mjerenje na teko dostupnim mjestima, te mogunost memorisanja i obrade podataka na PC-u.
Mjerenje temperature dimnih plinova: Mjerno podruje: max .... + 1200 oC

Tanost: 1,0 oC (.... + 100 oC)
2,0 oC (.... + 200 oC)
3,0 oC (.... + 400 oC)
3,0 oC (.... + 800 oC)
Mjerenje teperature prostorije: Mjerno podruje: max .... + 120 oC
Tanost: 1,0 oC
Mjerenje pritiska: Mjerno podruje: max .... 60 hPa
Tanost: 0,2 hPa
Mjerenje O2 Mjerno podruje: 0....21 % (vol),
elektrohemijska mjerna elija
Tanost: 0,2 % (vol)
Odreivanje CO2 Podruje: O... CO2 max,
dgitalni proraun iz O2
Mjerenje CO: Mjerno podruje: 0....2000 ppm
Tanost: 20 ppm
Mjerenje NO: Mjerno podruje: 0....2000 ppm

Tanost: 20 ppm,
Mjerenje SO2 : Mjerno podruje: 0....4000 ppm
Tanost: 49 ppm,
Mjerenje koliine vrstih estica izvreno je modificiranom aparaturom po Bapcocku, s

tim to se za odsisavanje koristi pumpa konstantnog protoka, a vrste estice se hvataju u
ispiralici sa tenou koja hemijski ne reaguje sa materijom koja se mjeri.
6.6.7. Rezultati ispitivanja
Mjerenja su izvrena 24.06.2009 godine u periodu od 08 do 17 sati i rezultati su slijedei:
1. Parna lokomotiva Serije 33

- Godina proizvodnje: 1943. godina
- Prenik dimnog kanala 600 mm
- Povrina dimnog kanala 0,147 m2
- Temperatura dimnih plinova 1160 C
- Prosjena brzina 4, 2 m/s
- Temperatura usisnog zraka 200 C
- Atmosferski pritisak 988 hPa
- Radni pritisak pare 14,8 (kg/cm2)
- Tehnika brzina 45 (km/h)
Sastav izmjerenih plinova pri radu parne lokomitive u mirovanju na ler optereenju dat
je u tabeli 6.8.:

Tabela 6.8.- Sastav izmjerenih plinova pri radu parne lokomitive u mirovanju na ler optereenju
R.B. KOMPONENTA UZORAK 1 UZORAK 2 PROSJEK
1. CO2 (%) 1,45 1,47 1,45
3
2. CO (mg/m ) 42,43 42,45 42,44
3
3. SO2 (mg/m ) 451,00 455,00 453,00
4. NOX (mg/m3) 226,00 222,00 224,00
5. O2 (%) 18,51 18,49 18,5
6. Dimni broj (Bacharach) 3 3 3
3
7. vrste estice (mg/m ) 228,04 228,28 228,16
Na osnovu izvrenih mjerenja i prorauna na sadraj kiseonika od 7 %, proizilazi da se u

atmosferu putem dimnjaka isputaju plinovi prosjenog sastava:
Tabela 6.9. Prosjeni sastav dimnih plinova koji se isputaju u atmosferu (zrak)
Izmjerene prosjene Dozvoljene
R.B. KOMPONENTA vrijednosti vrijednosti
mg/m3 mg/m3
1. CO 237,66 1000
2. NOX 1254,40 400
3. SO2 2536,80 2000
4. vrste estice 228,16 150
Sastav izmjerenih plinova pri radu parne lokomitive u mirovanju pod punim gasom dat
je u tabeli 6.10.:
Tabela 6.10.- Sastav izmjerenih plinova pri radu parne lokomitive u mirovanju pod gasom
R.B. KOMPONENTA UZORAK 1 UZORAK 2 PROSJEK
1. CO2 (%) 1,49 1,53 1,51
2. CO (mg/m3) 20,57 20,59 20,57
3
3. SO2 (mg/m ) 422,00 418,00 420,00
3
4. NOX (mg/m ) 200,00 198,00 199,00
5. O2 (%) 18,45 18,47 18,46
6. Dimni broj (Bacharach) 4 4 4
7. vrste estice (mg/m3) 248,52 246,66 247,59
Na osnovu izvrenih mjerenja i prorauna na sadraj kiseonika od 7 %, proizilazi da se u

atmosferu putem dimnjaka isputaju plinovi prosjenog sastava:

Tabela 6.11. Prosjeni sastav dimnih plinova koji se isputaju u atmosferu (zrak)
Izmjerene prosjene Dozvoljene
R.B. KOMPONENTA vrijednosti vrijednosti
mg/m3 mg/m3
1. CO 115,97 1000
2. NOX 1114,40 400
3. SO2 2352,00 2000
4. vrste estice 247,59 150
6.6.8. Zakljuak
Koncentracija sumpordioksida, azotnih oksida, vrstih estica i boja dimnih plinova pri
radu parne lokomitive u mirovanju u ler optereenju i pod punim gasom ne ispunjavaju
propisane norme za emisiju dimnih plinova.
6.7. KVALITET VODA
Za ispitivanje kvaliteta otpadnih voda sa eljeznikih stanica u Bukinju uzet je uzork vode iz
slivnika u koji se slijeva otpadna voda iz radionice za opravku lokomotiva (u nivou potoka
Joevica), i ista odlazi u obljinji recipijent - rijeku Joevicu.
Ispitivanja fiziko-hemijske analize uzorka vode sa ovog pogona uraen je od strane

ovlatene institucije Mainskog fakulteta u Zenici, dana 7.07.2009.godine.
Nalaz rezultata ispitivanja fizikalno-hemijske analize otpadne vode sa pogona eljeznike

stanice u Bukinju prilaemo u orginalu.

Z ITE T U Z
VE
R EN Adresa: Fakultetska br.1, 72000 Zenica, R BiH
I
UNIVERZITET U ZENICI
I
Tel. centrala: 032/ 449-120

IC
N
Dekan tel.: 032/ 449-130

UNIVER
SIS
AEN
Fax: 032/ 418-749, E-mail: mf@mf-ze.unsa.ba

S IT
http://www.mf-ze.unsa.ba
NI
A
S
ST ZE
UDIOR M
U
: 1340100000005940 kod IKB d.d.

Transakcijski raun
MAINSKI FAKULTET U ZENICI

Institut za mainstvo
Tabela 6.12. - Rezultati fizikalno-kemijske analize otpadnih voda

MDK za ispust u
Pokazatelj BUKINJE TUZLA
povrinske vode
Vrijednost pH 7,00 6,09,0
Ukupne suspendovane tvari (mg/l) 186 35
KPK (mgO2/l) 54,6 125
BPK5 (mgO2/l) 24,5 25
Olovo, Pb (mg/l) <0,001 0,20
Kadmij, Cd (mg/l) 0,003 0,01
eljezo, Fe (mg/l) 0,24 2
Cink, Zn (mg/l) 0,04 1
Mangan, Mn (mg/l) 0,04 1
Bakar, Cu (mg/l) 0,03 0,3
Arsen, As (mg/l) 0,002 0,1
Nikal, Ni (mg/l) 0,012 0,5
Kobalt, Co (mg/l) <0,01 0,5
Krom ukupni, Cr (mg/l) 0,005 0,1
Aluminij, Al (mg/l) <0,10 2
Sulfati (mg/l) 28,40 200
Kloridi (mg/l) 31,00 200
Amonijum ion - NH4+ (mg/l) 6,70 10
Ukupni fosfor, P (mg/l) 0,11 1
Ukupna ulja i masti (mg/l) 19,4 20
Ukupne povrinske aktivne tvari (deterdenti i dr.,
2,4 1,0
mg/l)

6.7.1. Zakljuak
Iz prethodne tabele se vidi da ispitivani uzorak efluenta (isputene otpadne vode) koji je
uzet u Bukinju (pogon eljeznika stanica) zadovoljava veinu propisanih parametara.
Ukupne suspendovane tvari i povrinske tvari su vee od propisanih graninih
vrijednosti za ispust u povrinske vode i zbog toga treba preduzeti adekvatne mjere za
smanjivanje emisije suspendovanih tvari i drugih neistoa u ove vode.
Izvjetaj uradio:
Prof.dr. efket Goleti
6.8. KVALITET TLA
Za ispitivanje kvaliteta tla sa eljeznikih stanica u Bukinju uzet je uzork tla u blizini
radionice za opravku i remont lokomotiva.
Ispitivanja fizikalno-hemijske analize uzorka zemljita (mg/kg) sa ovog pogona uraen je od

strane ovlatene institucije Mainskog fakulteta u Zenici, dana 7.07.2009.godine. Nalaz rezultata
prilaemo u orginalu.

Z ITE T U Z
VE
R EN Adresa: Fakultetska br.1, 72000 Zenica, R BiH
I
UNIVERZITET U ZENICI
I
IC
Tel. centrala: 032/ 449-120
N
Dekan tel.: 032/ 449-130

UNIVER
SIS
AEN
Fax: 032/ 418-749, E-mail: mf@mf-ze.unsa.ba

S IT
http://www.mf-ze.unsa.ba
NI
A
S
ST ZE
UDIOR M
U
Transakcijski raun : 1340100000005940 kod IKB d.d.

MAINSKI FAKULTET U ZENICI
Institut za mainstvo
Va znak:
RUDARSKI INSTITUT TUZLA Na znak: 334-324- /09
Zenica: 7.07.2009. godine
PREDMET: Izvjetaj o fizikalno-kemijskoj analizi uzoraka zemlje i otpadne vode
Na zahtjev Rudarskog instituta Tuzla izvrena je fizikalno-kemijska analiza uzorka zemlje n

apogonu eljezniki prevoz u Bukinju i rezultati analize su dati u narednoj tabeli.
Tabela 6.13 - Rezultati fizikalno-kemijske analize uzoraka zemljita (mg/kg)

BUKINJE Granine vrijednosti 1)
TUZLA
Pokazatelj Pjeskovito i skeletno
Ilovae i glinue
zemljite
mg/kg
Vrijednost pH 6,65 - -
Organski ugljik 21.460 - -
eljezo, Fe 44.800 - -
Magnezij, Mg 10.100 - -
Mangan, Mn 800 - -
Kalij, K 6.700 - -
Natrij, Na 2.200 - -
Kalcij, Ca 26.600 - -
Olovo, Pb 66 100 150
Kadmij, Cd 2,1 1 2
Nikal, Ni 405 50 60
Krom, Cr 278 60 100
Arsen, As 15 20 30
Molibden, Mo 6 10 15
Kobalt, Co 48 50 50
Cink, Zn 175 200 300
Bakar, Cu 145 60 100
Aluminij, Al 49.100 - -
Silicij, Si 54.700 - -
Sulfati, SO4 4.150 - -
1)
Granine vrijednosti se odnose na zemljita sa kiselom reakcijom. U karbonatnim zemljitima se navedene
vrijednosti mogu poveati za 25%.

6.8.1. Zakljuak
Iz prethodne tabele se vidi da zemljite na prostoru Bukinja (pogon eljeznika stanica, u

blizini radionice za opravku parnih lokomotiva), ima neto vei sadraj nekih tekih metala
(posebno Ni i Cr), te sulfata od vrijednosti propisanih Uputstvom o utvrivanju dozvoljenih
koliina tetnih i opasnih materija u zemljiti i metode njihovog ispitivanja (Slubene novine F
BiH, broj: 11/99). Zbog toga je potrebno preduzeti mjere sanacije i zatite ovih zemljita
primjenom adekvatnih mjera, kao i kontrole zemljita.
Izvjetaj uradio:
Prof.dr. efket Goleti
6.9. Uticaj djelatnosti eljeznikog prevoza u sluaju ekoloke nesree
Prema definiciji ekoloka nesrea je izvanredni dogaaj prouzroen djelovanjem ili

uticajima koji nisu pod nadzorom, a za posljedicu imaju ugroavanje ivota ili zdravlja ljudi i u
veem obimu nanose tetu okoliu.
Unutar podruja eljeznikih stanica akcidentne situacije su mogue usljed prolijevanja
velike koliine ulja i u sluaju poara.
Rizik od udesa koji mogu nastupiti moe se manifestovati kroz slijedee pojave:
o pucanje i istakanje ulja iz bavi
o oteenja i otkazi opreme za transport unutar objekta pri manipulaciji,
o udesi u svim vrstama mehanizovane opreme, koji su obino posljedica neefikasnog
odravanja i nepropisnog rukovanja istim,
o poari i eksplozije u pojedinim fazama rada sa propan-butan plinom itd.
Osnovne karakteristike navedenih i slinih udesa su:
o nepredvidivost u odnosu na vrijeme, vrstu i mikrolokaciju,
o specifinost u odnosu na mogunost nastanka, prevenciju, posljedice i nain
sanacije.
Iz ovih razloga neophodno bi bilo:
o obezbijediti stalnost propisnog strunog rukovanja oruima za rad, ureajima i
opremom, te sistemsko odravanje nihove ispravnosti i funkcionalnosti,
o obezbijedini efikasan nadzor rada koji u vrlo kratkom vremenu identifikuje svaku
pojavu neregularnosti rada procesa,
o blagovremeno reagovati prema unaprijed pripremljenim planovima, organizaciji i
nadlenosti,
o tano utvrditi nadlenosti organa i organizacija za preduzimanje mjera prevencije,
pripravnosti i odgovora na udes i sanacije udesa.

Pojava incidentnih situacija u smislu curenja ili prosipanja ulja i maziva je mogua i
realna jedino uslijed nepanje i nesavjesnog rada zaposlenika u predmetnoj djelatnosti ali i
namjerne diverzije od strane treih lica.
6.9.1. Mogue promjene u kvalitetu podzemnih i povrinskih voda
Nepropisno postupanje s naftnim derivatima koji se koriste za opskrbu radnih strojeva

(lokomotiva) i postrojenja, otpadnim vodama i tehnolokim opasnim otpadom mogu uzrokovati
zagaenje povrinskih i podzemnih voda.
Nakon razlijevanja i dospijevanja naftnih derivata u vodotoke i tlo, isti dijelom prodiru u
porozno tlo i nastavljaju gravitaciono kretanje u dubinu do nepropusnog sloja. Kako se radi o
materijalima slabopropusnim u pliem dijelu, dio vode sa tenom naftom e i povrinski otjecati
prema prirodnim kanalima, ako se nagibima radnih povrina stvori taj uslov.
Veliina prodiranja naftnih derivata u podlogu, uglavnom, zavisi od viskoziteta i
propusnosti tla na mjestu izlijevanja.
6.9.2. Mogue promjene u kvalitetu tla
Promjene kvaliteta tla u sluaju akcidenta, odnosno ekoloke nesree, desile bi se u

manjem obimu i na manjoj povrini od zagaenja voda, ali bi bile istog uinka i tete.
Ve pomenuto rasipanje ulja i maziva usljed dugog stajanja lokomotiva i rada u praznom
hodu moe se smatrati ekolokom nesreom, koja dovodi do stvaranja crnih mrlja u tlu, te tako i
do njegovog zagaenja (nalaz uzorka tla uraen od strane Mainskog fakulteta u Zenici).
Dio prolivenog ulja i nafte penetrira u tlo, a dio ostaje na povrini.
Meutim, ponekad se brzom intervencijom, moe lokalizovati mrlja i nekim od efikasnih
naina organske supstance pokupiti i propisno zbrinuti.
Konana eliminacija tragova e, u zavisnosti od prosute koliine biti dugotrajna, kao i
uinci na zagaenje tla.
Nafta i naftni derivati adsorbuju se u tlo ostavljajui tetne posljedice na kvalitetu tla,
flore i faune.
Kontrolu nivoa zagaenosti tla i sadraja naftnih derivata u tlu u sluaju udesa bi trebalo
vriti svakih 6 mjeseci do potpune sanacije tla, a potom svakih 5 godina, kako nalau propisi.

6.9.3. Mogue promjene u kvalitetu zraka
Kada se potpuno sagleda tehnologija rada, moe se zakljuiti da jedinu ekoloku nesreu,
koja bi se mogla desiti, predstavlja nekontrolisano istresanje i razlijevanje ulja i maziva, nastalo
uslijed pucanja i istakanja iz bavi.
Isparavanje bi pri normalnim uslovima rada u pogonu bilo neznatno. Meutim svaki
udes bi imao znatno veu emisiju lako isparljivih organskih jedinjenja iz naftnih derivata.
Ova jedinjenja su primarni reaktanti u fotohemijskoj reakciji stvaranja jednog od
najtetnije zagaujue supstance u zraku troposferskog ozona, njegovo nastajanje bi bilo van
kontrole i vrlo opasno. Drugi uticaj bi na ljudsko zdravlje ali i na povean rizik od mogunosti
upale i eksplozije.
6.10. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
6.10.1. Plan upravljanja otpadom na eljeznikoj stanici Bukinje
Investitor mora odrediti lice koje je i odgovorno za propisno obavljanje poslova

upravljanja otpadom u pogonu eljezniki prevoz, na svakoj od eljeznikkih stanica koje
pripadaju ovom pogonu.
Zadueno lice mora biti educirano za propisno upravljanje otpadom, pri emu se mora
voditi rauna o vrstama otpada, njihovim svojstvima i tanom definisanju njihovog tretmana.
Programom edukacije lica koja su odgovorna za upravljanje otpadom mora bit obuhvaen
i program propisan odredbama Pravilnika o strunoj spremi i nainu provjere strunog znanja
lica koja mogu rukovati zapaljivim tenostima i gasovima u prometu (Slubeni list SFRJ, broj
15/78).
Lice odgovorno za upravljanje otpadom, je duno tano evidentira svaku opasnu situaciju
ili nesreu u pogonu eljezniki prevoz sa navoenjem svih aktivnosti na eliminisanju ili
smanjenju intenziteta tih nesrea. Na kraju svake kalendarske godine ovo lice popunjava poseban
obrazac, koji je dat u prilogu pod nazivom obrazac za evidentiranje opasnih situacija i nesrea i
sa pregledom poduzetih akcija na ublaavanju njihovog uticaja na okoli.
U tabeli 6.14. dat je urnek obrazca koji se popunjava uz dodatna objanjenja kod svake
akcidentne situacije. Svaki ekoloki akcident mora biti odmah prijavljen nadlenoj inspekciji.
Kompletna dokumentacija koja se ustrojava i vodi u pogledu ouvanja ivotne okolice se
uva u arhivi Investitora.

OBRAZAC
ZA EVIDENTIRANJE OPASNIH SITUACIJA I NESREA I SA PREGLEDOM
PODUZETIH AKCIJA NA UBLAAVANJU NJIHOVOG UTICAJA NA OKOLI
Tabela 6.14 . - Obrazac

Ime slube:
SPISAK NESREA I OPASNIH SITUACIJA SA PREGLEDOM PODUZETIH AKCIJA NA
UBLAAVANJU NJIHOVOG UTICAJA NA OKOLI
U godini: Br.izdanja spiska:

Datum izdanja:
Red. Datum i Opis Uzrok pojave Posljedica Obim Podruje Opis poduzete Potvrda kontrolnog
Broj mjesto pojavljene nesree/opasne uticaj na uticaja uticaja akcije na organa o
nesree/opasne situacije okoli na voda, ublaavanju otklanjanju uzroka
situacije okoli zrak, tlo uticaja na nesree/opasne
ili ljudi okoli situacije
Zapisnik br.
Primjedbe, preporuke, sugestije, prijedlozi poboljanja:
Datum zakljuenja godinjeg spiska: Spisak sainio: Pregledao i ovjerio:
Rukovodilac slube Referent zatite od poara, datum
Dostaviti:
- Referentu zatite od poara (orginalan primjerak)
- Referentu zatite na radu (kopija)
Na pogonu eljezniki prevoz eljeznika stanica u Bukinju dolaziti e do emisija

odreenih materija koje mogu izazvati skrnavljene komponenti stabilnosti i sigurnost ivotne
okolice.
Osim toga, ovaj pogon je i evidentan proizvoa otpada, koji e se morati zbrinjavati na
propisan, efikasan i, trajno, ekoloki pogodan nain.
U tabeli 6.15 dat je prikaz vrsta otpada koji e se javljati u pogonu eljezniki prevoz
eljeznika stanica u Bukinju, kao i osnovni podaci o tom otpadu i nainu njegovog zbrinjavanja.

Tabela 6.15 . Osnovni podaci o otpadnim materijama
OZNAKA OBLIK U
KOLIINE
NAZIV OTPADA PO KOJEM SE NAIN ZBRINJAVANJA
SASTAV OTPADA
OTPADA PRAVILNIKU O POJAVLJUJ OTPADA
PROIZVODA
KATEGORIJAMA E OTPAD
Sada se slijeva u obodne

kanale du pruga i odlazi u
Voda
recipijent,
upotrijebljena
Potrebno je preko prelivnih
Mjeavina za pokretanje
Do 30% od ukupne ahtova odvoditi u separator te
13 05 07* mulja, parnih
Voda potronje vode ili nakon tretmana isputati u
opasni otpad vode, ulja i lokomotiva,
791,7 m3/god kanalizacionu mreu.
masti. pranje i
Separatore isti i zbrinjava
sapiranje
specijalizovano preduzee
povrina
ovlateno za zbrinjavanje te
vrste otpada.
Privremeno sakupljanje
Razni
Papir, odlaganje u posebne
mijeani
staklo, kontejnera za razdvajanje
otpad koji 20 03 01
plastine Do 20% od ukupne otpada po vrstama, postavljene
potie iz Ne spada u opasni Komadna roba
mase, potronje m3/god. u krugu stanice i odvoz od
kuhinje, otpad
limenke strane komunalnog preduzea
kancelarija
itd. u cilju zbrinjavanja zajedno sa
i sl.
ostalim komunalnim otpadom.
Nehloriran Prikupljanje u metalne ili

Otpadna
a plastine posude postavljene u
ulja za
hidraulina do 20% od ukupne betonske tankvane locirane u
podmaziva 13 01 10* Opasna
ulja na potronje ili cca krugu stanice. Zbrinjavanje
nje i opasni otpad tekuina
bazi 899,6 litara/god. vri specijalizovano preduzee
hidraulin
mineralnih po ugovoru koji potpisuje
a ulja
ulja Investitor sa tim preduzeem.
Privremeno se sakupljaju na
Metalni
posebno definisani prostor i/ili
opiljci
17 04 07 u kontejnere za komunalni
Mjeani nastali u Komadni
Ne spada u opasni 6 .000 kg/god otpad. Otprema se vozilima
metali metalostru otpad
otpad komunalnog preduzea ili
garskoj
preduzea koje vri otkup ovog
radionici
otpada.
Otpadni Privremeno se sakupljaju na

materijali i posebno definisani prostor i/li
predmeti u kontejnere za komunalni
Krupni 20 03 07
nastali pri Komadni otpad. Nakon zavrenog
komunalni Ne spada u opasni do 6.000 kg/god.
tekuim i otpad remonta otprema se vozilima
otpad otpad
servisnim komunalnog preduzea ili
odravanji preduzea koje vri otkup ovog
ma opreme otpada.

ljaka i 10 01 01 ljaka sa ljaka i pepeo

reetki Koristi se za ravnanje terena u
pepeo sa 10 01 02 nastao u kotlu
loita 176,7 tone/godinje okviru pogona.
reetki Ne spada u opasni sagorijevanje
loita otpad Letei m uglja
pepeo od
Ostali otpadni materijali

Dijelovi postrojenja koji nastanu prilikom tekuih ili servisnih odravanja, kao i metalni
opiljci nastali u tokarskoj radionici se zbrinjavaju na nain na koji se zbrinjava komunalni otpad i
isti moraju biti predmet ugovora Investitora i komunalnog preduzea.
U ovom sluaju metalni opiljci se predaju preduzeu Agrosirovina iz ivinica, koja vri
otkup iste.
6.11. OTPADNE VODE NA POGONU ELJEZNIKI PREVOZ U

BUKINJU
Otpadnih voda nema u velikim koliinama. Du cijele trase pruge na svim eljeznikim
stanicama postoje odvodni kanali. Nisu izgraeni separatori masnoa, te e isti biti predloeni za
izradu ovim Planom aktivnosti.
Tehnoloke otpadne vode
Na ljeznikoj stanici u Bukinju nalaze se napojnici za vodu kapaciteta 5 m3. Ova voda se
koristi za pokretanje parnih lokomotiva. (Slika 6.4 )
Slika 6.4. - Napojnik za vodu na eljeznikoj stanici u Bukinju

Kao tehnoloka otpadna voda javlja se i voda zaprljana uslijed pranja lokomotiva Voda
sa radnog prostora predstavlja otpadnu vodu. Nastale otpadne vode sadre mehanike neistoe
(prainu i sl.) i izvjesnu koliinu masnoa nastalih eventualnim curenjem ulja iz lokomotiva.
Obzirom da se u blizini objekta za opravku lokomotiva u Bukinju nalazi potok Joevica, uzet je
nalaz vode za analizu, iji su rezultati dati u taki 6.7. ovog Plana).
Sanitarne i oborinske vode

Sanitarne otpadne vode se kanalizacionim sistemom odvode u septiku jamu. ienje
septike jame vri se prema potrebi.
7. LISTA SIROVINA I POMONIH MATERIJALA,

UKLJUUJUI HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO
7.1. LISTA SIROVINA I POMONIH MATERIJALA
Parne lokomotive, koje se koriste za prevoz uglja do TE Tuzla, za pokretanje koriste

ulazne aktivne sirovine podjeljene na: osnovne i pomone.
Osnovna sirovina za pokretanje lokomotiva u pogonu Bukinje je ugalj-lignit, koji se
obezbjeuje iz Rudnika Bukinje
Kao pomone sirovine za pokretanje i odravanje parnih lokomotiva koriste se razliite
vrste ulja, kao to su:
- Cirkol ulje 800 i Reduktol 200
- Vulkan ulje
- Grafitna mast
- Mast lis
- Nafta
7.1.1. Godinja potronja sirovina

U tabeli 7.1. data je godinja potronja osnovnih sirovina u posljednje tri godine.
Tabela 7.1. Godinja potronja sirovina na pogonu eljezniki prevoz -Bukinje

NAZIV SIROVINE
Cirkol Vulkan Mast Metali za
Godina Grafitna Nafta
Ugalj (t) ulje 800 ulje lis obradu (t)
mast (kg) (litara)
(litara) (litara) (kg)
2006 580 800 3680 390 190 4450 18
2007 575 790 3598 380 185 4398 18
2008 589 820 3678 400 200 4500 18

U tabeli 7.2. data je potronja pomonih sirovina u posljednje tri godine.
Tabela 7.2. Godinja potronja pomonih sirovina u pogonu eljeznike stanice Bukinje
NAZIV SIROVINE
Drvo (daske,
Godina elik eljezo svih
Bakar (kg) Bronza (kg) Kalaj (kg) grede, letve)
(kg) vrsta (kg)
(m3)
2006 4980 1985 485 478 9987 5
2007 4789 1898 450 465 9756 5
2008 5000 2000 500 500 10000 5
Od ostalih materijala za ienje (higijenu) koriste se:

- Detrenti za pranje rublja (cca 200 kg/godinje)
- Paste za pranje ruku (800 kom/godinje)
- Sapuni za linu higijenu (1200 kom/godinje)
- Sredstva za odravanje kupatila (100 litara/godinje)
7.1.2. Godinja potronja osnovnih sirovina po jedinici proizvoda
U tabeli 7.3. i 7.4. data je godinja proizvodnja po jedinici proizvoda (52.866,3 tone
prevezenog uglja do TE Tuzla/godinje) osnovnih i pomonih sirovina.
Tabela 7.3.- Godinja potronja osnovnih sirovina po jedinici proizvoda

NAZIV SIROVINE
Vulkan Grafitma
Godina Ugalj Cirkol ulje Mast Nafta Metali za
ulje (l/t) mast
(t) 800 (l/t) Lis (kg/t) (l/t) obradu (t)
(kg/t)
2006 0,0111 0,0151 0,0696 0,0074 0,0036 0,0842 0,0003
2007 0,0109 0,0149 0,0681 0,0072 0,0035 0,0832 0,0003
2008 0,0111 0,0155 0,0696 0,0076 0,0038 0,0851 0,0003
Tabela 7.4. Godinja potronja pomonih sirovina po jedinici proizvoda

NAZIV SIROVINE
Drvo (daske,
Godina elik Bakar Bronza eljezo svih
Kalaj (kg/t) grede, letve)
(kg/t) (kg/t) (kg/t) vrsta (kg/t)
(m3/t)
2006 0,942 0,0375 0,0092 0,0090 0,1889 0,0001
2007 0,0906 0,0359 0,0085 0,0088 0,1845 0,0001
2008 0,0946 0,0378 0,0095 0,0095 0,1892 0,0001

7.2. OPIS KOMPONENTI ILI OSOBINA SIROVINA
7.2.1. Osnovna sirovina - lignit
Ugalj je gorivi sediment. Sastoji se preteno od ostataka, odnosno produkta raspada biljaka,
a nastao je od tresetita iz daleke prolosti. Proces pougljenjivanja ostvaruje se postepenim
poveavanjem relativnog sadraja ugljenika (C) uz istovremeno smanjivanje relativnog sadraja
kiseonika (O2), azota (N2), vodonika (H2). Imamo niz sukcesivnih pretvaranja: bijni ostaci i
drvo-trest-lignit-mrki ugalj-kameni ugalj. Taj proces je trajao stotinama miliona godina.
U tabeli 7.5. date su osnovne karakteristike razliitih vrsta ugljeva.
Tabela 7.5. Karakteristike razliitih vrsta ugljeva

ISPARLJIVI SADRAJ
GUSTINA TOPLOTNA
VLAGA % SASTOJCI (U % UGLJENIKA (U %
t/m3 MO MJ/kg
SUVE MATERIJE) SUVE MATERIJE)
DRVO 0.2-1.3 14.7 SUVO 80 50
TRESET 1 6.3-8.4 60-90 65 55-65
LIGNIT 1.2 7.5-12.6 30-60 50-60 65-70

MRKI UGALJ 1.25 16.7-29.3 10-30 45-50 70-80
KAMENI
1.3-1.35 29.3-35.6 3-10 7-45 80-93
UGALJ
ANTRACIT 1.4-1.6 35.6-37.7 1-2 4-7 93-98
Kvalitativne karakteristike uglja-lignita koji se prevozi za potrebe TE Tuzla koritenjem

eljeznikog prevoza, date su u tabeli 7.6.

Tabela 7.6. - Prosjeni ponderisani kvalitet uglja:

Sastav uglja Jed.mjere Vrijednosti
Imedijatne analize
Vlaga % 50,38
Pepeo % 10,14
Sagor. materije % 39,48
Isp. Materije % 19,89
Cfix % 15,59
Koks % 29,73
S-ukupni % 0,51
DTE kJ/kg 9.200
Hemijski sastav pepela
SiO2 % 52,00
Fe2O3 % 9,40
Al2O3 % 20,20
TiO2 % 0,53
CaO % 7,05
MgO % 4,25
Na2O+K2O % 0,86
SO3 % 5,66
Elementarni sastav uglja
Ugljenik C % 23,63
Vodonik H % 2,03
Sumpor gorivi S % 0,19
Kiseonik + azot (O2+N2) % 9,63
7.2.2. Nafta i naftni derivati
Nafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekuina koja se obino pronalazi
ispod povrine Zemlje ili morskog dna. To je vrlo sloena smjesa razliitih spojeva, preteno
ugljikovodika alkanskog, cikloalkanskog i aromatskog reda iji se sastav mijenja od nalazita do
nalazita.
- Po svom hemijskom sastavu nafta je mjeavina velikog broja razliitih ugljikovodika i

malih koliina spojeva sumpora, kisika i duika (od tragova i do 7%). U njoj su zastupani
ugljikovodici s jednom do 50 i vie C - atoma u molekuli, i to preteito parafinskog
(metanova) niza (npr. pensilvanska nafta) ili naftenskog niza (npr. neke sovjetske nafte).

- Manje su zastupani aromatski ugljikovodici (npr. neke rumunjske nafte). U nafti su, bez
obzira na vrstu ugljikovodika, zastupani vie ili manje, svi lanovi pojedinog niza: od
lakohlapljivih do tekohlapljivih te krutih s velikim brojem C - atoma. O veoj ili manjoj
zastupljenosti niih odnosno viih lanova ovisi gustoa nafte. Lagane nafte koje kod
preraivanja daju vie laganih frakcija, ili ih uope ne daju.
Ulja
Osnovna uloga hidraulinih ulja je da djeluju kao medij za prenoenje snage iz jedne take u
drugu.
Osim toga, hidraulina ulja moraju:
- osigurati odgovarajue brtvljenje
- tititi sistem od korozije i hre
- osigurati odgovarajuu jainu uljnog filma radi smanjenja troenja
- imati mogunost brzog taloenja i izdvajanja nerastopljivih kontaminanata koji uu u
sistem
- osigurati kompatibilnost s metalima i brtvama
- imati dobru oksidacijsku stabilnost
Parne lokomotive na eljeznikoj stanici u Bukinju koriste ulja Reduktol i Cirkol koja imaju
sljedee karakteristike:
1. REDUKTOL 200 koji ima sljedee karakteristike

Kinematski Test korozije
ISO
Gustoa na Taka viskozitet na Index na BAKAR
viskozitetna
150 C paljenja 0C 400 C, cSt na viskoziteta (3 h na
gradacija
00C, cSt 1000C)
200
220 0,895 272 99 KLASA 1
18,56
2. CIRKOL 800 ima sljedee karakteristike

Kinematski viskozitet
0
Taka paljenja C na 500 C, cSt na Index viskoziteta STINITE 0C
1000C, cSt
85
290 80 -5
7,93
Opasnost od tetnog dejstva nafte i naftnih derivata prisutna je na slijedeim mjestima

koja se ocjenjuju kao visoko rizina u tehnolokom procesu:

- skladini prostor nafte ili ulja i maziva i

- putevi transporta
Na navedenim lokacijama eljeznikih stanica postoji permanentna opasnost po radnu i

ivotnu sredinu direktnim ugroavanjem tetnim uticajem ili pak tetnim produktima
nastalim poarom ili eksplozijom.
Neeljena dejstva naftnih derivata na zemljite odreena su:
- fiziko-hemijskim karakteristikama nafte, odnosno opasnou koju nafta
posjeduje,
- koliinom nafte, odnosno ulja u skladitu,
- karakteristikama okruenja,
- primjenjenim mjerama zatite, te
- karakteristikama i kvalitetom primjenjene tehnologije rada.
Dizel gorivo nije toksino, ne nagriza kou, ne djeluje korozivno. Pare mu se ne smatraju
otrovnim ali djeluju uguujui na ljudski organizam ako se koncentracija kisika smanji ispod
dozvoljene granice.
7.2.3. Metode nabavke, skladitenja i transfera

osnovnih sirovina i pomonih materijala
Metode nabavke
Metode nabavke definisani su radnim uputstvom organizacionog dijela pogona
eljezniki prevoz koji planski ili prema trenutnoj potrebi utvruje vlastite potrebe za:
rezervnim dijelovima, stalnim sredstvima (osnovne i pomone sirovine), opremom, potronim
materijalom, repromaterijalom ili uslugama, a koji se mogu nabaviti na domaem ili inostranom
tritu.
Zaduena osoba organizacionog dijela tkz. pokreta zahtjeva za nabavku, direktno
kontaktira osoblje skladita i provjerava dali se traeni materijali nalaze u skladitima.
Kada pokreta zahtjeva za nabavku zavri upisivanje naziva potrebnog materijala ili
usluga, za dalju nabavku potrebno je posebno odobrenje Uprave Rudnika Kreka u Tuzli.
Nabavka pomenutih osnovnih i pomonih materijala, razervnih dijelova i repromaterijala,

dalje se obavlja putem tendera o javnim nabavkama, to je u nadlenosti komercijalne slube
Rudnika Kreka Tuzla u Tuzli.

Prijem materijala u magacin i metode skladitenja

Metode prijema materijala definisane su odreenom procedurom, kojom je definisan
nain prijema, uskladitenja i izdavanja potronog materijala, rezervnih dijelova, maziva i ulja,
plina i kisika i repromaterijala.
Ova procedura primjenjuje se u odjeljenju odravanja, koja je povezana sa sektorom
ekonomsko finansijskih poslova, proizvodnim sektorom i odjeljenjem nabavke.
Prijem i skladitenje osnovnih materijala

Na eljeznikoj stanici u Bukinju utovar uglja za pokretanje parnih lokomotiva, vri se
direktno sa separacije istoimenog Rudnika u tender-rezervoar parne lokomotive iji je kapacitet
8 t uglja, pri tome je potronja uglja na 24 h (lokomotive u radu) 4 tone, a potronja vode do 12
m3 .
Nafta se po potrebi doprema u pogon direktno iz cisterne za dizel gorivom, sa pumpne
stanice Energopterol- Tuzla.
Skladitenje ulja i maziva se vri u posebno ograenom prostoru kontejneru.
Ulje i mazivo je smjeteno u plastine bave. Kapacitet skladita (kontejnera) za ulja i
maziva je cca 6 bavi (205 l/1 bava=1230 litara).
Plin i kisik skladiti se takoe u metalne kontejner koji su obiljeeni propisanim
oznakama (Slika 7.1).
Slika 7.1. - Kontejner za skladitenje ulja i maziva i

kontejner za skladitenje plina i kisika

Skladite pomonih materijala

U krugu pogona Bukinje iza radionice za remont lokomotiva nalazi se magacin
dijelova za opravku parnih lokomotiva i repromaterijala (eljezo, cink, bakar, drvo), a pored
njega (metalni kontejner) nalazi se alatnica (Slika 4.3. i 4.3.a).
Slika 7.2. Magacin repomaterijala i alatnica
8. SNABDJEVANJE PITKOM I INDUSTRIJSKOM VODOM,

IZVORI ENERGIJE I UKUPNA POTRONJA
Snabdijevanje i potronja vode

Pogon eljezniki prevoz na svim eljeznikim stanicama prikljueno je na gradski
vodovod javnog komunalnog preduzea, preko kojeg se vri snabdjevanje vodom upravnih
zgrada i objekata industrijskog kruga.
Direktno snabdjevanje vodom za pokretanje parnih lokomotiva vri se preko napojnika za
vodu (Slika 7.3.) iji je kapacitet 5 m3 vode.

Slika 7.3. Napojnik za vodu
Dakle, voda se koristi za pokretanje parnih lokomotiva, pranje, kao i za snabdijevanje

restorana, toaleta i praonice vea, kao i za pranje asfaltiranih povrina i lokomotiva.
Prosjena godinja potronja vode u pogonu eljezniki prevoz u Bukinju iznosi

2639,07 m3. (podaci za 2008. godinu)
Snabdjevanje i potronja elektrine energije

Elektrina energija na eljeznikim stanicama se koristi za osvjetljenje stanice,
zgrade eljeznike stanice, objekta gdje je smjeten restoran, praonica vea i bravarska
radionica, te radionica za opravku lokomotiva i drugi pratei objekti.
Rudnici lignita Kreka, koje sainjava i rudnik Bukinje, napaja se elektrinom
energijom na 35 kV naponu iz 35 kV prstena koji se oslanja na izvorine take TE Tuzla
110/35 kV i GTS 110/35 kV Lukavac.
Napajanje elektrinom energijom radionice za odravanje lokomotiva vri se sa 10 kV
dalekovodom na drvenim stubovima. Zbog potrebe prikljuenja jo nekih elektrinih ureaja, te
vanjske rasvjete du eljeznike pruge izgraena je BTS, locirana cca 80 m od radionice.
U tabeli 8.1. data je ukupna potronja i potronja po jedinici proizvoda elektrine energije
i vode.

Tabela 8.1.- Ukupna potronja i potronja po jedinici proizvoda elektrine energije i vode
Potronja u
Potronja po jedinici
2008.godini
proizvoda
Potroni resurs Jedinica (KW/t) Napomena
eljeznika stanica (KWh/t)
u Bukinju (m3/t)
Ukupna godinja
potronja na
Snaga KW 16.723,76 0,3163 KW/t
eljeznikoj stanici u
Bukinju
Ukupna
potronja
struje odnosi se na
Elektrina potronju u upravnim
KWh 8.033,98 0,1520 KWh/t
energija zgradama,
radionicama i prateim
objektima eljeznike
stanice
Ukupna
potronja vode
ukljuuje i vodu
Voda m3 2639,07 0,0499 m3/t za pokretanje
lokomotiva,
pranje vozila, upravnih
zgrada i radionica
Zatita od direktnog dodira

Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvarena je samom izvedbom
postrojenja i ureaja. Svi dijelovi koji su u noramlnim uslovima rada pod naponom, smjeteni su
u kuitu ili zatieni pregradama (mrea, prepreke) , a kod minimalnih razmaka potovani su
vaei propisi i istandardi.
Zatita od indirektnog dodira

U mrei 6 kV, kao zatita od visokog napona dodira, primjenjeno je zatitno uzemljenje
izolovanog sistema (IT sistem). Prema lanu 25 Sl.novina br.66/87, maksimalna vrijednost
dodirnog napona smije iznositi Ud 50V (efektivna vrijednost izmjeninog napona).
9. MJERE ZA ODRAVANJE I REMONT OPREME
9.1. OSNOVNE MJERE ZA ODRAVANJE I REMONT OPREME
Odvojeno od radnih instrukcija-upustava opreme, opravka i osnovne aktivnosti

odravanja i remonta opreme su regulisane instrukcijama isporuioca opreme-proizvoaa.

Opravka, odravanje i remont opreme angaovane u pogonu eljezniki prevozobavlja

se kroz tekue i plansko preventivno odravanje.
Tekue odravanje se obavlja svakodnevno na poetku i na kraju svake smjene, a sastoji
se u vizuelnom pregledu vitalnih dijelova stroja, ienju i podmazivanju, a obavlja ga rukovaoc
stroja uz povremeno prisustvo majstora iz grupe za odravanje. Pod tekuim - redovnim
odravanjem smatra se skup mjera i aktivnosti kojima se osigurava tehnika ispravnost objekata i
opreme.
Redovno odravanje opreme zajedno sa pravilnim rukovanjem vri se u skladu sa planom
redovnog i investicionog odravanja. Plan se izrauje po vrstama i tipu opreme.
Redovno odravanje podrazumjeva neprekidan rad na praenju - kontroli funkcija
objekata i opreme, a posebno vrenje neophodnih opravki kod nastalih kvarova i oteenja.
Preduzee je duno da osigura minimalno potrebnu opremu za redovno i investiciono
odravanje objekata i opreme, potreban broj strunih radnika za vrenje poslova odravanja i
rezervne dijelove za opremu.
Plansko - preventivno odravanje se obavlja nakon utvrenog vremena u tvornikoj
dokumentaciji za te strojeve, a sastoji se u izmjeni ulja, ienju ili zamjeni filtera, pregledu
vitalnih dijelova stroja, te njihovoj zamjeni ili opravci. Ovu vrstu odravanja obavlja grupa za
odravanje uz prisustvo rukovaoca stroja.
Investiciono odravanje objekata i opreme vri se u skladu sa planom odravanja
objekata i opreme. Investiciono odravanje podrazumjeva sve vee popravke na objektima i
opremi, zamjena pojedinih ureaja i ono po pravilu moe biti plansko i vanredno.
Kod planskog investicionog odravanja radovi se planiraju na osnovu uoenih
nedostataka u toku kontrole izvrene u okviru redovnog odravanja ili redovnog osmatranja
objekata i opreme (lokomotiva).
Vanredno investiciono odravanje obuhvata sve hitne i neodlone opravke objekata i
opreme. Radovi vanrednog investicionog odravanja obavljaju se, po pravilu, van redovnog
radnog vremena, a u sluaju da se u tim periodima ne mogu zavriti, onda i u redovnom radnom
vremenu.
DP - dnevni pregled
Dnevni pregled obavlja se svakodnevno, a vri ga rukovaoc stroja.
NPTO - nedeljni pregled tekueg odravanja

Nedeljni pregled obavlja grupa za odravanje (mehaniar, bravar i elektriar) uz
prisustvo rukovaoca stroja.
MPTO - mjeseni pregled tekueg odravanja

Mjesene preglede obavlja servisna grupa za odravanje istog sastava kao i NPTO
PGO - estomjeseni pregled (polugodinji)

Ove preglede obavlja servisna grupa za odravanje a tu se vre srednje opravke.

Nedostatci, odnosno, kvarovi uoeni ovim pregledima shodno mogunostima se

otklanjaju na licu mjesta ili se angauje specijalizovana radionica - trea lica.
G. O. - godinji pregledi
Ovi pregledi obuhvataju servisiranje nakon utvrenog vremena u tvornikoj
dokumentaciji za te strojeve i saniranje veliih kvarova. Shodno vlastitim mogunostima isti se
obavljaju u vlastitoj reiji ili angaovanjem specijalizovanih radionica - trea lica.
Odravanje ima zadatak da osigura najveu moguu raspoloivost radnih sredstava i

opreme uz najmanje trokove. Aktivnosti u odravanju su vezane i usklaene sa stanjem radnih
sredstava odnosno postrojenja.
Hitne intervencije
Hitne intervencije preduzimaju se u sluaju nepredvienih kvarova na opremi ili
dijelovima opreme.
9.2. ZADACI RUKOVAOCA
Izvjetaj o operativnoj sigurnosti maina (lokomotiva) mora biti preuzet iz knjige maine
prethodne smjene. U sluaju vizuelnog pregleda maina treba biti provjerena sa svih aspekata.
Kontrola funkcije svjetala i upozoravajuih sredstava i drugih instrumenata se nikako ne
smije propustiti. Potrebno podmazivanje sa mazivom mora biti izvreno u svakoj smjeni.
Prije svakog startanja mora uvijek biti ispunjena sveobuhvatna provjera. Svaki rad na
odravanju mora biti izvren na snienim pozicijama, regulator vonje mora- biti na neutralnoj
poziciji.
9.3. OSOBLJE ODRAVANJA
Radove na odravanju moe izvoditi samo obueno osoblje, a njihov zadatak je da izvode
radove odravanja maina-lokomotiva nakon definisanog broja radnih sati.
Radovi servisa maina moraju biti raeni na definisanom broju radnih sati u skladu sa
instrukcijama proizvoaa.

10. OPIS POSTOJEEG MONITORINGA
Osnovna namjena monitoringa stanja okolia podrazumjeva mjerenja onih ekolokih

parametara koji bi mogli da imaju negativan uticaj na okolinu, biljni i ivotinjski svijet, kao i
zdravlje ljudi, ukoliko bi dolo do zagaenja zraka, vode i tla ili prevelike emisije buke.
Cilj monitoringa stanja okolia jeste stalno praenje ekolokih parametara i njihovo
mjerenje, kako nalae Zakon, kao i analiziranje i predlaganje mjera za njihovo poboljanje u
sluaju odstupanja od Zakonom odreenih graninih vrijednosti, kao i sagledavanje efekata
preventivnih i zatitnih mjera i uvoenja neophodnih poboljanja i korekcija. Monitoring kao
takav omoguava adekvatno sprovoenje predloenih mjera prevencije i zatite.
Do sada nije vren monitoring emisija u zrak na ovoj eljeznikoj stanici, mjerenje
intenziteta ambijentalne buke, kao ni ispitivanja kvaliteta otpadnih voda i kvaliteta tla.
Prva mjerenja emisija u zrak, odreivanje stepena zagaenosti otpadne vode i tla, te
mjerenje ambijentalne buke pri radu parnih lokomotiva vrena su za potrebe izrade Plana
aktivnosti (Poglavlje 6 Studija zagaenosti u nultom stanju), u periodu juna 2009.godine.
O realizaciji monitoringa za vrijeme njegovog sprovoenja mora se voditi propisana

evidencija.
Izvjetaje o emisiji dimnih plinova i preine dostavljaju se Kantonalnoj upravi za
inspekcijske poslove Tuzla, Ministarstvu za prostorno ureenje, promet, komunikacije i zatitu
okoline Tuzlanskog kantona.
Vrste aktivnosti u okviru monitoringa:
- Kontrolna mjerenja SO2, NOx i praine iz dimnjaka parne lokomotive
- Provjera sadraja dimnih plinova: CO2, CO, O2 i NOx iz kotlova
- Odreivanje stepena zagaenosti isputene otpadne vode
- Analiza vrste otpada, koliine po vrstama i njegovog odvoza
- Mjerenje buke
- Emisije CO2
- Kontinuirano praenje dnevne potronje uglja, ulja i maziva, plina, tehnoloke vode i
mjeseno praenje potronje vode i elektrine energije
- Praenje stanja odvodnih slivnih ahtova (talonika)
Strategija monitoringa emisija u zrak

S obzirom da cjelokupna djelatnost koja se obavlja na eljeznikim stanicama moe
ugroziti okolinu, to je potrebno obezbijediti stalni monitoring emisija u zrak.
Na eljeznikoj stanici Bukinje neophodno je vriti standardna mjerenja emisija otpadnih
dimnih plinova iz parnih lokomotiva, s ciljem utvrivanja efikasnosti postrojenja i zadovoljenja
emisionih standarda, u propisanim vremenskim rokovima.

Pored navedenog, potrebno je obezbijediti redovno praenje stanja i eventualnih

promjena na okolnim biljkama i eventualnih uticaja na okolne ekosisteme primjenom
biocenolokih analiza. Ukoliko se navedenim praenjima utvrde odreene promjene, onda je
neophodno potrebno preduzeti odgovarajue mjere zatite okoline i spreavanja uticaja na
okolinu.
Kod realizacije monitoringa, potrebno je uvaiti eventualne pritube u smislu utvrivanja
tetnih uticaja rada parnih lokomotiva i cjelokupnog procesa eljeznikog prevoza na okolinu, po
standardizovanim postupcima, a o emu treba obavijestiti graane.
Prilikom odvijanja cijelog procesa eljeznikog prevoza (pokretanje i rad lokomotiva,
utovar i prevoz do TE, kao i remont i odravanje lokomotiva) potrebno je obezbijediti i
zadovoljiti emisione standarde, odnosno propisane vrijednosti za emisiju, kao i granine
vrijednosti za kvalitetu zraka.
Strategija monitoringa otpadnih voda i kvaliteta tla

Prema Zakonu o vodama (Slubene novine F BiH broj 70/06), Pravilnika o graninim
vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u
sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Slubene novine Federacije BiH, broj:
50/07) i Pravilnika o vrstama, nainu i opsegu mjerenja i ispitivanja iskoritene vode, isputene
vode, isputene otpadne vode, izvaenog materijala iz vodotoka, (Slubene novine Federacije
BiH, broj 48/98, 36/00, 35/01), propisan je monitoring 6 12 puta godinje u prvoj godini
procesa, a u narednim godinama, ako su parametri u okviru doputenih, 4 puta godinje od strane
ovlatene institucije, ukoliko se ocjeni da Zahvat ima znatan uticaj na zagaenje voda.
Strategija kontrole otpadnih voda

Ova oblast obuhvata irok spektar razliitih vrsta zagaenja. U principu se preiene
vode mogu direktno isputati u vodotok ili ukoliko zadovoljavaju uslove, u zajedniko
postrojenje za preiavanje otpadnih voda.
Dosada nije vrena kontrola kvaliteta tla i otpadnih voda. Prva analiza kvaliteta tehnike
vode na pogonu eljezniki prevoz u Bukinju (24.06.2009.godine) je izvrena uzimanjem
uzorka vode na mjestu gdje se sliva otpadna voda iz slivnika u rijeku Joevicu.
Uzorak tla uzet je u blizini radionice za odravanje i remont lokomotiva.
Analizu vode i tla je izvrio Mainski fakultet iz Zenice odsjek za ekologiju..
Rezultati analize su prikazani u izvjetaju o mjerenjima ovog Plana.
Monitoring buke
Optimalnom zvunom izolacijom, pozicioniranjem procesne opreme koja predstavlja
potencijalni izvor buke, njen intenzitet e zasigurno biti manji od onog propisanog Zakonom o
zatiti ivotne sredine (Slubene novine F BiH broj 33/03).

Strategija kontrole buke ukljuuje sljedee:

- reduciranje nivoa buke na radnom mjestu do najnieg nivoa
- nadgledanje zaposlenika koji su izloeni buci na radnom mjestu
- definisanje mjera predostronosti i potrebu za programom kontrole buke
- uvati izvjetaje o nadgledanju buke za period od najmanje tri godine
Mjerenje nivoa buke na eljeznikoj stanici u Bukinju izvren je dana 24.06.2009.godine
na vie mjesta i to :
- Na udaljenosti 7 m od parne lokomotive u radu
- Ispred radionice za odravanje i remont lokomotiva
- Kod trafo stanice
- Kod stanine zgrade
Rezultati mjerenja intenziteta buke dati su u Poglavlju 6 Plana aktivnosti.
Opis postojeeg monitoringa na eljeznikoj stanici u Bukinju

Ispitivanja koja spadaju u Zakonom propisana i obavezna, a koja je ovaj pogon do sad
redovno vrio su:
1. Periodini pregledi i ispitivanja orua za rad, ureaja i opreme na eljeznikim
stanicama izvreno je od strane ovlatene institucije.
2. Periodino ispitivanja uslova konfora u radnim prostorijama i na radnim mjestima, a
koja obuhvataju sljedea ispitivanja:
- mikroklimatske uslove (temperatura zraka na suhom i vlanom termometru, brzine
strujanja zraka, relativnu vlanost)
- osvjetljenje radnog prostora
- hemijske tetnosti
- zapraenosti zraka
- buke i vibracije
Izvreno je i periodino ispitivanje i provjera funkcionalnosti zatite od opasnog djelovanja
elektrine struje i atmosferskih pranjenja, kao i ispitivanje elektro provodljivosti poda radnog
prostora, te ispitivanja galvalnske povezanosti metalnih masa postrojenja.
Ova ispitivanja su obavljena za suhi period (ljeto ili mrazovi-suha zemlja) i vlani period
(proljee, jesen vlana zemlja).
Ponovni periodini pregledi i ispitivanja vre se u sljedeim rokovima:

- periodini pregled i ispitivanja orua za rad, ureaja i opreme, vriti u roku ne duem od
3 godine.
- Ispitivanja uslova konfora radne sredine vriti u roku ne duem od 3 godine.

- Ispitivanje i provjera funkcionalnosti zatite od opasnog djelovanja elektrine struje i

atmosferskih pranjenja, ispitivanje elektro provodljivosti poda radnog prostora, te
ispitivanja galvalnske povezanosti metalnih masa postrojenja vriti svake godine.
3. Obrazovanje i provjera znanja radnika iz oblasti zatite na radu vri se prije

rasporeivanja radnika na poslove i radne zadatke, kao i prilikom promjene radnog
mjesta sa izmjenjenim uslovima rada, kao i obrazovanje iz oblasti zatite od poara, s
tim to se ponovno obrazovanje i provjera znanja iz ove oblasti vri u roku ne duem
od jedne godine.
10.1 NAIN ISPITIVANJA I UZIMANJA UZORAKA
Ispitivanje kvaliteta zraka, otpadnih voda i tla vreno je sa slijedeim ciljevima:

- da se utvrdi tzv. nulto stanje kvaliteta zraka, industrijske vode i tla u pogledu sadraja
tekih metala;
- da se utvrdi kvantitativna i kvalitativna analiza na prisustvo tekih metala u otpadnoj
vodi, koja se isputa u prirodni recipijent, te kvantitativna i kvalitativna analiza tla
Uzorci vode su uzimani shodno odredbi Pravilnika o vrstama, nainu i opsegu mjerenja i
ispitivanja iskoritene vode, isputene vode, isputene otpadne vode, izvaenog materijala iz
vodotoka, (Slubene novine Federacije BiH, broj 48/98, 36/00, 35/01).
U tabeli 10.1. je prikazana vrsta otpadnog toka i potrebe praenja monitoringa.

Tabela 10.1. Vrsta otpadnog toka i potreba praenja monitoringa

Datum
Medij gdje se Vrsta otpadnog Monitoring
Mjesto nastanaka zadnjeg
isputa emisija toka se vri da/ne
monitoringa
Ispred radionice za
Izduvni gasovi iz remont i odravanje
parnih lokomotiva i na
Zrak da Juni 2009
lokomotiva mjestu putanja
parne lokomotive u
rad
Na mjestu gdje se
otpadna voda sliva u
Zamuljena
Voda slivnik pored da Juli 2009
otpadna voda
radionice za remont
lokomotiva
Ulja koja Kod radionice za
Tlo stvaraju mrlje na remont i opravku da Juli 2009
tlu lokomotiva
Kod lokomotive u
Okolina Buka radu i kod najblieg da Juni 2009
naseljenog objekta
11. OPIS POSTOJEIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA,

POSTOJEIH MJERA ZA SVOENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I
ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONANOG TRETMANA
OTPADNIH TOKOVA (PREIAVANJE I KONANO
ZBRINJAVANJE) I NJIHOVA UPOREDBA SA ONIM DATIM U
NAJBOLJOJ RASPOLOIVOJ TEHNOLOGIJI
11.1. OPIS POSTOJEIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA
Pogon eljezniki prevoz u Bukinju preduzima odreene mjere sa aspekta zatite

okolia.
Postojee mjere za smanjenje nastanka emisija na okoli, kao uticaja djelatnosti na

eljeznikoj stanici u Bukinju, su:
- Redovno pranje asfaltiranih i betoniranih povrina, lanu 23 Pravilnika o zatiti od
poara, propisuje da se sve horizontalne povrine jednom sedmino moraju detaljno
oistiti od nataloene praine, ulja i drugih neistoa.

Dosljednim pridravanjem ove odredbe istovremeno se znaajno doprinosi

smanjenju emisija praine u zrak i prekomjernog raznoenja prosutih ulja ili drugih
neistoa oborinskim vodama.
- Izgradnja adekvatnog sistema odvoda oborinskih voda, ukljuujui oborinske vode sa
krovova objekata (kontaminirane oborinske vode treba zajedno sa procesnim
otpadnim vodama voditi u taloni bazen, (koji e u narednom periodu biti izgraen), a
dalje po mogunosti reciklirati.
- Odravanje opreme (parnih lokomotiva i pruga), znaajno su smanjene koliina
taloga, maziva i goriva koja dospijevaju u tlo.
- Otpadna ulja se privremeno skladite u metalnim bavama unutar radionice za
odravanje opreme. Ulja se nakon toga predaju odgovarajuim firmama radi
zbrinjavanja, u ovom sluaju rudnicima.
- Prikupljanje komunalnog otpada i metalnih opiljaka se obavlja u jasno oznaenim
kontejnerima i kantama u sklopu pogona, koje redovno prazni lokalno komunalno
preduzee.
11.1.1. Mjere prevencije za smanjenje ispusta tenih otpadnih

materija
Provode se sve poznate mjere, od kojih istiemo slijedee:

o Sva otpadna ulja se kontrolisano sakupljaju i privremeno skladite u metalnim bavama
o Ulja se nakon toga predaju speciliziranom preduzeu ovlatenom za zbrinjavanje ove
vrste otpada (ovlatena preduzee) sa kojom Investitor ima potpisan ugovor.
o Remonte transformatorske stanice povjereno je ovlatenom servisu, pri emu se vodi
rauna da se transformatorsko ulje i ulje kontrolisano sakuplja u metalne bave i podvodi
proceduri preiavanja ili zbrinjavanja. Ispod transformatora se nalaziti sabirna jama
(tankvana), koja se nasipa inertnim materijalom koji vri apsorpciju ulja u sluaju pojave
curenja ili havarije. Ova jama je izgraena prema elektrotehnikim propisima.
Vri se redovno i propisno odravane objekta i postrojenja transformatorske stanice.
o Svaku zamjenu ulja u reduktorima i/ili hidraulinim sistemima vriti se struno i vrlo
paljivo pri emu se staro ulje sakuplja u metalne posude (najbolje po 200 l) odakle se
daje na zbrinjavanje na nain opisan za ostala otpadna ulja.
o Za potrebe efiksnog sakupljanja rasutih tekuina dri se dovoljne koliine inertnog
sorbentnog materijala (piljevina isl.). Ove materije se namjenski koristite za kupljenje
eventualno prosutih radnih tenosti ili nekih hemikalija, a njihova lokacija je definisana
tako da budu u blizini mjesta koja su naroito osjetljiva i na kojima je vjerovatnoa
prosipanja vea.

Vri se periodina obuka i provjera znanja zaposlenika iz oblasti zatite od poara, jer je
obavezno da se svi zaposlenici dobro upoznaju sa pravilnim postupanjem sa rasutim materijama.
11.2. ZATITA ZRAKA
11.2.1. Mjere prevencije od oneienja zraka na eljeznikim

stanicama
Zrak se na ovakvim pogonima oneiuje jedino izvjesnim koliinama ispusnih gasova iz

parnih lokomotiva, koje za svoje pokretanje koriste ugalj-lignit, a za odravanje i odreene
koliine hidraulinih ulja i masti.
Utvreno je da stepen tetnosti od ove vrste gasova zavisi od vie faktora vezano za
fizike i hemijske osobine istih, od kojih je najvanije hemijski sastav produkata izgaranja uglja.
Mjere koje treba poduzeti za zatitu zraka od prekomjernog zagaivanja proizlaze iz
odredaba vaeih propisa, standarda i drugih normativa koji reguliraju zatitu ivotne okolice.
Meutim, potrebno je istai da ne postoje adekvatne mjere za spreavanje nastajanja
emisija ovih gasova, (kada je upitanju rad parnih lokomotiva), kao ni mjera za smanjenje
negativnog uticaja na okoli od istih, osim redovnog odravanja i remonta lokomotiva, te u
dogledno vrijeme zamjene parnih lokomotiva dizel lokomotivama.
Moe se zakljuiti da samo realizacija zamjene lokomotiva i provoenje propisanih mjera
za ograniavanje i spreavanje emisija tetnih polutanata obezbijeuje uslove za ouvanje
propisanog kvaliteta zraka.
11.3. MJERE PREVENCIJE OD BUKE
Buka s eljeznikih stanica i pruga pojavljuje se kao povremena posljedica rada parnih
lokomotiva i samog eljeznikog prevoza, a kao relativno stalni nivo buke - posljedica rada u
radionicama.
Uticaj buke nemogue je izbjei. Buka nastala pri pokretanju i radu parnih lokomotiva,
kao i pri eljeznikom prevozu transportu uglja, je privremena tokom radnog vremena i
povremena s obzirom na potrebu angaovanja.
Kao efikasne mjere zatite od tetnog djelovanja buke, odnosno kao mjere za smanjenje
nivoa buke koju stvaraju lokomotive i cjelokupni eljezniki transport od eljeznike stanice do
TE Tuzla u urbanim ili ruralnim, odnosno djelovanje te buke u gravitirajuim ivotnim
sredinama, vri se na vie naina od kojih se posebno moe istai slijedee:

1. Formiranje zelenih zatitnih pojaseva. Zeleni zatitni pojasevi vre apsorpciju i

refrakciju elastinih zvunih talasa, vre potpunu aplifikaciju zvunih talasa
mjenjajui njihove naglaene komponente ime se energija tih talasa transformie i
zvuni talasi poprimaju svojstva talasa koji nemaju nikakvi tetnih ili ometajuih
osobina ili se njihove osnovne karakteristike smanjuju do te mjere da se njihov
intezitet djelovanja dovodi ispod granice percercije.
Zeleni pojasevi se obino formiraju od brzo rastuih raslinja visine ispod 10 m sa

cvjetnim grmovima vie godinjeg trajanja kao i kombinacijama ivih ograda (makljura i
slino) sa cvjetnim grmovima, jednogodinjim cvjetovima i navedenim brzo rastuim drveem
Jo neke od mjera koje se poduzimaju su:

Sistematsko odravanje lokomotiva
Sistemtsko odravanje i opravka pruga
Zvune signale treba daju se samo u izuzetnim sluajevima jer je intenzitet zvunih
signala preko 105 dB(A).
Vri se periodinu kontrolu nivoa buke.
Na oruima za rad, ureajima i opremi preduzea vri se redovno dotezanje raznih
olimljenja (limova) , koji svojim vibracijama postaju vrlo znaajni izvori buke na toj
opremi.
11.4. MJERE ZATITE POVRINSKIH I PODZEMNIH VODA
Mjere koje treba poduzeti za koritenje i zatitu voda proizlaze iz propisa o vodama,
odnosno Zakona o vodama i propisa donesenih na osnovu tog Zakona, koji su navedeni u
prethodnim poglavljima.
Otpadne vode koje sporadino nastaju u pogonu eljeznikih stanica su hemijski
zagaene vode. Njihova koliina nije zanemariva, te je neophodna izrada separatora masnoa u
blizini recepijenata, odnosno u blizini mjesta gdje se vri opravka, remont i stajanje parnih
lokomotiva (po 10 sati dnevno/stanica), koje ispuste odreenu koliinu ulja za vrijeme stajanja.
Sanitarne i fekalne vode se kanalizacionim kanalizacionim sistemom odvode u septiku

jamu.
Rasutu nafta se istiti suhim postupkom - upotrebom piljevine. Na taj nain se moe
sprijeiti zagaivanje vodotoka i podzemnih voda. Prostor na kojem je dolo do istakanja
temeljito se pere vodom.

11.5. MJERE PREVENCIJE ZA ZATITU TLA
Negativni uticaj na tlo ukljuuju oneienje tla otpadnim vodama, uljima i mazivima, te
sabijanje tla, a sve ih je mogue izbjei ili smanjiti na najmanju moguu mjeru pravilnim
planiranjem.
Razlijevanje goriva i maziva po tlu se mora sprijeiti na svaki nain, jer je isto potpuno
neopravdano i opasno.
11.5.1. Mjere za smanjenja ispusta tenih otpadnih materija u sluaju

akcidenta
Pri akcidentalnim situacijama, kao to su curenje ili razbacivanje nafte i opasnostima od

poara, dolazi do zagaenja ivotne sredine, odnosno ovjekova okolia.
Tokom dugog stajanja lokomotiva na stanici (10 sati dnevno) koje moraju da rade u
preznom hodu, dolazi do kapanja ulja iz maina, te tako dolazi do stvaranja ve pomenutih
crnih mrlja na mjestu gdje maine miruju. Takoe moe doi do zagaenje ivotne sredine (tla
i podzemnih voda) prilokom manipuliranja ili curenja ulja, kao i zbog tehnike neispravnosti
ureaja, odnosno nunih popravki, na prostoru s kojeg je mogua odvodnja.
Mogue oneienje ivotne sredine u sluaju akcidenta, moe doi u sluaju izlijevanja
veih koliina nafte i ulja.
Do sada se nisu primjenjivale mjere za smanjenje izlijevanje tenih otpadnih materija i

nisu izgraeni uljni separatori ni talonici. U prethodnom periodu vreno je jedino ienje
odvodnih kanala (rudarskim mainama), s ciljem uklanjanja mulja iz kanala.
Potrebne mjere :
- Zauljene oborinske vode sa platoa za servisiranje lokomotiva i mjesta stajanja

lokomotiva prikupiti i zasebnom zatvorenim kanalima dovesti do odgovarajueg
separatora ulja i masti ili
- Na mjestima gdje se stacioniraju parne lokomotive uraditi betonske kanale prekrivene

reetkama ( Slika 4.10. Tehniki nacrt betonski kanala prekrivenih reetkama za
skupljanje ulja) i putem tih kanala izvriti skupljanje ulja u jednu posudu, a sakupljeno
ulje prodati kao rabljeno ulje.
- U sluaju eventualnog veeg prolijevanja tenih goriva i maziva potrebno je

obezbjediti dovoljne koliine inertnog materijala (piljevina i sl.) ili sredstva za suho
ienje tla od masnoa (EKOPOR).

- Ove materije se moraju namjenski koristiti za sakupljanje eventualno prosutih radnih

tenosti ili nekih hemikalija, a njihova lokacija se definie tako da budu u blizini mjesta
koja su naroito osjetljiva i na kojima je vjerovatnoa prosipanja vea.
- Ulja i masti skladititi na za to predvienom prostoru uz obaveznu tankanu i redovni

prevoz otpada
- Ambalau od naftnih derivata i ostalih tetnih materija obavezno odlagati i sakupljati u

namjenski kontejner
- Sva otpadna ulja kontrolisano skupljati i privremeno skladititi u metalnim bavama

postavljenim u betonski zatitni bazen, koji mora imati zapreminu veu za 10% od
zapremine metalne posude u koju se skuplja ovaj otpad.
- Svaka zamjena ulja mora se vriti struno i paljivo, pri emu se staro ulje mora
skupljati u metalne posude (najbolje po 200 l)
- Separatore koji treba da se nalaze u sistemu odvoenja otpadnih voda kontrolisati u

redovnim rokovima, a njihovo zbrinjavanje vriti nakon to postanu neupotrebljivi.
- Kod periodine obuke i provjere znanja zaposlenika iz oblasti zatite od poara

obavezno je da se svi zaposlenici dobro upoznaju sa pravilnim postupanjem sa rasutim
materijalom.
11.6. UKLANJANJE OTPADNOG MATERIJALA
Otpad - smee i ostali otpadni materijal (metalni opiljci, rabljeno ulje) sakupljaju se na
zato propisano mjesto i u odgovarajue kontejnere i bave, te blagovremeno odvoze na gradsku
deponiju i druge registrovane deponije otpada, a prema ugovoru sa angaovanim komunalnim
preduzeem.

12. ANALIZA PODATAKA O POTRONJI SIROVINA I

EMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O GVE
Na osnovu rezultata mjerenja kvaliteta zraka i tetnih plinovitih produkata koji nastaju
sagorijevanjem uglja u parnim lokomotivama, mjerenjima je utvreno da se kvalitet zraka radom
promjenio. Prisustvo tetnih plinovitih (gasovitih) produkata koji nastaju sagorijevanjem uglja u
parnim lokomotivama prelazi granine vrijednosti.
Pregled podataka o emisijama tetnih materija u okolinu dati su u tabeli 12.1.
Tabela 12.1. - Emisija tetnih materija

Godinji
Sirovina-
kapacitet- Skladitenje Emisija Vrijednost
Materijal
Potronja
Plinovitim
Rezultati mjerenja
produktima je
dimnih plinova i
Direktan utovar doputeno da
Ugalj 589 tona/godinje njihove
sa separacije dospije u okolinu
vrijednosti date su
Emisije od
u taki 6.6.
znaaja
Uskladitenom
ulju nije
Kvalitet okolnog
doputeno da
zemljita Nalaz
cca 4500 dospije u okolinu
Ulja Skladite ulja dat u taki
litara/god osim ulja koje
6.8.Plana
kapa iz
aktivnosti
lokomotiva koje
stoje
Nije doputeno da
dospije u okolinu
Masti 600 kg/godinje Skladite -
Emisije bez
znaaja
Nije doputeno da
4800 dospije u okolinu
Nafta Cisterna -
litra/godinje Emisije bez
znaaja
Samo otpadna
voda iz odvodnih Nalaz otpadne
3
Voda 2639,07 m Voda iz vodovoda kanala koja je vode dat je u taki
zamuena 6.7.
Buka je uobiajena za ovu vrstu djelatnosti i s obzirom na lokaciju postrojenja nema

negativnog uticaja na okolinu.

Kako je naprijed konstatovano djelatnost koja se odvija u na lokalitetima eljeznikih

stanica (eljezniki prevoz-transport) je praen neznatnim emisijama plinova u atmosferu,
oneienjem tla na mjestu stajanja lokomotiva, emisijama otpadnih voda i vrstih otpadnih
materija.
Parne lokomotive po svojoj konstrukciji i nainu rada ne zadovoljavaju osnovne ekoloke
zahtjeve, te ih je potrebno zamjeniti pomenutim dizel lokomotivama u narednom periodu.
12.1. GRANINE VRIJEDNOSTI I MJERE ZA REGULISANJE

EMISIJA
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak tretira graninu

vrijednost emisije kao koliinu supstanci ispod koje se nalaze vrijednosti koje su sadrane u
ispusnom gasu iz industrijskih pogona i koje se mogu isputati u zrak u toku datog perioda, a
izraunava se u smislu mase po zapremini otpadnih gasova, izraeno u mg/m3. Ove granine
vrijednosti odnose se na stacionarni rad postrojenja ( u ovom sluaju parnih lokomotiva).
Za realizaciju koncepta prevencije industrijskim preduzeima stoje na raspolaganju
prirunici o najboljim raspoloivim tehnikama! (BAT-Best Available Techniques), u kojima
su dati opisi tehnolokih procesa, priroda i koliine emisija, te njihov uticaj na okoli i mjere
prevencije, koje se za dati industrijski proces mogu primjeniti, a koje su ekonomski isplative.
Najbolje raspoloive tehnike su one koje su najdjelotvornije u dostizanju visokog
stepena prevencije na industrijski pogon i postrojenja koja proizvode znatne koliine zagaenja.
BAT ne propisuje granine vrijednosti za pojedine emisije, ve regulatorno tijelo
pregovara sa rukovodstvom industrijskog pogona i postrojenja kako bi dogovorilo neophodne
okoline perfomance i odredilo rokove za njihovo postizanje (plan programa okolinskog
upravljanja, planovi za poboljanje, strategija investicija u okoli i td.)
Prilikom identifikacije pojedinih aspekata sluimo se sljedeim kriterijima:
- Emisije u zrak: CO, NOx (NO i NO2), SO2 (Shodno Zakonu o zatiti zraka-Sl.novine
FbiH br.33 od 19.07.2003.godine, te Pravilnicima o monitoringu kvaliteta zraka, o
monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak, o graninim vrijednostima kvaliteta
zraka, o emisijama isparljivih organskih jedinjenja- Sl. novine F BiH br.12, od
03.03.2005.godine)
- Emisije u vodu (Zakon o zatiti voda Sl.novine FbiH br.33 od 19.07.2003.godine)
- Emisije u tlo (Zakon o zatiti okolia i Zakon o zatiti prirode Sl.novine F BiH br.33
od 19.07.2003.)
- Buka (Zakon o zatiti okolia i Zakon o zatiti prirode Sl.novine F BiH br.33/03)

Granine vrijednosti kvaliteta zraka, definisane su u (Slubenim novinama FBiH,

br.12/05). Granine vrijednosti kvalitete zraka u cilju zatite zdravlja ljudi su date u tabeli 12.1.
Tabela 12.1. Granine vrijednosti kvaliteta zraka

Zagaujue Prosjena godinja Visoka vrijednost
Period uzrokovnja
materije vrijednost (g/m3) (g/m3)
SO2 1 sat 90 500 (napomena 1)
SO2 24 sata 90 240 (napomena 2)
NO2 1 sat 60 300 (napomena 3)
NO2 24 sata 60 140 (napomena 2)
L 10 24 sata 50 100 (napomena 2)
UL 24 sata 150 350 (napomena 2)
Dim 24 sata 30 60 (napomena 2)
CO 8 sati - 10.000
O3 8 sati - 150 (napomena 4)
Napomene:
1. Ne smije biti prekoraena vie od 24 puta u kalendarskoj godini
2. Ne smije biti prekoraena vie od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil)
3. Ne smije biti prekoraena vie od 18 puta u kalendarskoj godini
4. Ne smije biti prekoraena vie od 21 put u kalendarskoj godini (98-i percentil)
Granine vrijednosti kvaliteta zraka GV sastojaka lebdeih estica su date u tabeli

12.2.
Tabela 12.2. Granine vrijednosti kvaliteta zraka sastojaka lebdeih estica
Prosjena godinja Visoka vrijednost
Sastojak Period uzrokovanja 3
vrijednost (g/m ) (g/m3)
Olovo Pb 24 sata 2 -
Kadmij Cd 24 sata 0,04 -
Mangan Mn 24 sata 2 -
Sulfati SO4 24 sata 50 100
Natrij - fluorid 24 sata 100 200
Granine vrijednosti zraka GV u cilju zatite ekosistema su date u tabeli 12.3.
Tabela 12.3. Granine vrijednosti zraka u cilju zatite ekosistema

Zagaujua Prosjena godinja Visoka vrijednost
Period uzrokovanja
materija vrijednost (g/m3) (g/m3)
kalendarska godina i
SO2 20 (napomena 1) -
zima
NOx Kalendarska godina 30 -
O3 Pet godina 18000 (napomena 2) -

Napomene:
1. Zimski period obuhvata razdoblje od 01. oktobra tekue do 31.marta naredne godine
2. Odnosi se na zbir satnih prekoraenja vrijednosti od 80 mikrograma/m3 h (g/m3 h) u
periodu maj - juli u toku pet godina
Ciljne vrijednosti kvaliteta zraka CV

Ciljne vrijednosti kvaliteta zraka-CV su date u tabeli 12.4.
Tabela 12.4.
Zagaujue Prosjena godinja Visoka vrijednost
Period uzrokovnja
materije vrijednost (g/m3) (g/m3)
SO2 1 sat 60 350 (napomena 1)
SO2 24 sata 60 160 (napomena 2)
NO2 1 sat 40 200 (napomena 3)
NO2 24 sata 40 90 (napomena 2)
L 10 24 sata 40 60 (napomena 3)
UL 24 sata 78 120 (napomena 2)
O3 8 sati - 120 (napomena 3)
Napomene:
1. ne smije biti prekoraena vie od 24 puta u kalendarskoj godini
2. ne smije biti prekoraena vie od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil)
3. ne smije biti prekoraena vie od 25 dana u godini u prosjeku tri godine
Pragovi uzbune
Pragovi uzbune su dati u tabeli 12.5.
Tabela 12.5. Pragovi uzbune

Prosjena
Zagaujua Visoka vrijednost
Period uzrokovanja godinja
materija (g/m3)
vrijednost (g/m3)
SO2 1 sat - 500 (napomena)
NOx 1 sat - 400 (napomena)
O3 1 sat - 240 (napomena)
Napomena: Vrijednosti moraju biti prekoraene u najmanje tri uzastopna sata.
Pragovi upozorenja
Pragovi upozorenja su vrijednosti za 20% nie od vrijednosti Pragova uzbune iz tabele

12.5.

Neophodno je da se i na pogonu eljezniki prevoz pone priprema oko uvoenja

IPPC Direktive. Cilj IPPC (Integrated Pollution Prevention and Control) direktive je postizanje
integralnog sprjeavanja i kontrole oneienja koje je rezultat industrijeskih aktivnosti, te visok
stepen zatite okolia kao cjeline.
U skladu sa IPPC Direktivom, privreda je obavezna primjenjivati najbolje raspoloive
tehnike (BAT) i ekoloki prihvatljive postupke (best available practices BAT), to e
prouzrokovati odreene promjene u poslovanju industrijskih pogona (izrada analiza postrojenja,
modifikacije tehnolokih procesa i dr.).
Poto IPPC BAT dokumenti nisu tretirali postrojenja ove vrste, u cilju konkretnih
opservacija koristimo podatke iz smjernica meunarodnih agencija za zatitu okolia, kao i
dostupne podatke iz odreenog broja studija izraene za ista ili srodna postrojenja date namjene.
Prema tim izvorima i nauno istraivakoj praksi, kao jedan od pokazatelja za smanjenje
negativnog uticaja emisija u zrak uzima se minimalna udaljenost postrojenja od urbanih naselja.
Po preporukama austrijske agencije za zatitu okolia (EPA-Environmental Protection
Agency), zavisno od primjenjenih metoda rada i upravljanja procesima, udaljenost naselja bi
trebala iznositi minimalno 100 m.
Ovaj zahtjev je podloan korekcijama u smislu modernizacije i automatizacije
tehnolokog procesa i uz primjenu druge mjere za smanjenje nastanka emisija u zrak radne i
ivotne sredine i to sve dok se emisije i imisije u zrak ne dovedu u prihvatljive odnosno
maksimalno dozvoljene koncentracije.
13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ

POGONA/POSTROJENJA I RACIONALIZACIJA
POTRONJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA U SKLADU
SA NAJBOLJOM RASPOLOIVOM TEHNOLOGIJOM I
ROKOVI ZA PREUZIMANJE PREDVIENIH
AKTIVNOSTI I MJERA
Uspjenost svakog rjeenja u cilju zatite okolia obuhvata potpuno analiziranje i

definisanje svih kategorija negativnih uticaja. Tu se u prvom redu postavlja obaveza o njihovom
definisanju u odnosu na osnovne prirodne inioce, koje sainjavaju: klima, voda, tlo, flora,
fauna, pejza, koji gledano kroz prizmu ekosistema, predstavljaju potpuno ureen i
samoreguliui mehanizam.
Zatita okolia je kompromis izmeu zahtjeva za ekonomskim aktivnostima i zahtjeva za
ouvanje kvaliteta prirode, a zatita prirode je kompromis izmeu elje za ouvanjem prirode u
njenom izvornom obliku i neminovnih promjena koje je ovjekova vrsta unijela u razvoj prirode.

Svi procesi unutar elemenata ekosistema se odvijaju na osnovu zavisnosti jednih od

drugih, bilo da se radi o organskim ili neorganskim elementima, u kom smislu svako postrojenje
i tehnoloki proces, sa svojim specifinostima, u odreenim situacijama, moe dovesti do
poremeaja meusobnih odnosa. Sistematski pristup navedenim odnosima kroz analizu
kriterijuma u veini sluajeva daje zadovoljavajue rezultate, ali samo kod njihove objektivne
kvantifikacije i dosljednog potovanja meusobnih odnosa.
Polazna osnova ove analize, data je u tipologiji osnovnih zagaenja, njihovog porijekla i
djelovanje u smislu poboljanja. U tabeli 13.1. data je klasifikacija osnovnih zagaenja na
eljeznikim stanicama i okviru djelatnosti koja se na njima odvija, a koja se mogu pojaviti kao
rezultat nepropisne dispozicije produkovanog otpadnog materijala, tehnike neispravnosti
mehanizacije-lokomotiva, kao i nepridravanja preventivnih mjera pri rukovanju opasnim i
drugim materijama.
Pomenuta zagaenja, po svom intenzitetu i koliini, ne predstavljaju znaajne faktore, ali

u odreenim uslovima mogu uticati na opu i nepovoljnu sliku o predmetnom eljeznikom
prevozu/stanicama.
Mjere koje se primjenjuju na ovim eljeznikim stanicma detaljno su obraeni u
prethodnom poglavlju (Poglevlje 11.), a ovdje su tabelarno prikazani oblici pomenutih zagaenja
i mjere za smanjenje istih.

Tabela 13.1. Oblici zagaenja na eljeznikim stanicama

MJERE ZA SMANJENJE
OBLICI ZAGAENJE PORIJEKLO
EMISIJA
Nepropisno odbacivanje
produkovanog organskog i Odlaganje otpada u namjenske
neorganskog otpadnog materijala, kontejnere, propisno
Zagaenje tla
(metalnih opiljaka), prolijevanje rukovanje naftnim derivatima,
naftnih derivata i stvaranje crnih uljima i mazivima materija
mrlja, erozija zemljita
Periodini pregledi i
servisiranje lokomotiva,
obaranje praine prskanjem
Tehnika neispravnost vodom manipulativnih
Zagaenje zraka
lokomotiva, buka i tetni plinovi povrina i transportnih puteva,
(praina i buka)
iz parnih lokomotiva kao i prekrivanje istih
betonskim slojem, te
formiranje zelenih pojaseva
unutar eljeznikih stanica
Izgradnja talonika i
Otpadne vode sa manipulativnih separatora masnoa, te
Zagaenje povrinskih i povrina, otpadne vode iz propisno odlaganje vrstog i
podzemnih voda radionica, nekontrolisano tenog otpadnih materijala,
odbacivanje raznih otpadaka izrada nepropusnog septika za
prihvat fekalnih voda
Nepropisno odbacivanje
organskog i neorganskog Sakupljanje u namjenske
Otpad otpadnog materijala (ostatci kontejnere zatvorenog tipa i
zauljene ambalae, papir, krpe, odvoz na deponiju
metalni opiljci i dr.)
Da bi sprijeila eventualna prekoraenja dozvoljene emisije i zagaenje okola u

narednom periodu preduzeti e se sljedee aktivnosti koji je dat u formi tabele 13.2.

Tabela 13.2. Aktivnosti koje treba poduzeti u cilju sprjeavanja zagaenja okolia
Aktivnost Prioritet 2009 2010 2011 2012 2013

Zasaivanje rastinja-
Srednji
sadnice drvea
ienje talonika za
primarno preiene
Visok
otpadne vode iz
separacionog mulja
Redovna analiza vode

koja se isputa u Visok
recipijent
Isptivanje konc.
mineralne praine i Srednji
tetnih gasova
Izgradnja talonika i
uljnog seperatora kod
radionice za opravku i
remont lokomotiva, Visok
prkljuenje otpadnih
voda iz radionice na isti
seperator
Periodino isptivanje
Srednji
opreme i instalacija
Nabavka odreenog
broja otvorenih
Srednji
kontejnera za komunlni
otpad, metalne opiljke
Analiziranje mjesenih
utroaka pojedinih
Srednji
sirovina i energenata po
jedinici proizvoda
Ispitivanje otpadnih
Srednji
voda
Ispitivanje kvliteta
Srednji
tla
Povremeno analiziranje
Srednji
nivoa buke

14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA

PROPISIMA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIENIH
MJERA I AKTIVNOSTI
14.1. ZAKONSKI OKVIR
Osnova svih aktivnosti moraju biti sprovedena u skladu sa zahtjevima zekonskih propisa.
Osnova za mjerenja i ocjenu uticaja izvrit e se u skladu sa Zakonom o zatiti zraka,
Zakonom o zatiti okolia (SL.novine F BiH 33/03), Pravilnikom o zatiti od buke, Pravilnikom
o nivou buke SR BiH, i Zakonom o zatiti voda.
U obzir e se uzeti i ostali podzakonski propisi i to:

- Pravilnik o emisijama zagaujuih materija u zrak (Sl.novine F BiH 12/05)
- Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl.novine F BiH 12/05)
- Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Sl.novine F BiH 12/05)
- Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(Sl.novine F BiH 12/05)
- Pravilnik o graninim vrijednostima emisija zagaujuih materija u zrak (Sl.novine F
BiH 12/05)
Osnovna namjena planiranog monitoringa stanja okolia jeste sagledavanje efekata

preventivnih i zatitnih mjera i uvoenja neophodnih poboljanja i ispravki. Monitoring olakava
i omoguava adekvatno sprovoenje predloenih mjera prevencije i zatite, i to:
Monitoring kvaliteta zraka

Monitoring kvaliteta buke
Monitoring kvaliteta vode
Monitoring kvaliteta zemljita
U Planu monitoringa moraju biti definisani sljedei stavovi:

- Predmet monitoringa
- Parametar koji se posmatra
- Mjesto vrenja monitoringa
- Nain vrenja monitoringa odabranog faktora/vrsta opreme za monitoring
- Vrsta opreme za monitoring
- Vrijeme vrenja monitoringa (stalan ili privremen monitoring)
- Razlog zbog kojeg se vri monitoring odreenog parametra

U cilju uspostavljanja kontinuiranog praenja stanja okolia na svim eljeznikim

stanicama pogona eljezniki prevoz, te eventualnih negativnih uticaja koji se javljaju tokom
eljeznikog prevoza, potrebno je vriti permanentan monitoring ivotne sredine okolia, te
poduzimati mjere zatite, a sve u skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia (Sl.novine FbiH
br.33/03).
Uvoenjem permanentnog monitoringa, sistema izvjetavanja, evidentiranja i analize
prikupljenih podataka, identifikacijom okolinskih uticaja i sprovoenjem mjera na odravanju
kvaliteta, doi e se do sistematskog upravljanja okolinskim rizicima.
14.2. MONITORING KVALITETA ZRAKA
Mjerenja kvaliteta zraka potrebno je uspostaviti na dimnjaku parne lokomotive, kao i uz

sami krug eljeznike radionice, gdje se vri putanje lokomotive u rad i gdje lokomotiva radi u
praznom hodu.
Mjerenje treba vriti automatskim ureajima koji imaju mogunost uzorkovanja velike
gustoe i automatske pohrane podataka.
Mjerenje kvaliteta zraka potrebno je pratiti sljedee parametre:
- Mjerenje koncentracije azotnih oksida NOx, NO2, NO

- Mjerenje koncentracije ugljen monoksida CO
- Mjerenje koncentracije sumpor dioksida SO2
- Mjerenje koncentracije lebdee praine
Mjerenje meteorolokih parametara uz mjerenje kvalitetea zraka:
- Smjer i brzina vjetra
- Temperatura
- Vlaga
- Barometarski pritisak
-
U sklopu priprema za zamjenu parnih lokomotiva dizel lokomotivama, a i do tada,
potrebno je mjeriti koncentracije polutanata razliite klase tetnosti (3 klase tetnosti), po
Pravilniku o graninim vrijednostima emisija zagaujuih materija u zrak (Sl.novine F BiH broj:
12/05).
Kontinuiranim emisijskim mjerenjima potrebno je pratiti sljedee parametre:

- O2 kisik
- Co, ugljen monoksid
- CO2, ugljen dioksid
- SO2, sumpordioksid
- NOx, azotni oksidi

- VOC isparljivi organski spojevi
- Praina
14.3. MONITORING BUKE
Ukupan broj mjernih mjesta bit e definisan tokom izvoenja mjerenja. Potrebno je
utvrditi eventualne nove izvore, te njihov komunalni uticaj na nivo buke.
Nain mjerenja i metodologija, moraju se prilagoditi lokaciji. Mjerenje je potrebno
izvriti samo za dnevnu buku (pogon ne radi nou), svake tree godine.
14.4. MONITORING OTPADNE TEHNOLOKE VODE
Mjerenje koncentracije zagaujuih materija treba vriti jednom godinje metodom

uzorkovanja (uzimanje uzoraka vode) ili automatskim uzorkovanjem.
Uz analitiki monitoring kvaliteta tehnoloke otpadne vode potrebno je vriti monitoring
pH, temperature, mutnoe, protoka i koliine otopljenog kisika.
U tabeli 14.1. prikazan je plan monitoringa elemenata ivotne sredine koji se predvia za
pomenute eljeznike stanice.

Tabela 14.1.- Monitoring elemenata ivotne sredine predvien za pogon eljezniki prevoz
Razlog zbog
Parametar koji se Mjesto vrenja
Medij ega se vri Rokovi
osmatra monitoringa
monitoring
Kod najbliih
objekata koji Stvarni uticaj
Nivo buke (dB) Svake 3
Buka gravitiraju nivoa buke na
Oktavna analiza godine
elejznikoj okoli
stanici
- O2 kisik
- Co, ugljen monoksid
- CO2, ugljen dioksid
Emisije na
- SO2, sumpordioksid Ispitivanja
dimovodnom Stvarni utjecaj
Zrak - NOx, azotni oksidi svake 3
kanalu parnih emisija na okoli
- VOC isparljivi godine
lokomotiva
organski spojevi
- Praina
Utvrivanje
stepena i vrste
U okviru radnog eventualne
Ispitivanja
Teki metali, mineralna prostora ispred kontaminiranosti
Zemljite svake 3
ulja eljeznike zemljita
godine
radionice preduzimanje
adekvatnih
zatitnih mjerea
Odreivanje
Mjerenje koncentracije
uticaja otpadne Jednom u
Voda zagaujuih materija u Ispust u talonik
vode na rijeku toku godine
otpadnim vodama
Joevicu
15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,

NASTANKA OTPADA I EMISIJA
15.1. MONITORING PROIZVODNJE
Kontrola ulaznih sirovina (osnovnih i pomonih) i repromaterijala je definisana

odreenom procedurom Rudnika Kreka u Tuzli.
Preko ove procedure obezbjeuje se potpuni nadzor nad sirovinama koje ulaze u pogon
eljeznike stanice, u skladu sa definisanim zahtjevima potranje. Rezultati ovih aktivnosti se
evidentiraju u izvjetajima ulazne kontrole. Ulazna kontrola se primjenjuje i kod prijema
rezervnih dijelova. Provoenje ove kontrole je u nadlenosti rukovodioca slubi, odjeljenja ili
pogona.

15.2. MONITORING NASTANKA OTPADA
Odvoz otpada vre ovlatene komunalne slube, s kojim Rudnik Kreka u Tuzli ima
potpisan ugovor. Za skupljanje otpada na ovom pogonu ne postoje izraena radna upustva koja
se zasnivaju na postupku skupljanja otpada, otpadnih masti i ulja, nauljenih krpa i metalnih
opiljaka i sl, ali se ista odlau u zato namjenjene kontejnere i bave. Navedeni otpad je
zabranjeno odlagati i izlijevati u povrinske vode ili kanalizaciji ili izlijevati na tlo.
15.3. MONITORING EMISIJA
Predstavnik rukovodstva Rudnika Kreka, pogona eljezniki prevoz i ininjer zatite

na radu pokreu aktivnosti na angaovanju Institucije koja e izvriti provjeru sadraja dimnih
plinova: CO2, CO, O2 i NOx iz dimnjaka parnih lokomotiva. Nakon dobivanja Izvjetaja, o
rezultatima mjerenja, u sluaju odstupanja od dozvoljenih graninih vrijednosti predstavnik
rukovodstva ili ininjer zatite na radu izvjetava o tome generalnog direktora i s njim poduzima
mjere za poboljanje.
Predstavnik rukovodstva Rudnika Kreka, pogona eljezniki prevoz i ininjer zatite

na radu pokreu aktivnosti na angaovanju Institucije koja e odrediti koliki je stepen
zagaenosti otpadne vode i tla.
Mjerenje buke unutar radionica (eljeznika radionica, tokarska radionica) i van objekata
je aktivnost koju organizuje ininjer zatite na radu, angaovanjem odgovarajue Institucije.
Monitoring u cilju praenja i smanjenja nastanka otpada i emisija treba provoditi prema
planu datom u tabeli 15.1.

Tabela 15.1. Monitoring praenja i smanjenja nastanka otpada i emisija

PROCES UESTALOST
Praenje kvaliteta otpadnih voda Svake godine
Praenje kvaliteta zraka Jednom (svake tri godine)
Praenje kvaliteta tla Jednom (svake tri godine)
Analiza separacionog mulja i ienje talonika Jednom (svake godine)
Voenje dnevnika u koji se upisuju vani podaci za

Stalno
rad pogona, a osobito o protoku otpadnih voda.
Voenje analize o utroenoj koliini pojedinih
Mjeseno
sirovina i energenata po jedinici proizvoda
Kontinuirano osposobljavanje zaposlenika sa aspekta
zatite okoline, te prevencije stvaranja nepotrebnih
Godinje
otpadnih tokova i zbrinjavnja postojeih otpadnih
tokova
Napraviti zbirni izvjetaj o svim mjerama vezanim za
Godinje
monitoring proizvodnje, nastanak otpada i emisija
Periodino ispitivanje opreme i instalacija Svake tri godine
Jo neke od mjera koje je obavezno sprovoditi u narednom periodu:

1. Izgradnja separatora ulja i masnoa, izrgradnja slivnih povrina
2. Analiza preiene vode koja se isputa u receprijent
3. ienje talonika
4. Izvriti periodini pregledi orua za rad i ureeja, ispitivanje elektrinih instalacija
5. Obezbjediti zatitnu opremu za zaposlenike
6. Obuke zaposlenika o mjerama prevencije emisije na okoli
7. Na osnovu programa obuke i provjere znanja zaposlenika iz oblasti zatite na radu, zatite
od poara, te pruanja prve pomoi izvriti obuku i provjeru znanja zaposlenika iz
navedenih oblasti
8. Obaviti kontrolni zdravstveni pregled za zaposlenike koji rade na ugroenim radnim
mjestima
9. Redovno vriti kontrolu i ispitivanje protivpoarnih aparata od strane ovlatene ustanove i
to svakih est mjeseci
10. Redovno vriti nabavku srestava line i kolektivne zatite zaposlenika, te istim zaduivati
zaposlenike, a na osnovu Pravilnika o normativima za zatitna sredstva

11. Stalno vriti obararanje praine na mjestima gdje je poveeno prisustvo praine (prskanje)
12. Izvriti snimanje mikroklimatskih uvjeta u svim objekatima eljeznike stanice
13. Nabavka kontejnera za komunalni otpad
14. Redovno vriti hemijsku i bakterioloku kontrolu pitke vode
15. Za sve novopromljene zaposlenike obaviti ljekarske preglede i iste upoznati sa mjerama
zatite na radu i mjerama zatite od poara prije stupanja na posao.
16. Magacin sa eksplozivnim materijama (nafta, ulj i masti) moraju biti opremljeni sa
opremom za gaenje poara i to prijevoznim i runim aparatima za gaenje poara
punjenih lakim suhim prahom (S) aparati. Broj aparata se odreuje na bazi konano
usvojenih koliina opasnih tekuina ali ne manje od dva aparata tipa S 50
17. Za spreavanje razlijevanja rasute tekuine (nafta i naftni derivati) u veim koliinama
koristi se po pravilu suhi pijesak, te se u sklopu skladita i njemu pripadajueg
pretakalita moraju postaviti sanduci sa suhim pijeskom kao i odgovarajue koliine
runih alata (lopata, krampi).
18. Tako se u sklopu pretakalita mora nalaziti sanduk sa minimalno sa 0,5 m2 istog suhog
pijeska, dvije lopate i jedna krampa.
19. Zaposlenici sa opasnim materijama moraju biti obueni za poslove za rukovanje sa istim.
20. Da bi se obezbjedila efikasna rasvjeta skladita zapaljivih tekuina mora se redovno
odravati stacionarna elektrina rasvjeta ovog skladita.
21. Sve elektrine instalacije i oprema moraju biti odobrene od strane nadlene Ex komisije
i u potpunosti moraju odgovarati mjestu ugradnje
22. Bilo bi preporuljivo da se u sklopu skladita opasnih materija automatske vatrodojave sa
dimnim, termodiferencijalnim i drugim odobrenim javljaima koji bi bili spojeni na
kontrolni pult zajedno sa video nadzorom i odgovarajue zvune signalne ureaje. Isto
tako bilo bi preporuljivo da se postave stabilni ureaji za gaenje poara, automatskog
dejstva punjenih navedenim suhim prahom. Ureaji su se pojavili u novije doba na naem
tritu i od strane naih proizvoaa
23. Preporuljivo je da se postave i stabilni ureaji za gaenje poara, automatskog dejstva,
punjenih navedenim suhim prahom. Ureaji su se pojavili u novije vrijeme na naem
tritu, od strane naih proizvoaa.
24. Svaki eventualni akcident kao to su nekontrolisanja curenja i rasipanja naftnih tekuina,
havarije, poar itd. moraju biti odmah prijavljeni najbliim vatrogasnim jedinicama,
centru civilne zatite, policijskoj upravi, nadlenom inspektoru i rukovodno nadzornom
osoblju preduzea
25. Obavezno obezbjediti da se u krugu radilita nalazi najmanje jedno uredno popunjeno
sandue prve pomoi u sluaju povrede zaposlemika

16. PLAN ZA SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA

I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIENIH
AKTIVNOSTI I MJERA
Pozicije osobe koja prua informacije

Operator koji prua informacije moe biti: Izvrni direktor, Tehniki rukovodilac
eljeznike stanice ili Direktor preduzea.
Informacije o nesrei
Svaka akcidentna situacija e biti oglaena standardnom zvunom sirenom koja se koristi
u redovnoj proceduri civilne zatite, sa signalnim znakovima koje oznaavaju opu opasnost, ako
se sa strane CZ i MUP-a ne utvrde drugi znaci.
Sredstvima javnog informisanja, odnosno javnih medija gravitirajuih opina
stanovnitvo u gravitirajuim urbanim sredinama bie upozoreno na postojanje potencijalne
opasnosti i upoznato sa znaenjem zvunih signala, kojim se oglaavaju pojave incidenata.
Informacije o aktivnostima ugroenog stanovnitva

Unutranjim i spoljnim planovima intervencija decidno e se definisati sve planirane
aktivnosti kako za lica koja se nalaze u krugu eljeznike stanice, kao i lica koja se nalaze u
gravitirajuoj ivotnoj sredini.
Ove aktivnosti e biti detaljno razraene u unutranjem i spoljnom planu intervencija, a
posebno u planu odbrane i spaavanja u sluaju akcidentne situacije.
Dokaz o izvrenju planiranih aktivnosti u krugu pogona

Sve aktivnosti koje budu voene prema planovima unutranje i spoljne aktivnosti, planu
odbrane i spaavanja u sluaju akcidentnih situacija, te izdatim uputstvima, naredbama itd.,
nakon okonanja akcija e biti detaljno analizirane prvo kroz rasprave u pogonu preduzea, a
potom i kroz javne rasprave organizovane zajedno sa centrom CZ i MUP-a na koje e biti
pozvani svi poznati i priznati strunjaci iz ovih naunih oblasti.
Rasprave se biljee elektronskim putem i pisanim dokumentima, a sa njima su upoznaju
svi radnici preduzea, kao i stanovnici gravitirajuih urbanih sredina.
Dokaz o validnosti spoljnog plana intervencije

Planom unutranjih intervencija, planom spaavanja, kao i odobrenom projektnom
dokumentacijom pogona, raunato i sa svim donesenim uputstvima, kao i drugim aktivnostima
koje su usmjerena na profilaktiku akcidentnih situacija, stvoreni su uslovi da ne doe do pojave
akcidentih situacija ili da se bilo kakva akcidentna situacija eliminie u njenom samom poetku.
Sva navedena dokumentacija i aktivnosti su usmjerene na zatitu unutranjosti kruga
eljeznikih stanica i ni u kojem sluaju se ne moe, niti smije, dozvoliti da se opasno djelovanje
bilo koje akcidentne situacije veih razmjera proiri izvan industrijskog kruga pogona.

Meutim, bez obzira na navedene injenica u planu odbrane i spaavanja, intervencija i

drugih dokumenata, se detaljno definiu sve aktivnosti koje e biti usmjerene institucijama koje
se nalaze izvan ovog kruga.
Obavijest o izvorima dodatnih informacija

Dodatne informacije o potencijalnim opasnostima od moguih pojava akcidentne
situacije, mogu se dobiti u spoljnom planu intervencija.
Ime i pozicija osobe zaduene za provedbu planirane procedure

Ispred pogona e sve planirane intervencije, bilo da se radi o izvoenju vjebi ili
akcijama u sluaju stvarnog dogaaja akcidenta, vodit e Izvrni direktor, Tehniki
rukovodilac pogona, a u njihovoj odsutnosti Direktor preduzea.
Ime i pozicija osobe zaduene za kontakte sa nadlenim organom CZ-a

Obzirom na fiziko - hemijske osobine nafte, kao i na njihove koliine, kao i na znaajan
broj radnih mjesta zaposlenika sa posebnim uslovima rada, preduzee je shodno odredbama
lana 37 Zakona o zatiti na radu (Slubeni list SR BiH, broj 22/90) duno organizovati
poslove zatite na radu i zatite od poara kojim e rukovoditi lice tehnike struke sa zavrenim
odgovarajuim tehnikim fakultetom.
Ovo lice e, prema planu odbrane i spaavanja u sluaju akcidentne situacije, biti jedan
od lanova ueg strunog tijela, zadueno za, pored ostalog, povezivanje sa poslovima civilne
zatite i koordinaciju na izradi spoljneg plana intervencija u sluaju incidentnih situacija.
Opis potrebnih aktivnosti u cilju dranja akcidenta pod kontrolom

Sve aktivnosti koje e se poduzimati u cilju sprjeavanja i/ili ograniavanja intenziteta
opasnog djelovanja bilo kakvog akcidenta moraju biti potpuno osmiljene bez stvaranja
pretpostavki da se djeluje po inerciji ili nejasnom shvaanju situacije.
Kompletna sigurnosna oprema, ureaji, aparati, njihove instalacije i dijelovi instalacije,
kao i sva orua za rad ureaji i oprema, njihove instalacije i dijelovi instalacije, koje ine
tehnoloke cjeline, moraju biti uvijek pod stalnom kontrolom u cilju eliminisanja svake pogreke
ili aktivnosti koja bi umanjila djelotvornost akcije na eliminaciji akcidentne pojave.
Uputstvo za poduzimanje aktivnosti za edukaciju zaposlenika u pogonu

Svi zaposlenici ukljuujui i lica koja po ugovoru o radu ili nekom drugom osnovu
borave u opasnom krugu pogona moraju biti potpuno i detaljno upoznati sa svim planiranim
aktivnostima na suzbijanju, smanjenju efikasnosti i eliminaciji bilo kakvog akcidentnog
dogaaja.
Stanovnitvo u bliem okruenju e takoer biti detaljno upoznato sa postojanjem
potencijalne opasnosti od akcidentnih dogaaja i osnovama intervencija, a sve u obimu i na nain
koji e biti definisani spoljnim planovima intervencije.

Uputstvo za izvjetavanje organa CZ i MUP-a, aktiviranje spoljnjeg plana intervencije

Izvjetavanje organa CZ i MUP-a, a koji jenadlean za poslove CZ i MUP-a na
aktiviranju spoljnjeg plana intervencije mora biti sadrano u planovima unutranje i spoljnjih
intervencija, kao i u planu odbrane i spaavanja u sluaju akcidentalne situacije. Osnove dojave
ini objavljivanje pomou zvune sirene, te prijava akcidenta putem uobiajenim sredstava
javnog komuniciranja (telefon, mobitel, radio stanica i dr.).
Uputstvo za obuku osoblja za voenje aktivnosti na mjestima koordinacije sa spoljnim

faktorom
Sve edukacije zaposlenika vrit se po detaljno razraenim i usvojenim programima, kroz
seminare koji sadravaju teoretski i praktini dio, a koji izvode visoko struni i nauni kadrovi.
Teorijska edukacija se vri savremenim metodama i sredstvima. Praktina edukacija se
vri obukom svih zaposlenika za pravilno postupanje u sluaju akcidentalnih situacija, kroz
praktinu upotrebu sredstava i opreme za eliminisanje ili umanjenje djelovanja akcidentalnog
dogaaja, kao i kroz izvoenje vjebi aktivnosti u uslovima simulacije nekog potencijalno
opasnog akcidentalnog dogaaja, kako je ve opisano.
Koordinacija sa spoljnjim hitnim slubama vri se navedenim sredstvima dojave i
komunikacije uporedo i u kontinuitetu izvoenja planiranih aktivnosti na eliminacijama
akcidenata.
Uputstvo za pruanje pomoi pri evakuaciji iz kruga eljeznike stanice

U planovima unutranjih i spoljnjih intervencija, planu odbrane i spaavanja u sluaju
akcidentalne situacije, kao i planu zatite od poara i eksplozije, pored ostalog, detaljno je
razraena aktivnost na povlaenju, evakuaciji i spaavanju ljudi i drugih ivih bia iz ugroenog
ili potencijalno ugroenog podruja.
U cilju obezbjeenja potpune efikasnosti evakuacije unutar eljeznike stanice, odnosno
pojedinih objekata moraju se jasno definisati vatrogasni putevi, smjerovi normalne evakuacije,
smjerovi spaavanja, kao i mjesta na kojima e se okupljati sva evakuirana lica, koja se bez
posebnog odobrenja rukovodioca akcije spaavanja ne smiju udaljavati, odnosno odlaziti sa
mjesta dogaaja.
Industrijski krug eljeznikih stanica, svi objekti, tehnoloka oprema i sigurnosni ureaji i
naprave, moraju se jasno oznaiti po pripadnosti i namjeni, na nain kako je to utvreno
odredbama propisa, normativa i standarda.
Odgovorne osobe u skladu sa Pravilnikom o sadraju informacija o sigurnosnim mjerama
i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije u djelatnosti preduzea je direktor
preduzea. Sve planirane intervencije, bilo da se radi o izvoenju vjebi ili akcijama u sluaju
stvarnog dogaaja akcidenta, ispred preduzea e voditi tehniki direktor a u njegovoj
odsutnosti Direktor preduzea ili lice koje ispunjava uslove za efikasno voenje aktivnosti, koje
odredi Direktor proizvodnje, a imenuje direktor preduzea.

17. NAIN IZVJETAVANJA O REZULTATIMA IZVRENJA

MJERA
Nain izvjetavanja o rezultatima izvrenja mjera obuhvata niz aktivnosti u smislu

administrativnog regulisanja odreenih pojava koje, u koliko se na vrijeme ne reguliu, mogu
izazvati negativne posljedice koje se vrlo teko dovode u prihvatljive granice.
Ove mjere zatite obuhvataju slijedee aktivnosti:

o Obezbjediti instrumente da se u toku izvoenja svakodnevnih radnih aktivnosti
vri permanentna kontrola, u smislu moguih uticaja na okoli
o Obezbjediti instrumente u okviru ugovorene dokumentacije, o neophodnosti
potovanja svih propisanih mjera u fazi eksploatacije predmetnog objekta
o Obezbjedi instrumente, da na realizaciji poslova iz domena monitoring emisija,
budu angaovani oni subjekti koji imaju struni kadar za ispunjavanje definisanih
zadataka u oblasti zatite okolia
o Obezbjediti instrumente o neophodnosti usavravanja radnog osoblja sa aspekta
upravljanja okoliem u konkrektnim prostornim okolnostima.
Sve analize o izvrenim mjerenjima emisija (Izvjetaji) moraju se dostavljati nadlenom

inspekcijskom organu uprave, javnosti, nadlenim Ministarstvima, te drugim institucijama
kojima ta nadlenost pripada Zakonom.
Nosioci aktivnosti i odgovorno lice sainjavaju pomenute izvjetaje koje potom
dostavljaju direktoru poduzea. Direktor vri njihovu analizu i po potrebi preduzima neophodne
korektivne mjere.
Na kraju godine se sainjava godinji izvjetaj i plan aktivnosti za narednu godinu.
Direktor vri izvjetavanje Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolice Tuzlanskog

kantona o rezultatima izvrenja mjera.
U tabeli 17.1. dat je pregled vrste izvjetaja, rok i nadlena institucija kojoj je potrebno
dostaviti Izvjetaje.

Tabela 17.1.- Vrste izvjetaja, rok i nadlena institucija kojoj je potrebno dostaviti Izvjetaje
Rok za dostavljanje
Naziv izvjetaja Kome se dostavlja uzvjetaj
izvjetaja
Izvjetaj o izvrenim
U roku od 30 dana od dana Ministarstvo prostornog
mjerenjima uticaja buke na
izvrenih mjerenja ureenja i zatite okolice TK
okolinu
Izvjetaj o izvrenim
analizama preiene vode
koja se isputa u recipijent
Izvjetaj o izvrenim
mjerenjima koncentracije
plinova i praine
Izvjetaj o izvrenim U roku od 30 dana od dana Ministarstvo prostornog

analizama tla izvrenih mjerenja ureenja i zatite okolice TK
Sumarni izvjetaj o svim

mjerama za monitoring Do 31.01. za prethodnu Ministarstvo prostornog
proizvodnje, nastanka otpada i godinu ureenja i zatite okolice TK
emisija
18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRENJE PLANA

U tebeli 18.1. prikazana je finansijska procjena za izvrenje Plana aktivnosti na
godinjem nivou pogon eljezniki prevoz Kreka u Tuzli, na lokaciji Bukunje.

Tabela 18.1. Finansijska procjena za izvrenje Plana na godinjem nivou
AKTIVNOSTI 2009 2010 2011 2012 2013
Kupovina 1 nove dizel lokomotive u 2.000.000

- - - -
cilju zamjene parnih lokomotiva KM
Ureenje slobodnih povrina,
- - - 2.000 KM -
formiranje zelene barijere
Izrgradnja talonika i seperatora
- - 5.000 KM -
ulja i masnoa
ienje talonika-primarno
1.000 KM 1.000 KM 1.000 KM 1.000 KM 1.000 KM
preiene otpadne vode
Nabavka 4 otvorena kontejnera i
5 manjih plastinih kontejnera sa - - 1800 KM - -
poklopcem
Isptivanje konc. mineralne
praine i tetnih gasova
( ovlatena institucija) (odnosi se 1.500 KM - - 1.500 KM -
na cijeli pogon eljezniki
prevoz)
Vriti redovne analize preiene
vode koja se isputa u 700 KM 700 KM 700 KM 700 KM 700 KM
recipijent+otpadnih voda
Vriti analize tla na prostoru u
blizini radionice i platoa za
700 KM - - 700 KM -
remont, opravku i putanje u rad
parnih lokomotiva
Vriti povremene analize buke i
redovne od strane ovlatene 1.000 KM - - 1.000 KM -
institucije
Obuka zaposlenika o mjerama
prevencije emisije prevencije - 2.000 KM - - 2.000 KM
emisija na okoli
Periodini pregledi orua za rad i
mjerenje zatite od indirektnog
dodira djelova pod naponom - - - 3.000 KM -
(odnosi se na cijeli pogon
eljezniki prevoz)
Kontrola vatrogasnih aparata S
300 KM 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM
i CO2
Mjerenje uslova konfora radne
sredine (mikroklimatske fizike,
4.000 KM - - 4.000 KM -
hemijske i bioloke tetnosti)
(zimski i ljetni period)
Ukupno (KM) 9.200,00 4.000,00 3.800,00 19.200,00 2.004.000,00

Prethodnom analizom, iskustvenih metoda i drugih prorauna, za izvrenje Plana

aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i
usaglaavanje sa najboljom raspoloivom tehnikom, za pogon eljezniki prevoz i sve pratee
objekte predvia se finansijska investicija za narednih pet godina u ukupnom iznosu od
2,040.200 KM.
19. PLAN NAKON PRESTANKA RADA UKOLIKO

POSTROJENJE ODNOSNO POGON PRESTANE SA RADOM
PRIJE 31.12.2009. GODINE
S obzirom da pogon eljezniki prevoz planira raditi i u narednom periodu, neophodno

je kontinuirano sprovoditi mjere zatite u cilju smanjenja negativnih uticaja na okoli.
Napomena: Jo uvijek nije poznata dalja budunost eljeznike stanice u Mramoru,

koja takoe pripada pogonu eljezniki prevoz, a koja ve dugi niz godina nije u funkciji, te
se nemoe dati konkretan plan sanacije ili prenamjene iste.
Ovim Planom aktivnosti daje se prijedlog da se izvri sanacija i prenamjenu pomenutog

objekata, njegove okoline i drugih radnih povrina.
Sanacija se provodi u svrhu rekultivacije tog prostora i privoenja prvobitnoj ili nekoj
drugoj namjeni (prenamjena), shodno obavezama po osnovu odredbi lanova 84-86 Zakona o
rudarstvu (Sl.list R BiH, broj 24/93) i Zakona o prostornom ureenju.
Mjere po zavretku rada pogona - rekultivacija

Rekultivacija oteenog zemljita, obuhvatit e tri faze:
Tehniku rekultivaciju (tehniko saniranje zavrnih kosina)
Bioloku rekultivaciju (bioloko saniranje zavrnih kosina)
Agrotehniku rekultivaciju
19.1. TEHNIKA REKULTIVACIJA
Pod tehnikom rekultivacijom podrazumjeva se:

- ravnanje i nivelisanje povrine
- nanoenje humusmog sloja
Ravnanje povrina ima za cilj eliminisanje mikrodepresija kako ne bi dolo do pojave

akumulacije i zadravanja vode na istim (stvaranje akimulacija vode u manjim udubljenjima
terena), te da bi se postigla to ravnija povrina koja se moe obraivati odgovarajuom
poljoprivrednom mehanizacijom.

Osim ovih radova potrebno je pristupiti sadnji rastinja s ciljem sprjeavanja tetnih
erozionih procesa. Nakon ravnanja i nivelisanja povrina, potrebno je pristupiti nanoenju
plodnog humusnog sloja zemljita, debljine oko 30 cm.
19.2. AGROTEHNIKA REKULTIVACIJA
U fazi agrotehnike rekultivacije koja slijedi odmah iza tehnike faze preduzimaju se
sljedee mjere:
- fosfatizacija i kalizacija
- humizacija i
- oranje i mjeanje dubljeg sloja sa povrinskim
Fosfatizacija i kalizacija preduzima se zbog niskog sadraja fosfora, a sprovodi se
unoenjem fosfatnih gnojiva koja pored fosfora sadre i azot. Humizacija tla poveava se
unoenjem stajnjaka i zelenog gnojiva. Koliina stajnog gnojiva kojeg je potrebno unijeti u prvoj
godini rekultivacije je 2-3 vagona po jednom hektaru.
19.3. BIOLOKA FAZA REKULTIVACIJE

Osnovni princip bioloke sanacije je stvaranje supstrata koji e permanentno omoguiti
opstanak biljkama. To podrazumjeva osiguranje minimalnih vegetacijskih uslova, to
podrazumjeva osiguranje biljke vodom, vazduhom i hranjivim materijalom.
U ovoj fazi rekultivacije vri se sjetva odgovarajuih biljnih kultura. Pripremljena
povrina moe se koristiti za uzgoj lucerke ili kao vjetake livada, a takoe i za uzgoj itarica.
Nakon produbljivanja obraivanog zemljita, ove povrine mogu se koristiti i za
formiranje vonjaka.
20. PRILOZI-IZVODI IZ PROSTORNO PLANSKE

DOKUMENTACIJE
Sva rjeenja i izvodi iz prostorno planske dokumentacije, koju pogon eljezniki

prevoz Kreka Tuzla. posjeduje, dati su prilogu ovog Plana.

20.1. IZVORI PODATAKA
20.1.1. Propisi, normativi i standardi
Zakonske osnove istraivanja ine propisi, normativi i standardi, koji reguliu osnove
zatite ivorne sredine od tetnih imisija, nastalih privrednim i drugim djelatnostima i to:
o Zakon o prihvatanju uredbi sa zakonskom snagom (Sl. list R BiH, broj 13/94).
o Zakon o standardizaciji (Sl. list R BiH, broj 13/93).
o Zakon o zatiti na radu (Sl. list SR BiH, broj 22/90 i 13/94).
o Zakon o rudarstvu (Sl. list R BiH, broj 24/93).
o Zakon o prostornom ureenju (Sl. list SR BiH broj: 9/87 i 13/94).
o Program mjera i aktivnosti za zatitu okoline za SR BiH (Sl. list SR BiH, broj
43/90)
o Zakon o kvalitetu zraka (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 10/99)
o Zakon o zatiti od buke (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 10/99)
o Pravilnik o optim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim
prostorijama (Sl.list SFRJ, broj 29/71).
o Pravilnik o optim mjerama i normativima zatite na radu na oruima za rad i
ureajima (Sl. list SFRJ, broj 18/67).
o Pravilnik o optim mjerama i normativima zatite na radu za graevinske objekte
namijenjene za radne i pomone prostorije i radne prostore (Sl.list SR BiH, broj
5/88).
o Odluka o zatiti vazduha od zagaenja (Slubeni glasnik SO- e Tuzla, broj 4/90).
o Standardi, a posebno:
- JUS Z.BO.001 MDK opasnih plinova i praine
- JUS N.S8.. eksploziono zatieni elektrini ureaji
- ISO 2631(International Organization for Staandardization) zatita ljudi od
djelovanja vibracija
- ISO Tehniki komitet broj TS/43 529E za mjerenje, analizu i normiranje
buke
- IEC (International Electrotechnical Commission) publikacija 175 i 225
oprema za mjerenje i zatita od buke
- ISO R362 Metode mjerenja buke vozila
- ISO 532 Metode za izraunavanje nivoa buke

20.2.2. Tehnika dokumentacija pogona eljezniki prevoz Kreka -

Tuzla koja je koritena za izradu Plana aktivnosti
1. Glavni projekat dogradnje i adaptacije eljeznike radione u Bukinju (Knjiga I

Graevinski radovi) oktobar 1978 godine
2. Glavni projekat dogradnje i adaptacije eljeznike radione u Bukinju (Knjiga II Elektro
radovi) oktobar 1978 godine
3. Plan zatite od poara za mehanizaciju i transport na PK ikulje
4. Zapisnik o strunom nalazu Pogon eljezniki prevoz! Tuzla Ispitivanje konfora u
radnim prostorijama i radnim mjestima (zimski period) Rudnici KREKA u Tuzli,
februar 2009.godine
5. Zapisnik o strunom nalazu Pogon eljezniki prevoz! Tuzla Ispitivanje konfora u
radnim prostorijama i radnim mjestima (topli period) Rudnici KREKA u Tuzli,
septembar 2008.godine
6. Elaborat o rjeavanju problema rasipanja ulja sa parnih lokomotiva na stanicama pogona
eljezniki prevoz-Tuzla u cilju zadovoljavanja ekolokih kriterija, Rudnici Kreka
Tuzla, oktobar 2008.godine
7. Ispitni protokol za izvrena elektrina mjerenja i ispitivanja Pogon eljezniki prevoz,
Rudnici Kreka u Tuzli, novembar 2008.godine
8. Elaborat o strunom nalazu pogon eljezniki prevoz Periodini pregledi i
ispitivanja orua za rad i ureaja, Rudnici Kreka u Tuzli d.o.o., april 2008.godine
21.Obzirom da pogon eljezniki prevoz eljeznika stanica u Bukinju,

nije deponija, ovaj Plan ne sadrava prijedlog mjera prilagodbe po
fazama i minimum uvjeta propisanih u Pravilniku o sadraju plana
prilagoavanja, upravljanja otpadom za postrojenja za tretman ili
odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni organ, osim
onog to je dato u taki 6.5. (Plan upravljanja otpadom) ovog Plana.
(Slubene novine Federacije BiH, broj: 9/05).
Direktor RI:
_________________________
Dr.sc.Rasim Piri, dipl.in.ma.
- nauni savjetnik

Plan Aktivnosti - Bukinje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Plan Aktivnosti - Bukinje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plan Aktivnosti - Bukinje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rudarski institut d.d.

Pogona eljezniki prevoz Rudnik Kreka u Tuzli

Tuzla, oktobar/listopad 2009.godine

eljezniki prevoz posluje kao organizaciona cjelina u okviru Rudnika KREKA u

Prema Pravilniku o uvjetima (Sl.novine FbiH, br.68/05) operator pogona i postrojenja za

1. IME I ADRESA OPERATERA POGONA I POSTROJENJA

Tabela 1.1. Lina karta preduzea

Naziv preduzea Rudnici Kreka d.o.o. Tuzla

Pravni oblik: Drutvo sa ogranienom odgovornou d.o.o.

Plan aktivnosti Stranica 2 od 100

2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

Rudnik lignita "Bukinje" lociran je u centralnom dijelu sjeverne krekanske sinklinale i

Slika 2.1. Geografski poloaj ueg podruja pogona eljezniki prevoz

Plan aktivnosti Stranica 3 od 100

Na slici 2.3 data je situaciona karta Rudnika Bukinje u karikiranoj razmjeri, sa

Plan aktivnosti Stranica 4 od 100

Slika 2.3. Situaciona karta pogona eljezniki prevoz u Bukinju

Plan aktivnosti Stranica 5 od 100

2.1. OPI GEOGRAFSKO KLIMATSKI USLOVI PODRUJA

Plan aktivnosti Stranica 6 od 100

Slika 2.1. Godinji prikaz uestalosti vjetrova i tiina.

Plan aktivnosti Stranica 7 od 100

3. OPIS DJELATNOSTI, VRSTA PROIZVODA, GODINJI

eljezniki prevoz kao organizaciona cjelina u okviru Rudnika KREKA u Tuzli

Slika 3.1. ematski prikaz organizacije preduzea Kreka d.o.o. Tuzla

Najbrojnija RJ eljezniki prevoz u svom sastavu ima etiri eljeznike stanice

3.2. OPIS DJELATNOSTI

Pogon eljezniki prevoz u Bukinju obavlja sljedeu osnovnu djelatnost:

eljezniki prevoz uglja

Plan aktivnosti Stranica 8 od 100

3.3. VRSTA PROIZVODA, GODINJI KAPACITET

Tabela 3.1. Uslovi rada i aktivnosti

Smjene i aktivnosti Smjene: 1 (jedna) smjena

Pogon eljezniki pevoz u Bukinju zapoljava ukupno 75 radnika. Brojno stanje, po

Tabela 3.2. Kvalifikaciona struktura zaposlenih u pogonu eljezniki prevoz u Bukinju

KVALIFIKACIJA Broj zaposlenika

Plan aktivnosti Stranica 9 od 100

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOKE I TEHNIKE

Pogon eljezniki prevoz, sa lokacijom eljeznike stanice u Bukinju, pripada

4.1.1. Opis procesa eljeznikog prevoza sa eljeznike stanice Bukinje

U stanici Bukinje lokomotiva pogona vri dopremu praznih vagona iz TE Tuzla i

Budui da se na ovoj stanici nalazi i radionioca za odravanje parnih lokomotiva,

4.2. TEHNIKI OPIS ELJEZNIKE STANICE BUKINJE

eljezniku stanicu Bukinje ini:

Plan aktivnosti Stranica 10 od 100

Slika 4.1. Kolosjeci za odravanje parnih lokomotiva ispred radionice za opravku

- Stanica je sa BiH stanicom Kreka povezana rudnikim kolosjekom u od duini 2.450 m.

Plan aktivnosti Stranica 11 od 100

Slika 4.2. Stanina zgrada u Bukinju

Slika 4.3. Kontejner za ulje i mazivo, kontejner za plin i kisik i stanica

U svim radnim prostorijama instalirano je centralno zagrijavanje napojeno iz gradske

Plan aktivnosti Stranica 12 od 100

Iza objekta eljeznike radionice smjetena je kompresorska stanica (Slika 4.7.), a i

Slika 4.4. Objekat eljeznike radionice za remont parnih lokomotiva sa prateim

Tehniki opis eljeznike radionice u Bukinju

eljeznika radionica slui za pranje i tekue odravanje lokomotiva i vagona, te velike

Prvobitni objekat eljeznike radionice u Bukinju je projektovan i izgraen 1970. godine.

Objekat je naknadno termiki izolovan, odnosno isti je obloen siporex izolacionim