!

/J &:iJ ~c

UNIVERZITET »OZEMAL BI~~ .

UMOSTARU

GRADEVINSKI FAKULTET

Esad Kulenovic

GEOLOGIJA ZA GRAD EVINARE

Mostar, 2002. godine

Esad . Kulenovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

Recenzenti:

Prof. dr. Senaid Salihovic Prof. dr. Fuad Catovic

Izdavac:

Univerzitet .Dzemal' Bijedic" Mostar Gradevinski fakultet - Mostar

Stampa:

IC stamparija Mostar

Za stampariju:

Ibro Rahimic

Kompjuterska obrada teksta:

Lejla Mujagic i Dino Karacic, Sarajevo

Tirai: 500 kom.

Clf' - Katalogizaeija u pubtikaeiji Naeionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hereegovine, Sarajevo

551.11.4(075.8)

KULENOVIC, Esad

Geologija za gradevinare I Esad Kulenovic. - Mostar: Gradevinski fakultet, 2002. - 124 str. : ilustr.; 24 em

Bibliografija: str. 123·124

ISBN 9958-9474-4-7

COB ISS / BiH - ID 11546886

Na osnovu rnisljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 04-15-6547/02, od 3. 10.2002. godine, knjiga "Geologija za gradevinare" autora Esad Kulenovica, oslobodena je placanja poreza na promet proizvoda (Sluzbene novine Federacije BiH broj: 6/95, 25/97, 13/00, 36/00, 54/00 i 22/01.).

SADRZAJ

- Dubinske magmatske stijene

- Graniti

- Sijeniti

- Dioriti

- GaWi.

-Peridotiti

- ZiCne stjj~ll.e

*

- apliti

- pegmatiti

- lamprofiri

- Vulkanske stijene

- Rioliti

3
7
9
13
15
17
17
18
20
24
26
27
28
29
29
31
31
31
31
31
32
34
34
35
35
36
37
37
38
38
39
39
39
40
40
3 UVOD

ZEMLJA U VASIONI

UNUTRASNJI SASTAV (SKLOP) ZEMLJE

ORGANIZACIJA SUPSTANCE

MINERALI

- Morfoloska svojstva

- Fizicka sYQistx~

- silikati

-.i1ksidL

- hidroksidi

- karbonati

- sulfati

- sulfidi

- hloridi

STIJENE

- Klasifikacija stijena

- magmatske stijen.e

- g:djmeptQsstii¢ne

- metamprfne st~

- Struktura stijena

MAGMATSKE STIJENE

VRSTE MAGMATSKIH STUENA

- Trahiti

- Andeziti

- Baza!.!i

- Lirnburgiti

- Dijabazi

j7 T,P

/ J / /._~/

=:lie ZOV/0 ~,A''Z~V\

41 41 41

.-SEDIMENTNE STIJENE

41

VRSTE SEDIMENTNIH STlJENA

42

;$lasticne stijene __

-~

- .!s9n~IorneratL

• pjescari - alevroliti

- Les (prapor)

- Glinene stijene

- glinae

- Japor

- laporac

43 43 44 44 44 44 44 45 45 45

- Hernijski sedime"oti

- Gipsit

- Anhidrit

- Bigar

- Mermemi oniks

- Kamena so

- Led

",,__...

- Krf;j¢ni~lr (vapnenae2 • Kreda

- Dolomit

- Roznac

- 0m~nogeni sediW'4l.!L

45 45 45 45 46 46 46 46 47 47 47 47

METAMORFNE STIJENE

48

- Struktllre i teksture. iTletamQrfnih stijena

49

VRSTE METAMORFNIH STIJENA

49

- Kristalasti skriljei (folijativne stijene)

- Gnajsi

- Mikasisti

- Filiti

49 49 49 50

- Kloritski skriljci 50

- Talkov skriljac 50

- Arnfibolitski skriljci 50

-~~~ ~

- Masivne metamorfne stijene 50

- Mermeri 50

- K varciti 51

- Serpentiniti 51

- Amfiboliti 51

TEKTONSKl (STRUKTURNI) ELEMENTl LITOSFERE 53

PRIMARNI STRUKTURNl ELEMENTI LITOSFERE 53

- Primarni pojavni oblici intruzivnih stijena 53

- Primarni pojavnj oblici efuzivnih stijena.. 55

- Primarni P.?_!~~~i sedill1ena~HJdt9sferi 56

- s]o,jeyitost . 56

- nacin izraienostj slojeva 56

-oblik slojnih plo~ 57

-.gebHina slojeva 58

- ispitivanje flisnih sekvenci 58

- tragovi razlicitih otisaka 59

SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE 59

_:S!ojevi i njihove promjene 59

-B~, ~

- Ba§i#ei 64

- ~!p~t; 67

- Tektonske pukotine 68

- Starost tektonskih struktura 69

ZNACENJE TEKTONlKE U PRIMJENI 71

DINAMlKA ZEMLJE 73

VANJSKA ZEMLJINA DINAMlKA (EGZODINAMlKA) 74

- SunCeva insolacija kao geo!oski faktor. 74

- Yoda kao geoloski faktor 74

- jezera i mocvare 90

- mora i okeani 92

~ Sniieg i led kao geoloski faktor 98

- Yjetar kao geoloski fakt0I... -. 100

- Organizmi kao geoioski faktor 10 1

UNUTRASNJA ZEMUINA DINAMIKA (ENDODJNAMlKA) 103

- Magmatizam 104

.:.lzl.lli._ 1 04

- Yulkani_ 104

- &ltre§i_ 107

OROGENEZA 111

GEOLOSKA PROS LOST 117

LITERATURA 123

C!~0r' <

6

tt /.').1 "'/l .. '}." , . j' . ./'v':. \ Fi ~. \._. t.> ...._

(j Vf-7 ) !

DVOD

j,

!'

.. j{.

Geologija je jedna od najmladih prirodnih nauka i njenjerazvoj jos II toku .. Naziv

dolaziod,gtcke Jijeci ;'.ge,!," -:- zemlja, logos- ucenje,nauka !ito bi znacilo:. na~ 7e!)}lji, Medutim, ona se vise bavi sastavolni gradom-zemljine kamene korei p6IavamaP koje nastaju ili su se zbivale tokorn duge, geoloske proslosti na Zen1.1ji.

-* ~Z;v.Qi.,geologiie odvijao se uz napredoyaoje astronomije, fi?!i~e, hemiie i biologijerpr.ema-tome, ona 'ni-danasnije izolirana, sama'~a-sebe, vecj~-U-tijesnoj vezi sa

~_c!t}Ig!m_PJimdIJ.il1lj}~~a.!l2a,:____ .

rf:. Geologijase bavi proucavanjem,~biljnilJ. i zivoti~jskihvrsta, !?"oz geolosku proslost, ~j~janasmgp iomogucuje biolosko] nauci pra~ellje evolu.ti vnm? ~1jJef6TI.Inog iJivoti,~ogsvijeta ..

~

~beoloska naukapruzaizvorne p0d.at!<ei tumacenja nastankllisl~~a.~Ja ulancenog gorja kfoz~~i~sk~proslost i promjene koje su se zbivale do danasnjegniodela .strukture kamene zemljine kore;

Danasnja'slika zemlje, raspored kopna i mora,klimatske prilike, zonalnost biosfere na njoj, oblikovani reljef, rezultat je spoljnih i unutarnjih. (egzogeilih i endogenih) sila, koje su posljedica unutarnje energije i mjesta kojeg Zemlja zauzirna u vasioni.

1/.. ... Veliki ;zn!!Q_a' ko 'j savremena. eologijaima turnacisetirne stosurllzliche hwra]p~ s~virie OSnova u 2zvoju industrije, a geo OZI sv (> nevno prol.lcavajuci geolosku gradu i strukturu Zernljine kore pronalaze nova ldElta tihsirovina,

,.-'_'-'" .--~.

Geologija u modernom drustvu nalazi siroku primJell1i Ii. grlldevinarstvu (u izgradnji hidroakumulacija, naselja, infrastrukture, saobracajnica, u 'zastiti od pL<ivbenja velikih prostora i dr.), u sirem podrucju metalurgije, u dobivanju nafte.i uglja, u prostornom uredenju i zastiti okolisa, II uzgojusuma, rjesavanju. vodosnabdjevanja pitkom vodom, poboljsanju plodnosti poljoprivrednog zemljista, a posebno u rudarstvu . gdje ona cini osnovu razvoju te djelatnosti kako u nalazenju i definiranju .mineralnih sirovna tako i u nacinu.njihovog otkopavanja.

Zbogznanstvenog i praktienog znacaja geologije sve se vise namece potreba njenog izucavanja u skolama i fakultetima, prikladno potrebama u odredenim djelatnostima

7

koje koriste rezultate geoloskih proucavanja, Take se na Gradevinskom fakultetu u Mostaru, opca geologlja predaje jedan semestar u prv6j godini, a inzenjerskageologija u trecoj goclini, takoder jedan sernestar sto omogucava stlldentimada steknu Opbl znanja 0 Zernlj i i njenoj kamenoj kori, a potom, dolazi onaj plici diokoj i spada u zahvat graditeljske djelatnosti covjeka, do razine medusobnog. uticaja objekata i sredine na kojoj se gradi iIi II kojoj se gradi,

Knj igaje napisana u sazetorn obimu pri cemu se vodile racuna da se sacuvacijelina osnove geoloskog sastava i sklopa litosfere,kojije rezultat djelovanja vanjskih (egzogenih) i unutarnjih (endogenih) sila Zemljine dinamike.

SkJadno tome, knjigapruzaqsnovneinformacije 0 poI8zajuzernIje kaoplanete u Suncevom.sjstemu, njenomunutrasnjem sklopu, daje najznacajnije skupin~ petrogcnih minerala, gfaditelja stijena, glavne grupe stijena, S posebnim naglaskom na one njihove karakteristike ,koje su znacajne za sredinu. gradenja iii sluze kao izvor z~ dobivaoje gradevinskog materijala, do prikupljanja faktografije i.rekonstrukcije geoloske proslosti,

Koristim ovu priliku da se toplo zahvalim recenzentima Prof. dr, Senaidu Salihovicu i Prof. dr. Fuadu Catovicu na datim prirnjedbama, sugestijama, misljenju i ocjeni knjige.Zahvalnost izrazavam Kisi i Ertanu Milavic na pomoci u pripremi rukopisa, te Azri Krvavac na redigovanju i konacnorn oblikovanju teksta.

Posebnu zahvalnost dugujem Gradevinskoin fakultetu Univerziteta "Dzemal Bijedic" u.Mostaru za podrsku i razumjevanje oko izdavanja ovog udzbenika,

U Mostaru 2002. god.

AurOR

ZEMLJA U VASIONI

Zemlja, nije sarna u vasioni, vee pripada skupuzvijezda koje sastavljaju suncev sistemJ~Q@..S.unsa, koje cinj sredisnjidio sistema, Erisutnd •• ~. los devetplaneta, trideset i jedansate1it i hUjade .• lanetojda(asterojda),kometai meteoritC1" • . ~

$l.Inq.l najpJiza planetilje MerkursaudaljenoscllPutanje od 5 ,9 miliona km, zatim Venera najbli~a Zemlji (l08), paZemlja (159),Mars (228), Jupiter (778), Saturn (1427), Uran (2870), Neptufl(4500J i najudilljeniji Pluton 5900 rniliona kilometara. Merkur, Venera, Zemlja i Mars, iZclvilj",jllse k~o-uni.ttra$nje-.male planete,doksu Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, spoljasnje iIi vel ike planete,

Sve plahetekrecu ~eeligticnimputaniama oko~ (Sl.l.),ll jstpm smjeru i gotovo; isto; ravnini, dok Sunpe rotira oko svoje ase. u istam pravcu kaa i planete. Osa ~Suncaje okomita li odnosunapHtanju laneta, __.. -~;- HyaslQniukojoj. se Zemlia !crece oko Sunca naziva Se ~klipticka ~rojekciiaputaniena til plQbu -eld i pti ka.

Osaoko ko'e seZem1ja.o!crecena nuta 'e rema ekli ti- '. • ini Za 67° 33' , Posljedica tog nagibaje smJenagodisnjih\ioba. Tacke u kojima se sijeku ekvator ie liptika zovu se r a v n 0 d n e v n i eke iii ekvinocijske, jedna je jesenja, druga proljecna ravnodnevnicka tacka.

Obrt Zemlje oko Sunca izvrsi se za 365 dana 5 sati i 48 mintlta brzinom od 2%.

km/se~e osi za 24 sata ko'om riliko lazi do smjene dana i noei.

Zemlja kao planeta, posjeduje i posebne osobine. U njenoj atmosferi su kisik i voda koji pogoduju razvoju zivota.

Qblik Zemlje nije I02ta. Njen je~eenik prema polu kraei za 21 krnJ 6357 krn) od po1upreenika ekvatQrn. (6378), a kad se imaju u vidu i visinski tanins' ., ovi

na kontinentima i duboka korita u oceanima. 0 eban 0 .. odgovam

._ - "_.-'---"-- . " ,"'. •. " <_ ~

nazivu __g e 0 ida ,odnosno oblik sQljostene lopte, . A' . r: .

.- Prosjecna gustina Zemlje je 5,52 gr/cm~ijena je atmosferom" a povrsina joj iznosi 510 miliona km2 od cega otpada na kopno 149 miliona km', ana vodene povrsine iii hidrosferu 361 rnilion km2 iii 7 I % Zemljine povrsine.

Mjesec - je Zemljin satelit, udaljen je od nje 384403 km. Brzina kojom se krece oko Zemlje je 1,0 krnIsec. Vrijeme zakoje se Mjesec okrene oko svoje ose je isto toliko koliko mu je potrebno da se obrne jednom oko Zemlje, a to je 27 dana i 7 sati. Predpostavlja se, da se je Mjesec odvojio od ZemIje u vrijeme kad je ona bila tecna uzarena masa i kad se na njoj obrazovala ogromna plima pod uticajem privlacne sile Sunca.

Znacajnije karakteristike ostalih planeta Suncevog sistema sastoje se u slijedecem: .. M e r k u r je 16 puta mallji_o.d Z;~.mlje, strukturom je slieall.Zemlji. 1ma koru,

ornotac i 'ez ru ao i 'ak ·e .. '

Ve n era (po rims OJ Ogl. .re) jenajbliza Zemlji,jma.gus.tu atmosferu u

kojoj d~02' ~ma velieiuj i masi sHena je Zernlji.

. ~ i . o~ece po rimskom bo vatre i gI.adom.je..s1icanZeIJ..!!ji- jma.-k.or.u,

omotae i jezgru. SredllJa go IsnJa t je.15°C (na ~J:l1lji 14°Q). P~e

fo ira zimi, a r eti se osta p a ove planete uputio je americki vasionski

brod "Mariner 1V".Jz stalog dokazan 'e andezitski sastav stijena sa ~

sadriajem SiOr

J u.p i t e r - je najveea planeta Suncevog sistema: Jezgro muje sastavIjeno iz zeljezno-silikatne supstance, a donji omotae od teenog metalnog vodika i gomji dio od tecnog molekularnog vodik~~Imeje dobiopo rimskom bogu munja i groma. Obme se

oko Sunca za 12 godina. Ima 13 sateIita.. .

~ je veei od Zemlje 860 puta (nazvan je po rimskom bogu usjeva i zemljoradnje). Obavijen je veoma gustom atmosferorn kQja mu zaklanja povrsinu, a to znaci prisustvo vodika i helija, kao na Suncu. Za prstenove oko Satuma se pretpostavlja da su od cestica leda, Put oko Sunca traje 29 godina. Ima 10 satelita.

II ran je jedna od slabije istrazenih planeta. Ima tri sloja: jezgru stjenovitog sastava, ledeni omotac i omotae od molekulamog vodika. Ime je dobio po grckom bogu neba. Okrene se oko Sunca u periodu od 84 godine.

N e p tun je, skoro cetri puta veciod Zemlje. Ima precnik 8000 kill kao i Uran.

Slabofe Istrareila planeta. Obide svojom putanjom oko Sunca za 16S"godina.

PI u ton (po grekom bogu podzemlja) otkrivenje tek 1930 godine. Nema svoju atmosferu, a svjetIost se od njega odbija slicno mjesecevoj, sto pokazuje daje sastavljen od tamnih stijena. Obme se svojom putanjom oko Sunca za 148 godina.

10

',~

.. A s t ere ° i d i !li ~laneto\$ su m~la n,ebeska tijela velicineveCih planina na

Zeml]!. N.,alaze se u prostoru lzmedu Marsal~a, ,"

,~t eli ti iii trabanli pojedinih planeta"vjerovatno su il1astali otkidanjernocl tih.

planeta koje prate, ',. ..•. '.. . . ---- .

K 0 mete su s~stavljene od manjih tijela, sitne prasine i razrije1el1ih plinova, Kao manja nebeska·tijela mOf:\usepovremeno vidjeti u.letu kroz vasiom; . .Halejeva kometa, na primjer, vidi se svakih 76 gadiua II krelanju oka Sunca.

JY1 e t s: Q r j tj_susi¢usna nebeska tijela koja se krecu u mnostmJ22put "kosmicke ~i Qadaju na Zemlju iIi se ra~lIfaj!! II atmosferi Mogu bili_tamen!, Ze!jezovitQ-

kameni i zeljezni. '

I.-unarnageologija (l<osmolppija) predstavlja dic geologije koja' se bavi prou~avimjem geoloskog sastava i sklopa nebeskih tijela. ,vasionskaprp.stranstva su "prepuna nebeskih tijela koja suprupisana u sklopoce koje nazivamo galaksijama.

Jednu, od milijardu g~laksij a,. u kosmosu, predstavljai"mlijycni put" u cijem sastavu je i Suncev sis tern, kornepripada i nasa planeta Zemlja, Mlijecni put ima oblik spiralnog diska sa.centralnil11 zadebljanjem, cije su dimenzije26 x 13 svjetlosnihgo<lina(syjetlosna godina je rastoja.nje koje svijetlostprode za. goelinu dana, brzinorn od 300 000 km/sec.),

11

CJ)icti ;f+-

~-

UNUTRASNJI SASTAV I SKLOP ZEMLJE

StrukturuZemlje cine·kony.\,:ntrii:ni.sJoj¢vi ostroodvoj\':llijednioddrugihravninama diskol}tinuitakoj\':SlIUtyro\,:n¢gyofiziiSkim ist~aZiYanjimaprate¢i hginusirenjapotresnih talasa.krozZemlju. Sirenje potre$l1ihtalasaukazuje na promjenefizickog iii hemijskog karaktera,$tp "2;l1aci daje Zemlja. ljuskave grade. U sastaVJ.IZem Ije kao kosmickog tijela, ulaze, pored unutrasnjih sfera i spoljl1esfere: biosfera.chidrosfera.] atmosfera, sa.tropo, strato i jonosferom.

Z e m Ij i 11 a k 0 r a jy spoljasni stjenoviti omotac Zemlje, debljine40 - 80 km, po jednim iii 6- 70 km, po drugim, postavkama, Sastayljen je izdva sioia: gomji, u kome .. ' , dominira'u'edin'en'alakihmetala siliei'a i alurnini"a •. a se naziya 0 njima: SiAl- zonom.2£·;

.U drugom,dubljem, risutna su 'edin'en'a sHiel'a i .. _. ~' ,.l

m;v~n;iMA~z6na. ;75 '<, ,: J ,cYY\ -) 2;) Z '

~ Najveca debljina SiMA - zone je tame gdje je.i SiAl- zona najdeblja, ispod! 1"

najvisih planinskih masa,

Po danasnjim saznanjima, debljina SiAl - zone eijeni se na 15 - 20 km u kontinental nom dijelu Zemljine kore, izg;rad¢rta je od sedimentnih stijena kristalastih .... skriljaca i granita, pa je specificria tezina SiAl zone oko 27 kN/m1 sto je skoro dva puta rnanje, U odnosu no. specificnu tezinu Zemlje. kao cjeline (55,2 kN/m3).

~,:st. 2 ... UrlUtrasnja grada Zemlje

f.,1 a s.;!..(omotae) je takoder dvojakog sastava.Gornji dio, lezi neposredno ispod Zem!"i ~ispod Moho---di~kontTt1ulteta. Po sastavu odgovara u[ti'a6azl~a

- peridotitma iu e logitma, CiJa tezina varira od 33 - 40 kN/mJ.

J20uji diD plw (ornotac jezgra) ie pretezno sastavljen iz oksida i Sllifida m~la, ~ Specificna tezina tog sloja varira izmedu 55 - 65 kN/m3, a uz to tame vladaju i veliki pritisci i veorna visoka temperatura.

~(bal"isfera)je u sredisnjemdijelu Zemlje. Ima precnil< oko 3.500 km. Pr~~~no je sastavljeno iz F~~rugih tezih elemenata.

Specificna tezina jezgra raste sa dubinom od95 - 115 kN/m3• Tamo vladaju vrlo veliki pritisci, a temperatura,prema najnovijim podacima, dostize do 12000 'C.

NikovisenesuI11njadajeZetnlja zonalno, lupinasto gradena, da'fas~lastitim izvorom topline, sto potvrdl.lje porast temperatUre sa dubinom, porast relativne gustoes, sirenjepotresnih valova, postojanjeploha diskontinuiteta idrugi dokazi navedcnoj tVrdnji, uz to i pojave vulkana jasno govoreo razlicitOt11sastavu.

14

o'!.o sto cini supstancu u nekom obliku javljanja su elementarne cestice povezane

na razlicitenagine, Otkrivene su proucavanjem atomske fizike, To su: ?~ protoni +-

? ._neutrQ_ni

~ elektroni

Protoni i neutroni se medusobno ovezuju i obrazuju jezgrQ atoma , a ako se pridruze i elektroni onda se forrnira'u ato ' z lCI I e em

roizilazi da je atom, cestica mikro velicine nosilac protona (pozitivnog naelektrisanja), neutrona (bez ikakvog naelektrisanja)'i elektrona (negativnog naelektrisanja). Elektronikr\lze okojezgre atoma (v~likom brzinom) odredenim orbitalnimputanjama, koje se mogu usporediti saSuncevim sistemom gdje oko suncakruiezvijezde (planete),

Atom! elemenata sjedinjuju se mcduSObno u molekule ijedinjenja"p~~1,lJa\co (. n;lB.eraiigrir.99n_aje<iinj_enjaJqista,Ip.~J.tI!1I.<.W.re ili amorfnog .§t~nja:_ Sjedinjavanjem.,~~ minerala nil&taj!1·.~t.ij~flY .. ~oje 9l:>rll;>;~jl\,~~rnljtp.~"Kl!rnenu_.,kg~U.:.

Odredivanjehernijskog i mineraloskogsastava-dubljih dijelova litosfere i dijelova ispod nje, nedostupnih direktnom opazanju, izvrseno je geohernijskim ispitivanjima,

,Qeohemija jenauka kojaje rezultiralaizzaiednickog: hemijei geologije~ skUi1 kretan'a'edno •• elementa i promjenepo odredenorn ciklicnom sistemu koje se odvijaju u Zemljinoj kori,njegova rasprostranjenja, kombinovanja i kretanja, te zakone po Kojima se to odvija.

\kQhemijskim analizamautvrdenoje da svega devet elemenata grad! 99% Zemijine

_ mase_(Sl. 3-1) ,medu kojimaje najvise.F~ (39,76), 0 (27,71), Sj (14,7), MS,7 , ~

(3,.6), Qa(2,52),;\.I(I,8),S 0 a O,~ % 0 e Om]l 10 emrinekore(SI. 3-2)

,_ sastav en iz: 0 49,13, 1 (26,0), Al (7,45), Fe (4,2), Ca(3,25), Na (2,4) i Mg(2,35) %, !to cini 97%I1a.vedenih osam eJem@ ===

.FfI .. 39,'t6 .0,n.71 .SI .. 14,1 m"'g.6.7 .NI·),16 .C.O·, 2;62 .AI i .e

• Oill .• Nl\ (S \,61

51. 3·1

51. 3-2

51. 3. Tezinsko ucesce elemenatau sastavu Zemlje (l) i procentualnoucesce (2) u sastavu gornjeg dijela Zemljine kore (poAE, Fersmanu),

15

Ciklus spoljnih geoloskih dejst(lva koji Ukljllcuje proces erozije, transports i talozenja, tako i ciklus uoutrasnjih geoloskih dejstava sa procesima metamorfoze, orogeneze, plutonizma i vulkanizrna su dva geohemijska ciklusa koja nazivarno unutrasnji ivanjski ciklus .

. . Q§_ohe 111 ijski . ciklus jednog .elementa pocinje i z~vrsava u ZemljinojJ5sri i predstavlja ~kLlp kretanja tog elementa, sto imaposeban znacaj za proucavanje historije

~lementa. . __-

~

t

.-----'----,

Spajanje. elemenata

Zemljina kora

t

Jedinjenje

I Stijene .... <41---------

t

" sedimehtne ~ magmatske ~ metamorfne

Organska Neorganska

j

+~~_....,.-~ I Minerali

81. 4. Organizacija supstarice u prirodi

~"elemellti ~ haI6gehidi ~oksidi

~ karbonati ~. sulfati

~ fosfati

~ silikati

~ radioaktivni minerali

Prirodna tijela odredenog hemijskog sastav~"mQifoloskih, strukturnih i fizickih osobina naziY~Ill0min~ralima k9jicille diocvrsteZemlji~ekore, kao individualizirani sastojci stij;na. M&iupjhpa izdvajamo: bitne. sporedne islucajne sastojke.

Vee ina mineraIa pojavljuje se uvijek u istim.oblicima, sa istim elementima simetrije, sto je rezultat pravilnog rasporeda cestica u njihovoj kristalnoj masi, odnosno atoma u

kristalnoj resetki. ' ,.

, ¢esee se pojavljujupetrogeni minerali u stijenama u vidu nepravilnih zrna,

zdruzenih u agregate koji grade stijene. .

U prirodi je vee poznato nekoliko hiljada minerala i njihovih va.rijeteta, medutim

samo manji broj njih (oko 50) cine. bitne. llaStojkestijena. ... . . . _"

M~u.naj§.e.s¢e.p~tr9geneminerale spadaju:silikati, oksidi, ~idroksidi i ~arbonati, :

dok su daleko manje prisutni: sulfati, sulfidl, hioridl r drugeskupine. minerala, " ,

~- ' '. - ... ,-..,._--_.. .:~.

cM;rfoloska s~~

Raspoznavanje i odredivanje minerala vrsi se portjihovorn heIl1ijskom sastavu, morloloskim,strukturrtirn i fizicldmsvojstvirna.

, Vecina rnineralapojavljuje se uvijek u istimkristalnirnoblic~ sa.istim elementima sirnetrije, sto je rezultat pravilnograsporeda atoma u kristaInoJ resetci, pa .ih izdvajamo kao: k r is t. a I e, ko]e. najcesee sreeetn9· u povrsinskim magmatskim stijenarna i . sa drugim mineralima (rudrtim paragenezama).

, Pojavljivanje petrogenihrninera.la uebliku.neprevilnihzma, iako je njihova unutraSnjagradapravilna, raspored aroma po.zakonomjernosti kojaobezbjeduje pravilan razvoj-kristala, Takveminerale nazivamo k ri s ta I a s tim m.i n era I i rna . Ta se pojava objasnjava. nedostatkom slobodnog prostora pri istodobnorn stvaranN velikog broja minerala _ u dubinskim magmatskim stijenarna, pa I!!i.nerali poprimaju raznolike o~like: pruticaste,sta.picaste, vlakrtaste; listaste, Ijllspicaste i'sHeno, •

Kristalasti.minerali, unatocnepravilnih oblika, imaju.stalna fizicka svcjstva, poput kristala istih minerala. Kristalasti minerali su najcesce sastojci stijena.

_ Izvjestan brdjrnineralaje uvijekrteprnvilnihkristalnihoblika,ali nema ni pravilne unutarnje grade, veese javljaju. u:· gr()zdastitn,bubrezastim, zaobljenim, zemlj~tim i staklastlm-masama, paihnazivamo a rnod n i m min e ra Ii m a.

Veliki je broj mineralaprostihislOzenih. kristalnih oblika, koje srecemo kao petro gene minerale, ali se oni po broju razvijenih elemenata simetrije mogu svesti na

sedam kristalografskih sistema: teseralni, heksagonalni, tetragonalni, romboedarski, rombicni, monoklinicni i triklinicni (SI.5.).

Najveci broj elemenata simetrije imaju kristali teseralnog sistema, koji imaju 9 ravnina sirnetrije, a najmanje kristalni obliei triklinicnog sistema: imaju samo centar simetrije.

'> .. ~ •...•.•

1- '..

~

Teseralni: I. rnagnetit 2. pirit

heksagonalni: I.~ ka!~!!_

tetragonalni:

I. cirkon

2. vezuvian

rombieni;

1. olivin

2. barit

monoklimicni: 1. ortoklas

2. homblenda

triklicni:

1. albit 2.aksinit

81. 5. Kristalografski sistemi sa karakt~risticnim kristalimCl minerala (M. JClnjic, 1982.)

Fizi~~: svojstva minet~I~')

,_ .. ~

. Najznaeajnija fizicka svojstvaminerala su: tvrdoca.prelom, cjepljiv:os.t,"ojl:l,()g~eb, sjajnost, prozirnost; fizioloske osobine (rniris, ukus) i: specificna teZina ..

.. "' . " ... , ..•... , ,-.~ -"''-''~~',-:,; .. -.--.~,.- ... ''.''.

. T.-v-t:-.d-04-Je.otpor minerala.na paranjenjihovih poYfsina.JJ tompogledusu veorna razliciti.Nekeparamo noktomdrugene mozemo ni najtvrdim-celikom;

Za utvrdivanjest?penatvrdoce.sluzirno.se Mosovorn (Mohs) skalom. Min?raU su

u njojsvrstani tako dasvaki odnjih para.sve prethodne. '.

18

Skala sadrzi 10 minerala:

Ukoliko neki od rninerala nije svjez imace manju tvrdocu.

Pr e lo.m .rl1 i ll.era !<l.·Minerali kod kojib js;kohezija u.svim pwvGim~ jednaka ili pribl.i~1}9j~c!.n<ll<a;pod pritiskOJ11.s'~ df9b~ u mqnje eij.eline, komade, cij~ su plo11~ prelo~ax~~_\ieite. Nazivamo ihpre I 0 m·~·Cl~. po v.rs i nam a. Poizgleduprelornmoze biti~'skoljkast, iverasi, ravan,~eravan, fibrozan, kovrdzast, zemljast, a poopipu: gladak i

hragav.·' ..

C j e. p Ii i v.o s t. min e r a I a je rezultatsp~eificnog rasporeda atoma u re~etki kri§.tal(J.,paje.Ona iprisutna'samokod kristalnih oblika: Dna je posljedica nejednake gustiP~.mil1e..ral£,.,"'pa se pod udarorn mineral! (kristali) razdvajaju na manje dijelove ogranicene glatkirn, ravnim, medusobno paralelnimpiohama koje su redovno paralelne i sa nekom plohomkristala,

Po kvali~e!UrazU.Jsllil?tp.o: sevrsenu-jpotpunu], nesavrsenu (nepotpunu): i rdavu iii slab_()_1irazenUi.mi!}~ral(!_bez· cijepljivosti.

Cijepljivost dobiva {'nazive prema kristalnoj plohi s kojom je paralelna: bazna, prizmaticna, romboedarska,oktoedarska, piramidalna i dr,

El a,stienq s t.ID.i.l1era.i aj(:svojstyominerala da sepod dejstvomspoijasnjih sila'defol'1!1irajtiPl"otl}jeno.t:n9.blIka ida nakon prestanka dijelovanja site ponovo xraeaju ~ir.v.Q.Qitn(L~mtU~ Granica elasti6nosii' minerala nije velika. Izrazenija.je kodrmalog broja mil1ePll:rJi.!llqina.,hlorita i dr, Kod veceg brojapetrogenih minerala je take mala da "se oni Odmllh lome (krti) ili se strose (trosni minerali),

'. Sa v.i.t lj i.vo s t min era t a jerijetka pojava u prirodi, jer su rijetki minerali koji posliJe,prestallka djelovanja sile ostaju savijeni .

. ' J3gj_(l. 111 i n era 1 a je stalna, sopstvena.ili potiee od primjesa, pa su zbog toga najeesce bezbojni ilirazlicito obojeni. Najmanje je njih bez ikakve boje - jedino kadsu hemijski cisti.

Najeescesupigmentirani prirnjesorn oksida: Fe, Mn, Cr; potom grafitom i b.it!-uuijQm,.

Minerali sopstvene bojesu istobojni u svim dijelovima bez obzira na vrstu stijene i lokaliteta u kome se nalazi,

o g reb m i n er a 1 a je veoma karakteristicart za neke petrogene rninerale, To je boja praha dobivenogparanjem minerala, koja se cesto razlikuje ne samo u nijansi vee i U samoj boji koju mineral posjeduje. Ogreb minerala hem at ita je uvijek e r v en, bez obzira da li je kristal hematita, crvene, mrkoervene,sive iii erne boje.

19

Silikati

S ilikati .su najznacajnijipet!"ogenifuinetaliusasta.\ftjstijena',. narocito. magma: sk j I), To su soli ortosilicijske kiseli~e:Fl4~i84'rp~t~silieijsk(! kiseline: H2SiO~ i poflsilicij:;kih

:~~~~~:'z~~~~, ~~~.~!~~~:~:oi4~~7~:aJ~ljC~~upe;felqSpata, amfibola, pin)k:;CI1:1,

Feldspati cine grupu alumo~ilikat~~~lija,'l.1atFijai~<llcija. Mec1u njima izdviI.j'IIIIO at k a 1 n e f e t d spa t e (kalijsko~natrijskiallJmosilikati) i pta g i.o k 1 as e (na(l'ijskokalcijski.alumosilikati), Veoma sucesti sastojci stijena, posebno magmatskih, Znacajniji predstavnici alkalnih feldspata su: ortoklas, mikroklin, sanidin i alhil, iI od plagioklasa albitsko-anortitski niz izomorfnih minerala.

~a8)K At Si308)gi~~~li~ifa monokli.l_l~ki,obicno u vidui~dllZenih zrlla kud je u vulkanitima, aJl pl~tonitima je u vidu nepravilnih zma;j.rna.,s.a.vrsenu..cjeplji\'o:it po dva pravca rneQu$oim.o\lprayna.

81. 7. Mikrblin

Mi~~~!iJl~je_k,!!.ij~Yc,~!~In0snikat slican 0r-tg.~lllsu po morfologij], i dt¥glrn.svo.f~<\ une, :-.pa ih je t~sk9 razlikgyati bei'ipl)g'Qsi{opskog ispitivanja. Hemijski .mu jesllSta.V k~\o..' 1 1.,,1

ortoklasa I<; AISi} °8, ,. '. ., •. -- _",..,

.•. Plagio~l~i - obuhvatajugrupuod' sest mineralakalij.-nattii .... kak,:~~::1 alumo.silik(lta .odalbita (Na AlSkOs) doanortita ( Ca A12 SiJ 08 ) koje.me(h:;__\,,"':;..~ razlikujemo po prisutnosti albitske i anortitske komponente (SI.8). Alpitj¢ve¢L:'X'\::: <l kiselim magmatskim stijenarna, raspada se u kaolinske minerale. Tvrdoca 6,~ a SP<.Y

tezina 26,2 kN/m3 '... . •.• ---

Labr .. dor -%WWM-1iiWi1.f#;;:iqJiti.lj;

...... AI"" ""r4 "'"

Sitovnn . aq ~~{j"~":"~f.~t'~;1,&! t.J

Anortlt &1kwl-4¥ Wt~i;;:;;;;,';~;:tf.h';:;"f.1

.1.,4\0. . . ·;'((to.- {';a

o 10 2000 'liJ' so so '10 80 90 oo 'f.

SI. 8. Procentualna zastupljenbst Poj~clihihk()mponenti u plagioklasima (Po M. Janilcu, 1982)

'" Bezbojn], su ili bijeli,. staklasta sjaja Sa karakteristienom zonamom zrnastom struktufQlJJ' Anortit l<ristalise. uisti111.oblicima lea0 i albit:» triklinicno,ali seod njega razlikuje po sirokim, paralelnim lamelamaslozenogbliznjenja. Proziran ili bijeL Jvrdoca ,91«>.6, .. a !>pecificna tezil1a 27,6 kN/m3• Nalazi se u bazicnim magmatskim.stijenama,

~i!)~gnj_ - kristali;;:iraju u~'lid,!p~¢udoheksagollskihplocicakoje su karakteristicne po bazilOj ejepljivosti"Cod vrlo tankih ljuspica velike elasticn<?~tL Ta svojstva i veoma slaba proYQdljivQst toplotei elektriciteta, omogucuju da se liskuni koriste kao izolatori .

..__Hemijski su razliciti~OpGenito,svi su alumosilikati sa sadrZajem hidroksila i alkaJija . . NkalijemoglJbiti K.,.Na,.Pb, Cz i Li, Mnogi sadrZe iFe,Mg i Mn Ltad su kestenjasti do emL

. Naj~aznjji su : ... _

je. pr:Zir~:'SkOvit - kalijev liskun, bijel i bezbojan- nikad taman. Prema izvoru svjetlosti

> biotit - magnezijski liskun, koji je sa primjesom Fe - em, po cemu se i razlikuje od muskovita.

Amfi.i>oli - silikati Mg, Fe i Ca u kojima gotovo uvijekima Ali-Na. Kristaliziraj u _rombicno, mbnokiiDi~no i trikUnieno, s tim sto su rombieni i.triklinicni veoma rijetki, Kristali amfibola su mahom izduzene sestostrane prizmice, savrsenecyepljivosti po dva pravcakoji sesijekupodug1omod 1249, a paralelnisusa prizminim stranama,

HQrnl:tlenda je najce~ci s~stojak stijena (jd amfibola, a zatiln slijede aktinolit i

tremoIit.·· .

Aktinolitltremolit sUkaraicteristi9ni za kristaIaste skriljee.Tremolit CaMg) (8iO)/+ je '-bezbojan, bijel, sivdo njeznozelenenijanse, a al,{tillolit Ca (MgFe), (Si03) 4ima zamjenjen dio magnezija sa Fe pa je tamnozelene boje,

Ova dvaminerala kad su razdvojeni kao agregati, obrazuju amfibolitski azbest, slican serpentinskom, ali je manje savitljiv i manje kompaktan.

Hornblenda je karakteristicna zabaziene stijene i kristalaste skrilice.

71

SI. 9. Aktinolit (tamnozeleno)i:.r2~I;iUt (njezno zelene boje) -Vijaka. Vares

Pirokseni' - najcescekristaliziraju rnQ(l9k1ini(jno, c~st9 rombicno irijetk() tr\klicno., Karakteristibni su po vertikalnoj cjepljivQsti paniieluoj plj9snirna prizme .. Po hemijskom sastavu su.razliciti.

._Mono~!illicni pir2~~~ni.sl.lmetasi~~!!2~~~dilip!iid- ..

Ca Mg (Si03) ili_@_primjesaU!@eP3iA1P3' .~llQallgi-t...k..9J.iJ~<ln m!p:~r~Jb,~~i§hih magmatskih stij¢na. i njihbvih varijeteta.

Olivin -- orto silik<it mll:gne~na, Bitan'je sastojak11ll1ogih bazicnihstijena, <l neK~d i sam obrazuje pojedine ba~ip(l~~!.V~ne- PC;)D92tite.

. Nalazise u rnnogim kristalastirn skri.lj~irna (metarnorfnirn). Jav1jasei1.l kristalima, ali cesce neodregenog oblika, Zelene je (kaopivske boce) boje d() tafi.1no zelene i kestenjaste.Boja ovisi od primjese . .cmvlnje,.zaprlly()izrnorfna smjesa f~t;~~erita (2MgO xSi02) i fajalita.. (Pe2 SI04). Neravnog iii skoljkastog lorna, staklaste iii srnolastesjajnosti.

~RGJkllluje6,5.,-7 , specificna tezina 33- 40 kN/ili3•

Pod utjecajern atmosferilija lako prelazi u serpentin. Bitan je sastojak peridotita, bazalta i gabra.

22

$1.

Hidratizirani alumosllikati

Hloriti

Hidratizirani aluminijski silikatLI1l,a.gllczija izeljeza .. Qni, su vazni sastojci "zelenih stijerif:.~- grj.i_n.:~fe;ri. Tiiii.[eniii_'Skriijaca" -.gr.iinschieft<r: .Hloriti ni!si~ju~ekundarno od . blotit~.(l:!l1fiQ.Ql~.p.fr.okSena. K.ristalizir.aj'!:!_!1l(_)p._o~lil1_icno. Tvrdoc,!. imje ~ ~2,5, a specificna

teiina 26 - 30 kN/m3• -'- " .. - - .

_@.

_J:I.iQ~.!!g..?irani_Ilu~gnez.ijskLsilikat: Mg6 (OH). Sig02O' t<;r~s!~Iise .l?:?ll_()k~inicno, medutim, najcesce ga SreCelTIO u sitn.21ju§p_l:l~tim agregatima. Savrsene je cjepljivosti i -sedefasteili· masne .. sjajnosti i mas!).og opipa. Tvrdoca I. , a specificna tetina Je: '27 - 28 kN/m3• Nasl£lje preobraiajemolivinll-i.ptroks-ena:: Spada u nepovoljne sastojke kod obrade i primjene kamena kao i hlorit.

_~,~Ft>.~!1ti.9

HiQra.ti~iranirPa~!).ezijskLsilikat: 6MgO 48iOo• 4H,Q,~yljl:l.se!<l:lQ.9vrst,a rjede u lj\1spastima&rega.tima -anti~orit iii kao v laknast - hriZQtil, .~arenje, posebno po povrsinamakoje su, bile u doticajusa atmosferilijama.Tvrdoca m\1je 2;~_~4,., a specificna tezina 25 - 27 k!"jYI113• Serpentin je bhan 'sastojak stijene-:- serpentil_1ita. Ylaknasti varijeteti. serpentinanazivaju seazbestom, koji ima korisnu priirijenu,

.. l5:~olini

Hidratizirani silikati aluminija. KJistalisu monoklinic1'lC> (pseudoheksi1~_pI1a.[I_1()), madasejavljaju.u.izvanrednosit.nim kriptokristalastim agregatima iii u amorfnom starlj~· Lake apsorbuju vodu i postaju jako plasticni,

Nastaju povrsinskimraspadanjem aluminijskih.siJika.ta u rnaticnoj stijeni iii rjede, kao. talozLizY_9de. Kristalni predstavnici minerala kaolinske grupe su: kaolinit, montmorilonit.iilit, a od amorfnih-alofan,

23

Kaolinit··

Hidratiziranialumunijski silikat (AlzSiOs (OH)4 !<.9jegl1aj9~s6e sr"cemo_~ praska~tim, zemljastil11, kriptokristalastim ·agregfitima.8ijele je l)Qje, ako je b"zpr.i!I1j~sa, -a-ln~C.~8[iWjes~®jl!_;''lzlicite_boj_~''__JYrdo6e.j~_1,§_i specificne tezine 26 kN/mJ• Ako se zari poprima karakteristike kamena. Kadje bez kvarca i Fe· rnineralaodlicna je sirovina u-industriji kerarnike i porcelana,

MontmoriloniL.

Promjenljivog je .hemijskog.sastava CM2SiOIo (OH)2H20). Sadrzi uvijek odredeni procenat kalcija i magnezijauz.aluminijisilicij .. Prirnjese .mu daju razliCitaob6jerija, inace je bijele boje, tvrdoce 2,0 i specifi~ne tezine 20 - 22 kN/m3.

Moze daf!ps_()r~l1je v.eJiku koliCimJvode,cime povecava volurnencak i do7 puta.

Glavnije.sastojak_bentonit~kih glina,

Koriste gaza preiSiscavanje tekucina,zaisplaku udubok6m busenju i za ihj{!kcione

emulzije u cilju zapunjavanja vodopropusnih terena, .

I1it

jaylja se,u Yi_dtlljl1skastihfl&l'<::g~t~._~e~ap~orbujeyodu i.l}e bubrijako. Specificna tezinaj" 26 - 30 kN/m3 •• N&staje rasps&danjem. iisktina, .. cest jt? _u.i.iubQk:omorskim sedimentima;

Alofan

Veomapromjenljivog sastaY!h.Naj_c.e§Ce ga.srecemo u btlbrezastirn, grozdastim i sigastirn-agregatima. Skoljkastog lorna, staklaste sjajnosti, prirnjesarna razlicito obojen,

tvrdoce oko 20 kN/rn3• Nalazi se ~raspaclnutim.magmatskim stijenarna. __

Oksidi

To su :;pojevi elemenata sa kisikom. Najveci Z)1aeaj, rnedu njirna, za zivot ljudi ima voda, dok se ostali naiaze u prirodi kaosporeqni sastojci razlieitih stijena, izuzev kvarca koji je veorna rasprostranjen mineral'] cesto bitan sastojak nekih stijena.

L¢~C( IhQl. __

Hemijskicistavodaje teena natempera.t\irl (Q-lgO$),oez l11irisai okusa,prozirna, uplicim: ITIfl:S!lma, i plavicasta U· duPljimqiJce1qyima.Na O.CCpr(!la,zj I.IJed . .obraZujuci

, guste kornp?:l<tri~_mas~: ploce, ledenice, zma,.a iz vodene pare na OCC obrazuje skelete kristala u vidu s~stostranih zvjezdastih pahuljica.l>ri prelazu u evrsto stanje voda povecava volurnenzal/ll. Tad kristalizira heksagonalno.Jvrdoca ... lS., a specifiena tezina 9,175 kN/ml..

t1fv~

~ji so hajo<lCe 'usteOeuZeniljinoj kori, .Osnovni je sastojak sedimentnih, magmatskihimetarnorfnih stijena,pa je i najrasprostranjeniji u prirodLT.vrdiMmu je7

· po_MoSQvoj skl!!1.k!!..~!l.I!s1S!.~~~j<l.@lgi~ .. Po d\1~oj osi, ria pritisak, dobiva naelektrisanje - pijezo~l~~tricit~kpa. se.koristi lloptici.

P.9.hemijlikoITl~astllvu je cist (SiQ2) silicijev (lksid. rrirnjes~ .mll(iajll ra,z;!_i4ite supsi<:ll1~~:~.~griza ga fluorna kiselina (HF), a pri.topljenju )<.alijev hidroksid (KOB). .

U prirodi se srecu u;<:"u'I""i'I""i"

mrki- cadavac, crni-morion i

SI. 13. kalcedon (gre. Halkedoll :. draglllj)crveni varijetet • karneol

veoma rijetki. Obicno se jaylja u a ogreba redovno crvenog.

-~

~)

._ • Po hernijskomsastavuje fero - feri.oksid zeljeza FeOxFt!20rKristalizira te~~laJ_I1O u obliku oktaedara alisejavljaiu zmastim jedrim form ... arna, Nerav.nog je jli skoljka. stog

. . . . .•....•......... c- .. ' ... " ........•.....•...• '. ' •• ' .... , .• ,,"" '"

loma .. Crne jeboje i cmog ogreba, jako je magnetican, Primarnog je P?stanka, a raspada

se u hematit ilimonit. Nepozeljan jekaosastojak u gradevi~~kom i ukras~om kamenu . . }vr_~()~~?})_~2,5, a specificna tezina oko 52 kN/mJ.

Hematit

dragi kamen.

Hi~rQksidL .. To su spojevi eiemenata dijelovima Zemljine kore, opal i bokslt;

Lhnonj(

Hidroksid ieljeZa(Ee:z<JJ xH2Q).sa .proll1jenljivimsadrZaJem vode. To je tipski koloidni mineralkojeg nalazimo u. zemljastim"hllbrezastill). igrozdastim. masama, Boje

26

zuteqo IJlr.k~· Uvijekje h~g.'!t9g_t:!:2.g" p_?l;ij_~kla."Na~taje"rasPFdanjem d~gillF e- rninerala i.~ilikata s.a ~a~rzajenJ,J~lj~za. U vecoj koli¢iI}! je nepo~s;lja!Lka()saS"t2jaku stijenama; pogotovu.u.ukrasnom kamenu. Glinasti limonit se upotrebljava kao zuta boja(oRer).

'.'~--.-.

~=.=n ... ' ...

~~0 .

-" 0 ;6:;iliQij~vbiQrp\$$iq. (SiO,·X fI,O), Arnorfan, bugrezast ili\lSidu$krapa.

Ske>_ljkastog lorna, .. mlispesj~JrlQstj.iY.rdo6.e2)5.- 6,5,' a specificna te~ina 22 kN/ml

-Upotrebljavasekaopoluclragi.kamen. -. . .. ' . -._ ..

... . ()palu jes1i¢.':lJ1!<~lcedon,kriptokristalasti iii amorfni.silicijev hidroksid (SI.13).

Kremen jegusti.agregat.kalcedonaiskristalizirao iz ostataka mikroorganizan1<l .. Jaspis je agregat opala i kalcedcna sa primjesama hidroksida Fe.Sretan je kaosastojak agregata za beton.

Karbol1ati

Karbonatis.lt s()_ILugljiGlJ.e kiseline (HFO,).Nastaju talozenjem iz toplih i'hladnih voda.Medu njima su kao petrogeni min~ralinajznacajniji kale it i dolomit.

~t:BNt»'\ril;;{~~~Qj) ~SW"'P'";'!"l\q""l~q, '""",,,<4l'ij~~f' .ima

i s~vrseml romb()edarsk]Jcjeplji:.'ost. Jvrd06~.j,e._}, a specificna te.zina 27 kN/m3-"I<rt'

'boja mlijecrlo~ijelFJdrugih bOJa stoj"e u-ovisnost~ od prisustva primjesa. Lako.se ompa uvodi, pogotovu akou njoj ima otopljenihorganskih i neorganskih kiselina. Sajakim kiselinama reagira burna uz pjenusavo izdvajanje CO2,

SI. 15.

Zarenjern prelazi u CaO.,.Nastajebiogenim procesima.fskeleti-morskih, biljnih i zivotinjskih . organizama) jizlucivanjemiz preza.sicenih otopina,kao kalcijev hidrokarbonat,pa prelaZi u.kalcit:

Kalcit je vrlo znaqajan kao petrogenimineral, a javlja~el<a() ~i.ta.,nsastoJak 'lal1nena<;il" mermera injihQyih breca, Koristi se u hemijskoj industriji.

Magnezit

To je magnezijevkarbonat - Mg<::()3' ~a2mineral se javlja vrlo rijetkq]J.kristalima heksagonalnog sistema, a inace ga srecemo ujedrirIl masarna skoijkastoglop:m,Bojamu je porcelanski bijela, mahomje bez sjajnosti. Tvrdoca je 3,5 ·4,5, a.specificnatezica 29

27

- 31 kN/m3.Lako seotapa u.jacim, toplim kiselinama, Zarenjemprelazi uMgO koji. dobra podnosi visoketemperature.Postaje raspadanjeil1 F~~ Mg silikata.Upotrebljava se za dobivanje magnezija i za spravljanje vjestackog kamena (ksilolita),

~_/~~ ~.~ ..

DVOJni karbonat kalcija i magnezija(CaC03 MgCO). Kristalizira heksagonalno

romboedruski, mada se najces6e javlja .kaozrnasta i jedra masa.I'lr.do.Ca....3.~4, a specificna tezina 26 - 29,5 kN/m3_~urno se rastvara u vrelim kiselinama. Postaje metasomatski od kalcita zamjenom dijela supstance kalcija.sa magnezijem.

Osnovni jesastojak dolomita - stijene i dolomitskih mermera, Upotrebljava se za

vatrostalni rnaterijal i vjestacko dubrivo. .

. Arag~mit

~~r~?nat. kalcija - CaC()3' KristaIizira romboicnou prizmaticnim, iglicasti~ kristallma, Nema izrazene cjepljivosti. Bez'i?ojan, bijel! razlicito obojen <?d primjesa. Tvrdoca3,5;_:_.4, a specificna. tezina29 kN/m3 •. L.a~9 _seRtapauhladniIn kiselinama,.isto kao kaldt. Postaje tatozenjem iz toplih voda. Osnovni je sastojakmermemog oniksa.

sWiati

SUlfati su soli .sone .. kiseline.; .. a2SQ4 .. 1':l;?,~.tajll;a!R~.~!ljem.~~_.11Iadnib..voda.hidatogeno, u morn, jezerima iIi iz toplih voda - hidr()t~r.maIll(~, pa se javlj~-ii'VidU::zicnih tijela-Male su tvrdine i Iakotopivi l_l vodi,

Anhidrit

.,."/,;; .. ,

Toj(;sulfat kalcija- CaS04• Kristalizira romboieno, ali seobicno javlja u zmastim, . jedrim i v-1aknastim masama, bezbojan ili bijel,_ tvrdo¢e 3 - },$__,a specificne tezine od 28 - 30 kN/ltJ.3. _tJ dodiru sa vodorn, prelaz] llgips, uz poveeanje volumena oko 60%.

~'

Gips je hidratizirani sulfa; kalcija Qa~g4.2HzO, ko]i lqistlllizita mongkJinicno, medutim, najvise se javlja u. zrnastim, pI99astirn.iylakna~tim ollliqil11a. Kri~tali. ?ipsa cesto obraiuju karakteristicne blizance .. Specificna tezina rnu je 23 kN/m3, aJ_vnlo6~. 2 ..•..

Lako se otapa uvodi .. l\[astaje!alozenjell1 umor~k-oj vO(iir iii rijede priraspadanju pirita 'uz prisustvo karbonata ..

SI. 16. Gips

Zarenjemna temperaturi 120 - 130CC gubi oko 75% svoje vode i prelazi u peceni gip&,Q_~novni je sastojak stijene gipsita, ? upotrebljava se za dobivanje vjestackog gnojiva i kao dodatak.laporcima u.industrijicementa. Sitnozmi varijeteti (alabaster) upotrebljavaju se u vajarstvu.

_Sulfidi

_Tosu spojevi metala sa sumporom. Uveliko su rasprostranjeni u prirodi, medutim, kao _petrogeni minerali u gradi stijena dolaze samo kao sporedni sastojci.

_ Medu njima je petrogeno najznacajniji pirit (FeS2), sulfid zeljeza, Javlja se u zmastim, masivnim i grozdastim oblicima, Cjepljivosti nema, pa je neravnog iii skoljkastog lom~.Ivrdoce6 - 6,5, a specificna tezina 50 kN/m3•

-~.-'.- .. _-.-. __ --

Postaje magmatski, ali. i talozenjer» iz toplih i hladnih voda. U sastavu stijena je kao sporedni sastojak. Raspada se preko sulfata Fe u limonit i sumpornu kiselinu:

2FeS2 + 2Hp + 702 = 2 FeS04+ 2HzS04 12FeS04 + 6Hp +302 = 4Fe2 (S04)3+ 2 Fe203 x3H20

I

Nastala sumpoma kiselina raspadanjem pirita nagriza feldspate, karbonate i druge mineraleustijenama, Pirit rnoze imati i ekonomski znacaj,jer sluzi.kao sirovina za ---dobivanje sumpome kiseline.

Kloridi

To su soli hlorovodonicne kiseline (HCI) koje se lake otapaju u vodi.

Halit

To je klorid natrija - NaCl, koji' kristalizira.teseralno u vidu kocke.Ima savrsenu cijepljivcst' i skoljkast lorn, staklastu sjajnost,_tyrd9Ca_~,Q, specifienu tezinu 22 kN/m3• Nastaje talozenjem u morima i slanim jezerima.

Pregledom najznacajnijihminerala koji ucestvuju u.sastavu.stijena iii sejavljaju uz lezista metalicnih minerala i cine istim jalovinu, pa su L nazvani 2minerali jalovine 2 potom minerali sonih lezista do. elemenata, upoznali smo osnovne sastojke stijena, a buduci da stijene sastavljajuZernljinu kamenu koru to cemoupoznati i njih.

STIJENE

Sjij(!n~definiramo kaoprirodne mineralne agregate jednog iii viseminerala. P6jat11 stijenese obicno poist;vjecujesa kohezionom cvrstocom, medutim, u geoloskom smislu jednako se glina,slabo vezansljunak i pijesak, posmatraju kaoievrsti granit - ili bazalt - stijenorn.

Stijene mozemo posmatrati kao produkte djelovanja uriutarnjih (endodinamskih) sila koje se manifestiraju u prodoru magme u litosferu.ili njenom izlivanju n~ l?ovrsinu uz izdizanj~ istvaranj~ )llal1eanog;g;()rja, n~jedpoj i prirastaju oceanske kore na drugoj ·stral1i,.~ko ma~ma.prod.ire upodvodneprostor~. ~drugestrane vanjske sile (egz;odina)l1sk~) mal1\festirajuse. U raz~ra~jupostoj~6.ih stijena Zem Ij ine kqt:e,. pdnosenjem. rastrosnog :lJia[erijala(Y9Q~jDat~kIi9icama, vjetrol11 iiedom) do v~denih b.asena gdje s~ tal()~e }lovi S(!gil~t:1ti. Dakle, dvije skupine antagonistickih sila koje djeluju na Zemljinu kamenu koru, rezultiraju razaranjempostojecih i stvaranju novih .stijena u dmgimsr~dil.1ama. Proces je ciklickogkaraktera i'odvija se kr0z eitavugeolosku proslost, N.eovisnonaQfojQOst i saroliki sastav stijena i njihovih varijeteta u Zemljinoj kori, sve se one.mogu svrstati u vise*\lpil1~po oQre4~nim kriterijima.

,..~~-:-. -"._.... ". .'. .. '_'.

Klasiflkacija stijena

Rre!11ll nacipll pps!anka svestijene mozemo svrstati u tri velikegrupe: magmatske,

metarllQrfn~isedim~ntrle. ($1.17.). .•. .. ... .

.. ' 1(,1'1 a g.ffi.a t.s k_e ~tij~l1Y.llastaju hladenjem,kristalizacijom magme u njenom proqiranjuu litosferu, pa ce na tom putu obrazovati dubinske (plutonske) stijeneili riw.nje oblii<dntrUtivnihtijela,.d() pro<lora napovrsinu iii .podvodni prostor mQra, gdje ce se izlivati .l<ao lava sa ili Bez vulkanskog pir()klasMnog materijala. Intruzivnp. stij7nepilo dubinske ili. u. visemdij~ll.Ilitosfere razlil<ovat ce se sastavQm i 'stfukturQrn 0<1 izliynih, efuzivnih stijena.

Se d. i m.e.n tile stijenepostajti talo~enjem ikristalizacij<;>nt u VQdellojsr§cl!I}i ili nakopnu, pa ih razdvajamo nakopnene: rijecne (fluvijalne), jezerske (lakustriene) glacijalne, mocvame, spiljskei marinske,kojesudalekoraznovrsnije obzirom da nastaju U obalnom podrucjuadelte, .I~gune,>)lz strqw ilL.fa.vneobale, na neritskom, batijalnom i abisalnom morskom prostoru. U~YakQrn()d~pompnutihpodrucja talozicese.istodobne, a railieite stijene. Jedno im je :lajpdniGko:cJavljajuSp)l~!ay'\1<;>I11, \1 slojevima, .. pa je to i jedna od: najznacajnijih njihovih kara_Kt¢ristikfl.

Met a m () r f n e stijenenastajupreobrazajernma~111atSkih i sedimentnih stijena, pa prve nazivamo 0 r tom e. tam 0 r f n i m , a druge par a met a m 0 r f n i m stijenama.

31

ProUcavanjei11.stij.ena bavi Se.pe.t LogeroJ' ij~,posebna geoloska nauka; koja specijalnoprouGava tnineraloskisastavi strukturustijeQa, orijentaciiu .i pravac rasporeda mineral nih sastojaka (teksture) kao i drugewacajQekaraktenstike.

MineraIik9ji sastavljajllstijene zovusepe t r 9& e n i .rnineral\. Qni.mQg\l,oiti: b it . n i. ,pocij em seprisustv1l iii odsustvu 9dreduJekarak~er stijen~, sJ1 •. 9._,Le.dn.j., prisutilfli svakojstijeni,ali u podredenOmPQlozaju i at()e sornikoji nekadzastupajll bitne minerale iii karakteriziraju izvjesne geoloskepromjene, pase po njima odreduje varijetet stijene,

J)rell1a nacinu POStank£l petrogeni minerali mogunas~atii~,Joplih OIQpinlb._P-!LitL_ nazi\fart_1~.!1i~ro.tY.rmalnim ili kristali~acijom iz hladfjih otopin~paSllto hidatogenLminerali.

STIJENE

Petrobiturnije Kerobitumije

Pli~altit

81. 17. Glavne grupe stijena Zemljine kore

Btrnktura. s~na-

pre<ista'lljakarak!e.r.i;Jti9.ans>bli}(,.velj£io\lm,iperi;llnihzrn~inacinnjih-0vogsra@wJa..

Za n¢ke~pe stijenlltipicnesuStn!kt\tr;;-zmasta za-p1Iltonske, l11ikrolit$kaz~ ~lklltlSke, skriljasta iii krista!p·t?I!l.sti9naza met~unorfne s,tjjene, pOrfima za,zicne"'i ~etri<:na.·lli

'kiistalast~ ·za.sedimentnestijeM. .. ... -: • . • -. -"_'. ' .• ' ,-

'. Obli~zma uticenafizicko,mehanickai.tehn9Ipska !;vojstva~tijen~. Cosk{i§m?Jl1a r9iacavaj~CYr$jo6u.$tijene,poll.lZlloPljell~iz~()j)ljenasm&n1tljt!c;vrstocu,a povec~vaiu-' poroznost, vQdQPJOpusnosti.sg"lfuljtlju zapremil.1~~l.t. ~e~in,tl. IzdllZ.ena:irna(pmkasta-j prizmatiena ),pogotovuako su_ukrsteWl(plagioklasi),a l:! meduprostoru ~itnaz.iit~·drugih minerala·UJirokseni).dajucofitslmstrukturu dijabazai doledia, kao cvrstih stijella. OfitSk'U strukturu imaju izlivne stijene: dijabazi, i bazalti.

Listasti i ljuspicasti minerali nisu.pozeljr» u stijenama l<oje ce.se glacati (polirati). ~nozrnile sti~.!l~_~yJilK~e..LRo.ljy.obraduju, od krupnozrnastih,

<)00

1. 2. 3.

o tID·'~~ •...••• ;-·.··.;; ..• ··.

~5. ~. . .•... ~ ..••.

I

Ravnomjemozrnaste stijene (najvec! pn;cnik zrna, dva puta veci od najmanjeg) se lakse obraduju i pOliraju od neravnomjernih sejena(maksimalni preenikzrrta viseoddva putaveci od minimalnog precnika),

1v1edusob~a veza zrna.lU0iebiti razlic! t:;t .. koja je kod magmatskih stijena ostvarena u tOku-kriStaHia~q~pre~Ocerllel1tujuee. svpstanceu vidu tankeopne,dok se kod -sedunentnill' st:Ijenaostvarujenaknadnim un(),senjem vezivne supstanceizrnedu zma.

Prirodna veziva (cementi) mogu biti: "jJicijska. karbonatska, zeljezovita, silikatna

(seri~ntskOT; 'organska (muljevifi). . '.

1.

3.

S1.19. Strukture sti1ena: 1. zrnasta I.- .. ikroskopski preparat). 2. porfirna i 3. granitoidna struktura.'-. .

_ _Poredyecspomenute.9fH~.~.r $trllk.:u.r.: .. L~trY~!J!.rana:sff¢i19'~9Je ,5\l. sve katakteristicn~ ~fi1agrn~tskestijene,.potreh!1.&jejQ§ naglasiti detriticnu i kristalastukod S~J!'!l~~ID!l>tijena, .pa su.na taj.nacin pred.(;;Luvljene sve zl1;leajnijePo kojima se cesto i "stijene prepoznaj\l.

}~9Ieds~ukturavaZno qbiljezje stijen;~fl:lZi_gWj_-L~_Is_§.J_!!._.r,~.,J(oje odrazavaju

QdredeIl-rasP9recLzma Tl~ifunje:lj9St.QiQstQr:i.. '. ..' .. " . .. '

.J,Ikoli.kQ.su sastojci stU~'!!,(l ravnomjer;Ho raspore,~~ni u. svim pravcima, stijena je

_~~a,s_iy.ll~_. (l}ofI1og~lleltekstl!re·(Si.:2UY: -_ .. - .-- .. "-'-' ... ,.- ...

Ako su Ijuspasti, plocasti i drugi sastojci orijentirani u jednom pravcu nastaje par "~ •.. I c. I nate1{s1Ufif;-akhd sum ineral i. osnovne lTlasezajedno sa fellOKristalima usmjereni u jeo-~()_!l1 p~avcu;k~~ posljedica tecenja magme.u vrijer!ic hladenja

(kristalizacije) n~we i'l u i dn a tekstura. . ....

S k r Llia v a tek~t~ra jerezultat ~J.eJQv£![1jaj_akihpritisaka prikrj~~~l!2:.i!~l!ju,.l1a ocvrsLu.m1J.su, zb.og.cegaJisulsIfTp\ocasti minerali P9primajl' polozajpribJim.QWra.1elan ._l'_avniJli.._nkomitQj...lliL12[aya.£.Jlaka.,__~..!~l:!.ni9kog-aspekta.najnepovoljnij_a.j~Jkri!java, a ,_ na.iR.~','9_!j!ili~u:nas.ivna.Je~stura kod.stijena.

1.

81. 20. Teksturestijena:. t rnasivna; 2. PClralelna('3.,._flyi_Qna iA .. skriljasta .

• ,'_. , _. __ •• _" ', •. <_ e· .,,~

4.

Stijene masivne te.k:sturese karak:tet1ziraju vellkOm~tlsto6om, pase podjeonako dobro glgqaju j obrgdujull svilTlpravcima,.<l~kje.k:ods~ijeng parglelne tekstllre razlicita cvrstoca na tlak u pravcu paralelnom orije"ntaciji minerala i upravna na taj pravac .

.. ~)

~i§I~MAGMATSK.lH STUENA

~~keistij~nese mog~ ra~vrstat.illarazlicitena9ine iii premarazlicitim kriterijhna •.• Naj~ei~era3Yrnt:Jll~@l~eraJ£§_~gtlljlwmijskoln.SIlStll~:.;premll mjestuinagi?llp()staIlka,.p.() ... l:!.!l~J.!llJ.P9jayljiy®j~,.pot()m· prema strukturi itek:.stud i .~e_o.~9.s.koj~!~m.stii

_.Nastale2lJ, kako je vee spomenuto, kri§!.;;!liziranjem.silik.lltne taljevine,_koju ._nazivamo m.a gma~(ma~~~&rc.-tiJesto)uHiW!nlsujQstiJitQsfere, pa.se nazi¥ajllL

i. n. t r u z: i.vn i.nLjlLbladenj.enl_~_n~.P9xrsil1i, s.to predstavlja. vll.'1<al1s.~~jlL e f u z.LY.Jl_e.~.stij.eIl!!:_ Prelazj?;roe.d.ttintnJzi)Jnih-i-efuzivnibi5j~ei5~§tQ .~ i c,.n..e...stijene.

------~g!!l~t~~~ ~WeB7-~~ .. kla§ifi~-i!~jlJ i prema.uct)seu SiQz- sili~ijskog giOksi~l}i1: kisele, .neutralne, bazicne iultrab~iCne.stijerie ... Kisele~'lu·svijetle+lake;-pa-ih--nazi-vamq Tellkokrat&.im"74gksu bazicne obicno tamnei teske, zbog gega senazivaju

me Lan e k ra tnf'rlL_~~~~·-·-·--. .----.-.-- .. - .. -_ .. -~ .••.... -.-.-~.

llldsel.e_.§We?$,"!f2J~ .. s.lld.rZe .. 65-80 0;6 Si02..,})1_il}Jr~t_iVl1jhsl'a<laju:g_@_l}iti..~ . _granQ_c_li<2Iig,~oQefuziYnih:rioliti, dac_ijiTobsidijani (vulkansko.s.t!l_KJQ1. Neutralnim, Sa 52-65 % S!Q2_ ~pripadaJu il1truzivne: dioriti i sij~niti, aod efuzivnih: andeiitGtrahlti; kod bazicnih (sa--45-Si % SiO), gabro predstavlja intruzivne stijene, a efuzivne bazalt,

14

d9l<E_c?im pripad~j~ diia?g~ ~l!r,(lQazi~e slij_e_Il_e ilJ}~j_~ ve~l~~anizak sadrzaj SiO 2 . (do

45%},j_~feldspatl lze_staJu u sastavu. _ '. • . .--------- -"_~,_,

)?ojavTjivanje magmatskih stijena, posebno intruzivnih .. je veoma raznovrsno, sto je posljedica uvjeta u kojima je magma mogla da intrudira, i pqPl'imioblike prostora II kome je kristalizirala, Koj_a,__£e vrs~i!lIDJziYnib3tijenaI@,~~iy_kojem obliku ovisilo je o sastavu magme, b_r~i_nL\~f~~~57~en-?sn2_N~~enjai k~ !i6io5 pli'1a-u11jOF------""

.~du P;9~}}l!!JJll_oblklma,p~Jayljl_VjlX1J~,~_st,~1,a~Skl~_stlJcna razlililljemo; dubinske intruzive(plutonite) stok iii greda, Iakolite, sklad ili.sil, zica, iila iii dajk,'lopolit, fakolit,

honol1~-eIriioliti bismalit.@!.21). ------'---------- ,-, ...

E\mo\j\

Lop 0 \ 1\

o ajk

\fa\<ollt

B I sm at it

SI. 21. Razliciti pojavni Oblici magmatskih intruzivnih stijena (PO M.D. Dimitrijevicu, 1978}

~-.,-,-,,-,-.;; .. ~ .. ,- ... ~-.--".,.--- .. :,;" . .,.. •. -~;;...':"~"-- .- .. -:., .. - .. _., ..... , .. " " ... ,,---'------"-----

Iz prakticnih razloga najcesce se ipak izdvajaju magmatske stijene. premabitnim mineralnim sastojeima i strukMi .stijena.

~~-'---'

Uubinske m a g m a t s k e stijene(plutoniti)

.,,, ~' .--_._, .. --_. -. _._ ..... ,., ... -

_ Q!m~9~j!!.gr~.~.~t~, .~ij~~te, g!!l~it4abrei_paridru~ada se smatrajudubinskim,imaih i na povrsini iii blizu povrsine, gdjc su dospjele geodinamskim

silama .'. ' •• 'znijele na povrsinu ubiranjem Zemljine kore, .'

,--.r an i;1 u holokris.t~last~._!_(j~le s~s.a]5._o/Q._Si() 2 ,ttCij~nlSa~!a.:~_~\l:~yarc,

feldspati,kiseli.plagi0!2.~~ __ i,~~~~Lkao bitni.m~~r~!1_me1utilTl,-9_bi~n().s1l4j~1.'l.j!:1._l1.~~asiavu ·TdrUgn<aoprini}ese.f!'~t~.~no su sive ili crvenkaste boje koja potjece od mzicastih-zma

-ortoklas~a./. '. .-

MedubrQJiiIm-·y~rljeteiilll~~~?j~. i~gX.~jamo.pomineraln(Jm sastavu,strukturi i boji, --znaca]nrs~;g§1'fu~liii{qypliskunski),.graniti.samUSko-'litomj_QiQ_tit9.l1.l' rsecti je _b.i9,tit*i .

granit, ~atim~fiQolsl(i (s~hornhl~t}q2!'l1) i~\lgit*i sa a.~lSjt\)m kojij~ .. $iYQi~I~_IJ.~1?.2j_~~ - ····yi~JL§~j~x,lj_~JB IqtO_?~!?ji~__(b~E£s_:_gr£,At!pj~a,.1 itQ_?_k~rtl~D:La<!i~_,~~nastalL ~!is1<h:auj~m,j_~tn1fiJ~%_m~S!!!e u. d~R~_~ .. 5!ij~\9Y~. g:~t}1Ui_Tlq kWfi(§~.%~), mada ih, danas nalazimoilla PQvrs~j'Qtktivene djelovanjem tektonskihpokrcta i veomadugotrajne el'ozije:

(iraniti Se relativ!1.9_ ia_h:.2.(}.l:!.raduju, a oni' s povoJjnim iucenjemdobro se I

eksploatiraI;-'-" .... - ... ----- ..

35

Prema fizicko-mehanickim svojstvirna.graniti su stijene male poroznosti p,;3-5,0, cvrstoca na pritisak najces¢e Q~O 180 MN/m2, sa habanjern odJ-8 cm3150.cm2, dokje to kodgeoloskistarijih granita oko 20 cm3/50 cm-,

Srbac ), zatim odnosno u manjim masama.

__sij_euiti.....-.-

_f[~~S-ryene..b~S~~'{9~ ..• ~F~~~.i,.ar~plty,_od·.1@~~,§~~zlikuju izostankom

kyarca,pausastavlnUClje1uju>i.. .: '. ...> ~-"

~ orto~as .

. _;"~---~ .. -',",--,-

~ plag_ioklas

~ .. ' h;~le~~ii- .

~._biotit_

Zrnaste su strukture sa.krupnocom zrna u rasponu ispodmlll do em - velicine, MIlQgQflJ.unanj.~p-ris_utni..u..OOnosu...fla~iLJ>Q!l~~~~~~ •. ~aIl1onalaze.U-ll1a,sa_Imr~a11ita,

kaoperiferne.zone;-- I • - .. - ..

Zapreminska.tezina im je 27 - 29 kN/m\ a cvrstoca na pritisak' 170- 2.0.0 MNtm2, dok je ukupna poroznost oko 1 ,.0%. OtJ?olJ1Ji~u n~vatlU i n(i_g19 bl~£enj<:ocl gr?I1ita,,llli su slabiji prema mehanickim silarna od njih.

~___.:.--.'-'-".'-'--"'" _ _-,_, , ...•. ,

Dioriti

Daleko su b'lzicl}ijil1_()£lnoiignagr:mit~ isijenit,<.(manj~od§Q% SiO,). Struktura il}l_jez-m;~jT;·991fllQ. sr~Q.l!i.e_~!}1a L.sitnomllb. (!J~~§wrl! .. masivn~ -'-- .. - ..

Karakteristicno je za njih prisustvo ortoklasa i zonalni raspored plagioklasa.

~y.u_dior.ita.su..; );; ".~plagioklas·-_~ };; .Iicmblenda-i. " .. };; .Jili1tiL-

Varijete~:v.aju-nazille.p..r~~~.~opini.rajucem bojenom s!lSr()j~'::I: arnfibolski, biotitSRI,alfiFtsl':i.piQrit, .. najce,i~U~ ,!!t.!1fi_b()Iskidiprit.

·· .. '-Pret~~no se javljaju kao periferne zonegranitskih intrtlzivaili pojedinacl}(). Boja ilQ.~~!.:-:~.gQs,l1}a.: .~fllj~~ .. pn:!9..Yladivanja bojenih ~?stojaka. Zaprel11inska tezina, im je 27,5-29,5 kN/m3, a prosjecna cvrstoca na pritisak oko 22.0 MN/m2, a minimalnaoko 18.0 MN/m2• qr.<lQ~yi_!1.§k(l_ _l!,P-Qtrs:b.a.:ie..l.lWlii\,jako se .lako obraduju u blokove i kocke, od granita i gran6diorita.

r.\G.:~lJ__

.JJlIDllQzelen.eJ~~?jf.!!~,$.til~n.e.,~DlPl!.og ~0.y~l.o~tn9g.zrrUl., u cijem sastavu domigiJaju plagioklasi (laQfildQ[,Lbitovnit), kao bitni minerali, predstavljaju gabrove. ,- --- Ukupna kolieina salskih lTIi!1SlmlajeAO;.~Q.~< a femskih 50 - 60 % .

. --- . ..;~, .•.. -- .. -'"';-- ..... -- .. -'--~.;_";"";"';"--- :' '. .. _".', -,' -, '~""";'. ;"""",";' ": '.:

Prema ueescu bitnih.sastojaka razlikujetno vise varijeteta.gabra: normalni gabri imaju.u.sastavubazicne.plagioklase i dijalag; U olivinskim gabrima se jos. pridruzuje

SI. 2$. Aplit::;.Ke·?;iCifu granitu .

.. >--

.oIivin, al5-0<;\nor.ita"uz··plagioklase dolaze.enstatit i bronzi£. J£sljedl1j~\la varjj~!~~_s~~

mahom sivozelene boje. . ....

....... Gabri imaju-~wgt~611. na pritisak od 1l0-320 MN/m2, a.zapreminska .tezina je najcesce 28,5 kN/m3. Ukupna poroznost je obii5no 0,9 %, a varira od O,J %.u veoma kompaktnim, do 5,1 % u vrlo poroznim gabrima .

.T0.su.uglav.n.om_m£l§i..'Lne.stij.ene,nemaju.lucenja,.pa~~y.s:.;),:bog i5ega se tesko eksploatiraju. Varijeteti sa vise plagioklasa i zmaste strukture, povoljniji su za obradu. Medutim, vri6se uspjesno koristekao skulptQrskiliamm(spornenik Neznanom junaku na Avali i Branku Radicevicu.,n.a Kalitnegdanui dr.) .

Per i dot i ti

- ---.

_. Peridotiti.pripadaju.-ultfaBazicnim..stij enama .. Vei:lt:l91!!~u.srednj egikrupnog zma.

S truk~~a_~~cesce....zmasta,.aJ:eks._tura ma~iv®. ... , ' .."

.Jednostavnog.su.mineraloskog s<l~~a\la, jerih.gradee-elivin-i-pirokseni; Medu njima izdvajamo:

·· .. --FOUnH.~,~yljene.izoliyina.i!1.eslQ.J?iroksena

~olite:-emYm,-4ijalagj,br2nzit '. ---._-

);>.iij~@~4~~.Ega . -

.~ bronzit5<_Qd,br.ontita..,-,... I

Dakle.nrsastav ·peridotita.ne...ulaze-salski··mineralLili~ njihov9..J!~.es¢eizllZetnQ:

BQja.peridet1ta-:ie-najGe~~e.1amnozel~I\<l. d.Cl crn.a •. Jl '2!:QJlzita-ze.len6mrk-a-dobronzana .

. .. ' Zapremniska tezina mu je u granicama izmeau 30 - 32 kN/mJ. acvrstooa pod pritiskom je u sirokom r~sponuQd 100.- 340 MN/mZ, sto ovisi 0 krupnoci zma, svj(;)zini minerala. UkUpna poroznost sekrece od 0,1-1,7 %.

Najcescesu kod nas serpentinizirani, jer lako podlijezu. rnetam()rfnirn promjenama.

38

Struktura zicnih stijena je najcesce. mikrozrnastoporfirna sa istaknutim krupnim fenokristalima, sto ukazuje na dva perioda kristalizacije magme. Fenokristalisu nastali u pocetku kristalizacije u dubini, a mikrozrna masa je kristalizirana kasnije u fazi' popunjavanja pukotine.

SL 26. Granitporfir

kao pret~odne ~amo su

Sl. 27. Pegmatit

Latnprofiri su--tamnozelene..-diaSistli~L~ic.g~stijene, holokristalaste, porfirne stmkture-;.sacinjeneod f~nokri~taI~bi()t_ita, hornblende i aug ita.

39

VUlkanSkes;~

Vulkanske stijene su izraziti predst,rvnic(dyojakekristalizacijy sa~tojaka. U prvoj fazi cli~h-':a6en'a Te' ~gl!ijafill§taliz~~~ll_qubini. pri kojoJ sefs®ji~iLlellQ1<iista:r.!;:~-~ drngomaijelu(ruzl) vdi se brza kristalizacija -kod iz!ivanjiimaglne na povrsinu, .

-, •.• ,.- ...... --.--.---:------ •• ,..... "_" ' __ ' __ ,'_" r -- '_ ',' _ •• _".<

Ofitska (diabazna), struktura odgovara dubinskim - Ia.kqlitskim stijeI1(\ma, koje karakteriziraju dugi (do 1 em) stapicasti fenokristali feldspata koji su medusobno isprepleteni stvarajuc] supljine za mikrokristalastu masu koj)l grade feromagnezijski minerali tipa piroksena.

. Vulk~~ke g_ijeJ1MQ~l1!?tranee2s.adrZaj\tSi~(kise19.~ti),.prave-nizod.najkiselijih

do ultrabazicnih i to : -. .

~-<>---n9Hi!=> 'irahiti

> a'n(jeZlfL

>bazalti >

liml;mrgig_ dijabazi

_--_._--_.

_Tra~ep~Usto sivi do zu~kas.ti ~~pa~i p_~i.4od.~~ Javljaju se u obliku kupola, ~r.:_Q.tpada~ PQ.in(l}~ralciSl<of!l s_astavu, oni su ekvivalenti SlJenmma. Straktula inrje--· - porfirska, ponekid sa vrlo krupnim fenokrisfiil1m:rsanidifiu;!f-eksture: ma~,

~os·pujnvitrl:5'i6fiChornblenan-iug1~. ------.,

Zapreminska tezina: 24-27 kN/m3, acvrstoca pod pritiskom 140-260 MN/m2, ukupna poroznost: 0,5-7,5%. Kad imaju izrazeno lucenje mogu se koristiti za izradu stepenica, plocnika i za koeku, jer su uvijek rapavih povrsina, u suprotnom koriste se kao drobljeni kamen.

Andeziti - sivS<.Lponekad erne porfime _stijene'_Japii.~e na do4ir.l .. SJliP..9 porozne, sacillj~ne _()d.fenokristalapiii"gioklasa,arideiilfa.~.amfibola.i. plfoksena. -S~a im je poctirska,atekstura: masivna, rijetko f1uidalna iii ma£l_~<2~l)ta. Imeje dobio po Andiffia: posl1jel5azalfil;-imatiajnisprostranjenijilavenazemlji.

Fenof:~":?O~ ~~~J;~::'~ J~~:~e~si!~}lj;;~~Ja·~~~!~~:s~d a'~~~~l:2~a~

Parana ~Brazilu900000km2 su bazaltske lave. P~;lJnineraloskom s.fl.~!:l!y.u su ekvivalentni gab rima. StD!.ktl!tii.im i~jJorfirska, sa vrlo sii~im fenokristalima i, p~nekad, ·olitsKa.

Tekstura masiv@_najcesce~iatim sljakasta ilimandolasta:··B1inTsastojd"su: ·hazi'cni PIagIoHasi, odpiroksena augit i hipersten, te homblerida i olivin.~e.§_m~4a, . tamn0.!!!fka_do...cma_a .. §'yjj~tlozelena k!ld..su u raspadanju ..

Cvrstoca na pritisak 100-280 MN/m2, a moze biti cak do 500 MN/m2• Zapreminska tezina: 26-33 KN/m3, najcesce 27,5 kN/m3, a ukupna poroznost 0,7-5,4%. ~aju izrazito stubasto lucenje, s~90Iaksava·njihovu eksploataciju .

• ,, __ ,~-~"7-

Limburgiti su istog; ~astava ka()bazalt., kest~njasto Grvel,1kaste boj~: fenokristali su a'Ugii"CoUvin u stak,iastoj .• masibogatoJmagnetitom.

_.' __ ~ __ _.;w.~.,.:,~_.,.~ ..... ,_

Pijl)bazi.seJa¥ljaju u_y_i9.j:l_Q!2(;aji~l!Y-!l(Sesto·.podmt>_n;JQh).kaQill_m~l1J~mma$ama liZ §~W.~ntinitef$astavlJeni su izbazi9ripp'I~~iRlsi~~.~llsi~,hiperstena, hornblende; biotita .L91.i:lIi~g-raspadaIija, dijabazi.9bic_llQ. im!lj~ Ij_llbi9il~t.<? l11f1ql boju.,pa iltnazivaju i zelenim stijenam~ ....

SEDIMENTNE STIJENE

Sedime!l.m~_j!iJa19zlliL~ene, kao sto iz naziva proizilazi, •. nas~zenjem· u ~edenim sr~dinamana povt:sini~~tp~jn~k.~~e~.p~q!~~.P!~~ do line ~J~l<;, Il}_Cizyar:! . ~lte, moraioc_~_~1!LDakle, uP.o4-XQ.Q n i mi_kQpJ1~oim_sredinama.Nerotisno--:. od. sre4~l1e.-sedimentacij~Q!"Qges_ta~aje veoma dug.i_slo~~l1,je(ohuhyaca_yise kOJ.p.J!on~tLkoo-St~spadanje. postojecilistijena, snosenjematerijala-u·rijecne t9kQY~~ transportmateeijala.do jezera, mora i oceana .. Takonagomiian materij,:l u vodenoj sredini

,_~ __ mS_tresit,..-k.ojLce .. Jek.z.bli_aniemi donosom vezivne .. supstance.ipostepenoprelaziti LI. kamen, . .cv.rstu_.s_tij(!!!tt. T:aj<iio..procesa~naziva: dLj,~ge n e z a .

. _PrQquktLPQvrSinsk:(}g.J:as~~ijella mQglJ.~e_ g9Ri"ilad·l1a.l11j~.stu .• nastarika, ali

~pren.ose..d~lie na. dIJJg~.JIQg_~\Irlij:a.po~mSi~.~.rr~nQ:sJn-ateDja~~<iQm:;vj~omJ.lednJacima,.~a.nizJll:ds~adine.se.kot!:!ji!pPci.clejstvoll}sile.teze.

. Yfg~!~_I£l1l§tr0SlJpg_meterii:alItR£y!"sigskim tokovima"d~~a~ajuie. velike promjene k()je~~Qg!Y.q:aJull._2;\.ql?IJayanjtl_.!plpl1.ijj~.~()nia~Xoffljanjeill:po dplliudarajuci Jedhiu <il}l~ Tak(}se~g1asti-odloIl1Si .. ~tijeneQQh2~.!!o. 2;;a9Qle nakOn pre<ienjih 10-30 km transPQrta. Dosta jeu rijecnom toku i materijail~ u suspenziji (lebd~6inanos) i otopljenog u vodi, pa za njihovo deponovanje, sortiranje i zbijanje u kamenu masu trebaju odgovarajuci uvjeti (koncetracija i pdlaganje) i odgovarajuca sredina.

(}rubo_gle<;l.~g<?_pL9~~~ __ ~tvarf!njlLSedirnep1!l111 stijeliabbtlhvata flZic'-

raz:ar-anjejJrQ~~t1J!..P()~t9J:clh ... stlJ7_g~~U_.UlZ JlCltiIRs.ri~!~llli1ria4emlj in.Qj .. korLSkkf:anje

ilisnosen eJo n llJJ mze pre~e e,§o§.<uli\i?: ....•. da~i' 0111 zatim slije 1 '

transport rastrosnog materijala vo om,e om, vJe rom, morskim strujama i talasima do sredine njegovog sortiranja i deponovanja.

_gr.Qces-f4.~~l1i~ ... ! 'sedime~tacij(RPsi!1J_e .tame__~j~_~:~.~~Ei~ .. ~~t~r.iJ~_~~._g1'bi .. e_~~ij.t1,_J·a~~s;_.t_1~.~a~ici ?tapanja lede_nJ~.~~ . .talozj!~ m?;~n~l<j.;glacijalni lJl~t~rijal ·kojeg.Je..soWfll--l19sio4ed~njak;nallscu-buji¢nih-t0kova taloziLce.se):mjicni sedimenti u

yj.<luJq.lP0,~ -tl~padine-~e se •• po?Jlti9_ll.1~P1_$iI~o!e~e,~~p~.~!~~~m~terijal;u

.. j~z~rima·cse..gmn.ila ·i. taloziiUater_ij_a.l-.done§en·njegovimpritQ!<iina,vjetromi.ledotn, zatim materijal, od~6en·radom-t;lasa;saobalejezerai· biljniorganogeni materijal;ll ~linama-rijecnih.tokQva._tal(lze.se.rijeS!JJJer!l~lli s~~_im~nti i taloz~e. riJ~~9Qg.l<orita; u m9.cvantitfa·se-talQZi_9r~!ln9g~nimaterijalujzmjenisamuJjem;.nal!~(ll!'y~lil<ih~ij~ka u

--more.ta.loz.e.sesedimenti.delte;au·.mQr~iQj_gedini •. taloz~.se_obalni.sedimenti ~brazijske

-i-seaimentacijskt!.!~rase,. greJj;;[ zatim_§lij~de..evap:~rj_tt!Ilagunam~l in~ritjkll gdje

s~4!loZeJJ.e.m.Qge.uti_Q!i~~_Q~.~~sla&i_!e_§_eg.!m_~nti !!~m~lll()giabis;11!9g.!!l_qrskog p_roster-a-k.ao..i.sedimenti.ntutnih.·turbiditnih, .struja.

/ Donosommaterijala do depozkionlif$redIna-proces sedimentacije ne prestaje vee se i dalje odvija prenos i.sortiranje istog, radom talasa. i morskih struja do konacnog talozenja: mehanicki: u.sitIljenihcestica, kristaliziranjem otopljen« supstance u vodi i materijalau.sllSpeIlZiji.Tome·trebadodati ~..!ke.llginuIihgfg~'p'izal11a~kaosto.su ljusture skoljkasa, pmeva, brafiiopoda,ovoji koralja, iglicesunderai drugeza.koje su organizmi za zivota uzimali supstancu iz otopina u vodi i izlueivali za zastitu mekanih dijelova tijela. Nakon uginucaorganizama to pada na dno i postaje sastavnim dijelom sedimenta.

VRSTE SEDIMENTNIH STUENA

~~ci proc_.¢_e.§.t!l!~nE~.n'!i};J£~~~~~m!!1~§9() j~j<r_clr\O: ~edimell~9..ij!!.s£2.~yija . u_s$lnj~im.QijelQ_yima ·'m~1}lje1itu.raspag~l1j~_postojeCih stijena, utransp()rt:~)Vanju materijala, na kOpnlliug10ru:To. I1am.pruZa mogucnost razvrstavanja nastalih sedimentnih stijena pp_v.iSe.kiItetija. .. -. .... _.

42

_NajjedI}Q~~~.Y!1jjyj~izd'lajanje_dYij.e._'lelike._g@p~:Xo_1!: tine n ta t ne i pod v 0 dn e (marinske) ~tjj~!le:~tJ_kontin()_f!talne spadaju sve one koje su tam(;"nastale: glaciflilife;'

jezerske, 111Qcyam.c:, .. xU<:.cne,pagil1sl<e i druge naslage. '" " --

'_". • U_E.,o.,_<i.v o~ ~,e (morske) tlbr.~1<!mQ .. ti!9~I~ abate, plitkogmora,batijalne i abis~lne l1'larinske se_tl.lro.~k,Prema genezi (nacinu P'OSliriEif-Lmmeralu()n1 sastaVu sedlirientne,stijen~'~aZVr$taVfitl1.q,!1a: klasti~'~e, hemijske i organogene'sedim-e~t;:'-'-

_____ -.-...... ••. ._.;.',..c;_. -'·~·~_"""-'_7+':.-:-_'_.' .... ~._,_ ..... _;..:.;..._:: .. ,~_~~, .. ~ __ .... -C__ " .. ,_._ .. ;_., _;_._,...;..;o • ..;._ __ . -'"_~_

B_g$.!!!l(!~L9.d .. razorenih. postojecih stijena,paje materijal denudir~n{;;apr,~ll), , a potom transportovan vodom, vjetrom, ili Iedom pre~E~~QT depo~()~a~.l1- d~gt! sredinu, --~~!2jF(!fif.I1§p.<irt9.ya~Q.gmiterljala-§~.'rnanX~·ifivi~~ __ ~~Q~fje~i,. sferi~nog. 2Qlika. Sto J.e_ tra~~P9rt glJ?e traj ~() to j<e i,~f~r.icIl?st £~§tica.,!~~ako j ej ednorodan noseni materijaL

~ Joil u fazi transportovanja, slabljeI1jem snage vjetra, glecera i vodenogtoka, ostvaruju

se uvjet] za njegovc deponovaa]«, PrYO \lr~~tr~sitom stanju: pjesakslj'unak, kojl .iJotom ino·te-5it1 cementovankarbonatom, silicijern, glino~ ·iiTF.~' -;icsidima ili~olUbinacij()m, pa nas11fw;·pje~can;'korigloil1era.tl, sl<ri,ljcTrdiUgekla.sti6ne'stljene. Tako' sukonglomerati 'sa~tavU~I1iizvaluti.ca. sljunka cement;~anJi-naj6e~6ekiibonatom;JcViirclfi- ii siinoZrn()g -pjeskacementovanog,silicijem, gline iz finihsimi1ices'ficiiriastafiii'raspadanjerrl~umosilikata

-·ma!@~iSkiliLrffijflii~<i_rfu.Ch."iti]ena:-Gis~-glitii~g4iaja·se kaokaQ1in~"""-" " :;; . ,

_.- g__oill~.\a...Klasticnin.stijetla~Y9siL!'~J>~~m~_y~,1l.~~~.~~~!21~ka-u njima na: » p s~fiRvelicine·zrn~B~~k.?2.,QSl·!(1U1·"t, •• , ,. ..", ..

I r ,f '., ~~:g:~~,i.,t.9;~.,yeli8.il1r;:.zl}1~-~_!U \P'B'2-Q.'Cnrrr)(VlY~" .)

~OJ ~~\~f_~3!l_?>]Q.~vr. i t~.;(gr~,s!~~,~,tY,.~W~~~)~~1.i9.in~zrna.~~t~.~t\()()'2.. :--qoz .•• V'-- "'~

» ,pe.l i JS.~~,. stij~t1,~'!~ECinezrn~isp?~ O,q02ll1l11, .. ' ... , .• '. ", "

J) saS~j1!_!f.l£l~tif!1ih, stijr;:na,r~ikuj~tW~,~J!r~<etkQngl~)1nerate Lpjescare, ~() su

prirodno c.ementirane, ~2~.njih9V~ra,~tre~ite.~!()~i~~B-~y.~m9: %?pina ~l2ar2,~U.':l~~_~,

~

c.e11l@Y'-~[!~«1~~'

~--- koja'''n~~t~je prirodni~ , v-e-zE;anIeiil.

-·drobhie~I:3.r~p~~~iiistoji od

-fieiaobljenih komada i

.,.- ·:;~:'~:~.~{ttt '

ne nastaju u vodenoj

4}

Dobro cementirane brece mogu ~,gradevinskic~a.!}1~nJli dekonitivn.i~~!}l7n za obl~enterijera i eksterijera.

,..~-.. ," -~-.-~- . .;.,:.._-,~----.--.-

~ Kongl~j.~rirodn~en_timn;tklas.ticniLstij_enallll$tahwezivanjtm-51j.un_kil.:

Sasta~n jeod zaobl}enin'-Qdlomaka.razl@t_i~_§tijeJ1a,_pa__tako.v-e--n~mo polimiktnim kongiomeratima .. za rezli1m odoli!wmj_Is.tl_li~ kon~lomerata~~ oCljedne vrste stijena. Cement konglomerata m<:3Zeb1ttortl<a1cita, kaolina, limon ita, silicija

~. • ••• '"~C"'_''''' __ '_'' --'._. __ -~_~---- -r-r--r+: _- .~ ~,

~-alll- .- ••. '. _ "... .' ••. . ...•• ~

Slabo-vezani i porozni konglomerati kao i brece, nemaju nikakvu gradevinsku

primjenu, sem za izradu nasipa,

IZtlzetak u tome Cinevapnenacki konglomerati sa karbonatskim vezivomiz nekih podrucjaI;1ercegovine i' l)almacije, koji se._k.q(i§_t«J~~9_ Jij~p_g~gQI~tiy.f!n __ ar:hitek~~Q: grllileyinsiCil):amen_

.. '( _;:.); ~

~ r.a ri - predstav.ljaju.takQQer ~la.s.~i~r:~~~z_~n~ ~!ij_S~_1!-a.-yeliCinom,zrna.. Qd..O,02 ~_ 2,00 rum. Ve.1icina zrna obicno varira,p~r'<1;?:likujemo~Js:rup1l9zrn,<;,_srednjezrn~ t_ sj!_rl_ozme-

.~-.-' - --.,;.,.......... ".. ~----.,..-~.~ ,_ " " ; .•... : :,... . - ., ' "--"~~"';''-'-

yam.~tete pJescara.

-};r~maJJ.lineralnom sast::t.Y.Y.,._varij~teti pjescara dobivaju nazive po preovladujucem mineralu kao: k;~~nl, l~ki, gl~uk~;Ttskri' k:itlcitski ·pje~~ar .... " ... _ ..... __ "---."-- .

Najcdci"su kYarcni 'pjes""8arrsasiflCijSkim vezivom kodkojih se zrna medusobno dodiruju, a silicijska supstanca ispunjay,a meduzme pore. Takvi pjescari mogu imati

cvrstocu na pritisak 340 MN/m2•· .

Najcescs:_kQristel1i pjesc~.imaju 100 -- 160 MN/m2• Zapreminslea tezina varira od 22 -- 27 kN/m3, a najcesca 25,8 %. Poroznost je od 0,3 -17 %, a najcesca 4 %.

Alevroliti (prasinaste stijene)

_··~~-,·~.'c· . ..,'·~,.,,·;::,;.'·_:.,"· > ~"-'-":"-'~:i"-"'~~-"

Prasirl~ j~ane¥-ezana.stijena,.YeliCine¢.esti«aQdQ,Q02_:_Q,_Qfmm&~~~__w~_~~ ug!~_y_n..Qn;tQ_~Li.~tih E!inerala_kaQj_pjesa~astajel~lQ~~l1j~_Ill cestica. nosenih vietr-Pm i

4~p()_l!<>-'!~ni1ut-~li na kOPIJ!b -------- ---_- - __

~Sin-llje ~arakteristicnafj.!!a_pQIQ;1:11Qst,_zh(}g- cega_.se .. odlikuje-~~om -higro.skQPllQ.~_Qyj visokom' leapilamoScu. Pored toga karakterise. je i velika stisljiyost.

,. ,'. ~~'-"'-~.~---' ... ...;...,--... .

.Les(prapotL!Qj~p_QLl!_vezana, kopnena, klastic~a stijenaprodukt eo~~k~~r2~ije,

~ij~~ziv~j~~~[ne--no§ene:·yJetiom. .

Sastavljenj~preteZnoQd_sitnih zrna kvarca (50 - 70 %) kaoliniziranih feldspata

J.~~}::Ii!?__~a i.sitni~c~stica kalcita (2 -- 30 %). ... . __

Gl~nene stij~~ __

_ Glinesupol_Qy~ane.klasticnestijene sa velicinorn cestiC;l i$podO,002 rum. Nas~ju raspadanjemfeldspatai feldspatoida i drugih minerala iz magmatskih i metam.grfnih stijemi.

·l\!aj£~~~~ .. ~.1it_s..,yJjene,od.kaolinitarilita:ig1Qn_tm2Dl(_>_n!~1.~rimjesu hidrokj)ida Fe, organske supstance, apotom.s cesiicama kvarca:ff~~4~p'l~!.lj~kuna, ~ata itul1llahna.~

, . . - . ---~.----.-'

.l2.li~a_~)~ V~~<1.1}~l<Jas~i~na. stijen~,velii5ine'G~stica igl9_q_9,OQ,r .. f11rn~~taje ,. ~3~.!!!e!UavanJem glina-pod pritiskom talozma prekQ.PJega'..__U_P,roc\?~.41J~g~l!<:ge dolaZf ., , do d~~Wacije,zbijanja! ipotpun2l?; oCvrSca.yanjaglilt~",

-1~pQ_r)e poluvez1iila-klasti¢na.~tije~~~!i_cnaglin~dQ.sJlgJ~~s<1. '1Y§i1)1.§a.qGajem~alcija (20 __ :JQ .. ~.CaCOi'Lapo'n'-sU--~?snii .nepla_s.ticlli,. Ako sadrze 75 %CaC()3'mOgu - se koristiti u proizvodnji porthuldcementa.

L~pol'ac j~vezana klasticna stijena sazrn~3t_i§PQ4Q_,Q02., mrn.·izgraden·od. !§QlinslEIgni.I1l;~ra1aj.kiJ£iJst)1i.d(}IGinita.Cini pre1az izmedu glinica ikrecI1jaka. I.los.l)ovi .tQ_je djjggenezom4G.WSli·-J.aper~--' ,'-. -'.--

. ..Ka!:!. tapoJsa.dr.~j k~olinskih minerala vi§~2d 75. % nazivase_glinQ_YitL~p_(~!acL supremo, a.kgJll.P9r~agltill1anje od.75 %karQ911~~ske.supstance,onda.se-naziva :vapn()y~ti lap~~

EkonomskiznacaJ imaju cementni laporci koji se koriste kao sirovina u industriji cementa.

~!I e m ij s_!<Cs e dim WJ~-

trans~~:*~ ~~~~:~~::~:;i!~ supstance_otoplj~ULyodi Ona moze biti i

.~eltlijs~ __ ~~(li~~l!t.i ~~ . .r_ij~ge, l'lr~¢u u prir9di u vecim mas!Wl~ .. Nysto veciz!.l~_aj i~aj~:..~~.~~rit,b.igar, merrnerni ~mi~~~ k~me!1a sQJ1\ld"

; '. _' ;_."~,~,,.-,;.; ...

__ Qi.ps~He.sastav-ljen-i~· miner.ala.giQ~ P-fU~JQ.monomineralna stiien~_kQja nasta~ evap_()H£ijQro.(isparav~nj_eJ11 vode pri odredenim uvjetima u jezerskim i morskim -6asenima). lz vodene otopine cist~g. ka!~ij~kog sulfata kristaJtzira ~alcijski sulfat sa 2 mo_lekul~ y~~e_~~-Sbl . 2HlO ~,gID,S.,

.- Ako se u£kalcijski sulfat nalazijos zasicena otopina natrijskog i kalcijskog klorida

kristalizirace CaSO J - anhidrit (bez vode), .K~Qj~.cjS..!J..!~,~.J?.!i!!,j~~ll~()risti .s_e,:z;a P..!2i:zvodnju p~cen?g _~~?S~~,

Anhidrit je mOllo~i!)eralruLs.tijenajzgrade.D.a samc.iz.minerala' ~®idrita, cesto je . zajedn() sa gipsoni.i~gi!!lI1~.l1lij~kim sedimentima. '{J dodiru sa pOvrSinskimi poozemniID . vodarna prelazi u gipsit, pa .ga zato i nema na povrsini terena.

-..... , _..... ,c •. _, ',...... " . .._.

~ Bigal' ie k~l.~U~_Is~rp.()J1a1S.ka, stijel1aveomapor{)~.N~J!ili~Ja1.0~{lje~ iz hladnili voda, kojesadrie u.sebi otopin\1k:a1cijevog hidrokarbQnata Ca (HCQ3)2' --raloiisenajces,¢Qk_g karsnih vrela, vodopada, slapova jezerskih obala i drugdje,

45

46

Iz vode u kojoj je otopljen kalcijev hidrokarbonat biljke uzimaju ugljen dioksid, zbog cega dolazi do obl(iganja (inkrustacije) algi, mahovina, korjenja,grancica, !isca i drugih dijelova bilja kalcijevim karbonatom (CaCO,). Tako nastajuporozne-icvrste stij~ne; Bigar ima specific!l\!_l'.Ij!:l1jenu._I:l.graqs:Yi!1.a.r~!Ylll!j~~dil'~egradnih zidova, kao zvt,lcrilTtoplotni-iz~lator,zatim-za -spo ljnu-dekoraciju.zgrada, StarCgrac!iielj isuga puno··· _ koristili za izgradnjudzamija i . martastira kao i .drugih objekata,

Mermerni9niksje. ka(fjj~yk(l~bol}.<ltkgji!1(l~taje. kristaliziranjern iz t9plih, rjEd~ hladnihvod(i:U sastaVll9nik~_sllJqllcijiaragg!1jt., ali oba Su u vidu izduzenihkfistalica . . Mirm@.Qi;QniksWQbicn.onalazjmo·oko.toplih vre1a gqje.tople vode i?:lucuju karbonatne minerale II yiqu t!a.l<?,bubrezastih talozina.2'y~oma nJeznih i lijepilifiojak¢je

dolaze od primjese Fe,l\1f.1 i qrugih elemenata. . _.

Zilmeririenl"loniks moze se reci da.je. to cvrsta i. jedra stijena, I_ak() sYoRJMujej pol ira, pa irnayrlo dekorativan.izgled i ubraja se u najdragocjenije ukrasnc, kam~nje.

,.--~.-,.,,,-

KarnenaSdPrlpa<1lllagj.lnarnirt.ll1as!agamaza cU~ je izdvajanjfvrlo bitna koncetracija otoplje-nih soli ulaguni i temperatura kao faktorkoji utic;e na iZdvajanje $01(-

lLzaJi.vima.K~r~die sU_otopljenerazlicite§oli, .lj~lLse jzlucuje karn~p'a ~gl.NaCI L1wFka-so Mg804' 7 Hp, kagje tempem.turqpove6ana~.dok.se_zimi._iz i~@ oto_pj!1i1_'_Rri.B.!.?_oJ.temperaturLizluCuje . .glaubsrcva.sol, Na2 S04 . 10 Hp L!:?~r~~t Na2 S04' dok magnezijske soli. i NaCI zaostajtI u istoj otopini,

To je stijena sastavljena iz minerala halita uz I<Qjeg obicno dolaze i primjese. Zbog lake topljivosti u vodi..ne nalaeimo je na povrsiniterena,

Led .. je J:1emij~~.krsediment.hladrlihp~(!dj~Ia_u kojima jeprisutarl)_ponekoli~o kilometara_d~.

Upredi~ltma"iImjerene lclimenj~goyo,prisusty(}tl1oze. privremeno povecati nosivost terena ibliiskimj mocv~irn predjelima (do,6 puta). Led narijekal1).ad~_bJjil1c;!_~.9._<.:m do~¥qlj_~.ya pre1a?: -i najtezih YQzila..ptekQnjib,.

_. Socivaste naslage 1edllu.gIinenoIll tlu i njegovim otopljenjern dolazi do stetnih

posljedica po stabilnost i nosiyost. ..

(~e.~!1j~~" (v~_e!l~g_~.~Xl~.k-~IGij.um8arBonatska stiJena,. zmast~ (kriptQ~istalaste) i .detriticne st[l:l~~r~,.~.mll.siyne i s!ojevi!y teks.ture. Nastaje hemogenim, organqgi:mim i

detdilcnim putem. . ..

Osnovnimineralsvim vrstama vapnenaca je kalcit kojise javlja u vidu kriptolcristalastih cestica zbog cega stijena ima izgled guste i jedre kamene rnase.

Qbicno sad.rZe primjese po kojima nose razlicitenazive:glinoviti vapnenac (10

%) kaolinskih minerala, l~po(oyitL.Y.aplle.ni1.£.. (10-.25 %) kaolinskihl11inerala._pjeskoVit vapnenac jesa izvjesnim sadrZaje.m kvarca, liskuna, cirkona, apatita i drugih. minerala, AO!9m!t~1 vapnenac sadrzi nesto M,gC03, pa cini prelaz ka dolornitima, zeljezovLti vapnenac saarzrmalJji_procenat limonita iii hematitlb_bjt:umino·zl1i.yap~etlacsadrzi vise iii manje organske supstance, ~ilifikovani'y.ap!1.enac ~adrZi do SO % 8i02 supstance.

Cvrstoca sti~~!).apritisak--varira.LLsi[Qkomr::ls.PQlJ\.l_Qd.2Q_~29.~·_MN/l112 .. Minimalna je u.gQrQ:Zillm)~-opcel1itRu mladim vaIJnencima~a.mak~imalna u.silificir~l1imva-p6~n~i11~~~~ ·Naj6~scevrijed~~stT ~vrst~6e ~ pritisak-u~ezoz;j;kim vap~enci;~j~-150 - 170 MN/;~2. ~

Zapreminska tezina takoder varira u rasponu od 21 - 28,7 kN/m3, a najcesce je oko 26,6kNil1JJ. Ukupnaporoz~ost krece se oko 1,8 %, a varira u granicama 0,3- 27 %. Habanje u odnosu na d[Uge stijen~j~r~wj7p10 veliko do vrlo veliko i iznosi 16 cm3/50cl112, a varira od 10 - 60, cak i do 170 cl11.lf5Q cm2•

V~pnel1ci se kori.stezll)~g!aQnjll zgrada, na~(;lja,§pomenika, zaziqanje iobl'lganje zgrad_~obalou-tv~~a, za podlggll.i zastore_putey'!, .l110stovsj(estubov~, za izgt:<ldnjll kal11enih Wdanih)~.n~utih_~rana,za ~alcil1a~~eilliJiSta, um;;talurgij i . (topitelj i), u. farmaceutskoj -Yndustriji, u ~~1J1ijskoj i drugiJ11 granamaindustrije .

. _-_--- .-_ .. _ .... _ -_--_... . . .. .. ".,

Kred~jT>.l}1e~~l1i vaR~en~s_k.9jIg~taylj~tr~iSbijel~ boje n't_l)r.~tiTh.a sastavljena je od mikrol'ligp~!S:Ls.it!1!hostatak9_d).i!1Qdermata iJ()ra1p_iD.ifera.i_vrlo je porozna stij(;na.

i~~%llkar.qom~t~ke.stijenesastaVljeneip-fflinerala.d01Qlnita (CaCO)' M!_iQO)), zrnaste~ .·sltnoWlaste.strukturei.masivne .i.slojevitete1<.stl.!I~ .. i\~R.~"c?\,_i2:!1,aIIlO. zrna m013u

!~?;h~Q_,,-ati, r:(l!;.iy'ajlJ_~~.s.~.h~r~L'!~t~_d2J.R.1!1gim~~ .

_Psi OJd.q1on;li~~jti._p_ri~y.t!li..4I£\.!g~4mi·WtWm·.1<aq.;gri.rnj (;~.~.~po koj ima, . sHeno

vapnencima, nose razlicite nazive. ...• '.. . • . . .. _. ... .... . ... ..

_NastajJ1J1~ina,.fl:. najcesceq!71QmiJi~5lgijQ.m[a-e~nj~_sldnosl1o z~wjerlQlU ,j%inOg.-dijelaCaCQ3 - magnezijskom supstanGom MgCQ 3 i. primamim mlo·~~njem dV'9.Jl1e

soli CaC03i MgC03• .•...•. .. ....,

___'-Polomitisu dosta slicni sa vapnencimapo fizicko.-mehaniekimsvojstvima. Cvrsioca

na pritisak je veca od. yapnenaca. i najcesce je 200 MN/m2. Ukupna poroznost.j<i od

0,1-2,7%. .

I-g~~.~~ci predsrnyljajlLsilicljske:stijenesastavljene IZ ZlJl~<:<1_kl;j.lcedona,(?pala i _ _kvarca .. N~taju taloz~l1jem ske1e:ta.l,llgi, radiolarija.koji su izgradeni od SiOz,Poj,wljuju se U?p.lH~PJlojevaJ ~()~JY'<h.~Jii!sYI¥l:\1};Jg:eclljacima. Nemaju znMaja za grl;j.devinarstvo.

~o :,e.lli s.e_~}TiitV

t;l.~j.¥aJuse.J~).j)IQmlm~ (hlQs ... grc,~~iypt, Jitos-k:amel1Lpr~cel}1lJ~e j,#~eli naglasiti njiliQ'yQ.,oxgml9gellQ.PQd.j~klQ,a.potQm-ihcl(;taljnije.-razvrstavajlJ.ll\l. ;lOO~ene i ruog~!!~~~edi!11<mte llCiljll isticanja.izvqmOg materijalazivQtinjsk()g ili biljnog porijekla . . - .. - -. Y~m~U:li9. ()rganogenihsedfmenafll,nastajetalo~elljem kalcijlllTI i<arbonatskih skeleta i Ijusturj.c~).lginlllihorganizama 11 moruili jezerima: foraminifere, brahiopode, skoljkasi, KoriiJi i4rugi ostaci biljnih' izivotinjskih organizama.

... U top lim morima u priobalnoll1podrucju citavezivotne zajednice naseljavaju morsko.dno.rkolonijalni koralji.foraminiferealge, brio zoe, stromatoporide, neki skoljkasi idr.), koriste kalcij-karbQnatskusupstancuzai:z:gradnjuskeleta iovoja, panakon izumiranja

47

sve to ciniosnovu u sastaVl!gr_~Q(!_l!'!_W_h.UrnicllStOgUzViS~l1j~_~y~no&bioh(!rQla._:Jako ; nastali biohermni vapnenci suiskljucivo iz organskih.ostataka iii kredzikojusastavljaju ostaci kucica formanifera i drugih mikroorganizarna, Tako nastali organogeni sedimenti nsmaju_s"ojst~o_.da~gGre pa-se izdvajaju u-akau~t?~!~~~i~, -za ;:~iIlku8~!· kau~t?!liolita

-(kaustos-grc. goruci-bios -zivot,litos-kamen)kojiimaju svojstv(;dagbl-¢, •

.. --'. . Kausto·biolite cine: naftni niz ugljikovodika.i ugljeni niz: treset, lignit,mrki ugalj, kam~ri.Illg~j=i~~traeI(- ....

__Nasta,~gg u.dllbljimdijelovimaZ.e.mljine-.kore_g<ije vladaju vi~QkeJ~mp"~_r:a.. tur.e.i.priti~~ Kod sediinentnil1iinagmat;kih stijena nastupaju razlicite izmjene,pocev od jedva zamjetljivih izmjena struktumog sastava, pacto potpuneizrnjene skiopa iii mineralnQgsastava.

~lJl2 SYiltpromj~naip[o~esa u ~ojima ~2tllz:id8_Pr.8rnjene .. StnIkture ilimi!1er~_lnQ~ sastav_llilLstruk!!J!:e)sastava mll matskth. Ised~mentl11hstlenilu dupljim di'elovima

em_!]me ore nazivam amorfo'iom:

Akose.timzbivilujima.- varaJu nove stljehekoje nose. novasvojstva ll_OOJlQSU!1a prima.ma.,rra?,bYMlP. !llm·.e.tJl.m .. o rf.ni mstijena,rna.

- Preobrataj. stij~mlll~upIjitn~WtlovimaZeJl11jin~k()r~,~9jevla<:if1J~visoJ~L~ritisci

i tem~ii41re;-.n102;e.SeJ,)clYij~til1a;v~lilC.()m.P5ostlfWStVu,.Pa;!Sa;.ozIlaPa;vaI11o.tl<tz:ivom:. - .1' f_g i p_n-aln 0 g. m_~ ~.a;~oEfjz Ql.~ Jl~i~~ml!.~ast~jw._~Jljl~~~i§rj,__~IffiHliti,

-ekIQgitij-J!1~rmeri_.i drtllS.emeta;rIlorfn~.~tije~e. ': .•. ..q~'1;'1?:\1t . ••••••• . . . . .

... .. - IJprQdiranj~~~lSrIle Yrsise.tak()d~rmetamorfoza.?k;olni'h sedi11lentnih§!jj~~<l:,.~li

o graITiqlro-g-p.rostratiSfVa~--TaKavs-e-inetamo·rffzam .·rillziv~-lCo·n·tak. t n iill -metafuornzi11onfpric~11111je dejsWov~ia--siimo-povisena t~mper~tura maim~:.-·--·---·

.•.. ··Jacl.s.u_~,.~_O_I1t~t~.gJL~~n~.~tij~!l~1g!~I!9ilJi!P.g.~~Li._~L2 .. .9_11~.~~~r-~gkraZay~J.¥_Y kO. r nU_~~Jeclrt:stijel1'7,().st~OlSlQma,sive ~?Grne.I:l?Je. Med~tim, akQ .. se ,u_wodiranju ,··inaWe.nadll vapnendi1idtdgekl1rhonatslce-St¥eti~!ida •• ?olazi. ~()~r~~~-tI!i~ -m1~~~ :i~W~lSm~ .. u!ljig,pase.mko_sty~rllj~~t~9nj~~rne •• do-kropni:iinwstije!l¥- sa ISranatima, diopsidoF.' dijalogom i drugim silikatima, kojen,aziv.::UILQJ_K.'I! n 0 yj ill a Na ovaj

nacin na~taju iFermeri.idrulSernetarIlOrfbe stijene .

. Kop) r7gionainolS mtl~~mQtfizI11.il, ovisno 0 duoint l1akojoJ.seVt~LIn.etam9r[Q~a,

r~~L~~}ehj_(L_~' •.......... ' '- ..•.... - •..• ---------- .. -- . ., .

-- ~"epizQm!.ds.2i~jy.f.l:~jplis~~~(lmalim:PQyisenjem temperaturei.pritis~~~lJ njoj .<.iolazii'l()'rIletamor-foze;·.y.!~l?!1~I1~Cll, dolc)1)1it!liglin(lca,pa~<;lS tog::!: u njoj stvaraju: menneri,

filiti, kloritski i talkovi skriljci- .. . ..... . . - .. ---'.

- '»---meZQ;lOna je srednje dubine u ~mljinoj kori, sadosta visokim pritiscima i temperaturam~:iRi_:.19jim(l_l1a~tajll:rnikasisti, gnajsevi, arnfiboliti, rnermeri, serpentiniti i

ICy-arcttC· ~.~. .. .'. . .... '

----..__,

~ katazonajtencajqublja i tamo se stvaraju: nekignajsevi,. all}f!!>i>IULk.y~<;:iti i

._!!!~~._l1j<?Lsu pri~WniLm_i g.m a t .i. tLrJ.Ujesan~st~jene sastavljene dijelom iz stopljel1g~!!l~tt:_rija_~i?;a.Qstalih masa primarnih. siijena.

;'\ /"

SIreK U .• '. ekstu" metamoofn;h 'liiern. .•.. ~

flaJcesce~~~turesu~~~l!_J<_L? s U __ c _l1_~~_ e_.£2_d~1 a s tic n a r ,

_g_tlUL1LLo_b_lil_i?_tLLn.ll,-_ ... ... ..... . - ---------k.

K~~~I~~-i~!!~_§!r.1l_l<;l1.lrujmajlLStij~ epizone .nastale drobljenjem stijena pod dejstvOm podzemnih pritisaka, a 1~~~lastKillL~2Ei~ne~E~~e u epi i mezozoni,dokje granuloblasticna odraz uslova katazone, -_ .-----

~ __ ~-~~--: .. -,"'7"-.,-- .• -,~ ... -'.

_R~~J11-a·porijeklll __ m.ineralrie,supstahce.dij~ltlllo ih.na:

~ ortometarnorfne stijene, nastale metamorfozom magmatskih stijena, i ~ .: parametamorfnestijene, nastale.metamorfozom sedimentnih stijena,

ObziromrHttelq;turu dijelimo ih na kristalaste skriljce i masivne (nefolijativne) metamorfne

Kr i s t a last is'k r i ljci

-,.--~- . .., ... -.~ ..

Oni se odlikuju paralelnom orijentacijom sastojaka, naboranim i izuvijamm povrsinama. U ovisnosti od stepena kristaliziranosti sastojaka izdvajamo: skriljce viseg reda kristaliniteta i skriljce nizeg reda kristaliniteta. -tr I._y.f_)

Goa j s i pripadaju grupi kristalastih skriljaea gradOblasticne stI!!kture,imasivmL, . ?,()_~~m~ve tekswre~-~i:oOn]jugriOitu pO::s,a$t~Y'X~f"arc,-reraspatn~rt~14as, mikroklin i

- plagjQklasi) i Iiskun], koji mogu biti zamjenjeni drugim mineralima pa razlikujemo vise

-Y-arijeteta gnajsa: dvoliskunski, biotitski,muskovitski, amfibolski, kloritski, turmalinski i

?-drugi. Ako sadrze krupna zma feidspata (do 5 em) nazivaju se okeasti gnajsevi. Ljuspiee lrs1<iiiia'mogu biti grupirane dliZ ploha skriljavosti, pa se naizmjenice smjenjuju sa kvarcnofeldspatskim zmcima, obicno u obliku naboranih, plisiranih zona.

N astaju _ od _granita~~a.o ()rto _.stijene) ili arkoznog pjes9ar~ (para stijene). U gradeVinarstVU se malo primjenjuju. Od jace skriljavih tesko se dobiju blQkovi, a lakse se

eksploatisu. /

Cvrstoca na pritisakje od 56 - 279 MN/m2, poroznost od 0,4 - 5,5 %, a zapreminska tezina od 25,2 - 29,4 kN/m3•

_l.\1.i.kAS1s.tLJ@:jlja<:sastavljl':nj~liskunaik:yarca, p~.~.~pojaYljujeuvarijetetima: dvoli§_kunskogmuskovitskog i biotitskog skrilje~ l~pj4QQlasticne sttu~tureiskriljaste

-tekS_ll!Je,-_. . .' ' •. '.. .' . <.... '."

------Kvarcna zrna su cesto u granulipa.ma, pa napl.'l':IOIU"Uegrpicast, ponekadiplocast.

Boja bijl':la (l1111skovitsld),-sh:.a (4ypUS!rullSki) .i. ema(piQtitski)., Nastao metamotfozom 'g-linlca i [JJitll ~ filitomikasist. Od gnajsa se razlikuje odsustvom feldspata:-{ ve60m

-~kriljavoscu, a od filita, po vecem kristalinitetu. "

Cvrstoca na pritisak od 30 - 50 MN!m~, zapreminska tezina od 25 - 27,2 kN/m3• Nemajll posebne gradevinske primjene.

Fit Hj .. sll~1Q"XUGi niieg kristalipit$!~~sta.yJje!lLQd !l1ikr()~kQPski. .§!!I1illzmaea: kvarea, liskun~,.QR.leno:sericita,sa ilibez~klorita,: Nastaju metamorfozom glinenih stijena -tCepiZoril.Z~mlj ine kore. ImajJ1kllrakteri~tisnu svilastu§jajno§ts~~yj ei1ucavirn POVfStrrama',

..skriljllvosti. --.. . " " , , ' --_

Cvrstoca na prifisak do 30 MN/m2, azapremnin~k<l tezinaje 24 - 27 ,kN/mJ.

Filiti sa dobro izrazenom cjepljivoscu u ploce, iako su jos postojani narnraz i vodonepropusni, mogu se koristiti kao krovni skriljei.

H J 0 r its k i 8 k r i Ij c i su nizeg kristaliniteta"sastavljeni 1Z zmakvarea i klorita; nastaju u epizoni i male su tvrdoce. Boja Je zelena do zeleno mrka, Cvrstoca na pritisak ispod 10 MN/m'Z, a zapreminskat¢zinaod25 - 28kN/!l1J•

T.~}k () 'Vskr IVacj~plijedozelene boje,sjajal1,rnasnogopipa,_~r.I() mek. To sllskfifjci nize$ ki1.stallriiteta. On je para stijena.

"Am CillO I it s i<L} k r UJ RC sastavljen je gotov()js_lilluQivQiz izduzenih kristaliC.il_horublen4e.I;loja mujezelenadb,zelenocma. Dosta je zilavastij_eEI:iJpostojana "PQdutieajern atmosferilija.

A .r. g i l o •. 8. Ls.t je glineni skriljae,jer nastaje rnetamorfozom iz glinaea, o<ilii<uje

seejepljiv()§6ullilinkeploee, pa je dob)'() ~ene skriljavosti. . ,-----'...' ' ••

_YrclaZom,gijooGau.argiiosisted()lazi i domanje,prekristalizacijei stY-~~l1Ja,nQvih mi~e.mla: .sericitaj-k!orita..stoznaci da ci,ne prelaz izmedu glinaea i pravi!_1, kristalastih sl(I'ilja_ea- filita.

_ Cvrstoca napritisak do 30MN/rn2, a zapreminska tezina od 25- 26 kN/lllJ. K()riste

se ka()kiovni skriljei.,

d9!~~~:~~~~ill:~ijg~lj:rJn~~~'~fil_a~f~~~~t!pll~

-m~~9~oni,rijt~p~!J_j(atMorli.<--·: "d, '. .: " •

__ S§§!~ .. i~gr_\mQ,bla_SliGna,aJekstura masivna,slojastaili ~kriljasta..,",

,_y _vi9_U_priJpi~~a. u Pl~_~tima_JJlQgy_l_)i~i: kvare, Iiskun, epidot,kl()rj!igr~ftLPojave bojenih sa.stojakalUo~mermeri!l1~<iatiyeOlllaJijep; atraktivar; izgled, kao sto je mermer iz :pantelikona (yreka), koji jma boju S1q11Ove kosti, sto dolazi od sadrzaja 0,12 % limonitske primjese.

Me.I111.eri mogu.biti ¢istii sagrZt:::

50

Ako sadr~e,Jjll.?pi<;~lisl<Mn_q._?_Qvu se c i p lin i, _ a sa primjesartla. serpentina o f i ka-Tcn r ,·i3ezprimjesamerme_ri. su .. bijeli,.zapremrlinsketezlneoCf16;S· ~ 2E,LkN/m';'

~-acvrstoca-riaptitisak od 54 -266 MN/rn2• ~51j~?ljisu uj§<:lnacenogzFl1a, precnika 0,25 - 1;25 mm:

~~eYinarstvu kao arhitektonsko-gradeYl)i \<?1}1~11 z::t oblaganje enterijera _i ekst~ijera, ui:m:~~:~1l,tiJ:tizajiiadu spomenika;

U Syijetusu ¢uveni mermen sa otoka Parosa, a potom u Karari (ltalij::t) iz koj ih je Mikelandelo isklesao svoje najbolje skulpture.

K v arc i t I .su metamorfne stijene sastavljene pretezno iii samo. od kvarca, zrnaste strukture:~na~ivne do skriljS!ste.tekst\1re,. _U kvarcitima s~ m~g~pojaviti: liskuni, Klorifi;Teld~te~·Fe~ok;Slg[grafj_t. i. drugeprimjese.

--- KvaJ'cit~~~~JI~!s;J,lnai.drugihspDreqnih_!lastojaka, naziv::trnQd in ask v a rei t i, a ak21jtlSpa.itI.l!!.i!l.t!.r-~)i pokazujuizrazituskriljavost, nazivamoihkvurG i t n im s Fti IjG i rl1--'~ __ ~ .. _-

~--~K\'arcitiimaju velikutvrdocu i vrlosu_otpominadjeLovanjeatmosferilija, Nastali su m~Jy'itf~ti~hJ?.L~c~ra i~oi~~ca .. Irnaju masnu sjajn~st,·obicno ~.p-rimj~sa ra~_ili9.i!Q__~BPj~Bl;:.~· Cvrstoca na pritisak l<rece S~u rasp()nU od 10Q ·300 MN/m2, a z:apr~minska_ tezina od 25 - 26,8 kN/m3. Nemaju posebnugra9~yinskupl'iJ.11j<:Ilu,

S e r_p.~-~.-~_.i.n.Jt~cti.ti-s~~~~IJ~_n~.i~ __ ll!!nerala serpentina (antigorit i ~zo!il:L"fu~.~ls()jth.se._moze..na.Ci.malQ_QILY.L'2ll).p~roksef!a i llm.Jibola~·

. Obicno je jedra i masivna stijena nastala u epizoni metamorfozom ultrabazicnih iii

bazicnili-st'ijen:aKoje u sebi sadrze o!txit}~,.~I):lf_iboia(plroksena: . . ." .

___--;-- - __ . . .-",-_ _ .. - - .. .

Im1!__YQs.tanLsjfll,~olj~~t prelo!D,.2:<ilent< .. b.oje .. Cvrstoca na pritisak od 70 -

250 MN/m2, a zapreminska tezina od 25,5 - 28,1 kN/m3 Ima ogranicenu upotrebu u

gradevinarst~!l, __ ._ ~ - ... --'--_'----

---------~.~ .... --

A_.m..LLb-o-li .. t--.je .. masivna._!!l~!aJ:ll~o.r.fl}~LS_tjje.na sastavljega_od h0!n..blet1d~ i plagiokiasa. Zrnaste struktur~._slicnQ_.ga~ ~ masivne do skriljave teksture. Nastaje , metamOrfOzol!! gi_iiiiIdij~b~'h uglavnom_!-!-_l1lezozonL . - .. ---~.-- _ ... --. ---.----- .... --- -- ---

-----Gyrsta...LZilaY~vrstoca na pritisak od 200 - 370 MN/m\ a zapreminska tezina od 28 - 31 kN/m3, poroznost od 0,1 5,7 %.

U gra_g~yinarstyu_ga_koriste kao drobljeni kamen za zelje~f1i~I.<~.Z:llstor.e,-~l!gomi~ habaju6~ sl()jey~_l-t . .c.eStDgrailiy.i-'rkao~arhirektonsKo~gradevlns~i-kamen._

., -".---.___....~."

51

TEKTONSKI. .(iSTRUK)'URNI) ELEMENTILIT()SEERE

-~--.;.--.---

"" Medusobni pQ!~""~tijena"_u_$!J1l~~ri terena koj_e_sreC_eI]10)1 p.rirodi rezultat je razlicitil1l1oremecajaipromjena koje..sustijene pietrpjele...kroz geoIQsk:u.prc:>sl_9.st. Zbog

--toga; bilo koj i teren da prouCavamo, poeinjemo s pitanjem: da li je prostomi odnos medu razlicitim stijenama zadrzao svoje prvobitne karakteristike iii ne? Najcesce nije, pa nam onda preostaje da rekonstruiramo prijasnja stanja i utvrdimo stupnjeve promjena. Rekonstrukciju mozemo vrSiti samo u okviru razlicitih cjelina u strukturi litosfere. Cijeline nam pruzaju mogucnost usporedbe razlicitih terena i odredivanja njihovog prostomog odnosa u razlicitim fazama geoloske proslosti.

,",_~ki stru~mL.elementi<litosfere rezultat stLprilika-koje.-su-vala.d!!I~"ll vrijeme nastanka ~~_a d~i 8U posljedica naknadnih poremecaja, Q_l!i~~c@_Q:

, .. --.-~_.;.-.-- . ---- .. ":"-----:----. _: -~---.- .. ---,~; ... ----- .' _--

}> primarne struls!!!rJl~J~leDlenteJ®.sfere.__i" ~ "·s~ktitidt.rllestrukturneelemente litosfere.

I

~

PRIMA~~"§]'Jl.P~T{]RNIE.LEMENTI LlTOSFERE

otipuotvora kroz otvori,

i~tMode u yy:lkane iii u

lilln~~~W~~_tl:llOrm"ffi.log~n~hdm~n~~~h~~:ma:lu_pro~~L~~Cl nepoznats:"gQ!lj~gnwif$~trmih zidova, Pri_ce.pu~e.mq~e()smll~tL~"~JlliLnjegoya gornja povrsina sapri~l!~i.!1ll,lkIQP9illla, (ksenolitima,enklavama)y~cp_q~t!)j_~~}Jt stijena, otkinutih 4 doba_intt'ltZije,""

SatoIiti .sucesto".gr~it~~e_g _lgntnodiorit.skoKj~ijenitskog sastaya...LQ!?i_cn<i prate

ulance!1Q"g9li~· -

..__:. __ .. ,;;.. -

, _ _Y~~l_l.~o-lit<t (plutqna) se odlikuje. mm!!:~.~lli9m.~truk.turQm....QQ_~~~. m~e utyr£iiti ... J!l~t<tp.j~~mg~t,!nja.magme!. po lozaj_ ~illle._l.1laksi!ll3J.llQ~g!DJ~.iJmHe sh vatitidiferellQij.acija.I11!l_gm..~C .... .

.... Ako se magma konsoli<liralllPJij.e·PQcetka-kt:ista!izacije;··skfop·cvrste..stij.ene je kristaiastTniaslv.an;:pa nema ni fulijacije.ni litwacije.

Ako m.agmakristalizira dQks¢·krI!C'~1:~PQ§¢bnQ{aMlq:etanjerraje. <ill~_ucLprocesa kristafiiaCiJe, javljajl.l· se onda, u stijent§!ruk.tu01~_Q~iljt!zja: tecenja;(oiij8:cjj~~Jill~~sije

i drugih.ohlika.. " ." . - .... .. . .. _..._.

Otopine koje se krecu, karakteriziraju se Iinijama tecenja. "Slojevi" u magmi se nesto razlikuju po sastavu, viskoznosti i stepenu kristalizacije. U kretanju se izduzuju u soc iva, trake i linije.

81. 31. Granitski pluton (batolit) u kome se vidi njegov polozaj, sastav i struktura

Stok iii greda, predstavlja.intruzivni oblik.manjeg batolita ispod 100 knr',

-._.- .-- --~- .. __ ._. __ . ." '. ..-----~.-.

Lakolit(grc, lakho~-[t!~t!IYQar,)ith9s- .kamen).pt)cu~~~ri~.LQQUk. Mnogi prelazeusilove,.$toko..veidruga nepravii~~ magmatska tijela. Karakteristicno je za lakolite da intrudiranjem u okolne stiJene vise uZdizanje naslaga, pa su slojevi redovno usvodeni,

54

~~l'll.eduslojno, a cesto i u skupi~~I_lla. Poznati su u Juti, Montani, Dakoti i Kolcradu

- SAD. . .. -.-.----~---- .

. _._~klad iii sil - intruzivnotijelCl.plq~~tQgoblikaUti~nuto meduslojeve se.climenata. " .j)eblj_i.Sa_.rIlu"YJl!ira .. od ~.~.~5~1i~2_()I~,q9je_q.n?~_\?n2a_£u[jina moie biti vis.e.kiiometara.

Zica,Zila. iii dajk:.·(ditJ~5plocasti. il)S@!CjV kojic!isk;()rdantno sijece slojeve ili

klivaD;k~1n_i~.,s~.ijf.nl!, . .Qg!:aI}9.zil~z:o~-~e apofiz~: .. ,', .. '

.A .. ~.9_~~rllP:tivna.stijena. ispunjava cij~ast prostor prema povrsini ispod negdasnjeg vulka_l}l!.~.nazivase nek-meck=dimnjak),

__..-----

.~~ (g~c. ~Q9.lL:_b.f!s.el1, lith()§ . .:.~lglmen) je intruzivno tijelo zdjelicastog oblika utisnuto izmedu slojeva.:_

-----. _ ""., •. - _-_.-

Honoliti su intrudiraniu jako porel11ecene stijene taka da se po obliku ne mogu klasifikoV;tCk~b'pravlrrio-hitruiivno tij~lo. ---- ....

Primarni pojavni oblici efuzivnih stijen~.,~!,l:..kQQ~~sliv i .i?loca: ...

. kupa;_jit,ostatak- nekada§n~iVull<anskog Cllnja u kome suprisutni "slojevi" lave,

t\!fai..p_~~ic~im~teiljal;1YJ.llk~~skog~materijala) . '. '

-- sliY_:.PLe.Q£~y-lji,t :efu~J.vJW J~_lo v~l~Iseduzine,_ac?:tJ,atnQ @anjegebljine i sirine.

pl()~.!\Lje_tijel\L\celikepoYrsine, a relatlvno .male_d<eQIJ\l1e, Izlivanjelave odvijalo sedU£pukotine...p.o_koJoj_su.se fQnnir!1-H i povremeJ).j_.YJ.ilki,lJJ,l, tejesvesktJpadavalo ,._QgrQrpa,t}_!:zI~_yni materijaLdebljind.pteko Jl<gt:

l"~

Graniqe izm~Q:u pMom.t! okolnih.stijeaa nazivamo eksternim kontaktima, a izmedu varijeteta unutar plutona jnternim kqnta~t!tna. UpoznaY~nog 1 drugog kontakta znacajno je za upoznavanjenacina intruzije, mehanizmastvaranja varijeteta i mjesta plutona u geoloskoj sredini.

Eksterni kontakti mogu biti.ostri iii u postepenim prelazirna.premaokolnim stijenama: .... ~- .. ~ .. ~ili\donrp_reIlZ~(postep~ii'-prelaz u gnajs ilidl}tgi l11~ta,p1orfit)

~ !!i~~ionLkm:lta~t(9I:>i Ijez~J:l~QtlOmU kojoj.se.javlJ!1-Jt;lb \gkgyi gk91:gjh stjj ena utopHenijlh()~ogenu masu plutonita)

,. . "_ " _ .... ,.- ... - .. ' .. ~ -", ,," ~.-

Ob?;i,ro_tn.mL?trukturu okolnih stijena kontakti plutona mogu biti konkordantni (paralelni sa "ss" plohama) i disdiskorciantni.

55

J~a_b.¢'lQJ-ella.X!lYnln~wa_~ __ e.kst~Ille-slojevitostLir ...• •.. .• a. . .. na

dvjem~.p.!Qllil!Jlli,_n_azly.ase.s Ok~$ llllC:a.omed:ena intemim ravninama naziva se lamin;·.

~. '_. C',. ", : _,' '":"-:':', .. "'", -_. _' :"'. c_ :...: .. ;,.- .. ,~.: .:.':.~'.":': '~'.: :, .. : .. :;_-:-c",~·c:-""_·.' "":'~"" ..

Intern] kontakti takode mogu biti ostri sto uka:z;uje naintrudiranje rnladih u starije

tipo1e, iii pbstepeni· - gradacion' - granica diferencUat~: -

Primarni po!ozaj sedimenata u litosferi vCI

Primarnipolozaj sedimenata su slojevi mineralne ilikamene maseOll1edene sa dvije

pl()he.:Q~ig!n je .. omjestusedimentacije iprilik~t~1lk.9je~talTl()xl~£\ajll. Ak;~~J~~im~!<!1i materijgl.s .. l<opna-transportuj.e._[!i_ekom, .yijetrol11 ilL ledorn u more, tad sean kretanjem rn()rskeyocle raspo.redlJje t&ko da s_~ talofe obicno horizontairii (v6dor<tYI)j)sI9jeV[$Uprotri() tome, akoje ff.lStrQsnill1aterijal doprem!jen u mime l11ore.(bez.plime Loseke, bezjacih valovajor, ce sedeponovati uePQsredriouz. ol~lllu;pa ee i polozaj slojeyaovi~itiQ .. ~agIbu obalnog,pOdrucja.Pod teretom novodopremljenogmaterijala,tek formirani slojevi obalnog podmcja lTIOgU se .iskriviii, saviti (ubrati). Takva poremecenost slojeva nije~osljedica tektonskog porijekla, vee primarni polozaj slojevitosti (kosa i unakrsna slojevitost).

U primarne strukture slojevitosti spadaju i pojave tecenja, klizanja, urusavanja, strujanja, talasanja, rnanifestacije zivota organizama koji su egzistirali u doba talozenja, te kosa i koilvolutIl<J. laminacija u seriji sedimenata lJ kojoj se smjenjuju slojevi sitnijeg sa slojevima krupnijegzma.

._Sedimentir~Ilib.t~ra.sairo~jll~edovJ:1oys:_Qu_duZiUl1odsirine, .. amaterijalje·red()y-_ito

sortiran po velicinLzma. i tezini. -.;" . . . .

,_Analiza-slojevitosti .. obuhxaca:

~ _.9blik-i.tip-S19jni~a._(j.'lY.f.lina) ~ nacin.izraZeriQ~~i_~91~Yll.

~ debljina_slojeyaj._l).j~.!leizmjene

~ _il}.temYj_l()j.£_,:iE2~,!tI~~J:1~.~arakt~r.is~~~~.

_Y_o.snovi ... sedimentna-st-ijena-moze-biti-mas-ivna .. ili .. sloje.Yi.ta.Masivna~e..kad..nemi:l slojeva-ili-kad supaketj pez slojevitostideblji od2 rn .

. "":'.: ii~'.· ':;,,"~' ... ' ... ; .. ; .... :;>,,: ... .,,_;~~.~.,,;.,~.",..~.~~o.,~>'::" .•.. ~, .. :,'"" .• ' ' .. "~:',, •... , ..

SIOjevit()stm9?~.l?iti.:

~ sp()UaSnja,-ekstel1ll!JJ.~j9j$uslojeviizdvojeIlipojedinacl1() u stijenskQj m.asi ~. _l!!1lJ_traSnja,inteIDa,.l(ojll,syja.Ylja-unutar.pojedinih. slojeva.

Prema naCiulliz r a~~nosp. sloj~va.razlikujtl.se:

~ litolos~i istovijetni slo)evi. razdvojenFmehimi6kimslojl1irn plehama (stratifikacija)' ..

~ litqIQskLm:z:_l_i9gislgjev! -litaz- (Lombard, 196:3 god.)

~ slojevitost izrazena orijentacijom sastojaka (slojevitost bez slojeva),

"slojevitost bez slojeva"

Slojoe plohe ne.izrazene, ali je orijentaCijasastojaka izrazeoa

Oblik slojne plolt(!m.()~~J?iti:

--- .. ....,;..;_.-..:.;.-.~~--.

~

~ ~ .

~

I ~.

planaran

talasast

gr\Jdvast

nepravilan

stilolitski

SI. 32. Nacin izrazenosti slojeva i oblik slojnih ploha

Debljine slojeva

Debljina je normalno rastojanje, okornica, izrnedu ploha sIoj~yitosti,)}rel11a tom

svojstvu slojevise, dijele na: .

~ .liske. ispod 5mm ~ ploce - 5 - 50 mm

~ _s}?Jevr='5-=-60~

~ b~!.l£i - preko ~9 c'!1:

Obicno se b~Ilcj_d_efinirajuprekQ.2,OQm debljine. Prema vrstipreovladujucih klasa slojeva daj~-s~-k~rakteristike slojevitosti: lis~ste:plo6aste, slojevite iii bankovite.

Ispitivanje flisnih sekvenci

ledna ad najup!icl1ji"ijih karakteristikaf!isnihsedimenataje ritmicnost pojavljivanja

clanova odredenog sastava,skIQpa: . .. . .... .._ -._.

Tipizaciju flisnih sekvenci, koje odgovaraju turbiditima uradio je A.H. BOYf.l1<t (1962) uzimajllS.iAo.pzir 8!<tnyI~metiUu. i. teksu'!.r.ekoJes~jav!jajlli .. ~ilstay.

Jedna kompletna sek~e!1_caima_sljede¢t:: clanove:

~- .. - .. ~-.-' .. -.,...-,,-'" ... , ' , ..... ".

SI. 33. Shema potpune flisne sekvence (A.H.8ouma.1962.M. Dimitrijevit.197B.)

58

tre morabiti raz'Iijena u cijelini, vee moze biti: podsjecena ili odsjecenamedostaje donji iii gomjiintervaQ.

,-----tspiftvanJF;ekv~nci omogucuje upoznavanje nacina seelimentacUe, rekonstrukciju transporta, odredivanje normalnog i inverznog polozaja slojeva;' kao i finu korelaciju horizonata.

Tragovi razliCi~~~t~ilsf~~;

jezicasti tragovi tecenja

tragovi uzduznih brazda

perasti tragovi vucenia

trag kotrljanja

SL 34. Sedimentne strukture (teksture)\la slojnim ploharna f1isnih sekvenci (Po M.Dimitrijevicu 1978.)

SEKUNDARNI STRtJ~TURNI ELEMENT! LITOSFERE

Slojevi i njihove promjene

•.. ;.._;., .... "...... .

Nasta1\. su.nakon formiranja stijenausljedte~tonskih i drugih porernecaja.

PoznavanJ~m-p-iiminl11ip()javnil1'o6li1<a oi~kiava nam da utvrdimo te naknadne poremecaje kojisemanifestiraju ura.zlamanJu primamih kompleksa bilo. na mjestu postanka (izdizanje, spustanj e, nabiranj e, pa i prevrtanje) ili vecim iii manj im udalj avan j em od tog mjesta (boranje, ljuskanje inavlacenie),

ZautvrdivanJeJih zoivanjavaljaprikupiti puno podataka na nekom terenu, Odredene podatke nademo vee na povrsini, a druge trazimo posredno - busenjem, geofizikom ili zasjecima. U gradi nekih elementamih strukturnih cijelina litosfere postoje odredene

59

zakonitosti koje ornogucuju rekonstrukciju cijelinena osnovu karajdetisticnih fragmenata. Ie jedinice su;bDr1cfilsjed"in(lv1ak41

Najvec?;Zf)qPtej.~ lftomeim~listl slojeviikoj i surezultatkracih prekida iii manj ih prornjena usIRX~llik.?jimjl;! stijena nastala.

2Uslojene2vulkanske stijene nalazimo u.vulkanskimkupama, gdje su periklinalno nagnute, potom u plocarna gdje se prilagoduju povrsini na kojoj se slazu.

Slojevi metamorfnih stijena naslijedeni su odsedimentnih koje su metamorfozirane. U ve6ini s lucaj eva nagnutost slojevajeposlj~dica naknadnih tektonskih poremecaja, Zbog togaje ovo upravo vazno kod njih znati, utvrditi stepen poremecenosti za izvodenje zakljucaka 0 odnosima ispod povrsine, sto znaci precizno odrediti polozaj sloja iIi skupine slojeva llq PQyrilini.

Slojevi nisu ograniceni samo vertikalno vee i njih.ovohorizontalnoprotezanje odrazava povrsim; prostora u. kome je nastao u odredenim. uslovil11a. Sloj p.r~staje ramo gdje tih uslova nije bilo, sto ne znaci da nije bilo i talozenja, samoje ono bilo u drugim uslovimq i . slojevi nose druga obiljezja. Zato se dogada da na mjestu gdje jedan sloj prestaje drugi pocinje: Za takay horizontalni prestanak sloja uvrijezen je izraz isklinjavanje.

81. 35 Isklinjavanje slojeva zbog prijelaza iz jednog facijesa l.(qrugi (Po M.Heraku.1984.)

Izdanci Slojeva

.Qdte_diyanj~PQ!2z~a. ~IQje~~l qJ11()gu6uju.tliihoyi_<lli~JQ_yi mtP()vrsiri~"~Qd syakog sloja izJozenog na povrsini razlikujemo: pr:t:!~a~~jP.@,§.rnj~r}l~giba i ugao nagiba .

...... ,_;; •. ", ".,." •. ,........... " .. " _ >.... .. ~, .• .-.. ._"' __ "_,' ". ..',': ', __ '," ', , '._'" ._~.'. _ .• ~_ .. ;,., ;; •. ,.~ ·_ .•••. ~w __ .• ".

81. 36. lzdanci, pruzanje r smjer nagiba slojeva

· U n~rmal~?j seriji sl?je.va podudaraju se hip~ometr~jski .sa hronoloskim slijedom nasloJavanJa.ObI~!1SLsu.sloJev+-medusobno,p4ralelm •. neovisno JesuU.yo4Qravni, nagntlti iii borani, pa kazem() . .Qg_sll_k.on~ordantni iii konformnislojevi. ---- .. --,- ;,

----~G..es~o su slojevi meduso_{)I1()_QoIo-;tcnLp9d nekirrruglom.divergencije ~azivamo

diskordantni. -----

'~.~----_-'

0,

Sl. 37. Konkordantni slojevi: a-vodoravni; b-borani; c-vertikalni; d- prebaeeni.

1_Jzro~_.!!!.lwollLpolozaju.-moZe_-biti razliCit, ali se najcesce sv:odi na poremecaje vezane 0.I~k.id, sedimentacije, a potom za .spustanje i nastavlj~je sedimentacije. U

-~~~~~~f:~~i;=~~~j~h:~:~. doci do erodiranja jednog dijela naslaga, pa nastaje

Ako P9~!Qj.ij,~I.l1edu startle i_~lage,skupine slojeva razlika u njihovu polozaju tad

govori1!l(?,~ ,!l:@onQ' • _ •... ,_ ko polozaj sloj!?v_a 111j~ bitf}() 12r.~_Iiii,~tjj~n-:arrn_edostaje

dio-naslaga zbog erOZ1Je g<2_ _ _i:i_9,e!Q_:zJ~k9j<ii.s.I,{Qr<l:il!.l:lciji. lzuzetJ.:1omla,d,<!§~~pina

stoj:~!!:moZe:bitt:pariilelniSastarijom, unatoc-prekida u sedinientaciji , tad se govori 0

_~_r!~i~n.~~ .. k~~,k.()r.~~ciji.

SI. 38. Prividno konkordantni slojevi: a- horizontalni,b- borani, c- boraru i rasjednuti sa prodorom erupnva (m - marmske, k - kopnene naslage R-rasjed, e - eruptiv)

B~

'7 ""':"'~k(li")d~i)""l<.'" ~pj< """j" "vijllili!"'1"Pj<ya P",,1'!if~ kompresisKiIl-sifa, st?_Sep_((!nos~p.2_J19j_~yimi\;-

-~- .. -,.-.. -

bora se sastoji iz je.dnogjzbocenog (konveksnog)i jednog dijela. Izbocenidio nazivarno antiklinala, a ulegnuticlicYsirlklTnala_ isinlkinalu nazivamo krakom.

39. Potpuna bora sa si.nklin",le (s) i

Antiklinala_isinklimlla se uzdl,ltno nazivamo osnom plob.om (ravninom). ,.,

81. 40. Elementj bore

_~ore_<!JgjJ~.an.tikJi_nala ima i tjeme, vrsninajjzboceniji dio, ijezgru kao svoj sre~!i~.nji dio, ruUS~IjjJ9io. _KQclsi~linale je dno najizboceniji dio i sastoji se od najstarijih s.1ojeva, a jezgra suprotno antiklinali, iz najmladih slojeva.

Krila: su unonnalnim borama sillletrti;n(l., medutiro bore nisunaj6esce pravilne pa . se njihovi elementi na povrsini ne poklapaju sa onim u dubini.

62

SI. 41.. Bore po polozaju osne plohe prE)rna hQrizonta.li: a- uspravna, b- kosa, c- prevrnuta, d- polegla, e-zagnjl,lrena

--.'--_ ..

Bor<Z.§,~_.[l~i¢.\!Aijelepodvaosnova: .[10 PQl~Z;lj9 osneplohe prema horizontali ip()P9T9~~iJl_~tiJ~ .. J?I~ma osnqjplohi (ravni) .. Po polozajll. os.ne. plohe.i .KriJa prema -h()Fi~o..l}~~Il,_ bor..e_ill98l,l_.Q.iti: uspravne; kose, prevrnute,poleglci ~tQl1lJ.le(~ag~jurene).

~-

.~~~

~

J.

81. 42. Boreprema polozaju krila.i osne plohe:a - normalne, b- i;z:okline,

c - lepezaste, d - dijapirske -

c,

Pop()I~~l!ju kr.ila..p_r~ma . .!J.ksijalnoj, osnoj plobi.bwemogllb\H:tlQfrI'lalne, izokline, .l~e~igijllpirs.lfe: .: .;»,

81. 43. ]~lTle (sar~r)~9r~l11o~e biti: a- uqlasto.b -zao~ljE)nQ c.:.sandlJG<3sto.

63

~-.

Osnovni elementi rasjeda su:

_ paraklaza. ("J

_ krila V\ •

- hodi

._ skok.

/

SL 44.·Vlacni mikronabori

Vlagn~.bQn: imilq_QQ~bori zovu se i sekun(i~rI1illabori, koji su.obicl1o u sastavu veliki11naborasto usl()~njava.~t1Vktul1l bora- nosiocamikronabo~a.

Odnosi mikronabora sa bpramasu. obicno pravilni, tako da ispitivanje oblika, karakteristika i orijentacije.mil<ronabora st-uziza(ek:Qnstrukciju velikih bora .

.. Rasjedima.nazivamo. strukturne jedinice l~tg§J~t~~jlo na~!&u izdizanjern, spustgl,I1jemjli~<:l!@im_iiQri!i(:_i!nJetrilitciS:fiidUip.l.lRQ~()je nazivamQ pru:.~Is!~ze·. -.- . . . Rasjedinastajl.l~a()BQ~lj~(iiSagnt:ti1a9ij~,_~~1iJ?<l;Il~_ij!!i t'}l}g~ncijalnih sila. i~azvanih konvekcijskim (konvektivnim) strujanjima uzemljinoj unuttasnjosiL:···

b

SI. 45. Rasjedi: a - vertikalan, b - kos (sa podinskim (P) j krovinskim (K) krilom)

krila oznacavamo po krovinsko, drugo pomjeranje),

Reversni rasjedimakrovinsk9l<rilo uzdignutouzkbS!l paraklazu, iii se podinsko krilo spustilo .• U OVOI11 slucaju nastaje pdblizavanjekrila na manjem prostoru . Hodi skok se U odnosu na normalan rasjed razlikuju.

Kod protusmjernih rasieda earaklazajenagnuta suprotnotiagibt, slojeva, a istosmjerni imaju paraklaz~ nagnutul.rpra.vcuslojeva.

Horizontalni Ctraoskuxeotiji) jemeduslojni (ak()se iugao rasj¢dai "SS"·· ravni

p_?__klapaju), a inaceje hoinotetican istog pruzanja i nagiba kao "SS"- plohe. ~

81. 46. Rasjedi:.a- reversni (h - hod,l> ~l>kClk).b"'kClsi,protlJsmjeran c- kosi.il>tosmjeran

Grupe rasjedagr<\deslOzene oblil<e I<oje ~(:sto sr.ecell1o uprirodi, a najcesci su: paralelni, esalonirani; koneentricni, radijalni, t()\I()vi, tektonske uvale i horstovi.

\

81. 47. Rasjedi: a- paralelni, b - esalonirani, C - prstenasti, d - radijalni

. I<r~tanjem krila po rasjednojplohi vrsi.se struganje i glacanje plohe, Pit nastaje glatka, povr~ina, k:oju nazivamo gQrskQ.zrca!o(ogledalo, hamill) .. Prutanja (strije) po njoj, upucuju na pravackretanja krila po krilu,

Rasjed, odnosno paraklaza mozebiti ispunjen brecama koje· nastajudrobljenjem stijena uz paraklazu i nazivaju se rasjedne ili milonitske brece.

Sistemske rasjecie ces<k srecemo"u prirocii vise nego pojedinacne, usamljene. U

sistemu rasjeda nastaju razliciti i brojn! strukturni oblici, .

Stepenicas~a struktura nastaje kao rezultat vise paralelnih nonnalnih rasjeda.

SI. 49. Stepenicasta struktura duz priblizno paralelnih rasjeda

Tektonskagraba nastaje.usjedanjem terena izmedu dva iii viserasjeda (normalnih) koji su uglavnom paralelni (Rajnska dolina, Crveno more). Tektonska graba i timor iii . horst prikazani su na slid 50.

Timor iIi horst nastaje stepenicastim spusranjem bokova, a sredisnji dio zaostaje i strsi u odnosu prema stepenieastirn padinama bokova.

66

~a.v(a';;e.""e II-

1/'oc,,-i;,(+;IMOC)

~

SI. 50. Slozena struktura sa rasjedanjem i navlacenjern,

Ljuskava struktura nastaje iz vise reversnih rasjeda.

SI. 51. Ljuskava struktura nastala reversnim rasjedanjem bora

Ako su rasjednuti slojevi.prije boranja, oni se djelornice ponavljaju, a ako su rasjednute bore izokline iii prebacene oni se idealno ponavljaju.

Navlake

(

, Struktuma jedinica ~·.litosferi, kod koje se, terenisto su bili, primamo jedan pored drugog,nalaze jedan na drugom. Obicno sustarije naslage navucene na rnlade.ilisu '1111ade podvucene podstarije. Imaslu~ajeya gdjesu. mlade naslage navucene prekosvoje starije podloge,. pricemusu mlade otkinuteodsvoje podloge, te se po njoj krecu - klize (dekolman);

Navlake imaju ishodiste u borama iii reversnim rasjedima iii u kombinaciji jednih i drugih.

Ako pritisak s jedne strane traje dosta dugo, a na suprotnoj strani se nalazi neka otpoma rnasa moze se formirati sistem navlaka u kojima rnlade pokrivaju starije. Takva slozena struktura je tipicna za Alpe.

67

Tektonske pukotine

Kod navlake razlikujemo autohtoni-relativno nepokrenuti i alohtoni ,(dislociral1i),. premjestenivdio terena. Podrucje odakle je dio terena navucen zove se korjen navlake, Na plohi navlacenja stvaraju se cesto brece, koje nazivamo milonitskim brecama, Ako je navlaka djelomice razorena pa proviruju f)aslag.e~l)tohtona, zoyelllo totektonsko okno, a

izolirani ostatak navlake, nazivamo navla6ak iii tektonska krpa. ..-------

S1.52. Navlaka: a~u profihJ, b-u blok.dijagrah1llsatektonskih1 oknom (o}lnavlackOh1 (n.c.)

. U sedimentima i eruptivnimstijenama cestopostoje pukotil1e koje 111S11 pracene vaznijrn dislokacijama paralelno s pukotinskom plohom - dijaklaze, vecih i leptoklaze - rnanjih dirnenzija. Uzroci nihovog posta[lka su razli~iti:ekspanzija,apsorbcija vode, -hladenje, stezanje, rastezanje iii su 6esto kao popratl1e pojave makrotei<tonskihstruktura.

Pukotine se mQgu klasirati s obzirom na njihov polouj prema slojevima: poprecne, uzduzne i dijagonalne.

Skupine uskih gustih paralelnih pukotina zovemo pukotinski klivaz, ako su paralelne sa osnom plohom - bore, klivaz osne plohe. On je posebno uocljiv u kompleksu stijena u kome se mjenjaju6vrsti (kompetentl1i) i podatljivi ( inkompetentni ) slojevi.

Akoje rasjed rnladi od i<livaza mozesedesiti ctasuklivaz i rasjednapl()ha.paraleilli.

Klivaz ie. u tom slu6ajl) !-lyjetovao zonu i pravac manjeg otpora. KlivazJe obicnopod odredel1itn)lglom u odnosu prema paraklazi.

__ .. K.liyazgesce prati bore nego. rasjede. Najces6e jeparalelan. sa osnom plohombore, medutim nagib seuvijek razlikujeod rtagibaslojeva.

1

2. I

I

81. 53. 1. - Klivaz paralelan s rasjedom R

2. - Glavni rasjed (a), sporedni rasjed (b) klivaz (c)

_ SI<liljavQst - deformacija stijena u procesu metamorfoze pod utjecajem pritiska i temperature, a ocituje se u prekristalizaciji i u paralelnoj orijentaciji tistastih minerala m~kul1i i kloriti) sto nazivamo skriljavoscu.

Starost tektonske strukture

Odredivanje relativne starosti tektonskih struktura moguce je ako se zna starost stijena iii njihovih pretalozenih fragmenata; Strukturaje mlada od naslaga kojeje zahvatila, a starija od onih koje je trebala zahvatiti, a ipak nije, jer ih u doba odredenih tektonskih promjena nije bilo.

81. 54. Rasjed "a" nastaoje nakon boranja slojeva (1),

poslije toga taloz~ni su transgresivno slojevi (2), zatirnslij~di prodoreruptiva (4) inastaje novi rasjed (b), i napokonslijedi transgresivni kompleks slojeva (3).

ZNACENJE TEKTON'Ir(E U PRIMJENI

Struktume jedinice litosfere interesantne su kao pojave i kao pomoc u rjesavanju mnogih oblika strukture koju srecerno u primdi, ali one imaju i nr'3Irt>,'n" LH"~""UI'-' primjeni .

. U geoloskoj proslosti tektonski su pokreti poremetili je nastalo boranje,lomljenje i anormalni kontakti 'terena tesko mnoge zahvate, rudarske iii gradevinske

nije uspjelo rekonstruirati slijed zbivanja, izmijenjena neka svojstva: vodopropusnost, slicno.

Ubrani slojevi u bore stvaraju povoljne uvjete za nalaz vode (arteska voda), nafte i slic~(), ili ublafavanje iii pojacavanJenapona,tifue i preduvjete za gorski udar.

Lomljenje stijena (rasjedanjem) smanjuje stabilnosti uzrokuje nehornogenost i sekundarnu propusnost. _Rasjedsa z.(lty~renottl paraklazom onernogucuje akurnulaciju vg.Q_e ili plina, a otvorene paraklaze bolju ventilaciju, Dakle, tektonika je prornij~nila "kvalitet stije.ne, a time. itazll1jestaj koris(1ih siroy111a u ojoj; raspored podzemnih voda npc

Nekolikp prill1jera izprakse najbolje c.eilu!;trirati kako . se tektonske. prorriJene manifestuju u nekim gradevinskim zahvatima. Jedna cestovana saobracajnica je morala brzoda se uradi.J.>rojektal1tj.xpreyi<1i()pojave~ipsa ili wunijepridavao neki znaca], pa jeput preveo preko lezista gipsa. Gips je u. doticaju sa vanjskim prilikama poceo sa aktivnim uzdizanjem (dijapir)' i tako je izazvaopucanje puta. Vode su potom ucinile svojy i u kisnoll1. periodu ( od tri dana). odnijeledijylove puta, oak 5U i putnici morali napustiti .. prevozna. sredstva na nepor~mecenim odsjeeill1a puta.

U drugoll1.s14~aju priprx!1la1o se pustflnje urad puta i veliko~ vijadukta s jedne na drugu obalu potoka. Dolinapotoka kao j obale bili su pokrivenivapneneima. Ispod vapnenaca suglin!)Viti li~tastiskriljci(Z~ 3m i~pod povrsine}. Kisesu bile intenzivne 4-5 dana. Vodai tezina vijadukta!;u .~zrokovale pomjeranjetla i prijetila je opasnost njegovog rusenja. Sve su dalje aktivnosti na putu obustavljene, a dodatnim ulaganjern sred$tava, daleko veciho~ onih potrebnih za g~olosku opservaciju i manje proucavanje,

odnosno ispitivanje tog terena.. . '

Poznata i priznata gradevinska firma se odlucjla danabavi i'instalira kapacitet za

proizvodnju kreca, Smatrali suda to mogu sami, pa su po svom nahodenju izabrali lokalitet i sirovinu - vapnence! Ispod velikog ostenjaka kojije visoko strsio iznad okoline otvorili

71

su majdan kamena j tratransportnom trakoI11 navozili u peci. Zapazili'suuskoro da odredeni komadi i blokov! ni, nakon pecenja, se ne mjenjaju.

Tpazili su kasnije misljenje geologa, pa im je objasnjenoda se radi 0 blokovirna silicijske prirode i da se ne moze iz toga praviti kree, tj. nije sastav stijene za tu mlmjenu. Ubrzo S)l demontirali.i prodali svu opremu da barem vrate dio ulozenih sredstava.

Nekad se mora pticekati sa otkrivanjern, novim saznanjem,u ()kvirubdredene, poznate zakonomjernosti, jer mozete biti izlozeni nizu neugodnosti. Istrazivanja i eksploataciju boksita u Hercegovini.mahom su vodili rudarski inzenjer] u pocetnom periodu. Lezista boksita su razdvajali na otkrivena i ona pod krovinom, ali sa vidljivim izdankom na povrsinLNa jednom od terena. geolog je rad~ciqet~ljnugeolosku kartu uocio u podinskom krilu reversnog rasjeda malo brecastog rnaterijala.

U uloI11ku brece uocio je, pod Iupom, fosilne Ijusturice alveolina, iako su svuda naokolo prisutni samo.karstificirani, gornjokredni vapnenci safosilirna ostacima skoljkasa iz skupine rudista.

Geolog je, na kraju, u prijedlogu za iStr;lzivanje boksita na tom terenu ponudio strukturni oblikkaonaslici 55 .. saptik~~omsvihdetalja i sugestijom dase izvede.busenje; Nazvano je to geoloskom nebuloz0l1l. i geoRoezijom, a od stranedrugih "privrednom sabotazorn"; izrazomkoji je u to doba bioprirnjerentadasnjim prilikama. Maloje trebalo

pa da geolog zavrsi iu zatvoru. ",

,$1. 55. Eocenski klastiti (E2•3)diskordantnosu n<lt<llbZl3ninaboksituj9Qrnjbkrednim vapnencima (~2,3).U kOjima su naknadnim rasjedanjem "2:;:lropljeni",

DINAMIKA ZEMLJE

_..9blik Zemlj(;) je po.slj(;)dica njel."l(;)grad(;) i sila .1<oje na nju dijeluju. Zbog ro.ta.cije Z(;)mljlt ima priblizno o.blik In<iIQ spljostenog .elipso.ida .(sfero.i<ia),j to. manje iii vise ~ iiep·r~Vilno.ggeo.ida,pa je po.l\lpc(;)cnik .na polo virna p3S7 km; ana. ekyatof\lp3 78 km,

. ..Zbog Zemljine spljostenosti gravitacija je na ekvatoru najmanja, apremapqlo.yima

je sve veca. Centrifugalna $ilal<lto. posljedica, rotacije, najve¢a.je na ekvatOf\l i tamo

smanjuje i onako manju gravitaciju. .

SI. 56, ocnos sferoida i geoida (PoWa.gneru)

Medu silama koje zako.nomjemost svodi.

privlacenja u 'irnkretanjin:la (planeta

sa centrifugalnom tom kretanju ne sudaraju

ima gravitacija cija se

"r,·,,1 ""rI" sila). Sila

SI.. 57. Rotacija i transla.cija Zemlje i Mjeseca

Gravitacijsko djelovanje Sunea i Mjeseea uzrokuju morska doba (plimu ioseku) na Zemlji. Procesi zemljine dinamike koji se odvijaju na njenoj povrsini cine egzodinamiku, Medu njima su djelovanje suncevih zraka, oborina,vijetra i organizama, dok endodinamiku (unutarnju dinarniku) cine konstitucija Zemlje i sire koje tarno djeluju uzrokujuci magmatsku aktivnost, po trese, struktume i druge promjene.

Sunceve zrake kao geoloskt faktor

Od. vanjskih . faktora na Zemlji najace djeluje. Sunce '. Sunceva toplinska.energija prodire u tlo, uzrokuje otapanjeiisparavanje,a najveci njen dio v-raca se u atmosferu. Tamo utjecena klimatskeprilike, na snagui smjer vijetra, na kruzno kretanjeatmosferitija i k()nacno na zi vot koji se odvija na Zemlj i. Prema tome Sllnee utice nasve ostalefaktor:e egzodinamike;

Suncevezrake djeluju direktnb ina stijene litosfere obasjavanjern .. sto nazivamo insolacijom. Zbog nje se temperatura stijena povecava, pa se povecavai'obil11 stijena.To

povecanje nije jednako - vece je na povrsini nego u unutrasnjosti, a razlike SU osobito velike u heterogenim stijenama, Kad nema. insolacije, stij~na se hladi i ponovo joj se mijenja zapremnina. Zbog nastajll1lj~~~jednolik$p stezanja i rastezanja stijene se drobe i raspadaju osobito u aridni!11po~l1.lcjil11a.(Pu~ti!1jy),.gdjenemavegeta.Gije, a upad suncevih zrakaje strm.

Voda kao geoloskLfaktor

_ Ve.oma je yazna kaogeoloski {aktor zbog kontinuirane cirkttlacijy: llatl11osferi,pa _poyrsini. Zemlje. i u podzemIju os.obito u humidnornp0c!rucju, doKje u glacijal!1om i aridnom njenauloga vrlo male.na. Sarno U granicnoJZQni gl~cijalnog podrttcja~ada n:;~taje otapanjem lelia iSl)ijega, pol(tlpisasobom fastrosni materijal kojise tarno nalazi, bilo da je autohton bilo cla su ga donijeli lednjaci i iStalozili u nizim predjelima. Tako nastaju glaciofluvijalni (fluvio glacijalni) sedimenti. Ponesto vode prodire u pukotine stijena, tame se srnrzava, pa zbog . idrobljenje stijena.

"1A

U aridnim podrucjima vode je mnogo vise, ali je nepravilno rasporedena, oborine dolazeu pljuskovimil, prodiranje u tlo je minimalno, jer je jako isparavanje u vezi sa intezivnom insolacijom,

Nidpa4ne veeak91i¢in(l oborina, voda prenosi rastrosenimaterijali to ne daleko, paje malo z(lobljen, slalJ?sortirani nej(lsno uslojen,Takav nanos nazivamo fanglomerat.

. Djeloyanje v04~)~,~t.ll11iqtiolll podrueju je potpuno. Tu je aktivna hemijski i

mehanicki, na povrsini i u podzemlju, sto se manifestira u razaranju, sedimentaciji i morfoloskotn oblii<ovanjuZemljine .p.ovrsine. Jedan dio oborinske vode ispari, drugi tece povfsinom, a treci prodire upodzernlj~.

81. 59. Hidroloski ciklus

Voda u atmosferi

Godisnje iz oqeans}dhprQstoraisparioko 320.000km3, as kopna 60.000kml, ikao para ulazi u atmosferu,gdje.se2:adtiikiae.e .ili duljevrijeme, a potom, se ponovo vraca u vidu kise, snijega iii gradanazemlju i tektadpoeinje njena geoloska aktivnost.

Voda u podzemlju

._.Dioatmosferske vode d()spijeva u podzernnepr()store kamene kore, Nazivamo je meteorskom .. vodom .

.. Ona se u podzemlju pridruzuje primarnoj vodi sto nastaje kondezacijom vodenih para koje dolaze izzemljine unutrasnjosti isusreee.savodoi)1 sacuvanomu stijenama od njip()va postanka.Primarnuvodu nazivamo juvenilnom, a vodu sto se zadrZala u stijeni f{9!latnom.

Na poniranje vode u podzemlje uqeeu oborine, nagib povrsine, vegetacija,propusnost stijena i kolicina vode koja sevec nalazi u stijenama. Veca kolicina oborina i propusnost stijena povecavaju poniranje vode,vegetacija produzava proces, a povecan nagib terena i veca kolicina vode u porama stijena umanjuje mogucnost primanja meteorske vode.

7S

1

Sl. 60. Voda u podtemlju homogenih granuliranih naslaga

,c."

. Supljine u kojima nema vode ispunjene su zrakom, pa otuda i naziv zone. Dubina

tog pojasa moze znatno vari odu prozracne zone upotrebljeva se i naziv vadozna

vod~ a ponekad i meteorska.

» . Ispod prozraene zone nalazi se zona potpuno ispunjena vodom sa slobodnom povrsinom koju najcesce nazivamo vodomJemeijnicom iii freatskom vodom. Granica izmedu vode temeljnice i prozraene zone nije ostra vee je obrubljena kapilarnim obrubom u kome se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu,

» . Povrsina vode teme1jnice naziva se vodno lice. Dno je na razlieitoj dubini 8tO ovisi o klimatskim i geoloskim uvjetima, 0 kolieini vode i 0 eventualnom istjecanju vode na povrsinu. Cesto one oponaila pOvrSinsku konfiguraciju terena ispod kojeg se nalazi. Linije sto spajaju sve tacke jednike nadmorske visine vodnog lica nazivamo hidroizohipse, a iste tacke na dubini izobate.

'Kadsevodanadeu podzemlju u korneseizmjenjujupropusndnepropusnenaslage ona je. ukljestena, ako nema kuda da otje¢e iliakoje otjeqmje manje od dotiqanja. Takva je vodaRod hidrauli¢kil1l. pritiskom ili pod pritiskotn krovinskih naslaga, sto znliei pod geostatickim pritiskom. U slueaju l<adje taj pritisak dovoljno jak voda moze krozneku pukotinu iIi busotinu izbijatinli POyrsinu,pa je nazivarno arteskom. Medutim,ako pritisak nije toliko jak vodace se.dizati.uz pukotinu iii busotinu, ali nece izlaziti na povrsinll.·Za tu vodu' kazemo da je subarteska,

SI. 61.0dvojenihorizonti podzernne vode

76

81. 62.

Iznad II voda pod cll,\¢skirn pritiskom, izmedu II i I pod subarteskimpritiskom, ispod I· voda slobodne. povrsine

Ako u nekom terenu imamo izmjenu propusnih i nepropusnih slojeva, moze biti vise nivoa arteske vode. Arteska voda moze biti i tamo gdje nema pravilno rasporedenih slojeva. Bitno je kodllljeSKI! vode da. se 110rizqnt yodonosnih. supljina nalazi izmedu nepropusnih ili manje propusnih stijena i da je vodapod-hidroloskim tlakom - pritiskom, iIi ako jl! potpuno.zatvorena, podgeostaticicimpritiskorn.

Poroznost stijena

. Poroznost stijenll(n) rno~e.bitiprimarna. i sekutl®rna.PI'imama poroznostpripada

zrnastirnstijenarnaioyisio velicini i rasporeciUZ11la,)l sek:undarna poroZIlost nastaje - nakon formiranjastijenei njenog porernecajll..:pukotini:),lcaveml! (qtapanjeIll,djelovanjem organizarna). PO.f02n()st je jednaka ocinos~ izllledus\lpljina u sWeni i volumena citave stijene, Ukupna poroznost stijene eicsperimentalno.se.izra6unava po formuli:

Vv

Vv

iii izrazeno u % n% = --- x 100 Vv+Vs

n=

v

n. - PQrOznoststijene iii proGenatJupljinau.stijeni V - je UkUpall volumer; uzorka I)tijene

Vv- ukupanvolurnens1lpljinllu uzorku

Vs- volumen stijl!ne qei supljina

Efektivna poroznost za razliku od ukupne, ovisi 0 odnosima izmedu volumena gravitaciske vode i cijelokupnog volumena stijene. 0 efektivnoj poroznosti ovisi koja se kolicina vode moze dobiti iz stijene, odnosno specificna izdasnost stijene (vodonosne stijene). Na terenu se ona procijenjuje na osnovu realne brzine proticaja vode, bilo da se prati prirodno odvodnjavanje(dreniranje) ili pumpanjem iz busotina,

Faktori poroznosti stijene u granuliranim naslagama:

I

1

..•.. ~

31. 63. Faktori poroznosf .stijene u granuliranim naslagama: 1 i 2 - uticaj polbzaja zrna, 3 - oblika i velicine, 4 i 5- cementacije meduzrna i poroznosf zrna, 6- porozne zone izmedu lave, 7 - poroznost u vapnencu putem primarnlh supljina, 8 - pukotinska poroznost

° stepenu poroznostibvisiukupna kolicina vode u stijenartta,

P r.o pUS 0 0 S t (permeabiloost) pn'!dstavija spos()brtost stijene da propusta tekucinu (u ovom slucaju vodu).

Propusnost stijene ne mora. biti proporcionalnanjenojporozposti, jer o?a ne ovisi samo 0 ukupnom volumenu supljina vee 0 velicini pora. Ako su one premalene, voda se veze za zidovestijene,pa ne moze teci stojoJumanjuje propusnost. Propusnostnek:egiinemozebitii50%, a dajeonaprakticki nepropusna.

Vodau podzemlju ktskih {crena, sasfavljenih iz vapnenacai db1o.rnita, odlikuje se podzemnim vodenim tokovima, koJisubogatiji od nadzemnih. Tokovi. su. vezani za supljine razlieite velicinekoje se sire zbogotapanja (k 0 r 0 z i j e) vapnenaca i dolomita u vodi koja sadrziC02i hllrrlllsrtekiseline.

Otapanjem vapnenaca nastaje:Ca C03 + CO2 + HpCa (HC03)2 koji ostaje u otopljenom stanju. Voda, koja na ta] rtacin postaje "tvrda" odnosi otopljeni vapnenac dalje podzemljem, pa i napovrsinu,·Ako iz bilo kog razioga CO2 - odlazi, ponovo se talozi CaC03 - u podzernlj u kao s i ga, a na povrsini sed r a.

Supljine su upodzemljukraskih terena nepravilno rasporedene; a po dimenzijama i obliku variraju od spilja do supkapilarnih pora.Akosuispunjene vodom tad vladaju odnosi po zakonu spojenih sudova, Tesko.je u krsu utvrditi neku pravilnost i uzajamnu povezanost. Cesto blifi sistemi supljinanisu povezani. Dogada se da neki vodeni sistemi za vrijeme nizeg vodostaja nisu.povezani, dok za vrijeme viseg vodostaja uvezuju se prelivanjem iii u vrijeme niskog vodostaja tecenjem u jednom; a za vrijeme .viseg u drugom pravcu

, Krski su tereni po svom sastavu i strukturi vrlo 'slozen!. lnulplitkog idllbokog krila, 'vise boran()g iii rasjedanog.

Nigdje veda nema tako snazno zivotno znacenje kao na krskomprostorn. Uopeoj bezvodnosti,covjekje ,bio, prisiljen u. potrazi~a vodom dasespusti i u P?dzemlje, u spilje"ponore. Tamo su nikla i prvanjegova, opazanja 0 podzemljukoja nazalost nisu mogla izbjeei ono

misticno. ('\'\/'

Vee je~at~~'stvot¢n i tllmacen pojalU p 0 nor nice, kOjakontin,uirano te,ce 'podzemljem od ponora do izvora. (krska polja).

Razlicite figure sige pripisivane 8U vise igri

prirode nego normalnim prirodnim. procesima, SI.6!), ,Spilja u krsq

" J.W. Valvasor,~kraj~Ql,E,§~Qljeea p0kusava

odvojiti nerealneelel1lente usmenog predanja i " ',.' " '" , " '.,

misticnog odonogsto se stvarno' srece uprirodi. Mada i9n,11obicnimkrskim Iikovima podzemlja vidi"djelpi igrackll prirode",.g:9Q~je da su kameni qblieineobicna izgle911, prije nego su pqstali kamen,bili' voda, "koja proi<aplje krpzstijene i postaje cvr~tim

kamenom". " ,,'

Dugo SI1 krske pojave iskljucivo objasnjavane procesom otapanja(kprozije) vapnenaea i dolomita, paje trazena razlika u sastavu tih stijena da bi se objasnili razliciti krski obliei, a ne u strukturi terena.

£>., Pilar (1874) ukazuje na horizontalne veze, ppdz;el'lll2ih voda u krsu pa govori 0 "tavanima" vode i vodenim rastokama (mrezama).Qsimrtpga,pndt1:kfda,suvt<like."b(lre

.osnovni regulatori rasporeda] tecerjaVQQe U.krSU. o,<Y '"

h,Grund (1903) nastoj] naosl1oviogromnog broja pojedinacnih pojava pronaci jednostavan i jedinstven zakon. On ne diferencira kri; vee ga uzima kao cjelinu, koja se

79

moze obuhvatiti opstom zakonitoscu.pa .<iolazi do predodzbe 0 dva sloja vode. u krs,-::

Donji sloj miruje, stagnira, a gomji tece zbog nagnutog vodnog lica, Gomji slo] vode Grund naziva "krsl«l"oda" .

F.Katzer (l909}smatrada postoji veci broj sistema podzernnih tokova - Iateralgo i vertikalno; pogotovu u dubokom krsu gdje proces okrsavanja nijedostigao do nepropusne podloge.

J. Cvijic (1918) iznosi koncepciju 0 krskoj podzemnoj vodi i njenoj prostomo] i vremenskoj dinamici, pa izdvaja tri hidrografske zone; Suha, najplica u kojoj voda samo povremeno tecei to vertikalno: U prelaznoj, voda sporadicpof()rmirastalnetol<:oye,a cjelokupno tecenje jeuglavnom usmjereno prema dubokoJioni u kojoj voda cirkulira

. uz blagospustan]«, U dubokojzoni postoji lokalno i sifonskokretanje. Na nepropusnoj podlozi moze se formirati jedinstven sloj vode.

lJkrsu mogu postojati (M.Herak) ovi slucajevi:

l._zona aeracije saprevladavanjem vertikalnog kretanja vode zona sa vertikalnom i horizontalnom cirkulaoijom vode zona stalnehorizontalne cirkulacije

4 .. zona sa sifonalnim citkulacijamai uzlaznim.kreranjem 5 ... zona usporene dubinske cirkujacije

S1.66. Pcdzernna fpzvodnica (PR)i topografska razyodhica (TR) uvjetovane poloZaj~m nepropusnih(1) i propusnih(2) naslaga. (Po M.Heraku.1984.)

~., .. ¥.i1;ic({o.-:- hemijska svoJstvapodzemnih voda

Ogledaju se u temperaturi, stepenu elektricne provodljivosti, odnosno otpora, pH vrijednosti; kolicini otopljenih minerala.

Voda cija toplina prelazi srednju godisnju temperaturu mjesta u kome se nalazi smatra se t er m a In 0 m vodom. (Jranicna temperatura u krajevimaumjerene.klime je oko 200 C.

Dnevne promjene temperature uticu sarno na plitke vode, ispod 2,Om dubine, dok se uticaj sezom'Killtemperatumih kolebanja osjeca u podzemnim vodama na dubini od 10 - 30mu pojasuumjerene klime. Dublje vode: irnaju ustaljenu temperaturutokom cijele goWne.

Toplevoderazvrstavaju se na: h ip () te r me (+ 20 do + 34° C) koje su.hladnije od temperature eovjecijeg tijela; hom e 0 t e r m e (+34° C do 3§0 C) koje irnaju ternperaturu covjeeijeg lijela i _IE pe r 1 e.r.m e. (prek03 8° C). izn<id. temper<iture zdravog .¢ovjeka.

Z a k is e 1 0 ilia llc<iln 0 s t vode .Znllclljnaje pH vrijeqnost. Yode sa P11

vrijednoscu . prek07 - pripaqajtI kiselim; II onejspod P11-7 su alkaille, 90k' neutralne imajt] p11. vrije~Ilost 7 ...

E I e.k t I'. ien .~.' Pro v 0 ql ji v 0 s t. ovisio kolicini isllstayu otopljenihsoii.

Mjerelljypr()vodljivosti yazlloje za primjelll.1 g(;'loelekt(ienih metoqa ll.istrazivllnju podzemnih .veda.

POdzemne yodesl.109iCno,manjeili vise .• rn in e r a l i.z ira.n e. Tac.ansastllv moze seodrediti kemijskomanalizom. Najcesce seprimjenjuju skracene analize u kojima se iitvrduju: Ca2+, Mg", Na", K+, 11C03-, - S02-4 i Cl: - koji sluze.kao osnova hidrohemijske klasifikacije veda.

Soli kalcija i magnezija odredujutvrdocu voge;kojllseurll.Zl1im.+emljamal'llZlicito obiljezava s obzirom na postupak utvrdivanja i mjere. Jedan njemacki stepen tvrdoce (H) odgovata saqriajuod l().mgCaO ili 7,19 mgMg()l1a1i® vode. " ,

·franpuski stepc;modg()vllra[9rngiQC;Q3nll.li® yoqe .. f\meJjckajejeqinica I ppm qC()3,1l oqgoY;;ira.joj •• 5 Frllllcuskih stepeni.

Postoji i. dmgcije. 0<ire~ivanje.tvrdoce voqe .. ISParavalljem yoM pri 100· C dobije se suhi ostatak svih otopljenih soli.

Ako je suhi ostatak u litri .vode manji od I grama smatramo vo(ittS lll.l k 0 m, II ,v~ci od.I grama mineralnornyoqorn. Ujalql miner~liziranoj vodi suhog oStlltka moze biti i prek05Qg. u IitrhU yodise nade i sumpo!'VodilgJ., bl.lminskih kiselina, radioaktivnih tvari stosye skupacini davodaimllrazlicitokus i miJjs.

".' Obzirorn nahemizllffipOQzemne vode dijelimo na\liseskupina,ovi~noo jednoj od dominirajucih aniona: HC03 .. Cl ~ S04 - nahidrogynkarbonatne.(natrijske, kalijske i rnagnezijske) k16riqne ill-sulfatne,

Pracenje hemizmapodzemnih vodaorJ;1ogucl.lje rekonstrtlkciju.njihovihpodzemnih tokova i mineralni sastavpodzemlja u kome teku:

o d n os slane i s 1 a t k e v od e -znacajlln jeu obalnimi.ostrvskim dijelovima terenakad nisu zasti¢eni. nepropusnim naslagama.Odnosdodimih povrsina slane.i slatke vode ovisi o.gustoci i geoloskom.okviru.

Granicna zona slane i slatke vode u grllnuLirlltlimnaslagafua ovisna.je sarno 0 vodnom lieu i razliciu gustoci, zato je ta granica u podrucjupjescanih obala pravilna.

SI. 67. Odnos slatke (1) i slane (2) vode (Po Ghijbenu i Herzbergu, iz M. Herak,1984)

. Gustoca slatkihi. slanih vodanije svudajednaka, pa zbog. toga. post()je razliciti visinski odnosno d~binski ~dnosi .. Granicnasu podrucjageoloski rijetko homogena, cesce se izmjenjuju propusne i nepropusne nasi age, a jos su i tektonski poremecene.

__ Na.otocima i priobalnim zonama formiraju.sesocivaste mase slob()dnepodz~mI1e slatke vodekgje plutajuna slanoj odnosno zoni bocate vode. Zahvaljujucirazlici u specificnim tezinamaslatke i slane vode, koliCine jedne i drugevode ispod i iznad razine mora su u medusobnoj ravnotezi. Zbog toga crpljenje.slatke vode iz padzemlja .tnorabiti kontrolirano, jer se poremecena ravnoteza tesko ponovo uspastavlja .. Potreban jeza to duzi' period.

GcoloskauI()ga podzcmnih voda

__ Ogleda se u mehanitkom' i hetnijskom djelovanju. Hemijski ona. \irsi ot'1panje razlicitih tvari: u podzernlju, pa se take sire pore, pukotine 'l"vece supljine u kojima se stvaraju i fuapave povrsine. Zbogotapanja, podzenme vode sobomnoserazliCite otopljene supstance, kojestupaju u hemijske procese kaostoje oks i.cia c.iJ a, hidroiizasilikata, "metasornatcza (hemijska izmjena izmedu mineralne otopine i cistog minerala),

petrifikacija (okamenjivanje). Voda i sama ulazi u neke hemtjske spojeve, pa tako od anhidrita nastaje gips.

Na drugojsfrani,klio rezultathemijskih reakcija dolaz! do . tal ozen J a,koje moze bitiizazvano idrugcije: gubitkom CO2 iz vodene otopine II kojoj ima otopljenog vapnenca, zbog snizenja temperature, zbogisparenjai talozenje se moze obaviti u porama, pukotinama; supljinama pa doiazido njihove c e m en fa c i j e. Kao.cement sluzikalcit, linomit, hematit, kremen,

Obzirom na oblik inacin talozenja mogu nastati slijedeci oblici:

};> k.o n.k I." e c i j e, ako.se koncentricno povecava zmo talozinama

).;> ge 0 d e, izlueivanjem mineralne tvari u manjim pravilnim iii nepravilnim supljinama koje se potpuno ispune

};> s i g e, akoseizlucujuvapnenacke mase na stijenama spilja iii vecih supljina u krsu

).;>

s t a I a k tit i, ako vise sa stropa s t a I ag mit i, akorastu s poda.

Q')

Mehanicko djelovanje podzemnih voda ogleda se 1I prenosenju otopljenih i neotopljenih tvari kroz podzemlje, pa i na pOVl"sinu. Voda U krskim, posebno tektonskim razlornljenim zonama, vrsi prosirenje inieijalnih podzemnih supljina odnosenjen1 'zdrobljenog materijala. Brzina kretanja zavisi od kolicine vode i sirine pora i supjjina, dakle, podzemnih puteva. Brzina se razlikuje kako prostorno tako i vremenskizbog neujednacenih oborina,pasegoy(jH'Q prividnim brzinama, koje su.ustanovljene u rasponu od 0,6 do 12 em/s.

Za.mehanicku i hemijsku.ulogu 'podzerrmih voda vezanje i nastanak spilja, ponora i jama u krsu; a. dobrim. dije10mi krskih polja.

Raspored spiljskih prostorija uslovljen je u velikoj mjeri tipom tektonike. Ako su poremecajiorjentiranivise horizontalno nego vertikalno takojei u spilji raspored prostorija. Supremo; ako.poremecenost.ide vise ka dubini, spiljski.su pros tori rasporedeni analogno i manje pravilno i u vise horizonata: Proucavanjem podzemnih prostorabavi se

. s pel e 0 log i j a.

1:>9 klasifikaciji Medunarodne unije spiljom se smatra prirodna podzernna supljina visa od vi~ine covjeka idulja od 5 m,.a pojedini njeni dijelovi mogu biti i manji.

Podzemne vode uzrokuju poremecajetu.stijenama.sa zastupljenom glinovitom komponentom. Kad su glinovite naslage zasicene vodorn, mala imjekohezija iunutrasnje trenje, a obujam se pove6ava, pa to izaziva lokalne poremecajekoje nazivamo k IJ z a nj e. Ono se odvija manje vise po skoljkovitoj povrstni, ako.seradi.o homogenom

iilii'ovitom materijalu. Ako su naslage uslojene pa se izmjenjuju cvrs6i (stabilniji)' i gli(lQviti (pokretljivi) slojevi, k1izanje sei vrsipo . plohi6vrsceg, ukoliko jenagnllt.

SL 68. Ra;;::liciti slucajevi klizanja pl()ha (Po Panjukovu,iz M. Herak, 1984)

1

1

U slicnim uvjetima mogu se urusiti Citavikompleksi bez formiranja klizne plohe, na svim razinama, pai raspucali blokovi cvrstih st;jena na glihovitoJ podlozi; cak iakosu vodoravni,

Uslove i procese lokalhihpcremecaja prollcavaju geornehanika i inzenjerska geologija, a raspored podzemnih voda njihovo kretanj\! i djelovanje hidrogeologija i hidraulika.

~

-)-'c~.

Vode 1z podzemlja najvecim dijelom (}novnoizfaze nll ov[sinu. Glavna l1l'esta ponovnog izlazenJa vo e na povrsinu jesu izvori iii vrela. Gdje su. ta mjesta? Tamo gdje

-- postoje geoloske, morfoloske i meteorolo~kemogucnosti. Najeescena kontaktllpropus~ i nepropusnog sloja napovrsiili iii ukotiilom k" . ... . laznim po rucJem.Mjesto gdje voda izlazipa povrsinu nazivamo. izvoristem. Akoje to gru~ izvora, oilda ga naziVaJ;l).o r.az b ijen jm izvoristem, kaosto jeizvoriste rijeke Bosne

1 Plive.

Postoje tazliciti tipovi izvora medu kojim.a. se na.jcesce srec.u: >- ,silazni

).> preljeyni

).> arte§iif,,'ulazni)

Kod s if a z nih izvora izliva se voda slobodne povrsine ~voda temeljnica) pod uticajem gravitacije, pa se ova vrsta izvora nazi va i g r a v ita C ion i m izvorima:--

. --------------------

SI. 69. Silazni izvori u eruptivnim stijenama; a) u propusnim interkalacijama slivova laye b) u pukotinama masivnog eruptiva

SI. 70. Silazni izvori vode temeljnice (slobodne povrSine) u granuliranim naslagarna (Po

M.Heraku 1984.)

Suprotno gravitacionim,ocjedn.im (dren~!1iIll) izvoJ;ima., i<odkojih bi, usluc.aJ.u prestanka prihranjivanja, prirodno dreniranevode istekle .. Kod p re.I j ev nl h izvora veda se prelijeva preko nei<enepr9P9sneilisJa.l:l0I?ropusne barijere i njima se preljeva . sarno gornji dio vodene mase dok d\lblji<.1io cini staticku rezervu Hi predstavlja hidrokolektor.

SI. 71. Preljevni izVorillode terneljnice u<granuliranirn naslagama

(Po M. Heraku, 1984.)

N a art e ski m i z v o rim a ukljestena voda izbija pod hidrostatskim tlakom iii geostatskirn tlakom (zatvorena 1I pukotini), Uzlazni izvori, poput arteskog mogu biti i posljedica pritiska i pare iii plinova:

SI. 72. ArterskiizvbHu granqliranirn naslagama. uvjetovani bqrilnjem liiE!voTras)edom desno (po M.Heraku 1984.)

Poseban tip izvonlS\lgejziri kojima s~izliv~Vrtlca voda i para iz podzemnih rezervoanl.. Kod gejzira!5ta.1an izvortopline voduprevodi up~ru, grijuci je u prosirenom spremistu i to prvo donjiqi.p{!510j).vode koji prelazi Upa(llSall1IlOgo vecim obimom od _'Vode. Kad prerastu moiucnosti.~premista,kroz.suzen otvor prema povrsini. dolazi do naglog izbacivanja vruce vode i pare.

Nal<orrsnwrrjenj~pl'itillI9i 1,l.spr~mistui:Z;P<lciv~nj~ p~m* <l0l<qovakolicina vade se ne ugrije do prelaza u paru. Tako<lolazi <1ouove erupcije, U svijetu ima svega 400 gejzira u podrucjirna mladog vulkanizma Yellowstone, Island, Sjevemi otok Novog . Zelanda, Kameatka.i Japan. Ako nema spremista i stiZenog prostora, a ostali Sll uvjeti ispunjeni javljajllsevruci izvori k()jih<irnat1a hiljadeusvijetti.

2 - vruci plinovi u a para i plin; strelice

)16

I

'-'

U krsu takoder se javljaju izvori: silazni, uzlazni i prelivni, ali s kvantitativnom razl*om;jedni sus velikom kolicinomvode(Buna,. Unac, Una, Bosna i dr.) drugisa veoma maIOl11.,jedni su s vodom c.itave godine, drug] povremeno ili same kratko,

Vecina jakih vrela u krsu izbija ispod strmih vapnenackih ostenjaka sa. sirOkqm sabirnom poyrsinom iz kakve pei:;ine iii kanala i pripadaju silaznim, gravitacijskim

. .. .

IZVOrlma. .<..".".;;;'i;'~""

Posebno obiljeije'Rt,su'H-aju est a vel e, koje su za visokog vodostaja Juzlizni, prelivni) a pri' niskonr vodostaju ponori, Slicno djeluju i podmorske vrulje, Estavele su obicno rubom krskog: pelja. Kad je dotok vode veci nego sto kanali (pono!'i) -'moguda prime i provedu dalje u. podzemlje, tad. se visak vode javlja u bocnim kadalima uVldu izvoraduzruba polja. Suprotno, kad se dotok vode smanji i bude manji od njihove }:,ToPllsne suage, onda estll.vele postaju ponori,

a

81. 74. Estavele rnoquci uvjeti pojave: a -e- polje, b- obala, e ~ estavela;p~ponori, v-vrulje u podmorskim terenima (po M.H"raKu19M.)

~.i ... e r a1 n i ,iz vori su sa miperalpol11 Yod.()tninajb.::M:e indikacija.zavece kolicinemir1eralhe vode u podzemlju: Radenci, Rogoska, Jamnica, Kiseljak,

IZQ&n()i termalne vode su terrnalni izvori Ril11~ke, V(lrazdinske, Krapinske, Stubicke, Catesl<e topli()e, Daruvar, Ilidza, Koviljaca i Vrrtjll.pgtJ.Panja.

Vode. 'tekucice

Di . oporinske VOde,stose povrsinski slijeva ka. n_&!?@~my'odo!okU, j~.~_en.-l' ili m~.rastroseni i raspa nuti stijenskiITlate?ipl, te SnaeQm-VOde'-T'a;'~ierDali'~

ogoljavanje kopna. CiWi se kompleksni proces<naziv. .

rugi 100 onns e vo e na on podzernnog toka, izbija na povrsinu u obliku izvdra i tece ka moru, jezeru iii ponovno ponire u krskim terenima.

Kretanje vode uzrokovano je silorn teze, a brzina ovisi 0 kolicinivode, nagibu terenai hrapavosti pod loge, a put u nize predjele uvijek ide smjerom najmanjeg otpora. Razaranje mehanickom snagom vode, ogleda se u dubljenju tla i stvaranju korita, Tu razaralaeku snagu idjelatnost nazivamo erozijom, kojadjelujedubinski i bocno,

Brzina vode u koritu nije jednaka u svakom, pa eak ni u istom toku. Gomji tok pocinje izvoristcm, karakteriziran je velikim nagiborn, pa se voda naglo rusi, dubi i nosi

11.7

I

materijal sobom. Zbog jake turbulencije i naglog pada u koritu rnogu nastati vrtIozni lonci. Zbog izrazito jace dubinske nego bocne erozije, korito nalikuje velikom slovu "V". Zhog velike snage voda presijeca i neke zapreke, pa put nije previse zaobitazan.

Srednji tok ima manji nagib, voda tece taganije, bocnaje erozijajaca od dubinske, koja 'porastesamo u vrijeme viseg vodostaja. Put vode je zaobilazniji, pa ima i zavoja. 'u donjem toku nagib je najmanji pa voda tece mimo u prosirenom koritu. Zato se ona uklanja zaprekama, pa nastaju zavoji ili meandri koji nekad zaokrecu i za 1800 Sve se ovo mora imati u vidu pri gradenju.

Erozija djeluje regresivno, tj. prema izvoristu, pa erozijsku bazu cine mjesta toka gdje prestaje dubljenje, a prenos materijalaje sveden na minimum. Zbog unatrazne erozije moze ponegdje nastati borba za izvorisnu vodu izmedu dva antagonisticka vodotoka~ Ta

je pojava poznata pod p ira t e r i j a.

SI. 75 .. Kasni, zreli stupanj rijecne erozije. (b) Strujanje vode je sporije, dolina se siri, talozenje nadvladava eroziju. Stvaraju se meandri petlje i lukovi. (a)

U rijecnim dolinama, osobito u donjem toku talozi, se mehanicki usitnjen (zdrobljen) materijal, dok u gornjem toku ostaje krupnozmiji. Kod bujicnih tokova stvaraju se u podnozju bujicni konusi. U prosirenim rijecnim dolihama, umireni proces erozije moze se obnoviti, pa voda ponovo produbljuje i siri korito, a ostaci starog dna ostaju na stranama kao terasni sedimenti. PreteZno su sastavljeni iz konglomerata kao u dolini Neretve, Drine, Bosne, Vrbasa i drugih rijeka.

Tekucice i morfologija

<J?t()YO da Lnemakrajagdjell~ceIl.l0.sresti razlieite morfoloske oblike koji su rezultatdjFlovanjatekucica, oborina,vjetra i leda,po iniciranim peeveima tekt~nskil1': pukotina u litoloski razlieitim sedimentima, iii stijemlma uopste, Litoloski heterogene naslage Pl1lzaju razlicitQtpor natrosi!nje,pase tako, ~ pomoe sistema pllkotina, stvaraju veoma razliciti morfoloski obIlei.u·. vidupiramida, stubova, figura.koje podsjecaju na odredene pokrete ljudi, zivotinja, zatimnaplastove sijena, kamene mostove i druge oblike.

Tekueice u krsu

krskim terenima u kojima sc i na koroziji

81. 76. Skrape u vapnencu Lapada (Oubrovnik)

U zaravnjenim kraskim terenima dominiraju drugciji obliei, medu kojima su pretezno oni koji nastaju korozijom karbonatskih stijena u odnosu na krske oblike na

padinama uzvisenja. '

Medu brojnim krskim oblieima mogu se izdvojiti najznacajniji koje redovno sre6emo na krskim terenima.

~APE

~ srecemo na blaze nagnutim terenima, odnosno otkrivenim vapneneima .

. Vode koje se slijevaju niz nagnutu povrsinu vapnenca usijeeaju u njemu sistem paralelnih

zlijebova sa grebenima izmedu njih koje oznaeavamo jednim imenom: skrape. .

One zomo odraZavaju pravae slijevanja vode niz stijenu (sl. 76) do dublje usjeeenih zlijebova koji podsjeeaju na korita planinskih potoka u koje se slivaju jaruge s okolnih padina.

Vapnenei sa skrapama mogu biti presjeceni pukotinama koje se pruZaju okomito na pravae skrapa. Takve su pukotine cesto prosirenog otvora, pa se u njima dulje zadnava voda sto se sliva niz zlijebove skrapa, a vjetar napuse malo crvenice koja uz praSinu od vapnenaea stvara tIo koje poslije naseljavaju i biljke: kao u manjim zdjelastim udubljenjima

u vapnencima sa iii bez skrapa. '

-P-onikvl!,Vrtace iIidoci su, VafrtijikrsktolJliei ljevkastog6lJlika napovr~ini krskog terena. ,I>romjerlt1ina vrhu moze biti svega nekoliko metara',ali cesto prelaze i preko 190m: Dno imje suzeno i pokrivenoervenicom nastaIorn. raspadanjeU1 '1apnenaca. Dubina varira. U dnu mogu postojati ijamei ponori, aizuzetno i voda. Ponikve su obicno na razlomljenim, rasjednim, linijama pa se najcesce javljaju u skupinama i nizovima. Nastale

su korozivinim i mehanickim radom vode.U mnogima je u geoloskoj proslosti natalozen boksit iz kojeg se dobiva aluminij.

su izravno vezane sa podzemlje, se razlikuju po dubini koja

naglo i potpuno, pa . moze dosegnuti ~ preko lVVVlllo

U val e su duguljaste udubine u krskom terenu. Duzina im je nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, a sirina mnogo manja. Oblikovane su u rasjednutim terenima korozijskim i mehaniekim radom vode. pno uvala obicno nije ravno i gotovo redovno su bez povrsinskih vodotokova, sem manjih i periodickih vodotoka koji se gube u ponorima.

P 0 Ij a su niljveee a ujedno i najinteresantnije morfoloske pojave u krsu. To su zatvorene zavale, zaravnjenih.p.ovrsina sa 1<rskim pojavama i podzernnim odvodnjavanjem. Duljina polja iznosi vise desetakakilometara, cija se dulja os pruZa paralelno sa pruzanjem tektonskih linija (jedinica), zaravnjenog dna, ali ne direktno na vapnencu vee najveeim dijelom na akumulacijom i diferenciranom sedimentacijom mladih neogenih i kvartamih naslaga.

Pri~ecanja voda u polj!;\ su najcesee veea od moguenosti o~ecanja, pa su pojedina polja povremeno p I a v I j e n a i pretvaraju se u periodicka jezera: Livanjsko, Busko,

Mostarsko Blato, Popovo polje i druga. - .

Krski tereni u Kojima su razvijene sve krske morfoloske pojave nazivaju se potpunim . krsom (holokarst - po J. Cvijieu), ako veei oblici nedostaju - nepotpuni krs (merokarst).

Jezera i mocvare

Geol9ska. ulog.aj.ezemje p1'Venstv~r9!!:rllciiteljska, a samo ·cijelimicno razaralacka (abrazija), .kad Se mogu ob~ovatiiterased'zyorn.imaterijal zatalozenje. u.jezerima je donesen iz drugih .sredina(bujicama i vjetrom)kojise rnijesa sa produktima obalnog razaranja i produktima bioloskog i h.emijskog porijekla iz sarnog jezera,

90

, Jezera su sa slanom, zaslanjenom i slatkom vodom.U slanim jezerima taloze se pretezno.soli, a u vlaznim pojasevima biogeni (ijllstllre skoljkasa, skeleti alga, biogena sedra i organski ostaci}.Qd alga krcmcl1jasica talozi sc dijatomcjska zemlja, a od; [jevezl.1l1og vapnenog materijala j¢zerska kreda.

Bujice donose klasticnil'l1aterijal koji se sortira ideponuje po krupnoci i tezini, a ponegdje mogu nastati. iA~ltesll.podinskimi sitnozrnim talozinarna, srednjim kosim i krovinskim horizontalnlm't1ir6~iitama.

Dinamikajezerske vode lIzrokovanaje valpvima, .• strujama i plimskim kolebanjem, Razaralacka djelatnost nazi va se abrazija koja U odredenimprilikama mpze obrazovati terase.

GraditeIjskacijelatnostje uprihyacanju i talozenjll donesenog materijalaizdrugih pr()stora (bujice, vjetar), produkata obalnog razaranja i bioloskih.i hemijskih prodllkata. nastalih u.jezeru.

Plitko duo jezera i veliki donosmaterijala relativno brzo stvaraju uvjete za prelaz I<TP,rlQT'lrm "",1",.,,,,,.., """'k"r""",1'l U kome su naseljene vodene biljne

SI. 78. Nekoliko nacina nastanka jezera:1. lJ tektonskom koritu rijeke,2.zajaZeno korito rijeke klizistem, 3. u krSkom.terenu,4, u grotlu vulka.na, 5. u odSj6cenom starom koritu rijeke, 6. U tektonskom rovu.

91

,

,

,

Lednicka jezera mogu nastati u uvalarna i

gomilao led i nakon nekadaSnjeg I~cinjaka. U

dolini u grariicnom

·1

I

dalji jezero, koje

Jezero se moze. formirati i izluCivanjem sedre u mirnom toku stvaranjem sedrene brane (rijekaPliva - kod Jajeil). N~ka su nastalau grotlu vul!mnil, druga. u tektonskorn rovu.ili u tektonskom koritu-U nekim slucajevimajezeroserno~e formirati klizanjem zernlj ista ko je pregradi rij ecnokorito (sl. 78·2). Ukrstlsef0nriiraju duboko iznad slobodne povrsi~e vodenog lica, pa nivo jezera oseilira U ovisnosti od osciliranja slobodne povrsine vodenoglica podzemnevode.

Mora i okeani

Najve6i dio povrsinskevodeakt!mulitan je u inorirna i okeanlrna koji pokrivaju 70,8% zemljine povrsine. Tamo suuprl1vo mjesta za nastanaknovih stijena - sedimentnih

i magmatskih. ' . .

i E pi kou t i 11 .~. n t a I na Ul 0 r ~ ..... p0krivajudijelovekontinenata, Tatn0 su i Msta1a sp1Jstanjern kontinentlanih maSil., a.potQrnje slijedio prodor U1Qfa.lldepresiju. TQ su, uglavnom,. plitka rnora, 4SQ• m (I3alticko),40 m(Sjevemofil()re) cija su dna od kcntinentalne kore, medutim,.irnai t~k~vih,kojimajeu dnu ioeeanSl<a kora bez obzira

"sto su nastalaunutar kontinenata: Crno, Crveno i Sredozemno more.

O¥eanska kora, je na dnu i smatra se primamom.Postana:k oeeanajedugotrajan proces ri~dvajanja iudaljavanja kontinenatauz istovremeno izdizanje srednjookeanskih luytova.Proces je prilC,en trajnirn.p.orel11eCajima i veornazarprsenorn dil1atnikorn kojil se odraiav~n.a proeesstvaranjaj .. faz!l1jestajil segirnentnihi rnilgtnat!ikih stijena.. Qkeanska voda same Uz rubove pO!criva.i l<()~tinem<llnllkoru .

. ~ajedniGke karilkteristike epikQntimwtall1ihmora iokeana ogl~daju Se prvenStvenO u aktimuliranoj vodi. IvIorska voda otaPa~if)i~?'lGQZ i()stl~eplinove.J<isi~)ek()ncentrir~n 'u visim slojevima, naprotiv u dubljim dijelovimaako nema Strtljanja postoji zasicefiost ugljicnim dioksidom, Primjer je Crno more,.koje jegotovo izolirano pa.nema strujanjau

. dubljim dijelovima, Kroz Bosfori iz njega istiee osladeni povrsinski sloj, auobrnutom smjeru, dublje, dolazi.slanavoda iz Sredozemlja, pa su ta:koustaljenadv~sloja vode u Crnom mom Gornjiseze dodubine 15Q.I11, pi'ozracanjei bogat orglmizmima. Sloj ispod sene mijenja, pa u njemu nema kisika ni visih organizamar-'Iamo uspjevajull:naerobne baktepje,koje rastvaraju bjelancevine organizama stougibajuugornjem st6ju. i padaju _prema dnu -. To pogoduje nastanku sumporvodika i raivoju snmpomih bakterija koje oksidiraju H 2 S u sui fat, potreban.zivorinjarna za izgradnju bjelancevina.

_ U plicim dijelovima Crnogmora taloze seklasticne naslage sa ostacima organizama, au dubljim se nagomilavaju neraspadnuti orga.l1skiostaci kOjise rnijesajll samuljern.i cinesap ro pe1(glljileznimulj). Ta] se tipsedimentacije, poCrnom morn' (Pontus euxinus) naziva euksinksim kojije u geoloskojproslosti bio dosta cest iposluzio kao izvor za naftu. Slicanje proces i u lagunama,primjerice, Karabugas u Kaspijskom moru.

U odnosu na stijene, morska vodadalekoholjeprovodi toplihu, pa zbog togall morn temperatuma kolebanjaseZlldublJe,alisu razlikemanje. Prosjecna temperatu~~ polarnih morakre6e seod 0° :'" 4° C,au tfopSkimmorima varira od 209 - 27° C, dokuz obale u manjirn morill1a .znabiti.ido3Q9C

pinamiku morske vodeuvjetujui valovi,struje,gibanja u vezi s morskim d()Pima.

V· a I 0 V i nastajtf prijenosomenergijevjetral1arllOl'~kl!. povrsinur)Kod vaillse mogu izdvojiti: duljina, visina i period pojavljivanja (vrijerne potrebno da bi.se pojavio ~~Y~L istog intenziteta). Uzroknastankuvala mogu bit] potresi,vulkanske erupcije, podmorska urusavanja i klizanje, otkidanje i rusenje dijelova ledenj,*ll.

Razaracko djelovanje val ova je posebno izraZeno u podrucju stnnih ()hala;TamQ valov] razaraju izravno.i pomocu komprimiranog zraka koji se prilikom s.u44ra vala sa obalom utisne u pukotine obalnih stijena i tako odvaljuje i vece blokovestijena.. Pri odpijlmju val a ed opale nastaju,Yalnestruje.iq)je odl1()sedrqpljel1imat<erijal idalje ga usitnjllvajJ.l.

M 0 r s k e st r uje predstavljaju velikemase morskevode.J.lJo:etanjt1 pod utjecajem vanjskih sila (vjetar, promjene. u atmosfeskorn. tlaku i djelovanjem morskih doba) iunutamjih sila (polje zemljine teze), razlikama u specificnoj SJ.lstoci vode zbog nejednakog saliniteta i temperature, isparavanja iii evaporacije, zagrijavanja ili hladenja, smrzavanje iii topljenjeleda i snijega.

Struje na ekvatoru teku prema zapadu, a na polovima prema istoku, Golfska struja suprotna je u dubini u odnosu na, povrsinu, Ona pokrece 30puta vecu mast! vode nego sve rijeke svijetazajedno. Plodovei dijelove stabala prenosi iz tropskih prasuma svedo polarnih krajeva .. Morske struje izazivaju jaku podrnorsku eroziju osobito u tjesnacima i plicacima,

M 0 r s k a doba (plima i oseka) variraju s mjesecevim fazama jer su posljedica mjeseceve privlacne sile. Mjesec vise privlaci cestice mase na povrsini nego u unutrasnjosti, pa se vodeni pokrivac na strani prema Mjesecu vise izboci nego litosfera ispod njega. Na suprotnoj strani Zemlje rnjeseceva silaje slabija od centrifugalne sile, pa plimu na toj strani izaziva centrifugalna sila. Zemlja se u odnosu na Mjeseo okrene jedanput u 24 sata.

Otkidanjem san t i Ieda od ieueruaxa

obalni materijal koj] se topljelljelm Ileda dopunJi~j(~ sa ostali~l sledim~~nti,m

U dinamiku

pojava gradacijenijeogranicena na sedimente nastale mutnim strujama, ona nastaje tamo gdje se kapacitet prijenosa smanjuje , npr, prilikom pop lava, vulkanskih erupcija .. Prema dinamici morske vode i mjesta sedimentacije razlikujemo u moru iii okeanu vise kara.kteristicr1ihpodrocja.

Obalno podrucJe

Delte

Karakteristicne supo lepezastom obliklli materijalu koji se talofi na uscu rijeka.

Relativno brza akumulacija materijala smanjuje nagib usca rijeke,pa se ona ra.sta.vlja u vise krakova koj i meandriraju na novom tlu. Sastavljena je iz tri grope sedimenata: krovinskih, kosih i podinskih.