| manji javni dug | energetska strategija | biznis plus | svijet financija |

privredni vjesnik
www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 30. sijenja 2017., godina LXIII, broj 3962

Mala brodogradnja u Hrvatskoj

Proizvoai
brodica okreu se
drugim poslovima
Najvei problemi malih i srednjih
brodograditelja odnose se na kompliciranu
administraciju i previe nameta

intervju

Milivoj Dragoevi
Purex

tema tjedna: govedarstvo 70 godina jadrolinije

Sve manje domaeg Brodovi koji

mlijeka i mesa imaju duu
 privredni vjesnik Poslovna
oekivanja
2017.
Potovani,
POSLOVNA OEKIVANJA 2017., temeljem odgovora vie od
400 poduzea, pravi su barometar poslovne klime u nas, a posebno
izdanje Privrednog vjesnika upotpunjeno je tekstovima 200 vlasnika
i elnika hrvatskih tvrtki.
Istodobno, gospodarstvenici su dali svoje glasove ekonomskim analitiarima.
Odgovore je obradio Centar za konjunkturna istraivanja Privrednog
vjesnika, na elu s prof. Mirjanom imeijom, koji je utvrdio pet analitiara s
najveim brojem bodova. Meu njima se nalazi Ekonomski analitiar 2016. godine po izboru
gospodarstvenika, kojeg emo proglasiti na samoj sveanosti.
Kao po dobrom obiaju, istodobno e se odrati okrugli stol gospodarstvenika, predstavnika
Vlade i ekonomskih analitiara.

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo

na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA
2016.

poslovna oekivanja 2017.

u ponedjeljak, 6. veljae 2017. u 11.00 sati
u Vijenici Hrvatske gospodarske komore
u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.
Tom prigodom odrat e se i sveanost uruenja
nagrade Privrednog vjesnika

Gorazd Niki
za Ekonomskog analitiara 2016. godine

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

S potovanjem,
Darko Bukovi
direktor i glavni urednik

Privredni vjesnik d.o.o. // A> Kaieva 9 / 10 000 Zagreb / Hrvatska // T> +385 (0) 1 56 00 001 // F> +385 (0) 1 56 00 002 // W> www.privredni.hr
 sadraj 3962 / 30. sijenja 2017.

TEMA TJEDNA

6 6 Govedarstvo
Sve manje domaeg mlijeka i mesa

INTERVJUI
12 Milivoj Dragoevi, vlasnik i direktor tvrtke
Purex
Napokon u fokusu zdravstvena ispravnost hrane
31 Ivan Ore, menader za mreni razvoj
Eurowingsa, lana Lufthansa Grupe
Kvaliteta je crvena linija ispod koje ne idemo

S MARKOVA TRGA
16 Sjednica hrvatske vlade
Nastavak smanjenja javnog duga

PV ANALIZA
18 Mala brodogradnja u Hrvatskoj

34
Proizvoai brodica okreu se drugim
poslovima

AKTUALNO
Ove godine, 24 Konferencija: Nova hrvatska energetska
20. sijenja,
strategija
rijeka
Moramo razvijati neiskoritene potencijale
Jadrolinija
proslavila je 28 Vanost eljeznice za proizvodnu industriju
70 godina regije
svojega rada eljeznica: isti probl emi u itavoj regiji

PRIA S RAZLOGOM
34 Jadrolinija slavi 70. roendan
Klanac: Nai brodovi nisu samo brodovi, naa im
posada daje duu

HRVATSKA&REGIJA
50 Konferencija Biznis Plusa: Regija za turizam,
turizam za regiju
Regija kao jedna destinacija

SVIJET FINANCIJA
52 Komentar Hrvatske gospodarske komore

12
Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja

BUSINESS & LIFESTYLE

64 Prezentacije urodile plodom
Milivoj Gorki pelin i za Ameriku
Dragoevi

privredni vjesnik

Glavni urednik Sanja Pljea, Svetozar MARKETING Tajnica redakcije I Nakladnik

Darko Bukovi
Izvrne urednice
Vesna Antoni, Andrea Mari
Novinari
Goran Gazdek, Ilijana Grgi,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal,
Ljiljana Luki, Boris Odori,
Sarkanjac, Kreimir Sokovi,
Miro Soldi, Jozo Vrdoljak
Lektura
Sandra Baksa
PV grafika
Stanislav Bohaek, Mirjana
Kapitan, Tihomir Turinovi marketing@privredni.hr
voditelj marketinga
Goran Rui
ruzic@privredni.hr
marketing
Irena Mikac Adamovi
mikac@privredni.hr
Tel: +385 1 5600 012
glavnog urednika Privredni vjesnik d.o.o.
Bruna Ivi Bajami Kaieva 9, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 5600 000,
+385 1 5600 001 Direktor
Faks: +385 1 5600 002 Darko Bukovi
redakcija@privredni.hr;
uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
www.privredni.hr

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 3

 gost komentator Antonio Zrili
Vjeita pria o
strategiji i taktici
Neke kompanije moda znaju to ele postii, a neke znaju kako
neto postii. Meutim, prava je rijetkost kada se susretnu to i
kako, odnosno kada kompanija zna to eli i kako do toga doi
Antonio Zrili, vlasnik tvrtke
Logiko
Budite na gost
komentator i
podijelite svoje misli i ideje
s naim itateljima u ovoj
rubrici. Piite nam na e-mail:
redakcija@privredni.hr
4 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
U
korporativnom svijetu strategija
oznaava to, a taktika kako ne- znaajan iznos vremena i novca na definiranje
to postii. Naravno da je vrhovni
to vizija poduzea jer ona odabire
strategiju. Kada, dakle, nismo sigurni u to kako
bismo trebali krenuti dalje ili koji je od dva
puta pravi - pogledajmo vrhovni to - viziju!
Neke kompanije moda znaju to ele po-
stii, a neke znaju kako neto postii. Meutim,
prava je rijetkost kada se susretnu to i kako,
odnosno kada kompanija zna to eli i kako
do toga doi. Ovo je vjeita pria o strategiji i
taktici jer napraviti i definirati dobru strategiju
poduzea je jedan zadatak, iako ne tako lagan,
a sasvim drugi je kako to postii. A tu, dragi
prijatelji, lei prava stvar.
Ako povuete dvije crte okomite jednu na
drugu i na horizontalnoj napiete TO (lije-
vo stavite plus i desno minus), a na okomitoj
KAKO (gore plus, a dolje minus) dobit ete
grafikon s etiri kvadranta koji predstavljaju
pozicioniranje vaeg poduzea s obzirom na
njegovo definiranje strategije i taktike.
Prvi kvadrant je postojbina poduzea koja
znaju to ele i kamo ele i jo k tome znaju i
kako to ostvariti (dakle, imaju taktike koje e
dovesti do zacrtane strategije). To su poduze-
a kao to su Honda, Johnson&Johnson, Wal
Mart...
Drugi kvadrant ine kompanije koje imaju
jako dobro razvijene operacije i svi dijelovi po-
duzea relativno dobro funkcioniraju, a foku-
sirane su na kratkorone rezultate kao to su
profit i efikasnost procesa. Slabost ovih podu-
zea koja izvana izgledaju jako impresivno (i
sama se sebi jako sviaju) je u tome to svaka
i mala turbulencija na tritu (pojava novog
konkurenta, nova tehnologija i slino) mogu u
najmanju ruku uzdrmati poduzee.
U treem kvadrantu su kompanije koje su,
da ih tako nazovemo, mislioci. One imaju jako
dobro razraene strategije, ali ne znaju kako
doi do njih ili jednostavnim rijeima, znaju
destinaciju, ali ne znaju kojom cestom da dou
do nje ili pak idu skroz krivim putem a ne ele
pitati. To je sluaj s kompanijama koje potroe
strategije, ali onda ne uine ono potrebno da je
implementiraju. Najee se ekipiraju s krivim
profilom ljudi ili jednostavno imaju iste ljude
za ogroman zaokret u poslovanju. Primjerice,
jedna tekstilna kompanija je imala problem s
plasmanom na eljeno novo trite - Njema-
ku. Direktor te kompanije se alio da ima po-
tencijalne kupce, ali u poduzeu nije bilo nikog
tko govori njemaki?!
etvrti kvadrant je stvarno smijeno mjesto
jer u tu grupaciju ubrajamo poduzea koja se
jako trude, ali nemaju definiranu strategiju niti
Napraviti i definirati
dobru strategiju
poduzea je jedan
zadatak, iako ne
tako lagan, a sasvim
drugi je kako to
postii
kapaciteta da bilo to naprave. To me podsje-
a na priu o biciklistu koji se jako trudi brzo
okretati pedale, no zadnji mu je kota odignut
od zemlje pa se vrti u mjestu. Mnoge se kom-
panije izgube u operativi i svakodnevnom
obavljanju zadataka za koje nitko nije siguran
zato se uope rade, zato se rade na taj nain
i koji je uope ispravan nain!
Dijagnozu o tome u kojem se kvadrantu
nalazi vae poduzee moete napraviti sami
ili, ako elite svje i nepristran pogled izvana,
moete pozvati neovisnog konzultanta koji e
zajedno s vama procijeniti u kojem se kva-
drantu trenutno nalazite, gdje elite (ili biste
trebali) biti te kako onamo doi.
 BROJKE, BROJKE

Proraunska izdvajanja
za istraivanje i razvoj
2015.-2016.

66%
2.722.983.000 kuna sektoru visokog obrazovanja

iz dravnog prorauna RH za aktivnost istraivanja i razvoja

u 2015. Ili 0,8 % BDP-a

Prema drutveno-ekonomskim ciljevima, najvie

sredstava dravnog prorauna za istraivanje
i razvoj u 2015. bilo je utroeno za cilj Ope
unapreenje znanja: Istraivanje i razvoj finan-
23,7%
dravni sektor
ciran iz fondova visokih uilita - 52,7%.

38,9%-Ope unapreenje znanja: Istraivanje

i razvoj financiran iz drugih izvora (osim fondova
visokih uilita)
9,5%
inozemstvo (obuhvaa sve ustanove i pojedince
koji se nalaze izvan politikih granica zemlje te
sve meunarodne organizacije (osim poduzea)
ukljuujui objekte i postrojenja unutar granica
zemlje)

0,8%
poslovni sektor

Planirana sredstva za istraivanje i razvoj iz dravnog prorauna u 2016. iznosila su 2.518.469.000 kuna. Najvie sredstava,
52,5%, planirano je za cilj Ope unapreenje znanja: Istraivanje i razvoj financiran iz fondova visokih uilita.
Izvor: DZS 30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 5
 TEMA TJEDNA Govedarstvo

6 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

Sve manje
domaeg
mlijeka
i mesa
Govedarska proizvodnja u Hrvatskoj
i EU je u krizi. Cijene mesa diktiraju
veliki junoameriki proizvoai i one e
biti i do 20 posto nie, procjenjuje se. Domae trite
ima potrebe za domaim mlijekom i mesom, a daljnji
pad proizvodnje mogue je sprijeiti jakim mjerama
pomoi proizvoaima pie Kreimir Sokovi sockovic@privredni.hr

P
roizvodnja mlijeka i goveeg mesa u
Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, bi-
ljei pad. Prema procjenama stru-
njaka, do 2025. godine proizvodnja
mesa smanjit e se za nekoliko postotaka, a
to e znaiti i manji broj krava na farmama i
manje junadi u tovu.
Broj mlijenih krava do te godine u EU tre-
bao bi pasti na oko 22 milijuna grla, a krava
u sustavu krava-tele na manje od 12 milijuna
grla. Ono to bi nas djelomice moglo tjeiti
jest to da se u zemljama novim lanicama
EU-a oekuje poveanje udjela u ukupnom
broju, no skokovi ipak nee biti znaajni.
Cijene govedine koje su u Europi ve
sada ak za treinu vie od prosjeka u svi-
jetu trebale bi krenuti na nie i u sljedeih
sedam-osam godina pasti za 10 do 15 posto,
kako bi se pribliile onima velikih junoa-
merikih proizvoaa. Vjerojatne cijene tre-
bale bi se kretati od oko 3500 eura za tonu
to e biti znatno vie od svjetskog prosjeka
koji bi trebao biti oko 2000 eura za tonu.
U Hrvatskoj se dogodio veliki pad gove-
darske proizvodnje koji je posebno vidljiv
u broju isporuitelja mlijeka. Istodobno sa
smanjenjem broja domae teladi za tov i
oteanih uvjeta nabave teladi u EU dolo
je i do pada broja onih koji se bave tovom
goveda. Hrvatski proizvoai u sustavu kra-
va-tele, koji su proizvodili i viak teladi za
tov, gotovo se uruio nakon ulaska Hrvatske
u EU. Osim toga, domaa mesna industrija
nije povezana s proizvoaima koji bi im
osigurali dovoljnu sirovinu s domaeg tri-
ta. Jednostavnije i jeftinije im je bilo uvoziti
govee meso to je dodatno pritisnulo do-
mai sektor mesnog govedarstva.
Ukupni broj goveda isporuen za klaoni-
cu ili izvoz ivih ivotinja danas iznosi oko
200.000 grla godinje to je za petinu manje
nego samo prije pet godina.
Nema dovoljno teladi
Oni koji se bave tovom kao najvei problem
vide kontinuiranu nabavu teladi za tov, koje
na domaem tritu nema zbog pada broja
muznih goveda i loe obnove stada. Stoga su

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

dnjih 10 godina. Zarada po govedu u sustavu

krava-tele u starim lanicama EU-a iznosi 558
Projekcija EU proizvodnje u % eura, dok hrvatski govedari mogu zaraditi tek
285 eura. U EU je i cijena tovljenika po kilo-
25 25% gramu 1,53 eura, a u Hrvatskoj 1,81 euro, dok je
u zadnje dvije godine dohodak domaim proi-
20 20%
zvoaima pao za 10 posto.
15 15% U proloj godini doprinos pokria za sustav
krava-tele iznosio je 397 eura po hektaru, a za
10 10% one u zavrnom tovu 370 eura po hektaru.
5 5% Istovremeno prognoze govore kako e do
2025. godine prodajne cijene ive stoke - ovi-
0 0% sno o kategoriji (od teladi do krava) - biti nie
-5 -5%
za 10 do 20 posto u odnosu na dananje pa u
tim uvjetima domai proizvoai mogu rau-
-10 -10% nati samo sa stalnim gubicima izravne proi-
Perad Govedina i Svinje Ovce i koze zvodnje.
teletina
2005. 2015. 2025. 2015. vs 2005. 2025. vs 2015
Izvor: Agronomski fakultet
U Hrvatskoj je
tovljai prinueni nabavljati telad na velikom dolo do velikog
podruju Europske unije. Tako domaa telad
ini manje od polovine ukupnog godinjeg pada govedarske
broja oko 200.000 tovljene junadi i ostalih ka- proizvodnje to je
tegorija goveda.
posebno vidljivo u
14 mlrd kn
U boljoj poziciji u poslovanju nalaze se tovni
sustavi uz velika poljoprivredna gospodarstva
koja proizvode vlastitu stonu hranu jer imaju
broju isporuitelja
prihod od poljoprivrede u mogunost stalne nabave veeg broja potrebne mlijeka
Hrvatskoj teladi i zbog toga jeftiniju proizvodnju. Statistike
pokazuju i kako uzgajivai posljednjih godina

750 mil l
mlijeka godinje trebalo bi
se otkupljivati za opstanak
mlijenog govedarstva
biljee manje prihode od tovljaa, pa je vjerojat-
no da se situacija sama od sebe nee popraviti.
Zaostajanje za EU-om
Hrvatska znatno zaostaje za starim lanicama
EU-a kad je rije o dohotku proizvoaa u za-
Investicije nune
Za razvoj sektora govedarstva potrebno je
znaajno investiranje i tekue financiranje,
koje je kod nas, kad je rije o investicijama,
izravno ovisno o koritenju EU fondova, ije

Rodoljub Dakula, OPG Dakula

Ekoloka proizvodnja pravi je odabir
Poljoprivreda nije biznis ve nain ivota, ne vode obrasce po parcelama, istovre-
kae Rodoljub Dakula iz OPG-a Dakula. meno ne rade ni analizu rizika i ne otkla-
Motivi za bavljenje ekolokom proizvod- njaju ih. Do kontaminacije moe doi i zbog
njom su jasni - ouvanje prirodnih resur- toga to se roba ne skladiti odvojeno, a
sa, vode, tla, flore i faune. U proizvodnji mnogi proizvoai koriste i neregistrira-
nam nisu dozvoljeni pesticidi i mineralna na gnojiva i herbicide ili stavljaju previe
gnojiva, no ovo je dobra prilika za razvoj gnojiva (vie od 17 kilograma po hektaru).
ruralnog prostora i malih obiteljskih po- Sijanje genetski modificiranog ili konven-
ljoprivrednih gospodarstava, te razvoj eko cionalnog sjemena, sijanje monokultura,
turizma i eko sela. No svi moraju znati da je rad na premalim povrinama, nedozvoljeni
to posao koji zahtijeva puno papirologije, zahvati na ivotinjama kao i greke u njiho- kupce, iskoristiti pozitivnu svijest i brinuti o
istie Dakula. Domai proizvoai naje- vom lijeenju mogu dovesti do gubitka eko svojoj djeci i unucima, ekoloka proizvod-
e grijee upravo u tome. Ne vode zapise, licence. No ako elimo i moemo odgojiti nja pravi je odabir, zakljuuje Dakula.

8 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 12. savjetovanje za uzgajivae goveda
U izradi paket mjera za pomo govedarstvu
Ve tradicionalno 12. savjetovanje za
uzgajivae goveda odrano je prolog
tjedna u Sisku. Hrvatska poljoprivredna
agencija (HPA), Sisako-moslavaka u-
panija i sredinji uzgajivaki savezi, pod
pokroviteljstvom Ministarstva poljopri-
vrede, okupili su vie od 200 sudionika,
uzgajivaa goveda, proizvoaa mlijeka,
predstavnika prehrambene i preraivake
industrije. Razmjenjivale su se najnovije
informacije i raspravljalo o aktualnim te-
mama za razvoj govedarske proizvodnje.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolui
na skupu je predstavio kljune aktivnosti
kojima e pomoi sektoru govedarstva.
Neki prijedlozi proizvoaa ve su uspje- gunost dodjele nove potpore iz drav-
no provedeni. Od poetka ove godine na
hranu za ivotinje, gnojiva i pesticide, sad-
nice i sjemenje te agrokemijske proizvo-
de primjenjuje se sniena stopa PDV-a. U
paketu mjera, na kojem se ve intenzivno
radi, su i pravilnici o trnim standardima
odnosno kakvoi konzumnog mlijeka, te
o ugovornim odnosima u sektoru mlijeka
opet nekoritenje dovodi u problem samu
obnovu, a kamoli poveanje kapaciteta, istie
Zoran Grgi, profesor zagrebakog Agro-
nomskog fakulteta. Tekue financiranje pro-
izvodnje predstavlja veliki problem razvojnoj
kategoriji proizvoaa s vie od 50 do 100
tovljenika jer je kreditiranje domaih banaka
nepovoljno u odnosu na drave u okruenju.
Istovremeno, lo odnos cijena inputa i outpu-
ta, esto odreen fiskalnim nametima takoer
uzima dio dohotka, koji je vani uobiajen, pa
su nai proizvoai dodatno nekonkurentni,
naglaava Grgi.
U Hrvatskoj se nikad nije potpomagao ra-
zvoj trita nabave inputa, pogotovo vaan u
stoarstvu, gdje stona hrana ini oko polovi-
ne ukupnih trokova proizvodnje.
Iako je prihod od poljoprivrede 14 mili-
jardi kuna, usporedivi to sa svim lanica-
ma EU-a po prosjeku prihoda po hektaru, to
je ipak 30 posto nie od prosjeka starih 15
lanica Unije. Mui nas i 20 posto manji do-
hodak po zaposlenom, te loa proizvodno-
potrona bilanca.
Poveati broj grla
Za odranje konkurentnosti sektora i bolju tr-
govinsku bilancu, kao i opi cilj poljoprivrede,
i mlijenih proizvoda gdje e se poseban
naglasak staviti na proceduru pregovora
i sklapanja ugovora, kao i na jaanje pre-
govarake snage proizvoakih organi-
zacija. Unaprijedit emo i sustav uzimanja
uzoraka sirovog mlijeka. Kada je rije o ka-
kvoi konzumnog mlijeka, definirat emo
sustav utvrivanja i nadzora dodane vode
mlijeku, kao i za utvrivanje dodanog mli-
jeka u prahu, istie Tolui.
U Ministarstvu najavljuju kako e u izradi
novog zakona o poljoprivrednom zemlji-
tu posebna pozornost biti usmjerena Tijekom Savjetovanja odrala se i eduka-
na prijedloge koji su vezani za poticanje tivna radionica Internet kutak za uzgaji-
stoarske proizvodnje. Ispitat e se i mo- vae, na kojoj su djelatnici HPA informirali
uzgajivae o web aplikaciji za posjednike
nog prorauna za rasplodne junice putem koja obuhvaa podatke o stadu (aktivna
preusmjeravanja postojeih sredstava goveda, podrijetlo stada, rezultati kon-
kako bi se i kroz taj model unaprijedila trole mlijenosti, provjera srodstva...). Uz-
govedarska proizvodnja ali i mogunost gajivai su se educirali i o primjeni rezulta-
da se u Program ruralnog razvoja za raz- ta kontrole mlijenosti u svakodnevnom
doblje do 2020., kroz izmjene koje trai- upravljanju farmom te izradi plana osje-
mo od Europske komisije, konano uvede menjivanja prema sustavu ciljanog spa-
mjera dobrobiti ivotinja. rivanja.
Projekcija EU mlijenih krava (mil.)
25
20
15
10
5
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
EU-15 EU-N13 Izvor: Agronomski fakultet
mlijeno govedarstvo treba odrati na razini
otkupa mlijeka od 750 milijuna litara godi-
nje, za to je potrebno oko 120.000 mlijenih
krava u intenzivnim proizvodnim sustavima
odnosno od 2500 do 3500 farmi s vie od 40
grla, uz oko 30.000 mlijenih krava u manjim
proizvodnim sustavima proizvodnje mlijeka i
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 9
TEMA TJEDNA

Projekcija broja krava u sustavu krava-tele (mil.)

13
12
11
10
9
8
7
6
5
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
EU-15 EU-N13 Izvor: Agronomski fakultet

oko 30.000 do 50.000 grla u sustavu krava- izvodnji mlijeka s tovljaima, a nakon toga po-
tele, smatra Grgi. vezati ih s klaonicama i mesnom industrijom
Dodao je kako ve sada oko 10.000 OPG- te maloprodajom goveeg mesa i preraevina,
ova ima po nekoliko grla goveda, s manjom zakljuuje Grgi.
proizvodnjom mlijeka. Najvei dio njih moe
Za razvoj se pridobiti za sustave krava-tele, uz godinji Novac od PDV-a
kapacitet proizvodnje oko 30.000 teladi za No da bi se to ostvarilo, potreban je novac.
govedarstva produljeni tov sa stalnom obnovom stada iz Za izravno ulaganje u sustav krava-tele treba
vlastite proizvodnje. nam 400 milijuna kuna u sljedee tri godine,
potrebno je No prije svega potrebno je poticati bolju kojim bi se iznosom moglo u svako grlo uloiti
znaajno povezanost mesne industrije i proizvoaa.
vra organizacija meu njima bi mogla du-
8000 kuna.
Velika pomo mogla bi im se osigurati jed-
investiranje gorono osigurati povoljnije uvjete poslovanja nostavnim nainom: smanjenjem PDV-a na
za obje strane. U tom procesu je potrebno ra- pet posto, to znai da bi se iz obrtnih sredsta-
i tekue zviti nacionalni projekt prepoznatljive doma- va tovnog govedarstva, koja iznose 500 miliju-
financiranje e govedine s dodanom trnom vrijednou. na kuna, rasteretilo 100 milijuna kuna, a to bi
Potrebno je organizirati integraciju primarne pak znailo rastereenje malim uzgajivaima
proizvodnje teladi u sustavu krava-tele i pro- od 30 milijuna kuna, smatra Grgi.

Emina Burek, vlasnica OPG-a Burek

Moe se ivjeti od farme
Mogue je ivjeti od prozvodnje mlijeka i
mesa, istie Emina Burek, vlasnica OPG-
a Burek. Njeno obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo broji 500 grla stoke od ega
je oko 200 muznih krava koje dnevno daju
vie od 3500 litara mlijeka, imaju i rasplod-
ne junice i junad u tovu, a proizvode i svu
hranu za svoju stoku osim koncentrata.
Trenutano u Hrvatskoj ovjek mora biti
jako uporan i ne odustajati samo tako od
ove proizvodnje. Problema je mnogo, tri-
te je nesreeno, cijene sirovina koje ulaze
u prozvodnju su visoke, dok su cijene naih
proizvoda vrlo niske, upozorava Emina
Burek.
Unato tekom stanju ne namjeravaju
odustati od proizvodnje i u planu im je nje-
no daljnje poveanje. No ako nam drava
ne uskoi i ne pomogne ovom sektoru, bit
e to vrlo teko. Zna se da je poljoprivreda
nisko dohodovna grana i bez visokih sub-
vencija ne moemo sami opstati. Dobar
primjer kako treba raditi su programi ru- svima koji to ele. Mnogi moraju odustati
ralnog razvoja. No nuno nam je pojed- ve na prvoj stepenici, a najei razlog su
nostaviti dokumentaciju i administraciju, upravo administrativne prepreke, zaklju-
te omoguiti investicije i ostvarenje ideja uje Emina Burek.

10 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 AKTUALNO Akademija zagrebake burze

Izlazak HEP-a na burzu

oivio bi trite kapitala
Direktorica ekonomskih istraivanja Raiffeisenbanka Zrinka ivkovi
Matijevi najavila je zavretak razdoblja niskih kamatnih stopa, a
viceguverner HNB-a Vedran oi povoljnije uvjete financiranja za dravu
pie Ilijana Grgi grgic@privredni.hr

E
skalacija politikih rizika imat e
znaajan utjecaj na svjetska gos-
podarska kretanja pa samim time
i na financijska trita, a fokus e
svakako biti na predsjedniku SAD-a Donaldu
Trumpu jer su se neki od njegovih prvih pote-
za nakon ulaska u Bijelu kuu mogli ocijeniti
zabrinjavajuima, reeno je na prolotjednom
okruglom stolu Akademije Zagrebake burze
o trendovima i oekivanjima u 2017. godini.
Trump najavljuje porezno rastereenje i
jau fiskalnu potronju, to moe biti pozitivno
za ameriko i globalno gospodarstvo, a s druge
strane poduzima i korake koji zaustavljaju glo-
balizaciju. To se nee znaajno i brzo osjetiti u
Europi jer nju mue vlastiti politiki problemi,
kao to su neizvjesnost oko ovogodinjih iz-
bora u Francuskoj, Njemakoj i Nizozemskoj,
rekao je glavni ekonomist Societe Generale-
Splitske banke Zdeslav anti.
Utjecaj onoga to se dogaa u Americi
moe se osjetiti i na svim drugim tritima, s
time da e trita u nastajanju osjetiti taj ne- Banke su u Europi prevelike i preskupe i
gativni utjecaj i vie, dok e Europa biti manje nisu iskoristile tehnologije da bi snizile svoje
pogoena, smatra direktorica ekonomskih trokove. Sve promjene koje e se dogoditi u
istraivanja Raiffeisenbanka Austria Zrinka europskom bankarstvu bit e najbolnije za za-
ivkovi Matijevi koja istie kako je izgledan poslenike i to e biti glavna promjena, rekao je IPO HEP-a
zavretak razdoblja niskih kamatnih stopa i da
Hrvatska tu treba biti na oprezu.
viceguverner HNB-a.
potaknuo
Prema miljenju viceguvernera Hrvatske ZSE edno eka IPO HEP-a bi i druge
narodne banke Vedrana oia, meunarod- A hrvatsko trite kapitala mogla bi razbuditi
no okruenje bit e manje povoljno nego 2016., inicijalna ponuda dionica Hrvatske elektro- da izau na
a Hrvatska ne bi trebala te eventualne negativ- privrede, smatra predsjednica Uprave Zagre- burzu, kae
nosti znaajnije osjetiti jer njezini vaniji vanj- bake burze Ivana Gai koja je istaknula da je
skotrgovinski partneri oekuju stabilan rast i prola godina za ZSE bila vrlo pozitivna kad je Ivana Gai
ove godine. u pitanju rast cijena, dok je promet dionicama i
Mogue je da uvjeti financiranja za dravu dalje u opadanju, te su im zbog likvidnosti stal-
postanu neto povoljniji, ukoliko doe do sni- no potrebna nova izdanja. Zagrebaka burza
avanja premije rizika, to bi moglo kompen- ima znanja i moe prikupiti potreban kapital
zirati i mogui preokret u kretanju kamatnih za razvojne projekte gospodarstvenika. Javna
stopa na meunarodnom financijskom tritu inicijalna prodaja djela dionica HEP-a po nama
na kojem je razdoblje povijesno niskih kamat- je dobra, mi smo za taj dogaaj spremni, rekla
nih stopa oito pri kraju, rekao je viceguver- je Ivana Gai te dodala kako smatra da bi IPO
ner oi te se osvrnuo na izazove bankarsko- HEP-a mogao potaknuti i druge kompanije da
ga sektora. izau na burzu.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 11

 INTERVJU Milivoj Dragoevi, vlasnik i direktor tvrtke Purex
Napokon u fokusu
zdravstvena
ispravnost hrane
Mislim da je prvi put u Hrvatskoj donesena politika odluka da se pristupi
kvalitetnom informiranju o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Pogotovo je
vano to to je zapoeo pojaani nadzor uvezene hrane koja je, oito, bitno
loije kvalitete od kvalitete hrane iz domae proizvodnje
pie Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
N
edavna dogaanja u nadzoru pro-
meta prehrambenih proizvoda i
otkrivanje nepravilnosti te upo-
znavanje javnosti s time svakako
ide na ruku domaim proizvoaima koji su
stavili naglasak na organski uzgoj. S jednim
takvim poduzetnikom, Milivojem Dragoevi-
em, vlasnikom tvrtke Purex iz Hrvaca koja
ima niz farmi za uzgoj purana, pilia i svinja,
razgovarali smo o poslovanju njegove tvrtke,
stanju na tritu te o uincima akcija inspek-
cijskih slubi.
40mil kn
n Kako je organiziran Purex?
oko - Imamo pogon za proizvodnju stone hrane
za potrebe naih farmi u selu Koute kraj Si-
godinji prihod Purexa nja. Imamo i niz farmi na potezu od Ugljana
Teite treba staviti
3,5 mil
investirano u klaonicu s
na zdravlje ljudi
te kontrolu udjela
proizvodnim pogonom 2012. razliitih vrsta
otrova u hrani
160 radnika
zapoljava Purex
kod Trilja pa sve do Mua. Nae farme odno-
sno objekti imaju oko 15.000 etvornih meta-
ra zatvorenog prostora. Prije nekoliko godina,
tonije 2012. godine, u poslovnoj zoni u Opini
Hrvace izgradili smo klaonicu s proizvodnim
pogonom u koju smo investirali 3,5 milijuna
eura. Povukli smo 10,5 milijuna kuna iz IPARD-
a. Rije je o suvremenom objektu koji je uskla-
12 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
en i udovoljava svim europskim standardima
u preraivakoj mesnoj industriji. Osim toga,
trenutano imamo 21 prodajno mjesto gdje
prodajemo oko 85 posto nae proizvodnje. Je-
dan dio pureeg mesa plasiramo u Interspar
i Super Konzum. Neto malo isporuujemo i
PIK-u Vrbovec koji opskrbljuje HoReCu. Jaja
za nas proizvodi Gala, koja je na partner, jer
ima nain proizvodnje slian nama. To znai
da pilie hrane domaim itaricama i tretiraju
ih prirodnim sredstvima.
n Opskrbljujete li direktno neke hotele i
restorane svojim proizvodima?
- Da, neto malo, ali to je zanemarivo u naoj
ukupnoj prodaji. Na primarni kanal proda-
je su nai maloprodajni objekti na irem po-
druju Zagreba i Splita. No planiramo razvijati
maloprodaju. Naime, kako budemo podizali
proizvodne kapacitete, tako emo razvijati i
maloprodaju.
n Koliki su vam sada proizvodni kapaciteti?
- Proizvedemo oko 2000 tona ivih pilia i pu-
rana te preraevina od mesa peradi kao i malu
koliinu svinjskih preraevina godinje. Od tih
tristotinjak svinja koje uzgojimo proizvodimo
dalmatinske specijalitete: prut, pancetu, pe-
enicu Znai, oko 60 posto proizvodnje ini
puretina, oko 37 posto piletina, dok ostatak
otpada na svinjetinu. Imamo dvije kategorije
proizvodnje piletine. Prva je standardni uzgoj
pilia na farmi, a druga je uzgoj posebne sorte
domaih pilia iji uzgoj traje vie od 70 dana.
Radi se o piliima koji su najblii po uzgoju
onima u domainstvima, a njihovo meso se
koristi za pripremu jela ispod peke ili, recimo,
kuhanih jela.
 Oko 60 posto nae
proizvodnje ini puretina, a
ostalo piletina i svinjetina,
kae Dragoevi

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU
n Po emu je posebna vaa proizvodnja i u
emu je prednost Purexa?
- Naa je prednost ta to proizvodimo na tra-
dicionalan nain, onakav kakav je u domain-
stvima, ali u neusporedivo boljim tehnolokim
i higijenskim uvjetima. Imamo definiran pro-
ces kvalitete i zdravstvene ispravnosti naih
proizvoda. Posebnu pozornost posveujemo
zdravstvenoj ispravnosti proizvoda. Ali naa je
pozornost prije svega na ishrani koja najvie
Osim to loa utjee na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost
proizvoda. Ishrana i uvjeti uzgoja najvaniji su
uvezena hrana parametri za zdravstvenu ispravnost mesa.
negativno utjee
na zdravlje n Kada ste zapoeli s uzgojem domaih pi-
graana, ima lia?
- Krenuli smo prije dvije i pol godine. Mogu
negativan
utjecaj i na
rei da imamo jako puno kupaca koji isklju-
ivo trae domae pijevce, dugog batka, malih
poslovanje prsiju Prepoznali su taj proizvod i u naim
prodajnim objektima kupuju iskljuivo njega.
domaih
Rije je o proizvodu s nadstandardom.
proizvoaa
jer mi po tako
n Koje mesne preraevine imate u ponudi?
izrazito niskim - Imamo niz zanimljivih proizvoda poput
pureih evapa, puree unke, dimljenih pure-
cijenama ih komada Imamo standardni polutrajni
ne moemo program. Pogotovo smo zadovoljni s rotilj-
proizvesti hranu. programom na bazi puretine. Sve je zainjeno
i pripremljeno za rotilj. Radi se o proizvodima
koji se mogu brzo pripremiti, a izraeni su na
domai, tradicionalni nain.
n to se to trenutano dogaa u mesnoj
industriji?
- Dogaa se neto to ja podravam, a to je da
se pojaao nadzor i stavilo teite na zdrav-
14 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
stvenu ispravnost i kvalitetu hrane. Mislim da
je namjera Vlade pozitivna u smislu stavljanja
teita na kontrolu zdravstvene ispravnosti
hrane. Pogotovo je vano to to je zapoeo po-
jaani nadzor uvezene hrane koja je, oito, bit-
no loije kvalitete od kvalitete hrane iz doma-
e proizvodnje. To je vidljivo i po cijeni hrane.
Osim to loa uvezena hrana negativno utjee
na zdravlje graana, ima negativan utjecaj i
na poslovanje domaih proizvoaa jer mi po
takvim izrazito niskim cijenama ne moemo
proizvesti hranu.
Trite mora biti
slobodno. Samo
treba kontrolirati
zdravstvenu
ispravnost uvezene
hrane
n Znai, krenulo se u dobrom smjeru?
- Openito se krenulo u dobrom smjeru. Mi-
slim da je prvi put u Hrvatskoj donesena poli-
tika odluka da se pristupi kvalitetnom infor-
miranju o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Iako,
to se tie kontrole salmonele i mikrobiolokih
organizama, mislim da je tome dana preveli-
ka pozornost jer je prevelika usmjerenost na
mikrobiologiju. Naravno da su i salmonela i
druge patogene bakterije u velikim koliina-
ma tetne, ali teite treba staviti na zdravlje
ljudi te kontrolu udjela razliitih vrsta otrova
u hrani. Te tetne aditive neke velike industrije
koriste kako bi ouvale svjeinu i pojaale pri-
rast ivotinja. Hrana koja je tako zasiena veli-
kim koliinama po zdravlje tetnih elemenata
dugorono je strahovito velika opasnost jer
uzrokuje razliita tumorska oboljenja. Na ne-
davnom sastanku s ministrom poljoprivrede
Toluiem skrenuli smo mu pozornost na to.
cilj je podignuti
domau
proizvodnju, a
uvozne proizvode
pojaano nadzirati
n to je bilo najvanije u razgovoru s mini-
strom Toluiom?
- Ministar nam je iznio svoje stajalite i na-
mjeru da uvede reda na trite. Kao osoba i
kao poduzetnik u tome ga podravam. Do-
govorili smo se da emo se ee sastajati
i nastojati ispravljati nepravilnosti. Ministra
smo upozorili na neke propuste koje e on,
kako je obeao, korigirati. Cilj je podignu-
ti domau proizvodnju, a uvozne proizvode
pojaano nadzirati. U svakom pogledu tre-
ba ojaati inspekcijske slube da bi to mogle
realizirati.
n Treba li ograniiti uvoz hrane?
- Ne, to nikako. Trite mora biti slobodno.
Samo treba kontrolirati zdravstvenu isprav-
nost uvezene hrane i ne dozvoliti uvoz hra-
ne opasne za zdravlje ljudi. Vano je da in-
spekcijske slube na terenu rade i eliminiraju
zdravstveno neispravnu hranu i to ne samo
od patogenih mikrorganizama nego i hra-
nu zasienu tetnim aditivima. Zdravstvena
ispravnost znai da meso ili proizvod nije
zagaen pesticidima, herbicidima, tekim
metalima, poboljivaima, odravaima svje-
ine Ako se to napravi, domai proizvodi i
proizvoai postati e konkurentniji na tri-
tu. Da se razumijemo, u EU postoji niz malih
i srednjih proizvoaa vrlo kvalitetne hrane,
ali oni nisu konkurentni na naem tritu jer
je takva hrana skuplja od nae domae. Izvo-
ze veliki sustavi koji imaju ogromne serije
proizvodnje jeftine robe upitne zdravstvene Nije mogue
ispravnosti.
imati ekstremno
n Je li uvozni lobi toliko jak da moe spri- nisku cijenu
jeiti provoenje takvih zamisli? proizvoda a
- Postoji i uvozni lobi, ali i lobi domaih proi- da on pritom
zvoaa. Nije mogue imati ekstremno nisku
cijenu proizvoda a da on pritom nije upitne nije upitne
zdravstvene ispravnosti. Barem ja tako mislim. zdravstvene
Na tome se oito dobro zarauje i podrazumi- ispravnosti. Na
jeva se da e onaj tko dobro zarauje na tome
tome se oito
pokuati sve kako bi zadrao takvo stanje. Na
dravi je da to promijeni. dobro zarauje
i podrazumijeva
n Raste li broj zainteresiranih potroaa se da e onaj tko
za domae proizvode odnosno proizvode
vie kvalitete?
dobro zarauje
- Raste, i to nam odgovara jer smo se time po- na tome
zicionirali. Svi domai proizvoai koji budu pokuati sve
teili proizvodnji kvalitetnijih proizvoda sigur- kako bi zadrao
no su na dobrom putu.
takvo stanje.
n Je li domai potroa spreman platiti 10
ili 15 posto skuplje takve proizvode?
- Iz naeg iskustva mogu rei da jest, ali samo
ako ima povjerenje u proizvoaa, koje nije
lako zadobiti. Ako ima povjerenja, spreman je
za taj proizvod platiti ak i do 30 posto vie.
Naravno, kada potroai budu educiraniji, taj
e se trend poveati.

Prevelik rast nije nam cilj

Koliko Purex ima radnika i koliki je godinji promet?
Planirate li poveanje kapaciteta ili neke investicije?
- Zapoljavamo 160 radnika, a uprihodimo oko 40 milijuna kuna
godinje. Na plan je zadrati ovu razinu kvalitete i zdravstvene
ispravnosti naih proizvoda. Kako imamo svoja posebna rjeanja
i modele unutar vlastitog sustava, tako ne koristimo antibiotike,
hormone, kokcidiostatike i druge tetne tvari u proizvodnji. Cilj
nam je ustrajati u proizvodnji domaeg proizvoda izuzetno visoke
kvalitete. Prevelik rast nije nam cilj. Rast emo planski, a planira-
mo proirenje primarne proizvodnje i poveanje kapaciteta farmi
u naredne dvije godine za oko 10 do 15 posto.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 15

 S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Nastavak smanje
Prema preliminarnim podacima HNB-a, potkraj rujna 2016. javni dug
iznosio je 289,1 milijardu kuna ili 84,2 posto procijenjenoga BDP-a, pa je u
odnosu na kraj 2015. nominalno smanjen za 467,4 milijuna kuna
pie Ilijana Grgi grgic@privredni.hr

N
a poetku prolotjedne sjed-
nice Vlade premijer Andrej
Plenkovi podvukao je crtu
pod prvih 100 dana svoga
mandata koje je ocijenio vrlo intenziv-
nima, te nabrojao najvanije donesene
odluke - poput prorauna za 2017., po-
krenute porezne reforme uz poseban
naglasak na Akcijski plan smanjenja ad-
ministrativnog optereenja te mjere za
uinkovitije upravljanje dravnom imo-
vinom osnivanjem novog Ministarstva
dravne imovine. itam po medijima
da zavrava na medeni mjesec. Ako je
ovo medeni mjesec, nisam siguran da
bi se mnogi rado ili eniti - kakav smo
mi tretman imali, koliko je pitanja bilo
na dnevnom redu i s koliko angamana
smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaa
koje su prije svega fokusirane na gospo-
darstvo, na drutvenu solidarnost te na
pravnu sigurnost iznad svega, rekao je
Plenkovi.

Strategija upravljanja javnim
dugom
Vlada je proli tjedan donijela Strategiju
upravljanja javnim dugom za razdoblje
od 2017. do 2019. godine, kojom se pred-
via njegovo smanjenje kao i kompletan
plan zaduivanja do 2019., s kalendarom
izdavanja trezorskih zapisa, planom iz-
davanja obveznica te kalendarom otplate
glavnice duga do 2027. godine.
Vlada i veliki dio nae strune jav-
nosti identificirali su javni dug kao jedan
od kljunih rizika, izazova i slabosti na
makroekonomskom polju naeg gospo-
darstva i zato zauzima i visoko mjesto
na listi prioriteta aktivnosti Vlade, koja
je u samom svom programu postavila
cilj njegov udio u BDP-u za svoga man-

Luka Burilovi, predsjednik HGK o 100 dana vlade

Jasna usmjerenost Vlade prema gospodarstvu

U prvih 100 dana Vlada se fokusirala na
definiranje i provedbu obuhvatne porezne
reforme i izradu Akcijskog plana za raste-
reenje gospodarstva. Ohrabruje to se iz
tih aktivnosti vidi jasna usmjerenost Vlade
prema gospodarstvu s namjerom da se
poslovnim subjektima olaka poslovanje
i kreira poticajnije poslovno i investicij-
sko okruenje. Ipak, s obzirom na to da
Hrvatska prema gotovo svim pokazate-
ljima konkurentnosti zaostaje u odnosu
na prosjek drava Srednje i Istone Euro-
pe, nuan je niz strukturnih reformi po-
put reforme mirovinskog, zdravstvenog,
obrazovnog sustava ili reforme dravne
uprave i javnih poduzea. Napravljeni su
pojedini preduvjeti poput osnivanja Mini-
starstva dravne imovine ili Ministarstva
demografije ime su apostrofirani vani
problemi koji do sada nisu bili u fokusu
ekonomske politike, ali su u prvih 100 dana
izostali dinaminiji i odluniji potezi, ocije-
nio je Luka Burilovi, predsjednik HGK.
Provedba porezne reforme svojim obu-
hvatom i bitnim elementima rezultirat
e odmjerenim poreznim rastereenjem
koje nee ugroziti neophodnu fiskalnu
konsolidaciju javnih financija, a kreirat
e stabilniji i predvidljiviji porezni sustav.
Pozitivno je to to je reforma usmjerena

16 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

nja javnog duga
data smanjiti za 10 postotnih bodova,
istaknuo je ministar financija Zdravko
Mari podsjetivi kako se Strategija te-
melji na tri stupa: gospodarskom rastu,
daljnjem padu proraunskog deficita i
aktivaciji dravne imovine.
Udio javnog duga u BDP-u, prema
Vladinim planovima, trebao bi se nasta-
viti smanjivati na razinu od 81,5 posto
BDP-a u 2017., potom na 78,6 posto BDP-
a u 2018., dok bi u 2019. godini javni dug
trebao pasti na 75,3 posto BDP-a.
U 2017. manjak dravnog prorauna
iznosit e 6,8 milijardi kuna, a ukupne
otplate dravnog duga koje ukljuuju
kratkoroni i dugoroni dug iznose 55,4
milijarde kuna. Kako na ukupne potrebe
za zaduivanjem, osim navedenih, utjeu
i obveze s osnova danih zajmova i de-
pozita te dionica i udjela u glavnici, kao i
visina novanog depozita koja se prenosi
iz prethodne proraunske godine, uku-
pna potreba za zaduivanjem u 2017. je
na razini od 65,3 milijarde kuna.
U strukturi ukupnih otplata u 2017.
godini na kratkoroni dug tj. na izdatke
za otplatu glavnice za izdane trezorske
zapise odnosi se 28,7 milijardi kuna. U
strukturi otplata dugoronog duga koji
iznosi 26,7 milijardi kuna, na izdatke
za otplatu glavnice domaih obveznica
i zajmova otpada 16,8 milijardi kuna, a
na inozemne obveze 9,9 milijardi kuna.
Podmirenje obveza domaeg dravnog
duga planira se putem izdanja obveznica
na domaem tritu u iznosu od 14 mi-
lijardi kuna, dok se putem domaih za-
i prema poslovnim subjektima, posebno
srednjim i malim, ali i graanima, to e
kroz poveanje plaa i raspoloivog do-
hotka djelovati na nastavak rasta potro-
nje i investicija.
Dosljedna primjena Akcijskog plana pri-
donijet e poboljanju poloaja hrvatskog
gospodarstva na ljestvicama konkuren-
tnosti, a time zemlju uiniti atraktivnijom
za izravna strana ulaganja. Zadovoljan
jmova planira zaduenje u iznosu od 5,9
milijardi kuna. S obzirom na inozemne
obveze koje se plaaju u ovoj godini, od
ega su najznaajnije glavnice i kama-
te inozemnih obveznica s dospijeem u
Manjak dravnog
prorauna iznosi
6,8 milijardi, a
ukupne otplate
dravnog duga
55,4 milijarde
kuna
travnju 2017. u
iznosu od 8,9
milijardi kuna, predvieno je zaduivanje
na inozemnom tritu putem izdavanja
obveznica i inozemnih zajmova u uku-
pnom iznosu od 13,2 milijarde kuna.
Vratiti investicijski rejting
Prema preliminarnim podacima HNB-a,
potkraj rujna 2016. javni dug iznosio je
289,1 milijardu kuna ili 84,2 posto proci-
jenjenoga BDP-a, pa je u odnosu na kraj
2015. nominalno smanjen za 467,4 mili-
juna kuna.
Strategija takoer identificira proved-
bene rizike i naela rjeavanja javnog
sam to je Vlada u prvih 100 dana pro-
vela mjere i aktivnosti koje su u funkciji
stvaranja povoljnije poslovne i investi-
cijske klime s intencijom trokovnog ra-
stereenja gospodarstva i stanovnitva.
Meutim, oekujem jaanje aktivnosti
u provedbi dubljih strukturnih reformi s
ciljem poveanja konkurentnosti, a time
dinaminijeg i dugorono odrivoga gos-
podarskog rasta, zakljuio je Burilovi.
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 17
duga, predvia jaanje pravnog i institu-
cionalnoga okvira te se planira uspostava
uprave za upravljanje javnim dugom pri
Ministarstvu financija. Kad je rije o ka-
matnom riziku, ministar je istaknuo kako
je oko 87 posto duga s fiksnom kamatom,
a 13 posto uz promjenjivu te kazao da e
se kod refinanciranja duga prvenstveno
voditi rauna o cijeni novog zaduenja.
Sve to planiramo raditi u smislu
ubrzavanja gospodarskog rasta i uma-
njivanja strukturnih neravnotea ima za
cilj da bude prepoznato i na financijskim
tritima, tritima kapitala i kod rejting
agencije, te da se Hrvatskoj vrati investi-
cijski rejting, rekao je ministar Mari, te
dodao da bi se tako trebali smanji rizik i
cijena zaduivanja.
Temeljem postojeih fiskalnih projek-
cija dravnog prorauna oekuje se da
e planirani manjak ope drave iznositi
1,6 posto BDP-a u ovoj godini, u iduoj bi
trebao pasti na jedan posto, dok bi 2019.
trebao pasti na 0,6 posto BDP-a.
Smanjenje upravnih pristojbi
Vlada je Uredbom odluila za 30 do 80
posto smanjiti upravne pristojbe koje se
plaaju tijelima dravne uprave, kao to
su razne pristojbe u turizmu i prilikom
pokretanja poslovanja pa do pristojbi
koje se plaaju za izradu putovnice, koja
e se sada plaati 50 kuna odnosno 200
kuna u urnom postupku, za izradu vo-
zake dozvole, to e sada kotati 15 kuna
ili za osnivanje trgovakog drutva, za to
e pristojba iznositi 250 kuna.
 PV ANALIZA Mala brodogradnja u Hrvatskoj

Proizvoai
brodica
okreu
se drugim
poslovima
Najvei problemi domaih malih i srednjih
brodograditelja odnose se na kompliciranu
administraciju te previe fiskalnih i parafiskalnih
nameta. Plae naih radnika su konkurentne ostalima
u EU, ali sve ostalo je katastrofalno, kae Boris Vukui,
predsjednik Udruenja male brodogradnje pri HGK-u.
Sve to ide u prilog brodogradilitima u Poljskoj,
pa i Turskoj pie Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U
sektoru male brodogradnje tre-
nutano posluje oko 200 tvrtki,
od ega ih je etrdesetak u samoj
brodogradnji, a ostali su proizvo-
ai opreme, tvrtke koje se bave dizajnom i
projektiranjem plovila te slinim poslovima.
Udruenje male brodogradnje Hrvatske u
svom sastavu ima grupacije ovlatenih ser-
visera i brodopopravljaa, grupaciju srednjih
brodogradilita i grupaciju projektanata plo-
vila. Godinje se proizvede oko dvjestotinjak
brodica za rekreaciju i pedesetak radnih i ri-
barskih plovila. Ukupni prihod u zadnje dvije
godine godinje iznosi 80 do 85 milijuna eura.
Broj zaposlenih u maloj brodogradnji i servisi-
ma iznosi oko 2200.
Openito gledajui, u Hrvatskoj nema go-
tovo ni jedna tvrtka koja se bavi veom serij-
skom proizvodnjom brodica to je vrlo neo-
bino s obzirom na tradiciju u brodogradnji,
okruenje, cijenu rada i druge prednosti koje
bi pogodovale razvoju ove djelatnosti. Uglav-
nom se u Hrvatskoj proizvode plovila po na-
rudbi kupaca, takozvane custom made bro-
dice i jahte, istie Boris Vukui, predsjednik
Udruenja male brodogradnje pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori i vlasnik tvrtke Bimex-
Prom.
Prema njegovu miljenju, najvei proble-
mi domaih malih i srednjih brodograditelja
odnose se na kompliciranu administraciju te
previe fiskalnih i parafiskalnih nameta. Pla-
Serijske
proizvodnje
brodica u Hrvatskoj
zapravo nema
e naih radnika su konkurentne ostalima u
EU, ali sve ostalo je katastrofalno. Usporedite li
izdvajanja kod nas i izdvajanja naih kolega iz
zemalja Europske unije, vidjet ete da su nam
nametnuta ogromna davanja za ume, spome-
niku rentu, slivne vode Sve su to dravne
tvrtke koje bi se same trebale financirati ili iz

18 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 19
PV ANALIZA

Sektor male brodogradnje u 2015. godini

BROJ TVRTKI UKUPNI PRIHODI

NAZIV MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO

Gradnja brodova i plutajuih objekata 193 5 0 198 445.778.537 564.035.068 0

Gradnja amaca za razonodu i 74 1 0 75 112.373.715 25.214.625 0

sportskih amaca

Stanje u preraivakoj industriji

PRERAIVAKA INDUSTRIJA MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO
Broj tvrtki 11.695 378 110 12.183
UKUPNI PRIHODI 36.440.707.303 34.045.536.103 88.378.145.178 158.864.388.584
Dobit prije oporezivanja 2.452.701.660 2.060.971.758 4.049.577.058 8.563.250.476
Broj zaposlenih (krajem razdoblja) 88.738 55.548 80.048 224.334
Izvor: HGK

dravnog ili lokalnog prorauna. Tu su, nada-
lje, problemi s ishoenjem dozvola za gradnju
proizvodnih pogona, standardi zatite okolia
i jo puno toga. Ne zaboravimo ni injenicu,
na koju ukazujem u posljednjih desetak godi-
na, da mi imamo tri fakulteta za obrazovanje
MALO BROJKI
inenjera brodogradnje, a nemamo niti jednu
srednju kolu koja bi stvarala proizvodni ka-
oko 200 tvrtki dar za rad s kompozitnim materijalima. Svaki
u sektoru male poduzetnik se bori za ljude koji neto znaju
brodogradnje o proizvodnji ili ih sami obuavaju - da bi na
kraju oni otili u inozemstvo. Sve to ide u pri-
od toga oko 40 tvrtki
radi u samoj log brodogradilitima u Poljskoj, pa i Turskoj,
brodogradnji, koje su postale velesile u privlaenju svjetskih
brendova i njihovog preseljenja proizvodnje u
a 160 te dvije drave. A to su Janeau, Beneteau, Qu-
proizvodi opremu icksilver, Brunswick, nabraja Vukui.
godinje oko 200
brodica Usponi i padovi
za rekreaciju Mala brodogradnja je u sredite pozornosti
dospjela jer joj je stopa rasta od 2001. godine
i oko 50 do 2007. iznosila od 10 do 30 posto godinje.
radnih i ribarskih
Interes za malu brodogradnju je rastao tako da
plovila
su se, osim du jadranske obale i na otocima,
otvarala ozbiljna mala brodogradilita ak u
unutranjosti Hrvatske. Broj klasinih malih
brodogradilita je u jednom trenutku prema-
io brojku 100. Proglasili su je ak i strate-
kom granom. Na alost, u posljednjih osam
godina ostali smo bez znaajnih proizvoaa
poput tvrtki Prinz, Donat boats, Grao, SAS,
Elan, Greben, Marina sport, Marco Polo Na-
brojili smo uglavnom proizvoae prepoznate
na EU tritu po proizvodnji jahti i ribarskih
plovila. Ciklusi vezani za kupovnu mo i op-
enite krize nisu samo razlog pada i stagnacije
ove djelatnosti. injenica je da su bez ikakve
logike uvedene tzv. troarine, odnosno nakon
to je 2009. godine donesen Zakon o poseb-
nim porezima na osobne automobile, plovila
i zrakoplove, donesena je odluka da se u vri-
jeme najee krize i pada kupovne moi do-
datno oporezuju plovila. To je kasnije donekle
ublaeno, ali su posljedice ostale i dan danas.
Isto tako, dobar dio malih brodogradilita ima
probleme s dobivanjem koncesija za rad, tako
da je danas malom brodogradilitu gotovo ne-
mogue dobiti koncesiju za rad uz more.
Iako smo dio EU-a,
nai certifikati
koji se temelje na
EU direktivama ne
prihvaaju se na
europskom tritu
Tradicija hrvatske brodogradnje vezana je
za proizvodnju brodica za gospodarske svrhe
kao to su ribarenje i prijevoz putnika te za
obiteljske izlete i odmor. Nagli razvoj nauti-
kog turizma i pojava novih materijala utjeca-
li su na pravce razvoja te djelatnosti prema
gradnji, popravcima i odravanju brodica za
sport i razonodu. Istina, mala brodogradnja
je imala i vee krize od aktualne. Poetkom
devedesetih godina propala su najznaajnija
mala brodogradilita koja su imala serijsku
proizvodnju. Hrvatska je svoju samostalnost
doekala sa 22 mala brodogradilita u dru-
tvenom vlasnitvu i veim brojem radionica
za izradu i popravak brodica. Tijekom 90-ih
neslavno su propadali i svi veliki proizvoai

20 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
UKUPNO MALO SREDNJE
1.009.813.605 36.718.445 14.179.065
137.588.340 4.279.612 0 0
malih plovila, osim Arause, bive RO Drvo-
plastike iz Vodica. Propala su Kvarnerplastika,
Jugoplastika, Greben... Istina je da se na dijelu
njih obnovila proizvodnja i da su iz nekih izni-
kle danas respektabilne tvrtke.
Mali i veliki u istoj kategoriji
to se tie sajmova i nastupa, prema Vukui-
evim rijeima, situacija se postupno profilira.
Tako su se od nekadanje prakse organiza-
cije sajmova skoro u svakom gradu izdvojili
najjai i specijalizirani sajmovi. Prema Vuku-
ievom miljenju, izdvojili su se zagreba-
ki, biogradski i rijeki sajmovi nautike, Dani
hrvatske male brodogradnje u Splitu, Pulski
sajam opreme i ugovaranja te Crofish, sajam
ribarstva. Sajmovi u Puli i Rijeci se odravaju
u organizaciji HGK i Udruenja male brodo-
gradnje te Zajednice tehnike kulture Rijeka.
Kao elnik Udruenja pokrenuo sam ini-
cijativu da se na vioj razini, dakle, izmeu
Zagrebakog velesajma, Hrvatske turistike
zajednice, resornih ministarstava i Hrvatske
gospodarske komore otvore pregovori kako
bi se niskim cijenama privuklo gotovo sve
brodograditelje i pratee djelatnosti na Zagre-
baki sajam nautike. Na taj nain bi taj sajam
ponovno zasjao starim sjajem i postao vodei
u regiji. Slino kao Auto show prole godine.
Naalost, na dopis iz HGK nije bilo pozitivnih
reakcija, istie Vukui.
S obzirom na situaciju u dravi i relativ-
no malo trite, prema Vukuievoj procjeni,
hrvatska mala brodogradnja je oko 50 posto
orijentirana na prodaju inozemnim kupcima.
Razlog takvom trendu je i porezna politika u
Hrvatskoj jer se na brodice gleda kao na luk-
suz a ne kao poticaj proizvodnji plovila kroz
pravdanje PDV-a prilikom kupnje ukoliko
brodica nije namijenjena gospodarskoj djelat-
nosti. Osim toga, ukidanjem poticaja za malu
brodogradnju drava je dala jasan signal bro-
dograditeljima da se snalaze sami i pokuaju
doi do sredstava iz fondova EU-a. Mada nam
je i tu zabila no u lea, slino kao i s troari-
nama 2008. godine. Iz neznanja i podilaenja
pretpristupnom procesu Uniji svrstali su malu
brodogradnju u istu kategoriju s velikom. Po-
BROJ ZAPOSLENIH (KRAJEM RAZDOBLJA)
VELIKO UKUPNO MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO
0 50.897.510 1.679 642 0 2.321
4.279.612 256 79 0 335
Izvor: HGK
znato je da velikim brodogradilitima nije do-
puteno aplicirati na natjeaje za bespovratna
sredstva. Samim time ne moe se oekivati
neki znaajniji rast ulaganja. Ipak, odreeni
rast biljeimo u posljednjih tri godine, po-
janjava elni ovjek Udruenja male brodo-
gradnje pri HGK-u.
Iskustva domaih brodograditelja
Po dolasku krize i padu narudbi brodova,
Vukui je pokrenuo proizvodnju autopriko- MALO BROJKI
lica i pelarske opreme u sklopu svoje tvrtke
80 do 85 mil
Bimex-Prom.
prihod brane u
Trenutano mogu rei da plivamo na tri-
zadnje dvije godine
tu, unato tome to nas gui nelojalna kon-
kurencija, odnosno izgradnja prikolica na oko 2200 zaposlenih
crno po garaama te nedostatak sredstava u maloj brodogradnji i
za meunarodno certificiranje koje bi nam servisima
omoguilo izlazak na EU trite. Naime, iako
smo dio EU-a, nai certifikati koji se temelje
na EU direktivama se ne prihvaaju na europ-
skom tritu. Sada se okreemo turizmu pa
smo s tvrtkom Brodska testiranja dizajnirali
vrlo prepoznatljivo i kvalitetno plovilo za brze
turistike transfere. U tu svrhu smo dobili
povoljan kredit preko HAMAG-BICRO-a. Za-
vretak gradnje prvog plovila oekujemo do
poetka Zagrebakog sajma nautike gdje e
biti prezentiran pod radnim nazivom Batboat
- jer dizajnom podsjea na Batmanova vozila.
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 21
PV ANALIZA
Cilj mi je s tom brodicom konkurirati na na-
tjeajima za vojno-policijske potrebe. Plovilo
gradimo od najkvalitetnijih materijala, a to je
po dizajnu militaristiki izvedena brodica,
naglaava Vukui.
Vlasnik tvrtke Certus iz Solina Milivoj
Bubi stabilnost poslovanja svojem brodogra-
dilitu osigurava zahvaljujui tome to, poput
Vukuia, ima razvijene i druge djelatnosti.
Certus ima servis za ugradnju i servisiranje
Uglavnom se autoplina u Klisu, punionice autoplina, razvi-
u Hrvatskoj jenu djelatnost iskopa, prijevoza i grafikih
proizvode usluga. Bubi i njegova tvrtka najpoznatiji su
ipak po Malom brodogradilitu Bubi koje se
plovila po
nalazi u blizini naselja Mravinci. U proizvod-
narudbi kupaca, noj hali izrauje brodove Betina 490, Betina
takozvane 600 i Betina 700. Radi se o vrlo kvalitetnim
custom made brodovima kojih u prosjeku proizvedu 15 go-
dinje.
brodice i jahte. Bubi je broj radnika u brodogradilitu sa
Boris Vukui, 10 smanjio na pet. Pet ih je preusmjerio na
predsjednik Udruenja druge poslove u svojoj tvrtki.
male brodogradnje Stanje u maloj brodogradnji je neto bo-
HGK
lje. I nadalje se borimo da bismo opstali. Mi
smo krizu prebrodili zahvaljujui tome to
nam tvrtka ima i druge djelatnosti. Uglavnom,
stanje jo nije niti priblino dobro niti je do-
stignuta razina koja je bila prije krize. Radimo
manje tipove brodova i to uglavnom za pozna-
te kupce. Ne usuujemo se proizvoditi unapri-
jed jer se ne isplati, istie Bubi.
Milivoj Bubi kae da ima vie problema
zbog zastoja u prodaji, a samim tim i u proi-
zvodnji. Stvarnost je takva da se trae jeftiniji
brodovi. Uglavnom, naruuju nam se modeli
od pet metara, a samo nekoliko narudbi je
za brodove duine sedam metara. Jedan od
razloga je smanjena kupovna mo graana, a
drugi je nesigurnost. U takvoj situaciji graa-
22 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
ni izbjegavaju kupovinu brodova. Pored toga,
sve vei je problem vezova, a ne treba zane-
mariti niti injenicu da je PDV visok, te da taj
porez, ali i drugi nameti, izjednauju cijenu
stana i obinog broda. Problem vezova postaje
sve ozbiljniji. Kao i servisiranje. Pad narudbi
je dobrim dijelom vezan uz neizvjesnost. Mi
sada radimo manje tipove brodova koje mo-
emo prodati. Ne radimo ih unaprijed, nego po
narudbi, pojanjava Milivoj Bubi.
Pozitivan primjer
to se tie male brodogradnje, jedna od pozi-
tivnijih promjena koja se dogodila od poetka
krize vezana je uz osnivanje tvrtke CroNo-
Mar iz ibenika koja se bavi povezivanjem
hrvatskih i norvekih tvrtki, identifikacijom
trinih potreba te omoguavanjem pristu-
pa novim tritima, posebno malih i srednjih
Stopa rasta male
brodogradnje
od 2001. do 2007.
iznosila je od 10 do
30 posto godinje
tvrtki koje posluju u sektoru mora i pomor-
stva u Hrvatskoj. Do kraja 2016. posredstvom
CroNoMara izvezeno je 59 katamarana i tri
servisna plovila za norveko i druga meu-
narodna trita marikulture. Brodovi izgra-
eni u ibeniku koriste se u svakodnevnom
poslovanju na uzgajalitima ribe svuda u svi-
jetu, dok se servisna plovila izgraena u Teh-
nomontu u Puli za sada koriste samo u Nor-
vekoj za opskrbu, odravanje i servisiranje
uzgajalita.
U ovom trenutku podugovoreno je jo
osam brodova za isporuku u prvoj polovi-
ni 2017., od kojih je sedam u izgradnji u NCP
brodogradilitu ibenik, a jedan se gradi u
Tehnomont brodogradilitu u Puli. Svaki novi
ugovor ukljuuje novi dizajn, nove modele, te
znaajna tehnika poboljanja. Tako se stvara-
ju dobro poznati hrvatski proizvodi za ino tr-
ite u sektoru marikulture. To ne znai samo
rast prihoda i zarade, ve i nova radna mjesta
za razliite profile u brodogradnji i inenjerin-
gu. Ovi primjeri uspjene suradnje pokazuju
da na meunarodnom tritu ima mjesta za
svakoga tko moe ponuditi konkurentan pro-
izvod ili uslugu visoke dodane vrijednosti uz
jamstvo kvalitete, smatra Ana Zajc, via pro-
jektna savjetnica CroNoMara.
AKTUALNO Poslovno-znanstveni klub HGK-komore zagreb

Kad raunala promatraju

Na sastanku se poblie govorilo o videosustavima za pomo vozaima,
samoupravljajuim vozilima, raunalnom vidu i ureajima Internet of
Things pie Boris Odori odorcic@privredni.hr
je li to pas, maka, koliko je osoba na slici, ka-
kve su im emocije i slino. To je progresivna
grana u koju tvrtke ne samo u Hrvatskoj nego
i Europi ulau puno sredstava i razvijaju nove
proizvode i inovacije, objasnio je.
Vano je naglasiti kako Span razvija uslugu
Emily koja zahvaljujui digitalnom marketingu
i raunalnom vidu korisniku nudi novu vrijed-
nost. Jer, na slici prepoznajemo godine, spol i
emocije korisnika. Tako se Emily moe koristiti
u bilo kojim djelatnostima u kojima se eli upo-
znati krajnji korisnik, naglasio je Miak doda-
jui kako je ona ponajprije usmjerena na malo-
prodajne korisnike duane i trgovake centre.
Kreimir Gapari iz tvrtke RIZ Odailja-
i pak prezentirao je radijsku platformu koju
karakterizira veliki domet i niska potronja,
a koja korisnicima prua znatno laki pristup
aplikacijama za daljinsku kontrolu i nadzor

U
Hrvatskoj gospodarskoj komori- proizvodnih procesa.
Komori Zagreb proli tjedan odran
je 24. sastanak Poslovno-znanstve-
nog kluba. Na dogaanju je odrano Tvrtka Span razvija
tematsko izlaganje Upotreba naprednih infor-
matikih tehnologija: realnosti i potencijal hr-
uslugu Emily koja
vatske IT industrije na kojem se moglo neto zahvaljujui
vie uti o videosustavima za pomo vozai-
ma, samoupravljajuim vozilima, raunalnom raunalnom vidu
vidu i ureajima Internet of Things.
Branka Prili iz Hrvatske gospodarske
korisniku nudi novu
Raunala su komore istaknula je kako je Poslovno-znan- vrijednost
danas sposobna stveni klub osnovan radi unapreivanja po-
interpretirati slovne suradnje akademske zajednice i gos-
podarstva.
sliku i prepoznati
Gordan Gali iz tvrtke Xylon kazao je kako
je li to pas, se u zadnje vrijeme sve vie govori o samou-
maka, koliko je pravljajuim vozilima. Javnost je, dodao je, pri-
osoba na slici, hvatila injenicu kako e se takva vozila poja-
viti za par godina. No, to je daleko od istine,
kakve su im naglasio je dodajui kako je razlog tomu po-
emocije i slino. najprije neprilagoenost gradskih infrastruk-
To je progresivna tura za takva vozila bez vozaa.
grana u koju
Emily za upoznavanje korisnika
tvrtke ne samo u Slaven Miak, voditelj inovacija u tvrtki Span,
Hrvatskoj nego istaknuo je kako je raunalni vid zapravo gra-
i Europi ulau na informatike tehnologije koja se temelji na
obradi slike. Kako raunala s godinama posta-
puno sredstava.
ju sve naprednija i snanija, tako im raunalni
Slaven Miak, voditelj vid omoguava da vide. Dakle, raunala su da-
inovacija u tvrtki Span nas sposobna interpretirati sliku i prepoznati

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 23

 AKTUALNO Konferencija: Nova hrvatska energetska strategija

Moramo razvijati
neiskoritene
potencijale
Odlike dananjeg energetskog sustava Hrvatske, kae ministar Slaven
Dobrovi, trebaju biti sigurnost i dostupnost opskrbe, cjenovna
pristupanost, konkurentnost te dobra perspektiva za izazove novog
doba, dodajui kako se planira razvoj sigurnog, dostupnog i ekoloki
odrivog energetskog sustava Hrvatske pie Boris Odori odorcic@privredni.hr

P
ostojea energetska strategija iz
2009. godine, nema sumnje, prili-
no je zastarjeli strateki dokument.
Jer, novi izazovi vremena, a posebice
tranzicija prema niskougljinim tehnologija-
ma, energetici daju zelenije obrise.
Pred Hrvatskom je stoga izrada nove, odr-
ive energetske strategije, a kako bi ona bila u
skladu sa sve stroim zahtjevima, tako u njenu
izradu treba ukljuiti struku, politiku, zaintere-
siranu javnost, ali i gospodarstvo.
Bez obzira Na konferenciji Nova hrvatska energetska
na politike strategija, odranoj proteklog tjedna u orga-
promjene u nizaciji Hanza Medije s glavnim partnerom
konferencije PwC Hrvatska, a pod visokom
svijetu, Hrvatska pokroviteljstvom predsjednice Republike Hr-
treba biti vatske Kolinde Grabar Kitarovi, istaknuto
usmjerena na je kako Vlada i resorno ministarstvo kreu u
promjenu ili, bolje reeno, u zaokret u dosa-
svoje ciljeve koji danjoj energetskoj politici.
e biti definirani Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi
stratekim istaknula je kako u nadolazeem razdoblju
dokumentima. moramo pokazati vie spremnosti i odluno-
sti u stvaranju nove, dobro osmiljene ambi-
Ponajprije su to ciozne energetske politike koja e, prije svega,
niskougljina dati odgovore na izazove pred nama, uvaiti
i energetska realnosti sve brih i intenzivnijih promjena te u
cijelosti valorizirati nae razvojne potencijale.
strategija.
Tako, dodala je, pri izradi nove energet-
Slaven Dobrovi, ske strategije treba uzeti u obzir pet smjerni-
ministar zatite okolia i ca. Ponajprije, hrvatska energetska politika
energetike
morala bi dinaminije i konzistentnije pratiti
i primjenjivati zahtjeve europske energetske
politike. Hrvatskoj nedostaju kljuni strateki
dokumenti za razdoblje do 2050. godine. Po-
stojei dokumenti nisu aktualni, ne sagleda-
vaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rjeenja
za postojee, a kamoli za predvidljive budue
probleme, napomenula je.
Drugo - hrvatska energetska strategija
morala bi uvaiti promjene koje donosi veli-
Hrvatska treba
biti usmjerena na
svoje ciljeve koji
e biti definirani
stratekim
dokumentima, kae
Slaven Dobrovi
ka tranzicija energetskog sektora od ugljinog
prema niskougljinom. Ti procesi duboko mi-
jenjaju odnose u energetici, potiu tehnoloki
razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmiljena i
ambiciozna energetska politika prepoznat e
ove promjene i iskoristiti ih za napredak i ra-
zvoj, ne samo energetike, ve gospodarstva u
cjelini, istaknula je Predsjednica.
Korjenite promjene
Kao tree, hrvatska energetska strategija
mora predvidjeti kljune energetske projekte
u koje e se investirati. Ako se ne varam, za-
jedniki nazivnik svih naih hidroelektrana,
izuzevi HE Lee, jest starost postrojenja.
Strategijom se takoer moraju dokinuti lu-
tanja u integraciji obnovljivih izvora energije,

24 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 25
AKTUALNO
sustavno razmotriti njihova primjena u proi-
zvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti
korjenite promjene u sektor biogoriva, smatra
Predsjednica.
etvrto - strategija bi morala prepoznati
vanost povezivanja hrvatskog plinskog susta-
va s istonim susjedstvom, prema Srbiji i Bosni
i Hercegovini te prema sjeveroistoku, odnosno
U nadolazeem prema Maarskoj i Ukrajini, naglasila je doda-
jui kako je isto tako za energetsku sigurnost
razdoblju
Hrvatske i Srednje Europe od posebnog inte-
moramo resa izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda
pokazati vie i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP
spremnosti i (Transjadranski plinovod). U tom kontekstu
vjerujem kako e nova energetska strategija
odlunosti u predvidjeti za Hrvatsku najprihvatljiviju opci-
stvaranju nove, ju i model izgradnje LNG terminala, kazala je
dobro osmiljene Kolinda Grabar Kitarovi.
Na kraju, prema petoj, prilino vanoj
ambiciozne
smjernici strategija bi morala prepoznati da
energetske lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji omogu-
politike koja ava bolje iskoritavanje njena geostratekog
e, prije svega, poloaja. U tom smislu vano je geostrateki
poloaj drave staviti u funkciju, kako vlastitog
dati odgovore
tako i energetskog razvoja EU-a, to od poet-
na izazove ka mandata zagovaram kroz Inicijativu triju
pred nama, mora, i to u jo irem kontekstu. Inicijativa tri-
uvaiti realnosti ju mora, koju zastupam s predsjednikom Polj-
ske, s jedne strane respektira injenicu da je
sve brih i energetska infrastruktura u Europi uglavnom
intenzivnijih izgraena u smjeru istok-zapad. S druge stra-
promjena ne, Inicijativa upuuje na potrebu izgradnje i
uvezivanja energetske infrastrukture u smjeru
te u cijelosti
sjever-jug, za koju se, u cilju sigurnosti i diver-
valorizirati zifikacije opskrbe energentima, izmeu osta-
nae razvojne log, zauzima i Viegradska skupina, kazala je
potencijale. Kolinda Grabar Kitarovi.
Kolinda Grabar Kitarovi,
predsjednica Republike
Ispravak pogreaka
Hrvatske Slaven Dobrovi, ministar zatite okolia i
energetike, istaknuo je kako odlike dana-
njeg energetskog sustava Hrvatske trebaju
biti sigurnost i dostupnost opskrbe, cjenovna
pristupanost, konkurentnost te dobra per-
26 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
spektiva za izazove novog doba. Dakle, treba-
mo sustav koji sukladno energetskoj politici
nastoji smanjiti optereenja okolia. Premda
se pritom najee spominje ugljikov dioksid,
njemu treba pribrojiti i ostala oneienja iz
energetskog sektora poput ugljikova monok-
sida, sumpora... To su novi izazovi. Stoga pla-
niramo razvoj sigurnog, dostupnog i ekoloki
odrivog energetskog sustava Hrvatske, na-
glasio je Dobrovi.
Pariki sporazum, globalni klimatski do-
govor kojim se nastoji smanjiti emisija sta-
klenikih plinova, a koji je stupio na snagu u
listopadu 2016., stavio je pred Europsku uniju
i svijet nove izazove. Poznato je kako su ga
iznenada ratificirali i veliki svjetski igrai po-
put Sjedinjenih Amerikih Drava i Kine. No
vidjet emo to e donijeti sadanje promje-
ne u amerikoj administraciji, napomenuo je,
dodajui kako bez obzira na politike promje-
ne u svijetu, Hrvatska treba biti usmjerena na
svoje ciljeve koji e biti definirani stratekim
dokumentima. Ponajprije su to niskougljina
i energetska strategija. Stoga, trebamo koristiti
svoje brojne prednosti, ispraviti pojedine gre-
ke i hrabro krenuti putem razvoja neiskorite-
nih potencijala koji su nam na raspolaganju,
istaknuo je Dobrovi. Pritom svakako valja
ukljuiti obnovljive izvore energije, ali ne is-
kljuivo vjetar. No ne na nain da se ugroava
ekonomska opstojnost energetskog sustava
koji sada moramo spaavati interventnim mje-
rama, istaknuo je ocijenivi kako je suneva
energija dosad bila prilino zanemarena to je
posve neobino za mediteransku zemlju kao
to je Hrvatska.
Dodatni segment su i kljuni energetski
projekti, ponajprije oni koji su uvrteni na eu-
ropsku energetsku kartu od zajednikog in-
teresa. Meu njima se istie projekt izgradnje
plutajueg LNG terminala iji se zavretak re-
alizacije planira tijekom 2019. godine. Time e
se omoguiti sigurnost opskrbe i diverzifikaci-
ja dobavnih izvora. No, moda vanije od toga
 Panel U potrazi za idealnim energetskim miksom budunosti

Nafta i plin su jednako vani

U sklopu konferencije odrana je, meu
ostalim, panel diskusija U potrazi za ide-
alnim energetskim miksom budunosti.
Dejan Ljutina, lan Uprave i partner za
usluge poslovnog savjetovanja u PwC
Hrvatska i Slovenija te voditelj usluga
sektoru energetike u regiji Jugoisto-
ne Europe, istaknuo je kako nova stra-
tegija mora uzeti u obzir novi kontekst i
promjene koje se dogaaju oko nas. Cilj
strategije treba biti i da imamo efika-
sniju dravnu imovinu u energetskom
sektoru, dodao je. Radimo na vlastitoj
strategiji koja je usklaena sa smjerom u
kojem ide EU, a koja moe pomoi i resor-
nom ministarstvu i Vladi da to prije za-
ivi nacionalna strategija, kazao je Perica
Juki, predsjednik Uprave HEP-a. Spre- lizacije i modernizacije postojeih hidro- je kako su za tu kompaniju jednako vani i
mni smo se prilagoditi strategiji, imamo elektrana, napomenuo je Juki. Zoltan nafta i plin. Sukladno tome, dodao je, Ina
projekte koji e se uklopiti, poput revita- Aldott, predsjednik Uprave Ine, istaknuo ulae i planira svoje investicije.

jest to da e njegova realizacija znaiti vrlo
dobro pozicioniranje Hrvatske u energetskom
sektoru, odnosno na EU tritu, istaknuo je
Dobrovi.
Cjenovna konkurentnost
Takoer, valja istaknuti projekt izgradnje Ja-
dransko-jonskog plinovoda kojim se planira
dodatno osnaiti sigurnost opskrbe i diverzi-
fikacija izvora. Vrijeme je, dodao je, da se ak-
tivnije krene u razradu i realizaciju tog pro-
jekta. Ministar je istaknuo i veliki nacionalni
projekt - program zatite, ureenja i koritenja
rijeke Save od granice sa Slovenijom do Si-
ska. Vrijednost projekta Zagreb na Savi, osim
u energetici, ocrtava se i u zatiti od poplava,
turizmu, zatiti voda i reguliranju vodotoka
Save. Dakle, pred nama je veliki posao. Krajnji
je cilj osigurati neovisan, pouzdan i ekonom-
ski uravnoteen te ekoloki odriv energetski
sustav. Uz ljudski potencijal u Hrvatskoj, tj. ve-
liku i snanu ekspertizu, smatram kako emo
u tome svakako i uspjeti, kazao je ministar
Dobrovi.
Kada govorimo o energetici, globalni tren-
dovi pokazuju smanjenje udjela nafte, pove-
anje proizvodnje plina, nuklearne energije i
energije iz obnovljivih izvora. Kljuni su izazovi
svakako globalno zagrijavanje, digitalizacija,
unapreenje efikasnosti, uvoenje novih po-
slovnih modela i izvora diverzifikacije, poput
LNG terminala. Iskoritavanje obnovljivih izvo-
ra energije rast e brzo, ali njihov udio u uku-
pnom energetskom miksu ostat e ogranien,
ocijenio je Giorgio Biscardini, partner
u PwC-u i voditelj usluga u energet-
skom sektoru, specijaliziran za naftu
i plin, za regiju EMEA. To je svakako
izazov i globalno i za Europu. Vodee
drave - SAD, Rusija i Kina - imaju jasnu
energetsku politiku. Europa je za sada vie fo-
kusirana na pitanja regulacije, nego na cjelovitu
Pri izradi nove energetske
strategije treba uzeti u obzir pet
smjernica, istaknula je hrvatska
predsjednica
energetsku strategiju. to se tie vodeih kom-
panija u Europi, Shell, Total, ENI, fokusirane su
na obnovljive izvore, digitalizaciju poslovanja,
kao i pametne mree za distribuciju i prijenos.
Za Hrvatsku je dodatni izazov kako osigurati
cjenovnu konkurentnost uz istovremenu brigu
o zatiti okolia. Takoer, Hrvatska mora odlu-
iti treba li nacionalnu naftnu kompaniju i koji
je smjer liberalizacije i privatizacije, primjerice
treba li komercijalizirati HEP i kako?, zakljuio
je Biscardini.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 27

 AKTUALNO Vanost eljeznice za proizvodnu industriju regije

eljeznica: isti probl

Zbog zaputene infrastrukture danas se prugama na podruju bive
Jugoslavije vozi sporije nego u vrijeme Austro-Ugarske. Rjeenje donose
EU fondovi, a svoju ansu tu vide i susjedne zemlje jer preko Hrvatske
kao nositelja projekata do EU sredstava, kao podizvoai, mogu doi i
regionalne kompanije pie Miro Soldi soldic@privredni.hr

N
a konferenciji o vanosti eljeznice za hrvatska eljeznika industrija zapoljava veliki
proizvodnu industriju regije, koju su broj ljudi, a mi smatramo da ima jo vei poten-
u suradnji s HGK-om i Savezom za cijal. Stoga HGK podrava njihovo poslovanje
eljeznicu Republike Hrvatske orga- kroz razne aspekte, pa i putem online kataloga
nizirali Klaster za eljeznice Jugoistone Europe proizvoda, da naruitelji to vie koriste domae
(RCSEE) i Mrea za poslovnu podrku (BSN) na- proizvode u procesu javne nabave. Razvili smo i
glaeno je da ta brana, unato trenutnoj zapu- cijeli set novih usluga koje e nesumnjivo prido-
tenosti, ima potencijala za daljnji rast ime bi u nijeti daljnjem napretku, naglasio je Rado, do-
U dananjim velikoj mjeri potpomogla cjelokupna nacionalna davi kako se kroz B2B razgovore poduzetnika u
vremenima gospodarstva zemalja regije. eljezniki sektor sklopu konferencije moe doi do novih rjeenja
ima resurse, potencijal i tradiciju pa samim time i partnerstava.
inovativni i budunost, a kljuna stvar za realizaciju napret-
proizvodi, ka je ukljuenje svih dionika jer jedino suradnja
odnosno njihov moe poluiti rezultate.
razvoj, postali Ako uzmemo u obzir da Hrvatske eljezni- Milan Vukovi, direktor kla-
ce (H) same zapoljavaju oko 6000 ljudi, te da stera eljeznica za Jugoistonu
su imperativ. su na tu dravnu kompaniju naslonjene brojne Europu (RCSEE), takoer je
privatne tvrtke u kojima svoj kruh zarauje jo naglasio kako im je cilj
nekoliko tisua radnika, jasno je kolika je va- intenzivirati su-
nost eljeznike brane za domau ekonomiju. radnju i podr-
Slina je situacija i u regiji, a mue nas i navlas ati interese
isti problemi - zaputenost infrastrukture koja lanica.
je dola kao posljedica viegodinjeg nedostat- Ka-
ka ulaganja dovela je do toga da se regionalnim
prugama danas vozi sporije nego u vrijeme Au-
stro-Ugarske. No, otvaranjem EU fondova prua
nam se jedinstvena prilika da zagrabimo u eu-
Inovirati nije ropsku kasu, obnovimo dotrajalu infrastrukturu
lako, ali male i napokon postanemo konkurentni. Svoju ansu
tu vide i susjedne zemlje jer preko Hrvatske kao
zemlje poput nositelja projekata do EU sredstava mogu doi i
naih, koje se ne regionalne kompanije, kao podizvoai.
mogu natjecati
ekonomijom Dobra inicijativa
Na otvaranju konferencije prisutnima se obra-
obujma, moraju tio Tomislav Rado, potpredsjednik HGK, ista-
se osloniti na knuvi kako se radi o hvalevrijednoj regionalnoj
inovativne inicijativi. elim naglasiti dvije stvari, prva je da z a o
su u dananjim vremenima inovativni proizvodi, je kako
proizvode. odnosno njihov razvoj, postali imperativ. Inovi- je klaster
Tomislav Rado, rati nije lako, ali male zemlje poput naih, koje mlado udrue-
potpredsjednik HGK se ne mogu natjecati ekonomijom obujma, mo- nje, ali su velikim
raju se osloniti na inovativne proizvode. Dana- radom dogurali do pre-
nja konferencija e dati doprinos tome jer izvor ko 50 lanova u 10 zemalja,
takvih proizvoda moe biti suradnja sa slinim veinom iz regije. Zahvalio je
kompanijama u okruenju. Druga je stvar da Vladi Hrvatske to ih podrava u

28 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

emi u itavoj regiji
praksi, a ne samo deklarativno i poruio da je
preko 800 regionalnih kompanija sudjelovalo
na nacionalnim tenderima. One zapoljavaju
ogroman broj radnika i predstavljaju veliki po-
tencijal, kazao je Vukovi pa uz napomenu
kako ele biti ravnopravni na tritu EU-a po-
zvao sve na suradnju i daljnje umreavanje.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je pa-
nel pod radnim naslovom Vanost eljeznica
za proizvodnu industriju regije na kojem su
raspravljali Janja Gro iz H Infrastrukture,
Snjeana Josipovi iz Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture, Mladen Perkov iz Alt-
proa, Draen Raji iz RCSEE-a, predstavnik e-
ljeznica RS-a Branislav urica, dravni tajnik
MINGO-a Mladen Antoni te predsjednik Fo-
ruma poslodavaca Srbije Makso uki. Upravo
je uki zahvalio vlastima Hrvatske i Srbije to
im pomau kao poduzetnicima pa objasnio to
ih mui. Do sada nam se u Srbiji dogaalo da je
U H-u radi oko 6000
ljudi, a u povezanim
tvrtkama zaposleno
je jo nekoliko
tisua radnika
dravna eljeznika industrija sva privatizirana i
praktiki je nema. U Hrvatskoj nije tako, H je i
dalje u dravnom vlasnitvu, ali to ih spreava da
sudjeluju na natjeajima Svjetske banke. Apsurd
je da mi na podruju bive Jugoslavije imamo
samo Konar i Gredelj koji neto rade, a ostalo su
sve strane kompanije. Naa realnost je da
su svi natjeaji za projekte na ovim
podrujima raspisivani tako da
svjetske multinacional-
ne kompanije do-
biju posao,
a nike da se upoznaju s novim procedurama i pri-
rezultat toga je da u Srbiji na jednom eljezni-
kom prijelazu radi est stranih tvrtki. To pred-
stavlja problem jer kad se neto investira, tre-
ba to i odravati iduih 20 godina, a ako imate
razliite dionice koje su radile razliite tvrtke s Apsurd je da
razliitim dijelovima, stvar se jako komplicira i mi na podruju
poskupljuje, objasnio je uki, dodavi kako
je stoga najbolje da na projektima radi domaa
bive Jugoslavije
industrija jer se tako spreavaju problemi u bu- imamo samo
dunosti i jami kvalitetno odravanje. Konar i Gredelj
koji neto
Odgovornost svake vlade
Raji je izjavio kako Vlade moraju uloiti napore rade, a ostalo
da osposobe eljeznice jer se tako pojaava in- su sve strane
dustrija i stvara posao za dobavljae. Komuni- kompanije. Naa
kacija regionalnih tvrtki mora biti na vioj razini,
realnost je da
moramo znati tko to proizvodi i gdje moemo
nastupati zajedno, poruio je. Antoni je kazao su svi natjeaji
kako je jedan od poteza koji bi mogao pomoi za projekte na
eljeznikim kompanijama da naprave dodatni ovim podrujima
iskorak na regionalnom i europskom tritu novi
zakon o javnoj nabavi. Prema novim pravilima
raspisivani tako
najnia cijena vie nije kljuna, ve se trai eko- da svjetske
nomski najpovoljnija ponuda. Pozvao je sve dio- multinacionalne
kompanije dobiju
lagode svoje ponude. Trokove investicija treba
gledati dugorono, ako tako pristupimo posao.
javnoj nabavi, to moe pridonijeti Makso uki,
razvoju cijele industrije, predsjednik Foruma
zakljuio je. poslodavaca Srbije
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 29
 AKTUALNO
Uzlet zranog prometa u Europi i Hrvatskoj
Najprometniji i
dalje Heathrow
Nad europskim nebom svakoga se dana obavi oko 40.000 letova, a
najprometnije je iznad Londona, Pariza, Istanbula i Moskve
pie Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
P
rema jednoj anegdoti, na pitanje
kako najbre postati milijuna,
odgovor glasi: Najprije treba
biti milijarder i osnovati zrako-
plovnu kompaniju i - vrlo brzo postaje
milijuna!
Iako su neke, nekada ugledne naci-
onalne zrakoplovne kompanije poput
maarskog Maleva ili belgijske Sabene,
propale, putniki zrani promet u Europi
i itavom svijetu biljei stalan porast. Nai-
me, u prosjeku se svakog dana na europ-
skom nebu obavi oko 40.000 letova. Kon-
kretno, prema podacima Eurostata, 2015.
godine u Europskoj je uniji zrakoplovima
putovalo 918,3 milijuna putnika, to je po-
veanje od 4,7 posto u odnosu na 2014. i
ak 22 posto vie u odnosu na 2009. go-
dinu. Iako jo nema potpunih pokazatelja
za 2016. godinu, iz onoga to je objavljeno
vidljiv je kontinuitet rasta zranoga prije-
voza, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.
Kao to je i uobiajeno, prve podatke o
prometovanju za proteklu godinu obja-
vile su zrane luke. Prema tome, najpro-
metniji europski aerodrom je londonski
Heathrow koji tu titulu dri ve desetak
godina. Kroz Heathrow je prole godine
prolo 75,7 milijuna putnika. Tono 10 mi-
lijuna vie nego 2010. godine. Na drugom
je mjestu, takoer ve niz godina, pariki
Charles de Gaulle sa 66 milijuna putnika
(2010. je imao 58 milijuna putnika). Tre-
u poziciju najprometnijeg europskog
aerodroma prole je godine od frankfurt-
skog preuzeo amsterdamski aerodrom
Schiphol sa 63,6 milijuna putnika (2010.
godine je imao 45,2 milijuna putnika).
Daleko od 100 najprometnijih
Aerodrom u Frankfurtu prole je godine
zauzeo etvrtu poziciju najprometnijeg
europskog aerodroma sa 60,8 milijuna
putnika (2010. je bilo 53 milijuna). Me-
utim, ozbiljno mu prijeti istanbulski
30 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
Atatrk, aerodrom kroz koji je 2016. go-
dine proao 60,1 milijun putnika. Naime,
zbog politikih turbulencija ovaj je aero-
drom u 2016. zabiljeio dva posto manje
putnika nego godinu ranije. No, general-
no, ovaj turski aerodrom, kao i itavo tur-
sko putniko zrakoplovstvo, posljednjih
godina biljei znaajan porast. Naime,
jo prije samo sedam godina, kroz ovu je
zranu luku 2010. godine proao samo
32,1 milijun putnika. Dakle, za sedam go-
dina gotovo su udvostruili broj putnika.
Iako su hrvatske zrane luke dale-
ko od skupine stotinu najprometnijih
europskih aerodroma, i ovdanji zrani
promet biljei znaajan rast. U odnosu na
ukupan promet od 7,1 milijuna putnika u
2015. godini, prole su godine hrvatski
aerodromi prebacili 8,1 milijun putnika.
Najvei dio tog putnikog zranog kolaa
u 2016. godini odnosi se na zrane luke u
Zagrebu (2,8 milijuna putnika), Splitu (2,3
milijuna putnika) i Dubrovniku (gotovo
dva milijuna putnika). Potom slijedi Zadar
s pola milijuna putnika, Pula sa 400.000,
Rijeka sa 150.000 i Osijek s neto vie od
30.000 putnika. Slian trend se oekuje i
Gdje je najvea guva
Najvie putnika, gotovo 162 milijuna,
prole je godine prometovalo s pet
londonskih aerodroma (uz najpro-
metniji Heathrow, to su jo Gatwick,
Stansted, Luton i London City Airport).
Drugi je Pariz s ijih je aerodroma Char-
les de Gaulle i Orly prometovalo 97,2
milijuna putnika. Slijede istanbulski ae-
rodromi Atatrk i Sabiha Gken, pre-
ko kojih je u 2016. godini putovalo 81,6
milijuna putnika, te tri moskovska ae-
rodroma eremetjevo, Domodedo-
vo i Vnukovo sa 78,5 milijuna putnika.
u 2017. godini. Kako zbog oekivanih ak-
tivnosti poput otvaranja novog putnikog
terminala na zagrebakom aerodromu,
obnove dubrovakog i pulskog aerodro-
ma, tako jo vie zbog novih ugovorenih
linija. Tako e, primjerice, osjeka zrana
luka vrlo vjerojatno ak udvostruiti broj
putnika zahvaljujui novim cjelogodi-
njim linijama prema Stuttgartu i Baselu.
Vezani rast
Meutim, jo uvijek ima puno prostora
za razvoj i poveanje broja putnika na
hrvatskim zranim lukama. To vie to
aerodromi u najbliem okruenju bilje-
e snaan razvoj. Tako je venecijanska
zrana luka Marco Polo imala vie putni-
ka nego svi hrvatski aerodromi zajedno
(8,7 milijuna putnika). Da ne spominjemo
beki aerodrom sa 23 milijuna, ili budim-
petanski aerodrom Ferenc Liszt sa 11,4
milijuna putnika. U prvu ligu stotinu naj-
prometnijih europskih aerodroma spa-
daju i onaj u Bukuretu s vie od devet
milijuna putnika, te beogradski Nikola
Tesla i onaj u Sofiji s oko pet milijuna
putnika.
 INTERVJU

Ivan Ore, menader za mreni razvoj Eurowingsa, lana

Lufthansa Grupe

Kvaliteta je
crvena linija ispod
koje ne idemo
Hrvatsko trite nam je osobito vano. Uostalom, Lufthansa Grupa je u
Hrvatskoj prisutna od nastanka hrvatske drave, ima tradiciju, a kvaliteta
usluga Lufthanse je prepoznatljiva. U svakom sluaju, Eurowings, kao i sve
sastavnice Lufthanse, nastavit e ulagati u hrvatski turizam
pie Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U
z nacionalnog zrakoplovnog prije-
voznika Croatia Airlinesa nje-
maka kompanija Eurowings (ne-
kadanji Germanwings), jedini je
zrani prijevoznik koji je prisutan u svih se-
dam veih hrvatskih zranih luka povezujui
ih s brojnim njemakim odreditima. Naime,
od svibnja ove godine Eurowings uvodi i redo-
vitu liniju izmeu Osijeka i Stuttgarta.
Veliko nam je zadovoljstvo zapoeti novu
zranu liniju Osijek-Stuttgart i time povezati
Slavoniju s Njemakom, gdje se nai putni-
ci mogu transferirati prema mnogim drugim
europskim destinacijama. Time Osijek posta-
je jedna od oko 130 destinacija u naoj mrei
i sedma destinacija u Hrvatskoj. Hrvatski put-
nici ve su prepoznali kvalitetu nae usluge
i Eurowings e nastaviti ulagati u Hrvatsku i
hrvatski turizam. Osijek nam je vrlo vana de-
stinacija i sigurni smo kako emo u vrlo skoroj
budunosti razmotriti i neke druge destinaci-
je uz Stuttgart, kae Ivan Ore, menader za
mreni razvoj Eurowingsa, lana Lufthansa
Grupe.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 31

INTERVJU

Sadanji Eurowings je jedna od najmlaih eu- uju nam se 33 zrakoplova kompanije Air Ber-
ropskih low-cost kompanija, a nastala je u pro- lin, a potom jo pedesetak zrakoplova Brussels
sincu 2014. godine, kada je Lufthansa Grupa Airlinesa. Ukupno emo za dvije godine doi do
brojke od oko 190 aviona koji e letjeti u sustavu
Eurowingsa. Zadnje dvije godine su nam prole
Uz Croatia Airlines, u ekspanziji, a prvi konkretni rezultati e se vi-
djeti 2017. godine.
Za oko dva Eurowings je
mjeseca n Jedna od specifinosti Eurowingsa kao
pridruuju nam jedina kompanija low-cost zrakoplovne kompanije je i u tome
se 33 zrakoplova prisutna na svim to ima i dugolinijske letove. Uz Norwegian,
Eurowings je jedina europska niskobudet-
kompanije Air veim hrvatskim na kompanija koja leti preko bare.
Berlin, a potom
jo pedesetak
aerodromima - Tako je, trenutano odravamo 14 prekoo-
ceanskih linija prema SAD-u, Dominikanskoj
zrakoplova Republici, Jamajci, Kubi, Meksiku, Tajlandu,
Namibiji i Mauricijusu. Ove godine planiramo
Brussels kao vlasnik Germanwingsa i Eurowingsa, odlu- proiriti flotu naih irokotrupnih aviona A330
Airlinesa. ila spojiti ta dva brenda u jedan pod nazivom i na ukupno sedam aviona i vjerujem kako emo
Ukupno emo oznakama Eurowingsa. pokrenuti jo neke atraktivne dugolinijske de-
stinacije.
za dvije godine
n to je u poslovnom smislu znailo ovo
doi do brojke udruivanje pod jednim imenom? n Ve ste spomenuli kako je i jedna od ugled-
od oko 190 - Nekadanja dva brenda sada su u ekspanziji, nih europskih kompanija, belgijski Brussels
aviona koji e irimo se i odgovaramo na vrlo agresivnu kon- Airlines, postala lan Eurowings Grupe. to
kurenciju. U tom pogledu smo fokusirani na to znai za budunost kompanije?
letjeti u sustavu sniavanje trokova. Osim toga, bitno povea- - Brussels Airlines je definitivno dobar brend
Eurowingsa. vamo flotu. Naime, za oko dva mjeseca pridru- koji ima jaka trita na kojima dobro poslu-

32 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

je. Pred nama je jo puno posla gdje trebamo
utvrditi definitivnu strategiju poslovanja. Pred-
vieno je da se itav posao integriranja Bru-
zadnje dvije godine
su nam prole u
ekspanziji, a prvi
rezultati e se
vidjeti ove godine
ssels Airlinesa u Eurowings Grupu zavri do
kraja 2018. godine. U svakom sluaju, radi se
o poslovnom potezu koji Eurowingsu daje na
teini i kvaliteti.
n Budui da pokrivate mreu svih veih
hrvatskih aerodroma, snano ste prisutni
u hrvatskom zranom prometu. Kakvi su
daljnji planovi?
- Mi smo na hrvatskom tritu prisutni jo od
2004. godine kada smo pokrenuli prvi let iz-
meu Zagreba i Klna. Trenutano operiramo
na est hrvatskih aerodroma, a od svibnja ove
godine bit emo aktivni i na sedmom, onome
u Osijeku. U Zagreb i Split letimo tijekom ci-
jele godine, a tijekom ljetnog reda letenja ope-
riramo i u Puli, Rijeci, Zadru i Dubrovniku.
Ako se nova linija izmeu Osijeka i Stuttgarta
pokae uspjenom, vrlo je vjerojatno kako e
i Osijek postati naom cjelogodinjom desti-
nacijom. Osim toga, Eurowings je u procesu
odabira novih baza, kako onih cjelogodi-
njih, tako i sezonskih. U tom smislu su nam
zanimljive i neke hrvatske destinacije, ali jo
je rano o tome govoriti. No, bez obzira na to,
hrvatsko trite je nama osobito vano. Uosta-
lom, Lufthansa Grupa je u Hrvatskoj prisutna
od nastanka hrvatske drave, ima tradiciju, a
kvaliteta usluga Lufthanse je prepoznatljiva na
hrvatskom tritu. U svakom sluaju, nastavit
emo s naim ulaganjima u hrvatski turizam
i mislim kako ne treba posebno naglaava-
ti kakav je znaaj kvalitetnog prometovanja
Lufthanse, Eurowingsa i svih sastavnica Luf-
thanse u razvoju hrvatskog turizma.
n Kakvo je mjesto Osijeka u tim buduim
razvojnim planovima Eurowingsa?
- Osijek i potencijal itave istonohrvatske
cjelogodinje gastronomske, enoloke, tradi-
cijske i kulturne ponude zanimljiv je njema-
kim turistima. Meutim, u tom smislu oe-
kujemo i odgovarajuu inicijativu s hrvatske,
odnosno slavonske strane. Osim toga, kao
zrani prijevoznici, znaajan potencijal vidimo
i u okruenju - konkretno, u junoj Maarskoj
i sjeverozapadnoj Srbiji, odnosno dijelovima
Vojvodine. Naime, Kln kao na glavni hub iz
kojega letimo na interkontinentalne destinaci-
je, mogao bi biti potencijalnim putnicima iz tih Teko je
dijelova Hrvatske, Maarske, Srbije, pa i Bosne natjecati se s
i Hercegovine itetako zanimljiva poveznica ultra low-cost
preko Osijeka.
kompanijama,
n Poznavatelji putnikog zranog prijevo- ali mi smo
za svjedoci su sve vee konkurencije i bor- svjesni kvalitete
be za nova trita meu niskobudetnim
proizvoda
kompanijama, osobito izmeu Ryanaira i
Wizz Aira. Naroito kada je rije o tritu koji nudimo.
Jugoistone Europe. Gdje je u tome Eu- Ne elimo ii
rowings? ispod razine
- To je vrlo kompetitivno trite. Mi intenzivno
naih usluga i
irimo vlastitu flotu i traimo nove moguno-
sti i nova trita. Teko je natjecati se s ultra u tome je naa
low-cost kompanijama koje ste naveli, ali mi razlika. Uvjeren
smo svjesni kvalitete proizvoda koji nudimo. sam kako ima
Ne elimo ii ispod razine svojih usluga i u
tome je naa razlika. Uvjeren sam kako ima
mjesta za sve,
mjesta za sve, a mi emo se pozicionirati na a mi emo se
onom mjestu gdje se dokazuje odnos cijene pozicionirati na
i kvalitete usluga. Naravno da elimo sniziti
onom mjestu
troak nae kompanije po prevezenom put-
niku, ali vrsto ustrajemo na tome kako pri gdje se dokazuje
tome ne elimo sniziti kvalitetu usluge. To je odnos cijene i
ta crvena linija ispod koje ne elimo ii i to kvalitete usluga.
je ta crta koja nas razlikuje od konkurenata.
Uvjeren sam kako e korisnici naih usluga to
znati prepoznati. Ipak smo mi dio Lufthansa
Grupe, a to je neto to europski putnici iteka-
ko prepoznaju.
Omjeri se znaju
100.000 putnika donosi stotinu novih
radnih mjesta
Znaaj dobre zrane promet-
ne povezanosti itekako utjee
na ukupnu zaposlenost na po-
druju neke destinacije.
- Da, u tom smislu postoje jasni broj-
ani pokazatelji. Na svakih 100.000
dovezenih putnika kreira se direktno
i indirektno stotinu radnih mjesta.
Kako u segmentu niza aerodromskih
poslova, tako i djelatnosti ugostitelj-
stva, smjetaja, lokalnog prijevoza i
niza drugih povezanih djelatnosti. U
tom smislu Eurowings i ubudue ima namjeru podupirati hrvatski turizam, i
to kroz jo bolju povezanost hrvatskih i njemakih destinacija, ali i kroz nae
otvaranje buduih destinacija izvan Njemake.
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 33
 PRIA S RAZLOGOM Jadrolinija slavi 70. roendan
Klanac: Nai brodov
brodovi, naa im pos
Prole godine Jadrolinija je ostvarila rekordni promet. Njeni su brodovi prevezli 11,5
iznositi vie od 850 milijuna kuna, a dobit skoiti za oko 20 posto u odnosu na preth
osigurati kvalitetu usluga, a to znai kontinuirano investirati u obnovu flote, ist
34 linije
u koncesioniranom reimu
dri Jadrolinija
50 brodovaima u floti
18
(od toga 12
novogradnji)
prikljueno floti u 11 godina
34 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
O
ve godine, tonije 20. sijenja, rijeka
Jadrolinija proslavila je 70 godina svo-
jega rada. Dakle, od 20. sijenja 1947.
godine nau su obalu i otoke poeli
povezivati brodovi Jadrolinije, koji su odlukom ta-
danje drave dodijeljeni toj kompaniji s misijom
povezivanja tadanje jugoslavenske obale i otoka.
Misija je ostala ista, iako su se druge stvari ite-
kako mijenjale poevi od tehnologije, ljudskih
potreba, komunikacije, prodaje karata do kvalitete
brodova, kae Alan Klanac, predsjednik Upra-
ve Jadrolinije. Jadrolinija je pravno tog datuma
osnovana kao Jadranska linijska plovidba. Kad se
pogledaju plovidbeni redovi iz tog vremena, vidi
se da se drugaije putovalo, da je bilo puno du-
obalnih linija, a puno manje dananjih linija od
otoka do kopna. Logika putovanja bila je drugaija,
ljudi su i manje putovali nego danas. Kako se i-
vot mijenjao, a tehnologija napredovala, mijenjali
su se i brodovi. Sve to pratila je Jadrolinija. Stoga
je i povijest razvoja flote uistinu bogata, imali smo
niz brodova koji su poinjali ivot u nekim dru-
gim morima, pa dolazili na Jadran, podsjea Alan
Klanac. Istie da u ovom mjesecu kada Jadrolinija
obiljeava 70. roendan zapravo slave 70 godina
zajednitva s njenim putnicima, posadama i dje-
latnicima, pa je, kae, ponosan to je Jadrolinija
simbol pouzdanoga pomorskog prijevoza.
vak modernizacije u vidu nabave i gradnje novih
brodova, ali i zadravanja tehnike pripremljeno-
sti postojee flote. Tako je u zadnjih 11 godina floti
Linije i flota prikljueno ukupno 18 novih brodova, od ega ak
Najvaniji zamah obnove Jadrolinijine flote poeo 12 novogradnji. Nastavljamo tim ritmom. Prioritet
je potkraj 90-ih godina prolog stoljea i taj pro- predstavlja obnova flote za meunarodne linije, ali
ces traje i danas. Jadrolinija stalno mora pratiti i zamjena najstarijih brodova u floti, izgradnja bro-
potrebe prijevoza putnika i vozila, kao i uvaa- da za udaljene otoke kao i obnova katamaranske
vati injenicu da se promet poveava na temelju flote. Ukupna vrijednost programa obnove flote do
modernizacije i obnove nae flote. Danas imamo
ukupno 34 linije u koncesioniranom reimu i
2027. godine prema definiranoj Strategiji razvoja
Drutva iznosi dvije milijarde kuna, naglaava
nigdje na Jadranu mi vie nismo usko grlo. Uz to
odravamo i tri meunarodne linije s Italijom, ot-
Klanac.
kriva predsjednik Uprave Jadrolinije. Prema nje- Poslovni rezultati
govim rijeima, razvoj flote imperativ je budueg Prole godine Jadrolinija je ostvarila rekordni pro-
razvoja poslovanja i strateki cilj broj jedan ove met. Brodovi ove tvrtke prevezli su 11,5 milijuna
brodarske kompanije. Podrazumijeva se nasta- putnika i 2,8 milijuna vozila. Oekivani prihodi
vi nisu samo
sada daje duu
,5 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila, te bi prihodi trebali
hodnu godinu. Naa je dobit uobiajeno mala. Primarni cilj je
tie predsjednik Uprave Alan Klanac pie Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

novu flote, istie Klanac. Jadrolinija u svojoj floti

ima ukupno 50 brodova i to 34 trajekta za lokalne
linije, 10 brzih putnikih brodova, tri klasina bro-
da i tri trajekta za meunarodne linije. Ako brojke
nae flote usporeujete s ostalim svjetskim bro- Ako brojke
darima, mogu ponosno rei kako smo svjetski top nae flote
pet po veliini flote za putniki promet. Takoer,
usporeujete
to potvruje i ukupni kapacitete flote, koja moe
prevesti ak 30.000 ljudi i 3900 osobnih vozila. s ostalim
Svi brodovi flote bili bi samo brodovi, dok im nae svjetskim
posade daju duu. Tako Jadrolinija danas broji oko brodarima,
1700 zaposlenika od ega ak 75 posto ine upra-
vo pomorci, naglaava predsjednik Uprave.
mogu ponosno
rei kako smo
Liberalizacija trita svjetski top
Na pitanje o politici cijena karata objanjava pet po veliini
kako je regulator linijskog putnikog prometa
na Jadranu Agencija za obalni linijski pomor- flote za putniki
ski promet. Ta agencija propisuje sva pravila i promet. To
uvjete odravanja pojedine linije, kao to su red potvruje i
plovidbe, vrsta i potrebni kapaciteti brodova te
ukupni kapacitet
cijene karata, kae on. Budui da je ve nastu-
pila liberalizacija trita te e nacionalni linijski flote koja moe
pomorski prijevoz u Hrvatskoj slobodno moi prevesti ak
obavljati brodovi koji plove pod zastavama Eu- 30.000 ljudi i
ropske unije, Alana Klanca pitamo je li Jadrolinija
za to pripravna. Strane kompanije su i do sada
3900 osobnih
U obnovu flote mogle otvoriti tvrtku u Hrvatskoj i ovdje obavljati vozila.
do 2027. godine prijevoz po istim pravilima kao i svi drugi, stoga Alan Klanac,
tu ne oekujemo velike promjene. Nadalje, svaka predsjednik Uprave
Jadrolinija e, prema linija na Jadranu ima posebni ugovor s dravom Jadrolinije

svojoj utvrenoj u kojem su tono definirani uvjeti odravanja li-

strategiji, uloiti
dvije milijarde kuna
iznosit e vie od 850 milijuna kuna, a dobit bi
trebala biti poveana u odnosu na prethodnu go-
dinu za oko 20 posto. Naa je dobit uobiajeno
mala. Primarni cilj je osigurati kvalitetu usluga, a
to znai kontinuirano investirati prije svega u ob-
nije, bila ona profitabilna ili neprofitabilna. to se
tie Jadrolinije, priprema za koncesijske natjea-
je nije jednogodinji projekt, ve je obnova flote,
kao osnova konkurentnosti, neprekidno u foku-
su poslovanja. Tako Jadrolinija eli zadrati sve
linije, moda i poveati njihov broj. Naa najvea
prednost je naa flota, koja je prilagoena potre-
bama linija na Jadranu, konstantne investicije u
obnovu flote kao i znanje svih zaposlenika,
posebice iskustvo naih pomoraca, istie
Klanac.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 35

 predstavljamo Marine Expert, Dugopolje
EU fondovima do
nove investicije
U modernizaciju proizvodnog ciklusa te kreiranje tehnoloke platforme za
uvoenje novih proizvoda tvrtka trenutano investira oko 8,8 milijuna kuna
M Marine Expert
arine Expert je dugopoljska
tvrtka koja se ve desetljeima
uspjeno bavi proizvodnjom pro-
fesionalne ugostiteljske opreme
Zahvaljujui te je najvei domai proizvoa visokokvali-
novoj investiciji tetnih protuprovalnih i protupoarnih vrata.
Ova uspjena obiteljska poslovna pria zapo-
vjerujem da ela je 1966. proizvodnjom ugostiteljske opre-
emo u kraem me, ime se tvrtka i danas bavi te je jedan od
vremenu najprepoznatijih kooperanata brojnih investi-
preuzeti vee
tora u hotele i restorane. Marine Expert ima
prodajnu mreu u itavoj regiji, a zapoljava
udjele na 35 radnika. Tvrtka se 1999. poela baviti i pro-
domaem izvodnjom protuprovalnih vrata. Pod brendom
te se jo vie MaxDoor do danas proizveli su i prodali vie od
40.000 protuprovalnih i protupoarnih vra-
usmjeriti na ta. Nai su inenjeri u suradnji s dizajnerima
strana trita, a udruili znanje te zajedno s iskustvom radnika
time i poveati u proizvodnji tritu osigurali domai proizvod
iznimne kvalitete. Vrata se projektiraju CAD/
prihode, broj
CAM tehnologijom uz 3D modeliranje. Tehno-
zaposlenih te logija nam omoguava da zadovoljimo potrebe
udio izvoza kupaca u kratkom roku, neovisno o koliini ili
u ukupnom sloenosti izvedbe. MaxDoor protuprovalna
vrata ugrauju se u stanove i kue, apartmane
poslovanju. i vikendice te u uredske prostore i stambene
Predrag Marin komplekse, istie Predrag Marin, direktor i
suvlasnik obiteljske tvrtke Marin Expert.
elite li predstaviti U modernizaciju proizvodnog ciklusa te krei-
svoju tvrtku, uslugu ranje tehnoloke platforme za uvoenje novih
ili proizvod javite na e-mail: proizvoda tvrtka trenutano investira oko 8,8
redakcija@privredni.hr
milijuna kuna. Konkretno, rije je o stroju za
36 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
lasersko rezanje limova fiber laser te o poluau-
tomatskoj savijaici panel bender, a rad novih
strojeva temelji se na visoko informatiziranoj
tehnologiji Industry 4.0. Vaan dio ovog ulaga-
nja je i jaanje ljudskih kapaciteta, ali i trine
vidljivosti tvrtke s naglaskom na inozemstvo.
bespovratna sredstva
Nova tehnologija je sufinancirana s bespovrat-
nih 45 posto ukupne investicije, dok su eduka-
cije sufinancirane sa 70 posto uea u sklopu
Operativnog programa Konkurentnost i kohe-
zija 2014.-2020. to se financira iz Europskog
fonda za regionalni razvoj. Investicija bi bila
proizvodi
profesionalnu
ugostiteljsku
opremu te
protuprovalna i
protupoarna vrata
sigurno priekala jo koju godinu da nije bilo
europskih fondova. S obzirom na to da se ovi
strojevi koriste u proizvodnji obaju primarnih
proizvoda tvrtke, tim je uinak investicije vei.
Novi strojevi ujedno su i energetski uinkoviti-
ji te znatno produktivniji nego oni koje su prije
koristili. Zahvaljujui ovoj investiciji vjerujem
da emo u kraem vremenu preuzeti vee
udjele na domaem te se jo vie usmjeriti na
strana trita, a time emo poveati i prihode,
broj zaposlenih te udio izvoza u poslovanju.
Imamo kvalitetnu distribucijsku mreu diljem
Hrvatske te na podruju Italije, BiH, Crne Gore i
Srbije. Lani smo dosta energije posvetili tritu
Slovenije i ostvareni rezultati su jako dobri. U
oujku izlaemo i na ljubljanskom sajmu Dom,
to e sigurno pridonijeti uvrivanju nae po-
zicije na tom tritu, zakljuuje Marin. (J.V.)
 Zdravo za
gotovo

Vrijeme
Marko Sever
Eko Sever

mijenja i cijene
Svi se ude kako je sve skupo na trnicama, ali nitko ne razmilja kako
ve godinama, u biti tijekom cijele godine, veliki trgovaki lanci na jednak
nain postupaju s cijenama

L
ijepo vrijeme. Zimsko vrijeme.
Iskreno ne mogu vjerovati ko-
liko panike se izazvalo ovih za-
dnjih mjesec dana zbog zimskih
vremenskih prilika. Jadran je bilo veliko
iznenaenje - stvarno neoekivano hlad-
no vrijeme s uestalim padalinama - ali
kontinent?! Mislim, stvarno, pazite, zima
je, snijeg pada i temperatura je u minusu.
Da, i? Svima koji se imalo sjeaju zima od
prije petnaestak ili 20 godina, ova zima na
kontinentu bi bila jedna normalna zima.
Nekada snijega ispod pola metra nije ni
bilo, temperature izmeu -5 i -10 su bile sa-
svim normalne. Isto tako, vrlo esto ljudi se
bune na hladno vrijeme u sijenju i veljai, takvu cijenu? I sline prie. S jedne strane, samostalno prehraniti. A druga stvar je da
ali nevjerojatno je da percipiraju studeni i radi se o ekoloki certificiranom proizvodu su veina trgovaca prekupci koji prodaju
prosinac kao zimske mjesece, a oni to nisu. koji je zbog specifinosti proizvodnje sku- robu iz drugih drava, jer su cijene skoi-
Najhladniji mjeseci upravo i jesu sijeanj i plje proizvesti, dok s druge strane, cijene le u nebesa u veletrgovini u cijelom EU to
veljaa! konvencionalnih proizvoda najee nisu manjak robe na trnicama uvelike potkre-
Zato sam se uhvatio vremena? Pa realne ili su ispod proizvodne cijene. No pljuje. I, naalost, to e biti sve izraenije
jednostavno, zato to sada vidimo kako najvanije od svega je injenica da u trgo- dokle god ne shvatimo da je povre izrazito
vrijeme utjee na cijenu poljoprivrednih vakim lancima u istom trenutku 20 kuna vano u poljoprivrednoj proizvodnji, da se
proizvoda, pogotovo povra. A najvie od plaate 100 grama matovilca. I svi kupuju na tu vrstu proizvodnje trebamo fokusirati
svega, vidimo kako je hrvatska poljopri- po toj cijeni jer vide pakiranje koje je, real- i da moramo poraditi na profesionalizaciji
vreda izrazito pod utjecajem vremenskih no, dostatno za jednu obitelj i to izvan se- naih poljoprivrednika jer, naalost, malo
prilika i neprilika, tonije, kako u Hrvatskoj
nema pravih profesionalnih proizvoaa Poljoprivrednik u Hrvatskoj mora
povra. Ako se elite baviti tim poslom, ob-
vezno treba ulagati u plastenike i staklenike
nauiti investirati svoje vrijeme u
jer bez njih smo jako ovisni o vremenu i to edukaciju i u svoju proizvodnju
e biti sve oitije kako e se klima sve izra-
zitije mijenjati pod utjecajem ovjeka. I tako zone nije skupo. Istovremeno, 100 kuna za nas je koji tako radimo. Kada vidite primjer
nas ovih dana sa svih strana bombardiraju kilogram je previe! Nevjerojatno velik broj u Italiji, Nizozemskoj ili Austriji gdje jedan
time kako cijene rastu, pa se sada svi ude ljudi, a usudio bih se konstatirati - ak i ve- proizvoa proizvodi povre na 100 ili ak
kako je sve skupo na trnicama, ali nitko ina - ne razumije da time plaa 200 kuna 200 hektara, proizvodi samo pet kultura,
ne razmilja kako ve godinama, u biti tije- za kilogram matovilca i jo k tome konven- zapoljava vie od 80 ljudi i ima mjeseni
kom cijele godine, veliki trgovaki lanci na cionalno uzgojenog. promet od milijun eura, tek onda shvatite
jednak nain postupaju s cijenama a da po- I sada gledamo reportae koje govore kako poljoprivrednik u Hrvatskoj ne moe
troai nisu toga ni svjesni. Dat u primjer o divljanju cijena na trnicama i kako su nikako konkurirati takvoj vrsti proizvodnje.
matovilca, a paralela se moe uzeti za sve vremenske prilike na to utjecale! I sada Hrvatski poljoprivrednik mora naui-
sitne salate, rikolu, potoarku... Fantastino imate dva konkretna rezultata koja mo- ti investirati svoje vrijeme u edukaciju i u
je kako ljudi uope ne razmiljaju! eu tr- ete povezati s time. Jedan je da svi rade i svoju proizvodnju. Mora se fokusirati na
nicom i komentiraju cijene istaknute na na- proizvode na otvorenom, nitko ne ulae u investicije u mehanizaciju, plastenike i na-
em tandu. Komentari pljute o tome kako opremu i profesionalizaciju te je uzgoj po- vodnjavanje kako bi naa poljoprivreda
cijena od 100 kuna za kilogram matovilca vra u Hrvatskoj toliko lo da smo potpu- mogla krenuti nabolje i konkurirati bilo ko-
nije normalna. Kako samo moete imati no ovisni o uvozu i nikako se ne moemo jem poljoprivredniku u EU.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 37

 TURIZAM Poveana kvaliteta hrvatskih kampova

Biblija za kampiste
nosi dobre ocjene
Prestinu oznaku ADAC Super(platz) 2017 - njemako priznanje za najbolje
europske kampove, ove godine potvrdilo je sedam hrvatskih kampova,
i to Zaton u Zadru, Krk u Krku, Valalta u Rovinju, Lanterna u Poreu-Tar, Park
Umag u Umagu-Brtonigla i Strako na Pagu. Prvi put to je priznanje dobio i
rovinjski kamp Val Saline pie Sanja Pljea pljesa@privredni.hr

U
Hrvatskoj je registrirano 640 kam-
pova, od ega je 187 srednje velikih
Posebna priznanja
640
te 453 manjih obiteljskih kampova
koji se nalaze u domainstvima, se- kampovima
oskim domainstvima te kamp odmoritima.

kampova Nai kampovi ukupno mogu primiti 242.271

registrirano u Hrvatskoj
osobu, dok prosjean kamp moe primi-
ti 379 kampista. Usporedbe radi, prosjeni
srednje veliki kamp moe primiti 1191 osobu,
a prosjeni mali 43 osobe, pokazuju poda-
ci Kamping udruge Hrvatske (KUH). Najvei
kapacitet imaju istarski kampovi, 49 posto od
ukupnih kamping kapaciteta Hrvatske, a slije-
de ih kampovi u Dalmaciji (28 posto kapaci-
teta) i Primorsko-goranskoj upaniji (18 posto Kampovi Lanterna, Park Umag, Val Saline,
kapaciteta). Promatrajui dalmatinske kam- Valalta, Krk, Solaris, Strako i Zaton od ni-
pove najvie ih je registrirano u Zadru - 13 po- zozemskog nacionalnog autokluba ANWB
sto. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najvie dobili su priznanje Top Campings 2017 za vr-
kampova, njih osam, nalazi se u Karlovakoj hunsku kvalitetu kampova. Nizozemski tu-
upaniji. roperator Vaanceselect je porekom kam-

242.271 Gotovo treina kapaciteta hrvatskih kam-
pova ima najvii rang kvalitete i nalazi se u
kategoriji etiri zvjezdice. Valja napomenuti i
osobu da je nedavno kamp Krk na otoku Krku kate-
goriziran s pet zvjezdica.
mogu primiti nai kampovi Inae, u kampovima je lani ostvareno 17,35
milijuna noenja to je poveanje od dva posto
u odnosu na 2015. godinu.
pu Materada dodijelio posebno priznanje
Glamping Award 2017.
naziva i biblijom za kampiste, je iznimno
velik, a na kamping sajmu CMT u Stuttgar-
tu je predstavljen taj vodi za 2017. godinu.
Ako promatramo iri kontekst njemakog

17,35 mil
Europski sustav ocjenjivanja
kvalitete kampova
noenja Promatrajui strukturu kampista po zemlja-
ma iz kojih dolaze, moe se zakljuiti da su
ostvareno lani u hrvatskim Nijemci nai tradicionalno najbrojniji gosti u
kampovima kampovima i ostvaruju 33 posto od ukupnog
broja noenja kampista. Upravo je zato obja-
va vodia njemakog automobilskog kluba
ADAC i njegovih ocjena o hrvatskim kampo-
vima od iznimnog znaaja za hrvatski kam-
ping sektor. Znaaj ADAC kamping vodia
za njemako govorno podruje, koji se esto
govornog podruja, te ukljuimo Austriju i
vicarsku, tada se postotak noenja kampista
poveava na ak 44 posto od ukupnog broja
noenja ostvarenih u hrvatskim kampovima,
rekao je Adriano Palman, direktor KUH-a,
dodajui kako najvei broj tih gostiju odluku o
tome kamo e ii na odmor donosi upravo na
osnovu ADAC-ovog vodia.
Objanjavajui vanost tog vodia, Palman
je istaknuo kako ADAC koristi poseban su-
stav ocjenjivanja kampova koji je prihvaen
kao najznaajniji europski sustav ocjenjivanja
kvalitete kampova. Prema analizi iz vodia,

38 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

hrvatski kampovi su po kvaliteti u 2016. go- Ocjene kampova po regijama
dini bili na visokom drugom mjestu u Europi,
Regije Broj Prosjena ocjena (br. zvjezdica) Prosjean rast/
dok su prvi bili nizozemski kampovi.
kampova pad u razdoblju
U vodiu ADAC-a za 2017. godinu navede- u vodiu 2017. 2016. Promjena 2013.-2017.
no je 119 hrvatskih kampova, isto kao i prole
Istra 37 4,01 3,87 3,7% 2,1%
godine. Prestinu oznaku ADAC Super(platz)
2017 - njemako priznanje za najbolje europ- Kvarner 26 3,81 3,77 1,0% 3,8%
ske kampove ove godine, potvrdilo je sedam Zadar 18 3,53 3,47 1,7% 0%
hrvatskih kampova - Zaton u Zadru, Krk u Kontinent 6 3,17 3,17 0,0% 5,1%
Krku, Valalta u Rovinju, Lanterna u Poreu- Split 13 3,12 3,12 0,0% 1,4%
Tar, Park Umag u Umagu-Brtonigla i Strako ibenik 6 3,00 3,00 0,0% -3,0%
na Pagu. Prvi put to je priznanje dobio i rovinj-
Dubrovnik 13 2,83 2,77 2,3% 1,0%
ski kamp Val Saline.
HRVATSKA 119 3,58 3,50 2,3% -
Bez specijalne ponude za Izvor: ADAC vodi 2017 (obrada KUH)
cjelogodinje goste
U oznaavanju kvalitete kampova u vodiu se sjeno kvalitetniji od kampova u Splitu, ibe-
koriste posebne oznake, pa je tako ak devet niku i Dubrovniku. No, upravo je u Dubrov-
hrvatskih kampova oznaeno simbolom koje niku kvaliteta kampova porasla za 2,3 posto
ukazuje na vidljivo znaajno poveanje kva- u odnosu na 2016. godinu. Prema pojedinim
litete sadraja i ponude u odnosu na prote- elementima ocjenjivanja, koji predstavljaju
klu godinu. Tu je oznaku dobilo pet kampova kategorije koje ine kvalitetu u kampu, na
u Istri i tri na Kvarneru. Od ostalih posebnih razini Hrvatske najvei porast primjetan je u
oznaka, est kampova oznaeno je kao kam- kvaliteti kupaline ponude, i to bazena za 23
povi sa sveobuhvatnom wellness ponudom
i tu nema promjena u odnosu na 2016. Osim
toga, od 119 kampova, njih 65 je oznaeno kao
kampovi na (iznadprosjeno) lijepoj lokaciji. Gotovo treina kapaciteta
No, s druge pak strane, usprkos tome to sve hrvatskih kampova ima najvii
vie naih kampova radi tijekom cijele godine,
jo uvijek nema ni jednog s oznakom kam- rang kvalitete i nalazi se u
pa sa specijalnom ponudom za cjelogodinje
goste.
kategoriji etiri zvjezdice
Komentirajui ADAC-ove ocjene hrvatskih
kampova, Palman je rekao kako je prosje-
na ocjena hrvatskih kampova za ovu godinu posto u odnosu na 2016. godinu. Osim toga,
poveana za 2,3 posto u odnosu na proteklu i za 7,3 posto porasla je i kvaliteta ponude sa-
iznosi 3,6 od moguih pet. draja za slobodno vrijeme. Takoer, treba
Promatrajui po regijama, najkvalitetniji istaknuti kako ni jedan element kvalitete na
kampovi su u Istri, na Kvarneru te u Zadru. nacionalnoj razini nije u padu u odnosu na
Kampovi na kontinentu, po ADAC-u, su pro- proteklu godinu.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 39

 HRWWWATSKA

Istraivanje o koritenju CRM rjeenja

Zastarjele metode
i dalje su u modi
Tvrtke primjeuju vrlo konkretne uinke koritenja CRM-a u
svakodnevnom poslovanju poput manjeg odlaska klijenata, uinkovitije
prodaje i smanjenja trokova poslovanja pie Boris Odori odorcic@privredni.hr

M
ale i srednje hrvatske tvrt-
ke rijetko koriste Custo-
mer Relations Management
(CRM) rjeenja za upravlja-
nje poslovanjem i odnosima s klijentima.
Naime, prema istraivanju koje su tije-
kom studenoga i prosinca 2016. godine
proveli akoveka IT tvrtka Softwise i
poslovni portal PoslovniPuls na uzor-
ku od 35 malih i srednjih poduzetnika
iz svih dijelova Hrvatske, njih samo 12,9
posto implementiralo je CRM rjeenje u
tvrtku.
Kada su u pitanju najvee prednosti
koritenja CRM-a, hrvatske tvrtke koje
ga koriste najee su izdvojile posje-
dovanje ureene baze klijenata, potpu-
ne podatke o prodajnim aktivnostima za
svakog pojedinanog klijenta. Pri vrhu
najeih odgovora bila je i jednostavnost
te brzina dijeljenja informacija meu za- ak 48,4 posto ispitanika smatra kako
poslenicima tvrtke.
Tvrtke su takoer primijetile vrlo kon- bi njihova tvrtka imala korist od
kretne uinke koritenja CRM-a u sva-
kodnevnom poslovanju poput manjeg
implementacije CRM-a u poslovanje
odlaska klijenata, uinkovitije prodaje,
bolje interne komunikacije i kvalitetnijeg
pregleda poslovnih aktivnosti te smanje- u istraivanju redovito evidentira infor- aju uinkovitost poslovanja, prilagode
nja trokova poslovanja. macije i aktivnosti o odnosu sa svojim marketinku strategiju za nove klijente i
klijentima, ini se kako i dalje prednjae poboljaju odnose s postojeim klijenti-
Jo uvijek - rokovnici dobro provjerene, ali zastarjele metode ma - to e se svakako pozitivno odraziti
Iako su poduzetnici veinom dobro (29 digitalne evidencije poput Excel tabli- i na samu uspjenost poslovanja tvrtke,
posto), vrlo dobro (19,4 posto) i odlino ca (71 posto) i Word dokumenata (19,4 istaknuo je Drago Bratko, direktor tvrt-
(35,5 posto) upoznati sa svim predno- posto), dok neki priznaju da najee ke Softwise.
stima koritenja CRM rjeenja - ak koriste registratore, odnosno rokovnike Vano je naglasiti kako kvalitetan
87,1 posto anketiranih malih i srednjih (16,1 posto). CRM objedinjuje sve podatke o poslov-
tvrtki ne koristi CRM u svakodnevnom Bez obzira na poraavajuu injeni- nom odnosu s klijentima i na jednom
poslovanju, ali njih 64,5 posto razmilja cu da velika veina malih i srednjih hr- mjestu omoguuje najbolji mogui pre-
o njegovu uvoenju. Nadalje, 48,4 po- vatskih tvrtki trenutano ne iskoritava gled. Tako je u CRM-u mogue pratiti
sto ispitanika smatra kako bi njihova prednosti koje sa sobom donosi CRM, povijest poslovnog odnosa, pisati ponude
tvrtka imala koristi od implementacije moe nas ohrabriti podatak o velikoj za- i raune, upisivati radne zadatke te sta-
CRM strategije u svoje poslovanje. Dok interesiranosti za implementaciju CRM-a tistiki analizirati i planirati marketinke,
veina poduzetnika koja je sudjelovala koja poduzetnicima omoguuje da pove- prodajne i postprodajne aktivnosti.

40 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

Novi web servis www.kapitalnadobit.hr
Brza i laka prijava
novog poreza
Osnovna ideja projekta je, kae Stjepan Pavlek, promovirati digitalne
servise i teke, sizifovske administrativne i birokratske zavrzlame rijeiti
putem softvera, umjesto da ih obavljaju graani pie Boris Odori odorcic@privredni.hr
D
ionicama u Hrvatskoj tije-
kom 2016. godine trgovalo je,
prema podacima Sredinjeg
klirinkog depozitarnog dru-
tva (SKDD), oko 21.000 fizikih osoba. A
predstavnici drutava za upravljanje in-
vesticijskim fondovima procjenjuju kako
je oko 80.000 njihovih ulagaa u obvezi
platiti novi porez na kapitalnu dobit.
Stoga je tvrtka Croatian Tax Tab ra-
zvila i pustila u rad web servis www.ka-
pitalnadobit.hr za laku i brzu prijavu tog
novog poreza. Iza nje stoji domaa pamet
strunjaci iz tvrtke Koios koji imaju ve-
liko iskustvo u razvoju IT rjeenja za fi-
nancijski sektor u regiji. Nova tvrtka-ki
Croatian Tax Tab nastala je upravo kao
brza reakcija na potrebe graana.
Osnovna ideja ovog projekta je, kae
nam Stjepan Pavlek, direktor tvrtke
Croatian Tax Tab, promovirati digitalne
servise i teke, sizifovske administrativ-
ne i birokratske zavrzlame rijeiti putem
softvera, umjesto da ih obavljaju graani.
Znate li da postoje ljudi sa zavrenim
Prirodoslovno-matematikim fakulte-
tom kojima je mozak prokuhao dok su
ispunjavali JOPPD obrazac i jo ga nisu
ispravno popunili? emu to ako softver
to moe uiniti za vas, naglaava on. to nije nita u usporedbi sa svladavanjem
Budui da je fizikim osobama i dalje
praktiki nemogue prijaviti porez digital-
nim putem, unato svim najavama u pro-
teklih petnaestak godina, razvojem ovog
servisa eljeli smo pomoi velikom broju
graana koji e se nai u novoj obvezi. Iza
servisa stoji sloen sustav koji graanima
pomae da brzo i sigurno dobiju ispunjen
JOPPD obrazac, kao i bankovnu uplatnicu
s tonim brojem rauna za uplatu i pozi-
vom na broj. Vjerujemo da je ova usluga
ujedno i dobar pokazatelj kako bi trebale
izgledati moderne usluge u financijskom
sektoru koje su namijenjene najiroj po-
pulaciji graana, istie Pavlek.
Poraavajui odgovori
Drava je novu obvezu zakomplicirala,
prijava ide kroz vrlo zahtjevni JOPPD
obrazac (sadri 19 stranica s objanje-
njima), a takvi su zadaci idealni za rje-
avanje u digitalnom svijetu. Ideja o
ovom jednostavnom online alatu iji je
cilj je promovirati digitalni nain poslo-
vanja rodila se u studenome 2016. Malo
smo je razraivali, a razvoj smo odradi-
li u prosincu 2016. i poetkom sijenja
2017., kae nam Pavlek dodajui kako
je razvoj rjeenja za financijske usluge
upravo i posao ove tvrtke. Koliko god on
bio naporan u ovako kratkim rokovima,
dungle prateih propisa koji prate ovu
prijavu poreza i ad hoc promjenama koje
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 41
Stjepan Pavlek
smo morali implementirati. Radi pojed-
nostavljivanja i one osnovne administra-
cije tvrtku smo registrirali u Velikoj Bri-
taniji, da barem tu utedimo na vremenu,
objanjava nam.
Uvoenje nove obveze izazvalo je kod
graana popriline nedoumice, a primje-
uje se da su i neinformirani. Stoga je
portal kapitalnadobit.hr proveo anketu u
suradnji s nekoliko drugih portala priku-
pivi odgovore 3505 osoba. A neki od od-
govora su poraavajui. Jer, ak 52 posto
graana nije znalo to je porez na kapital-
nu dobit, a 77 posto ispitanika ne zna to
je potrebno napraviti da bi se ispunila po-
rezna obveza i kako se porez prijavljuje.
U razvijenim zemljama, nastavlja Pavlek,
neovisno o porezu o kojem se radi, postoji
cijelo trite automatiziranih, online, pa-
metnih usluga u podruju administracije
poreznih obveza, a koje su poduzetnici
ponudili graanima. U slabije razvijenim
ekonomijama istonije Europe to tek tre-
ba doi, tako da u mnogim dravama u
naem susjedstvu postoje sline prilike,
napominje on dodajui kako tvrtka ima
jo mnogo ideja o tome kako dalje proi-
rivati uslugu. Jer, naalost, prekomjernih
i prekompleksnih procedura ima previe.
A moe biti lako i elegantno. To je ono to
u budunosti elimo isporuivati korisni-
cima, zakljuuje Pavlek.
 AKTUALNO

HTI konferencija od 28. veljae do 2. oujka

Dolaze vodei
strunjaci iz podruja
zdravstvenog turizma
Posebna goa konferencije je poznata amerika glumica i strunjakinja za
luksuzna putovanja Eva LaRue

P
restina HTI (Health Tourism ranom skupu koji ukljuuje jo dva me-
Industry) konferencija, koja se unarodna dogaanja - ILHA
po drugi puta odrava u Hrvat- (International Luxury
skoj od 28. veljae do 2. oujka Hotel Association)
u hotelu Lone u Rovinju, kroz bogati pro- Summit i TTM (Taste
gram i popratne sadraje okupit e vode- the Mediterranean)
e nacionalne i meunarodne strunjake, Festival. U sklopu
vrhunske predavae i paneliste te ek- programa dodijelit
skluzivne goste s podruja zdravstvenog e se nagrade najbo-
turizma. Sudionike konferencije oekuje ljim destinacijama u
i posebno predavanje strunjakinje za zdravstvenom turiz-
luksuzna putovanja, poznate glumice mu na temelju istrai-
Eve LaRue koja je svjetsku slavu stekla vanja Medical Tourism
glumei detektivku Nataliju Boa Vistu u Indexa. U istraivanju ka zajednica ija e radionica Buy
amerikoj seriji CSI Miami. u kojem je sudjelovalo Croatia za zdravstveni turizam
Meu kljunim govornicima konfe- preko 5000 sudioni- okupiti preko 40 velikih kupaca
rencije su predsjednik amerikog Udru- ka najvie glasova usluga iz cijelog svijeta. Sponzori
enja zdravstvenog turizma Jonathan je dobila Velika HTI konferencije su Maistra, Mer-
Edelheit, poznati hrvatski znanstvenik Britanija, a slije- cedez Benz i Mot&Chandon.
i pisac Dragan Primorac, predsjednik de je Njemaka i HTI konferencija organizira se u
EHTTE Europskog udruenja povijesnih Francuska. Par- suradnji s Hrvatskom gospodarskom
toplica Giuseppe Bellandi, te predsjednik tner konferencije komorom, a pokrovitelji su predsjedni-
Uprave Maistra Tomislav Popovi. je Hrvatska turisti- ca Republike Hrvatske Kolinda Grabar
Sedmo izdanje HTI konferencije za- Kitarovi, Ministarstvo zdravstva i Mini-
nimljivo je po inovativnom 3u1 integri- Eve LaRue starstvo turizma.

znakovi hrvatske kvalitete

Aurelia svjea tjestenina: Rezanci,
iroki rezanci, Zeleni rezanci, pageti
Za tjestenine Aurelia koriste se samo vrhunski prirodni sastojci, tako su i zeleni
rezanci posebni jer sadre koprivu, to im daje nesvakidanji okus. pageti
Aurelia e okusom zasigurno zadovoljiti oekivanja ljubitelja tjestenina, dok je
svjee rezanace potrebno samo oplemeniti finim umakom.
Nae Klasje d.o.o.
Tvrtka Nae Klasje postoji od 2001. a nastala je kao greenfield investicija u proi-
zvodnji prehrambenih proizvoda radi kreiranja, razvoja i prodaje inovativnih proizvoda.
Danas posjeduje dvije tvornice u kojima proizvodi dvije grupe proizvoda svjeu tje-
steninu Aurelia Tortelloni i sirovine za pekarstvo. Proizvodi tvrtke, kojoj je inovativnost
kljuna odlika, mogu se nai u 10 zemalja.

42 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

5. Dani komunikacija od 30. oujka do 2. travnja

Bolje tri nego dva

Novost je da e ovogodinji program trajati tri umjesto dosadanja dva
dana, a najeminentnija imena meu brojnim govornicima bit e Alex Braun
i Chuck Porter

G
lavni fokus petog izdanja
Dana komunikacija, koji e
se odrati u rovinjskom ho-
telu Lone od 30. oujka do
2. travnja, bit e na aktualnoj temi inte-
griranja oglaavanja i odnosa s javnou.
Novost je da e ovogodinji program
trajati tri umjesto dosadanja dva dana,
a najeminentnija imena meu brojnim
govornicima bit e Alex Braun i Chuck
Porter. Braun je politiki konzultant
Alex Braun Chuck Porter
dobro poznat i na domaoj sceni na-
kon kampanje koju je odradio za SDP, a
Porter je legenda oglaivake industri- Ljestvica je visoko je festival kao najbolju manifestacija tog
je i suosniva agencije Crispin Porter + Direktorica festivala Dana komunika- tipa na ovim prostorima. Ljestvica je po-
Bogusky. Predsjednik Uprave HURA-e cija Dunja Ivana Ballon najavila je irok stavljena visoko i teko je svake godine
Davor Bruketa istaknuo je kako je prola i bogat program u kojem e se nai za nadmaiti sam sebe. Integrirane trine
godina bila izazovna za marketingae i svakog poneto. Moemo se pohvaliti i s komunikacije su tema ove godine, a veliki
medije. U naem poslu vie nita nije po dvije velike zvijezde - Alexom Braunom, interes medija i sponzora potvruje da se i
starom, dogaaju se korjenite promjene, politikim konzultantnom i ovjekom koji u vremenima rezanja budeta uvijek nae
a jedna od najvanijih je integracija poje- je odradio preko 70 politikih kampanja sredstava za Dane komunkacija, kazala je
dinih specijalistikih usluga gdje agencije diljem svijeta, te Chuckom Porterom iz ona. Direktor IAB-a Hrvatska Jan Jilek
nastoje objediniti usluge klijentima. PR svijeta oglaavanja koji je uvrten na listu potvrdio je da svake godine kao dogaaj
agencije ire dijapazon svojih usluga na 26 najfascinantijih poduzetnika. Oni e rastu, to pripisuje kvalitetnom programu.
sve dijelove komunikacijskog procesa, svojim velikim iskustvom dodatno obo- Prole godine smo imali 1600 ljudi i 22
a to e jasno reflektirati na ovogodinje gatiti festival, a uz njih emo imati i irok projekta u strukovnim natjecanjima, na-
dane koji e zato trajati dan due, kazao dijapazon razliitih radionica i diskusija. dam se da emo ove godine nadmaiti te
je Bruketa, naglasivi kako su Dani ko- Fokus e biti na izvozu kreativnih usluga, brojke. Kotizacije su ve od 1250 kuna, a
munikacija odlina prilika za uenje, da poruila je Dunja Ivana Ballon. Andrea imamo i posebne ponude za grupe, rekao
ljudi iz struke vide najbolje prakse iz svi- umanovac, lanica Organizacijskog je Jilek, pozvavi sve zainteresirane da se
jeta i porazgovaraju o budunosti biznisa. odbora Dana komunikacija, pohvalila to ranije prijave. (M.S.)

SHAKE osvjeiva zraka za automobile i

ostale zatvorene prostore Znate li da
Shake je osvjeiva zraka za automobile i ostale zatvorene prostore na bazi proizvod koji
eterinih ulja, a ne sadri alkohol ni alergene. Prijava patenta predana je pod
brojem P20030982A te je u rujnu 2009. godine Dravni zavod za intelektualno
nosi jedan
vlasnitvo RH izdao Ispravu o patentu za taj proizvod. Izlaganjem na brojnim od znakova
domaim i stranim sajmovima inovacija Shake osvojila je niz nagrada. kvalitete ima
Prestige d.o.o.
Tvrtka Prestige iz Pule osnovana je 1990. Bavi se maloprodajom te veleprodajom
63% vee anse
parfumerijskih i drogerijskih proizvoda te su dobavljai strojeva i repromaterijala za da zavri u
proizvodnju kozmetike. Od 2000. rade s eterinim uljima. U elji da tritu ponude potroakoj
miris za automobile bez alkohola koji e odgovarati i osobama osjetljivima na indu-
strijske mirise, nastao je proizvod Shake.
koarici?

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 43

 AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora-K Split

Uzance u graenju
U
HGK-K-u Split prologa je
tjedna predstavljen nacrt iz-
mjena Zakona o gradnji koji bi,
prema rijeima Lovre Kue-
via, ministra graditeljstva i prostorno-
ga ureenja, trebao biti donesen tijekom
oujka. U oujku bi trebale biti donesene
i izmjene Zakona o prostornom uree-
nju, dok bi se do polovine godine trebale
napraviti kompletne izmjene zakona o
gradnji te o prostornom ureenju.
Na skupu je oko 90 predstavnika gra-
evinskog sektora raspravljalo i o nacrtu
posebnih uzanci u graenju. Valja nagla- gospodarstvo HGK i Darko Jambreko- uzance o graenju, koje se primjenjuju
siti da je prijedlog nacrta posebnih uzan- vi iz tvrtke Radnik, predstavili su bitne u skladu s posebnim propisima o obve-
ci u graenju nastao na osnovi suradnje odrednice nacrta kao to su: opi pregled znim odnosima. Posebne uzance o gra-
HGK i HUP-a, s ciljem izrade kvalitetne nacrta prijedloga novih posebnih uzan- enju ureuju odnos naruitelja i izvoa-
podloge za postizanje strunog i gospo- ci u graenju, struni nadzor graenja, a u obavljanju graevinskih radova koje
darskoga konsenzusa o ureenju odno- naknadni i nepredvieni radovi/ugovo- utjeu na graenje.
sa izmeu naruitelja i izvoaa radova reni radovi, ugovorna kazna/penali, pri- Ovom prigodom Percel je pozvao svu
za ire podruje graditeljstva Republike mopredaja/tehniki pregled i okonani zainteresiranu strunu javnost da svojim
Hrvatske. Predstavnici Radne skupine obraun/okonana situacija. prijedlozima pridonese izradi to kvali-
za izradu nacrta PUG-a, Damir Percel Naime, HGK i HUP ovlateni su Zako- tetnijeg dokumenta koji e biti od koristi
iz Sektora za graditeljstvo i komunalno nom o gradnji utvrditi i objaviti posebne njihovom poslovanju. (J.V.)

SUD ASTI SUD ASTI

PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-109/15 Broj: P-I-114/15
Zagreb Zagreb

PRESUDA
Sud asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeu sastavljenom od sudaca Gordana
Zubaka, predsjednika vijea te Aide Marijan i Dinka Pezelja, lanova vijea, u povodu
prijave prijavitelja LUKE LEIA iz upanje, Hanibala Lucia 19, kojeg zastupa puno-
monik Draen tivi, odvjetnik u upanji, Veliki kraj 54, protiv prijavljenoga ADDIKO
BANK d.d. ranije HYPO ALPE ADRIA BANK d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg
zastupa punomonik Draen Dela, odvjetnik u Zagrebu, Josipa Ruera Bokovia 24,
radi povrede pravila morala, nakon glavne rasprave odrane 17. veljae 2016.,
presudio je
Prijavljeni ADDIKO BANK d.d. ranije HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.
Zagreb, Slavonska avenija 6,
ODGOVORAN JE
to je prijavitelju ponudio sklapanje aneksa uz ugovor o kreditu broj 69600013009 sa
sporazumom o osiguranju novane trabine, koji je sadravao nedoputenu klauzulu
kojom je sebi pridrao pravo da raskine taj aneks u sluaju da Ustavni sud Republike
Hrvatske donese odluku kojom bi ukinuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
potroakom kreditiranju (Narodne novine 102/15.) u cijelosti ili u njegovim relevan-
tnim dijelovima zbog nesuglasnosti s Ustavom, kao i pravo da zahtijeva od prijavitelja i
drugih sudionika ugovora o kreditu naknadu i povrat svih koristi kao da aneks nije ni
bio sklopljen te to je ponudio sklapanje navedenog aneksa koji je sadravao nejasnu
odredbu o vrsti i visini trokova kojima je prijavljeni teretio prijavitelja, ime je uinio
povredu pravila morala (dobrih poslovnih obiaja) iz odredbe lanka 5. Pravilnika o
Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 66/06., 114/06.,
129/07. i 8/08.) pa mu se na temelju odredbe lanka 36. stavak 1. toka 3. tog Pravil-
nika, izrie
JAV NA O P O M E NA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HGK
Obrazloenje izostavljeno kao nepotrebno.
Napomena: Temeljem albe prijavljenog drugostupanjsko vijee Suda asti pri HGK je
28. listopada 2016. godine donijelo presudu broj: P-II-19/16 kojom se alba odbija.
PRESUDA
Suda asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeu sastavljenom od sudaca Lenke
ori, predsjednika vijea, Natalije Kova Luketi i mr.sc. Ilije Rkmana, lanova vije-
a, odluujui po prijavi prijavitelja LIDIJE HORVAT iz Zagreba, Berislavieva 12, koju
zastupa punomonik Draen tivi, odvjetnik u upanji, protiv prijavljenog ADDIKO
BANK d.d. ranije - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg
zastupa punomonik Draen Dela, odvjetnik u Zagrebu, radi povrede pravila morala i
dobrih poslovnih obiaja, nakon glavne rasprave zakljuene 11. svibnja 2016.,
presudio je
Prijavljeni ADDIKO BANK d.d. ranije - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.
Zagreb, Slavonska avenija 6
ODGOVORAN JE
to je ponudio prijavitelju sklapanje aneksa uz ugovor o kreditu broj 016-1653/2005 sa
sporazumom o osiguranju novane trabine, koji je sadravao nedoputenu klauzulu
kojom je sebi pridrao pravo da raskine taj aneks u sluaju da Ustavni sud Republike
Hrvatske donese odluku kojom bi ukinuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
potroakom kreditiranju (Narodne novine 102/15.) u cijelosti ili u njegovim relevan-
tnim dijelovima zbog nesuglasnosti s Ustavom, kao i pravo da zahtijeva od prijavitelja
i drugih sudionika ugovora o kreditu naknadu i povrat svih koristi kao da aneks nije
ni bio sklopljen te to navedeni aneks koji su stranke sklopile 25. sijenja 2016. sadri
nejasnu odredbu o vrsti i visini trokova kojima je prijavljeni teretio prijavitelja, ime je
uinio povredu pravila morala (dobrih poslovnih obiaja) iz odredbe lanka 5. Pravil-
nika o Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 66/06.,
114/06., 129/07. i 8/08.), pa mu se na temelju odredbe lanka 36. stavak 1. toka 3. tog
Pravilnika, izrie
JAV NA O P O M E NA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HGK
Obrazloenje izostavljeno kao nepotrebno.
Napomena: Temeljem albe prijavljenog drugostupanjsko vijee Suda asti pri HGK je
28. listopada 2016. godine donijelo presudu broj: P-II-20/16 kojom se alba odbija.

44 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 PREDSTAVLJAMO OPG Plii, Otoac

Mednim kombinacijama
do sree
Osim proizvoda na bazi meda, OPG Plii proizvodi
i razne mjeavine propolisa i peludi, dok od voska
izrauju dekorativne predmete kao to su svijee

M
ed i drugi pelinji proizvodi od dav-
nina su poznati, a koriste se kao
hrana i lijek. No nije zanemariva ni
injenica da se med stoljeima ko-
risti za njegu i uljepavanje lica i tijela. Smatra se
i da je sama Kleopatra na lice stavljala maske od
meda kao eliksir za ljepotu.
Med posjeduje svojstva koja ga ine nezaobila-
znim dijelom zdrave prehrane. Upravo su med
i proizvodi od meda postali nezaobilazni dio
ivota Mirjane Plii iz Otoca koja je uspjela
spojiti svoje dvije velike strasti - stomatologiju
Nadamo se i pelarstvo. Kad zavri svoj posao stomatologa,
da emo svoju a brine o 1800 pacijenata, tada na OPG-u koji
ljubav prema vodi zajedno sa svojim suprugom Milom Plii-
em stvara prave male medne arolije, a njezine
pelama kao
i mogunost
kombinacije ve su prepoznate i izvan Otoca.
U svakom sluaju, primjer Mirjane Plii jasno
dodatne zarade pokazuje da kad imate volju, i va hobi moe
ostaviti svojim prerasti u pravi mali biznis.
Kremasti med u neobinim
kombinacijama
Nai su proizvodi na bazi meda. Tu je prije sve-
ga kremasti med u kombinaciji s oraastim plo-
dovima i suhim voem, med sa suhim ljivama
i orasima, bademima i brusnicama, med s lje-
njacima, ali i sa sjemenkama lana, suncokreta i
bundeve, istie Mirjana Plii dodajui kako se
bave i proizvodnjom raznih mjeavina propoli-
sa i peludi, dok od voska izrauju dekorativne
nasljednicima predmete kao to su svijee.
koji nam i sada Mirjana Plii smatra da spoj pelarstva i sto-
pomau. matologije i nije tako neobian jer kad se malo
dublje zagrebe, moe se vidjeti kako ta dva sek-
Mirjana Plii tora imaju jednu vanu dodirnu toku: propolis
koji je od antike poznat kao ljekovito sredstvo.
Propolis djeluje antiseptiki, regenerativno
i antibakterijski. Koristi se kao preventiva kod
upale i krvarenja desni, afti i oteenja sluznice,
paradentoze, neugodna zadaha, herpesa, gripe i
prehlade, pojanjava Mirjana Plii.
Okus njihova meda je specifian i zbog ispa-
a pela, a rije je o vonjaku starih sorti jabuka
i ljiva, nasada oraha i ljenjaka, a cijeli taj kraj
Mirjana Plii
smatra da spoj
pelarstva i
stomatologije i nije
tako neobian jer ih
povezuje - propolis
bogat je i ljekovitim biljem pa je i to dodatni bo-
nus. Za sada prodaju svoje proizvode, uglavnom,
na kunom pragu. Planovi za budunost su ve-
liki, ali naravno, ovisimo o hirovitosti prirode i
svome zdravlju. Nadamo se da emo svoju lju-
bav prema pelama kao i mogunost dodatne
zarade ostaviti svojim nasljednicima koji nam i
sada pomau, kae Mirjana Plii koja je svje-
sna da se proizvodnja pelinjih proizvoda odvi-
ja u tvornici pod vedrim nebom, te da uz sav
njihov trud i zalaganje krajnji rezultati najvie
ovise o vremenskim prilikama u kraju gdje se
nalaze same konice. (I.G.)

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 45

 HRVATSKA&REGIJA Drvna industrija Bosne i Hercegovine

Pojas za spaavanje
ekonomije
Drvna industrija bi morala postati strateka grana gospodarstva jer je, kako
kau u ovoj djelatnosti, bez poticaja i podrke drave na svim razinama
vlasti uspjela ostvariti zapaene financijske i izvozne rezultate
pie Zdravko Latal latal@privredni.hr

Z
a drvnu industriju Bosne i Her-
cegovine odavno se govori da
nakon svakog rata spaava na-
cionalnu ekonomiju. Prema za-
dnjim slubenim podacima Vanjskotrgo-
vinske komore BiH, takva su se miljenja
pokazala potpuno opravdanima i danas.
Naime, najpozitivnije izvozne rezulta-
te ima upravo drvna industrija, posebice
proizvodnja namjetaja. U devet prolo-
godinjih mjeseci drvna industrija ostva-
rila je izvoz u vrijednosti 872,5 milijuna
konvertibilnih maraka, to je 12 posto
vie nego u istom razdoblju 2015. godi-
ne. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila
je 358 posto. Od ukupnog izvoza 44 po- produkte, priopeno je iz Vanjskotrgo- skoj komori BiH naglaena je zabrinutost
sto se odnosilo na namjetaj, 29,6 posto vinske komore BiH. Pa ipak na skupu zbog jo uvijek velikog izvoza sirovine,
na rezanu grau, 14,1 posto na proizvode proirenog Odbora Asocijacije drvne in- proizvoda umarstva, napose ogrjevnog
umarstva, a ostatak na ostale umske dustrije i umarstva pri Vanjskotrgovin- drva u odnosu na finalne proizvode. Gos-

Bosanskohercegovaka namjenska industrija

Razvoj novog oruja

Premijer Islamske Republike Pakistan
Nawaz Sharif, koji je nedavno slube-
no boravio u Sarajevu i Bosni i Herce-
govini, u pratnji brojnog gospodar-
skog izaslanstva, poseban interes je
iskazao za gospodarsku suradnju dviju
zemalja, posebice u podruju namjen-
ske industrije, ali i poljoprivredne i
tekstilne industrije.
Sharif je istaknuo kako su te gospo-
darske grane veliki potencijal za unap-
reenje ekonomskog poslovanja i trgo-
vinske razmjene. Pakistanski premijer
je dodao kako e uskoro biti potpisani
posebni poslovni sporazumi, a na Gos-
podarskom sajmu u Mostaru u travnju,
kako je najavljeno, predstavit e se i broj-
ne pakistanske tvrtke.
Sluajno ili ne, nekoliko dana na-
kon tog posjeta u medijima je objavlje-
no kako Tvornica maina i hidraulike
Bratstvo iz Novog Travnika (BNT-TMiH)
privodi kraju razvoj prototipa prve po-
ratne samohodne navoene haubice od
155 milimetara NATO standarda, dometa
40 kilometara, montirane na oklopnom
kamionu. Prva testiranja obavit e se na
vlastitom poligonu, a zatim na Glamo-
kom polju. Prema rijeima elnika Brat-
stva, haubica je, uz izuzetak raunarske
opreme i vozila, u cijelosti proizvod ove
tvornice. U Novom Travniku tvrde da e
novo oruje biti konkurentno na tritu
jer je mnogo lake i pokretljivije, ali i oko
20 posto jeftinije od konkurencije. Cijena
haubice e biti oko milijun konvertibilnih
maraka.
Pakistan zainteresiran za
suradnju
U Goradu se, pak, nalazi Ginex, jo jed-
na uspjena i velika tvornica namjenske

46 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

nacionalne
podarstvenici iz tog podruja zatraili
su od drave da zatiti sirovinu i donese
mjere koje e destimulirati izvoz sirovina
niske obrade, ime e se uvelike prido-
nijeti poboljanju opskrbe domae final-
ne proizvodnje. Predsjedavajui Vijea
ministara BiH Denis Zvizdi i ministar
za vanjsku trgovinu i ekonomske odno-
se Mirko arovi dali su punu podrku
ovom zahtjevu Asocijacije drvne indu-
strije i umarstva pri Vanjskotrgovinskoj
komori BiH.
U Klnu nagrade stolcu i stolu
Ocjenjivaki sud jedne od najprestini-
jih promocija drvne industrije u svijetu,
Sajma drvne industrije u Klnu, nagradio
je dizajn, ali i sam proizvod stolca i stola
sarajevske dizajnerice Natae Perkovi
koji su proizvedeni u tvrtki MS&Wood
iz Fojnice. I na prologodinjem sajmu u
Klnu ova je fojnika tvrtka osvojila dvije
prestine nagrade. Fojniani su, ionako,
ve navikli na zlato. U rijeci Fojnici se
od pamtivijeka ispiralo zlato, to svje-
doe nalazi vrijedne muzejske postave
Franjevakog samostana u gradu, a ti-
jekom godine najavljen je poetak rada
rudnika zlata. Zlato sada krasi i fojniku
industrije, koja spada meu najvee u
Europi. U proloj godini Ginex je ostva-
rio 20 posto vee poslovne rezultate u
odnosu na 2015. godinu. Zapoljava 650
radnika, a u ovoj godini, nakon uvoenja
novih tehnologija u proizvodnju, posao
e dobiti jo 120 radnika.
Podsjetimo, Pakistan je jo prije dese-
tak godina izrazio namjeru za suradnju
u podruju vojne industrije, posebice za
drvnu industriju. Direktor kompanije
MS&Wood Muhamed Pilav u izjavi za
medije istaknuo je da se njihovi proizvo-
di nalaze na tritima 40 zemalja svijeta,
meu kojima i na tritima SAD-a, Kana-
de, Njemake, Francuske, Japana i Velike
Britanije.
U devet
prologodinjih
mjeseci drvna
industrija
ostvarila je izvoz
u vrijednosti
872,5 milijuna KM
Meutim, proizvodni ambijent proi-
zvoaa i izvoznika finalnih proizvoda
drvne industrije je lo jer tee dolaze do
sirovine nego pilane koje proizvode po-
lusirovine. Postoje i problemi s cijenom i
redovnim isporukama struje, kae Pilav i
novotravniko Bratstvo, pa i za njegovu
kupnju kao i nekoliko drugih vojnih tvor-
nica.
Prije rata BiH je imala snano ra-
zvijenu namjensku industriju. Soko iz
Mostara proizvodio je borbene mlazne
avione Jastreb, Galeb i Sokol, te po fran-
cuskoj licenci helikoptere gazela. Igman
iz Konjica je i danas jedna od najveih
tvornica pjeakog streljiva u svijetu,
dok su se u sarajevskom Famosu proi-
zvodili motori i drugi dijelovi za tenkove
i oklopna vozila. Izvoz namjenske indu-
strije BiH potkraj 80-ih godina prologa
stoljea kretao se u rasponu od 600 do
800 milijuna dolara. Bratstvo iz Novog
Travnika proizvodilo je u to vrijeme ar-
tiljerijska oruja, od minobacaa, koji se
i danas proizvode i izvoze, do brdskih
topova, haubica i viecijevnih raketnih
sustava. (Z.L.)
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 47
najavljuje da e ipak ove godine kapaci-
teti tvrtke biti proireni na 600.000, a do
kraja idue godine i na milijun proizve-
denih komada namjetaja.
Eko namjetaj za djecu
Zanimljiva je i pria Ivane Zeki iz Vlase-
nice, aposolventice dizajna industrijskih
proizvoda na beogradskoj Politehnici,
koja je odluila obiteljsku tradiciju obra-
de drva pretvoriti u biznis te se ukljui-
la u Projekt ekonomskog osnaivanja
mladih koji se istodobno implementira u
Birau kod Zvornika, u srpskom entitetu
i Jajcu u Federaciji BiH. Na Sajmu poslov-
nih ideja u Srebrenici s idejom proizvod-
nje eko namjetaja za djecu Ivana Zeki
je dobila prvu nagradu. Kako kae, sada
je u fazi testiranja trita s proizvodnjom
namjetaja po mjeri i elji kupca.
Drvna industrija u Bosni i Hercego-
vini bi, bez svake sumnje, morala po-
stati strateka grana gospodarstva jer
je, kako kau u ovoj djelatnosti, bez
poticaja i podrke drave na svim razi-
nama vlasti uspjela ostvariti zapaene
financijske i izvozne rezultate, a u tome
ima i punu podrku Vanjskotrgovinske
komore BiH.
Tvornica municije Konjic
Suradnja s
Ministarstvom
obrane Republike
Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvat-
ske nakon spora s namjenskom indu-
strijom Srbije odabralo je za buduu
suradnju Tvornicu municije Konjic, po-
tvreno je sarajevskoj agenciji FENA
iz Federalnog ministarstva energije,
rudarstva i industrije. Igman je hrvat-
skom Ministarstvu obrane ve isporu-
io oko pet milijuna komada bojevog i
manevarskog streljiva u vrijednosti 1,2
milijuna eura.
 HRVATSKA&REGIJA Slovenski repovi tajkunizacije

Sova prati Kostia?

Opservacije slovenske tajne slube u zadnje vrijeme usredotoene su na
ulagaa iz Srbije Miodraga Kostia koji je vlasniki ve ovladao Hotelom
Kempinski Palace u Portorou, a suvlasnik je i Gorenjske banke
pie Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

M
iodrag Kosti vlasnik je holdinga
MK Group, navodno najbogatiji
Srbin i peti najbogatiji ovjek na
Balkanu. Sova je zgodan ptiji
Kao iskusan akronim pod ijim znakom djeluju pripadnici
slovenske obavjetajno-sigurnosne agencije.
meunarodni Opservacije slovenske tajne slube u zadnje
ulaga znam da vrijeme usredotoene su na ulagaa iz Srbije
obavjetajne koji je vlasniki ve ovladao prestinim hote-
agencije prate lom Kempinski Palace u Portorou. Istodobno
je i suvlasnik Gorenjske banke. Njegova AIK
investitore i banka bila bi ve i vlasnicom kranjske novar-
njihove poslovne ske kue da sredinja monetarna vlast ne raz-
aktivnosti. vlai rokove za izdavanje odgovarajuih sugla-
snosti. Usporavanja se objanjavaju eljom da
se prethodno razjasne nejasni podaci o izvoru
novca za preuzimanja te cjelokupni sustav po-
slovanja preko poreznih oaza.
Investitor iz Srbije zna da je pod prismotrom
Sovinih ptia. Tvrdi da to za njega nije posebno
iznenaenje. Kao iskusan meunarodni ula-
ga znam da obavjetajne agencije prate inve-
stitore i njihove poslovne aktivnosti, rekao je
Miodrag Kosti, vlasnik
holdinga MK Group Kosti nedavno za Delo. Osobno itekako pazi
da ostavi dojam solidnog ulagaa. On je zaista
korektan vlasnik hotela u Portorou, potvrdila
je Eva travs Podlogar, tajnica u Ministarstvu
gospodarstva. Istodobno je Liburniju oznaila
kao loeg vlasnika etiriju hotela Metropol.
Zato se slovenska politika toliko uplaila
Miodraga Kostia da na njega sada troi sigur-
nosno-obavjetajne resurse? Sluti da Kostie-
ve ulagake ambicije ne zavravaju s Kempin-
skim i Gorenjskom bankom.
Ponuda velika, cijene nisu previsoke
U tajkunizaciji slovenskog gospodarstva koja
je zavrila izrazito traljavo, pozamaan dio ho-
telijerske djelatnosti zavrio je kao kolateralna
rtva na stolu za traniranje loih potraivanja.
Dravni holding i DUTB (loa banka) prinueni
su prodati i neka najzvunija imena sloven-
skog hotelijerstva i to po shemi prema kakvoj
se prodaju dobri komadi obiteljske srebrnine
kada se treba spaavati od veeg zla.
Ponuda je velika, mnogi su hoteli na proda-
ji, cijene nisu previsoke i eto prilike za ulaga-
e. Meu kupcima koji iskazuju zanimanje za

Istraga ATVP-a

Tko se omastio u Gorenju?

Jesu li Sovini ptii potroili prekovreme-
ne sate i na guvu u Gorenju proizalu iz
curenja povjerljivih informacija, pokazat
e rasplet dogaaja koji su lani dobro pro-
tresli slovensko financijsko trite. Kada je
u srpnju prole godine japanski Panaso-
nic poeo dubinski raskapati financijsku
utrobu Gorenja, njegova Uprava na elu
s Franjom Bobincem odluila je dogaaj
drati u tajnosti. Za dubinski pregled zna-
la je Uprava i Nadzorni odbor, svega pet-
naestak ljudi te poneki vanjski suradnik.
Tajna je drala vodu, ali ne dugo. Kada se
poelo pekulirati o pregledu, Uprava Go-
renja potvrdila je da je on u tijeku, to je
odmah protumaeno kao mogunost za
poveanje udjela Panasonica, pa ak i da
on preuzime slovensku tvrtku. Vrijednost
dionice se u trenutku udvostruila. No jo
bre se i stropotala. To se dogodilo im je
Panasonic objavio da odustaje od povea-
nja udjela. Onaj tko je znao ono to veini
nije bilo poznato, da e dionice Gorenja ula u fiducijarne raune i provela jo neke
podivljati, mogao je dobro zaraditi. Igor istrage, pa je tako prikupila dovoljno grae
temberger, predsjednik Ilirike, procijenio za podizanje kaznene prijave protiv dviju fi-
je da se koritenjem unutarnjih informacija zikih osoba. To nisu pojedinci iz Gorenja, ali
u tri tjedna moglo stei u Gorenju 35 posto su znali to e se u Velenju dogaati i priliku
prinosa. Agencija za trite vrijednosnim nisu ostavili neiskoritenom. Za zloporabu
papirima (ATVP) provela je iroku istragu, internih informacija poiniteljima prijeti tri
prikupila i analizirala podatke iz 13 drava, do pet godina zatvora.

48 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 Preustroj pomoi

Ubudue selektivno
Slovenski dravni prora-
un potroio je od 2004.
do 2015. godine 179 mi-
lijuna eura na spaavanje
poduzea u financijskim
potekoama. Rezultat
takvog pothvata nikako ne
opravdava njegov troak.
Deset godina od dobivanja
dravne pomoi na ivotu
je ostalo 48 posto spaa-
vanih tvrtki. U njima se
uspjela odrati tek petina maganja najavljeno je da
nekadanje zaposlenosti. e se iskljuiti tvrtke iz
Ministarstvo gospodar- metalurgije i rudarstva, a
stva odluilo je stoga pre- ukljuiti zadruge. Pomo
urediti dio zakonodavstva e se odobravati iznimno i
tako da financijske po- jednokratno te uz uvjet da
moi poduzeima budu traitelj sanacije sudjeluje
selektivne i svakako dje- sa 25 do 50 posto vlastitog
lotvornije. Iz sheme po- doprinosa. (F.K.)

Razmirice zbog terana

preuzimanje potraivanja od banaka i DUTB-a,

najagilnija je meunarodna investicijska sku-
Slovenija e tuiti EK?
pina York Capital Management. Fiksirana je
posebno na hotele Sava holdinga te na Petanov
DZS u ijem sklopu djeluju Terme ate i Ma-
rina Portoro.

Dravni holding i DUTB (loa

banka) prinueni su prodati
i neka najzvunija imena
slovenskog hotelijerstva Phil Hogan, europski istim imenom, uz uvjet
povjerenik za poljo- da na boci veim slovima
privredu iz Irske, raz- stoji ispisana oznaka Hr-
Slovenska politika uvjerena je da York radi bijesnio je slovenskog vatska Istra, a ispod sto-
poslove za Miodraga Kostia. Njegovi apetiti ministra poljoprivrede ga da je manjim slovima
usmjereni na slovenski turizam lani su toliko Dejana idana. Kako se ispisan naziv vina teran.
uznemirili ministra Zdravka Poivaleka da je Slovenija i Hrvatska nisu idan je uzrujano reagirao
javno izrekao sljedeu misao: Slovenski turi- uspjele sporazumjeti o na Hoganovo izjanjenje,
zam treba usmjeriti u internacionalizaciju, ali zatiti vina teran na dvije rekavi da to to predlae
neka to ne bude kroz vlasniku balkanizaciju! godine, Hogan je u Bru- teko kompromitira eu-
Poivalek, koji je prije dolaska na ministarski xellesu najavio da e Eu- ropsku politiku zatite te
poloaj vodio Terme Olimia (u ijem su sklopu ropskoj komisiji predloiti da e Slovenija tuiti EK.
i Tuheljske toplice), u meuvremenu se sasta- rjeenje prema kojem Slo- Mnogo vike ni za to. Pro-
jao s Miodragom Kostiem, u Ministarstvu i na veniji ostaje pravo nesme- izvodnjom terana u Slove-
nekim drugim mjestima. Na pitanje slovenskih tano prodavati vino pod niji bavi se manje od 200
novinara je li u meuvremenu Poivalek vi- tim imenom. Delegiranim vinogradara, a cjelokupni
dio izvjetaje Sove, slube iz Ministarstva od- aktom EK e dopustiti urod ne dosee ni dva po-
govorile su da takvo to nije dolo na njihovu Hrvatskoj da i njeni vino- sto ukupne proizvodnje
adresu. gradari prodaju vino pod vina.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 49

 HRVATSKA& REGIJA Konferencija Biznis Plusa: Regija za turizam,

Regija kao jedna

destinacija
Konferencija koju je u Beogradu organiziralo medijsko udruenje Biznis plus
pokazala je da i na ovu temu postoje razlike u pogledima politiara i ljudi
iz biznisa, ali i da ipak postoji zajedniki nazivnik - interes. Regionalnom
povezivanju kroz financiranje podrku daje i EU pie Ljiljana Luki ljiljana.Lukic@komberg.org.rs

K
ad govorimo o turizmu u regi-
ji, moemo rei da je cijela regija
jedna destinacija, izjavio je prolog
tjedna u Beogradu Nenad Nizi,
predsjednik Grupacije jedinstvenih luk-
suznih hotela Hrvatske koja je osnovana
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na
konferenciji pod nazivom Regija za turi-
zam, turizam za regiju, osmoj zaredom
u organizaciji udruenja Biznis plus koju
uz Privredni vjesnik (na konferenciji ga je
predstavljao glavni urednik Darko Buko-
vi) ine i beogradski Novi magazin, sa-
rajevsko Osloboenje, ljubljanske Finance,
podgorike Vijesti i skopski Kapital, Nizi je
za ovakvu tvrdnju imao i sasvim opipljive
argumente. Jer dok je veina drugih sudi-
onika konferencije govorila na teoretskoj
razini, a posebno dravni slubenici, Nizi
je bio sasvim konkretan.
Ja dolazim iz Splita, grada koji se u po-
sljednjih pet godina stvarno inovirao to se
tie turizma. Mi u Hrvatskoj smo osnovali
Grupaciju jedinstvenih luksuznih hotela i
trenutno nas u njoj ima esnaestero. Me-
utim na je cilj da to uinimo na razini
regije. Gosti koji dolaze u nae hotele su ve-
inom iz dalekih destinacija i kada dou u
ove prostore, ostaju izmeu 10 i 15 dana. To
znai da ele posjetiti cijelu regiju. Upravo
smo im mi kroz nau Grupaciju luksuznih
hotela omoguili da cijeli taj prostor upo-
znaju, a ujedno to je i regija. Nama je cilj
da pokrijemo Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru
jer se unutar tih destinacija takoer nalaze
luksuzni hoteli. To su hoteli gdje je prosje-
na cijena izmeu 350 i 400 eura na razini
Turiste treba
uvjeriti da regija
nije samo mjesto
sukoba ve i
dobrog ivota,
kae Egrli
godine i mnogi su gledali sa skepsom na
na posao - nisu mogli vjerovati da emo
ostvariti ovako dobre rezultate, rekao je
Nizi.
Imamo ono to svijet trai
On je objasnio da su gosti ovakvih hotela
kulturna i poslovna elita i da je konferen-
cija bila prilika za upoznavanje s itavom
tom priom o luksuzu jer se veinom lju-
di okreu na drugu stranu, na masovni
turizam prije svega. Ovo je poruka da mi
imamo luksuzni turistiki proizvod kao
destinacija i da je itav svijet zainteresiran
za njega, istaknuo je Nizi.
Rekao je da se u svijetu ve primjenjuje
slian model i da se on pokazao uspjenim.
to se tie regije, mi ve suraujemo. Gosti
koji dolaze u Hrvatsku putuju iz Crne Gore,
Porto Montenegro, zatim idu u Dubrovnik u
Vilu Dubrovnik, pa dolaze u na hotel We-
stibul Palace u Splitu, potom idu u Adrijanu
na Hvaru, pa na Korulu, zatim idu preko
Zagreba, odnosno Esplanade, u Vilu Bled i
u Beogradu u Sqer Nine. Tako da ve ima-
mo cijelu priu, samo bismo se sad trebali
okupiti i biti jedinstveni. To nam je cilj jer
kad ovjek zna kamo je krenuo i poznaje
put, onda je taj cilj i ostvariv, rekao je Nizi.
Podrka drave nam nije potrebna, mi
imamo neke svoje interese i elimo pro-
movirati upravo ove nae prostore koji su
jedinstveni. I ta pria o luksuznim hotelima
je pria o posebnostima. Svaki od naih ho-
tela ima svoju priu. Raunamo na trite
Amerike i Velike Britanije. To su udarna
trita. to se tie udaljenih azijskih trita,
prije svega kineskog, oni dolaze izvan se-

50 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

turizam za regiju
zone, tijekom treeg mjeseca. Kinezi su u
uzletu, moramo se, naravno, i za njih pri-
premiti, ali Amerikanci su nam ustvari naj-
bolji gosti kad govorimo o luksuznom pro-
izvodu i onome koliko troe i to ele jer su
visoko plateni gosti. Potrebno je pojaati
i marketing i u tome nam u Hrvatskoj po-
mae Hrvatska gospodarska komora koja
je to prepoznala i preko koje smo ostvarili
udruivanje, naveo je Nizi.
Lake je predstaviti se regionalno nego
pojedinano, suglasna je i Ljiljana erovi
iz Turistike organizacije Srbije. Srbija je
u posljednje dvije godine zajedno s Crnom
Gorom nastupila na dva sajma turizma u
Kini, zatim u Ujedinjenim Arapskim Emi-
ratima i Uzbekistanu, a s Bosnom i Herce-
govinom u Moskvi, Londonu i Mnchenu,
kazala je Ljiljana erovi, dodajui da u
ukupnom turistikom prometu Srbije ze-
mlje regije sudjeluju sa 30 posto, kao i da je
u prvih 11 meseci prole godine broj gostiju
iz regije povean za 30 posto.
Srbija i Slovenija u Teheranu
Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar tr-
govine, turizma i telekomunikacija Rasim
Ljaji je, otvarajui konferenciju, ocijenio da
je turizam unato svim krizama ostao sek-
tor koji ima potencijal za regionalno pove-
zivanje. Prije svega zato to je ilav, a potom
zato to postoji realni interes svake zemlje
da se suradnja u ovom podruju razvija. On
je najavio da e Srbija nastupiti ove godine
s Bosnom i Hercegovinom na sajmu turiz-
ma u Kini, a s BiH i Albanijom u Japanu, dok
e se zajedniki predstaviti sa Slovenijom
u SAD-u i u Iranu sljedeeg travnja gdje se
planira i otvaranje zajednikog turistikog
predstavnitva.
Ljaji je naveo podatak da turizam ini
10 posto svjetskog bruto drutvenog proi-
zvoda, da je prole godine 1,235 milijardi lju-
di putovalo, a da polovina svjetskih turista,
oko 620 milijuna, posjeuje Europu. to je
destinacija udaljenija, to je vea potreba za
zajednikim regionalnim turistikim proi-
zvodom, a Kina, Japan, Juna Koreja, Kana-
da i Australija bi mogle biti ciljana turistika
trita jer ine pet od 10 najveih trita u definitivno moe biti bolje, poruio je on.
svijetu. Postoji li u regiji volja i spremnost
za zajedniki turistiki proizvod, zapitao je
Ljaji, ocjenjujui da zajedno imamo ansu
uzeti dio velikog turistikog kolaa, da to
nije lak posao jer je i konkurencija estoka,
ali da je konferencija prvi korak u konkret-
noj akciji.
Supredsjedavajui Vanjskotrgovin-
ske komore BiH Ahmet Egrli rekao je
da je prole godine rast turizma u BiH bio
25 posto, ali da ova zemlja nema odgova-
rajuu infrastrukturu kao servis turizma, redne dvije godine, a da bi on trebao startati
a slian problem on vidi i u regiji. Turizam od jeseni. On e omoguiti da u regiju doe
je razvojna ansa koju treba prepoznati, ali vei broj ljudi kao i da se povea ukupna
bez odgovarajue regionalne infrastrukture razina zaposlenosti. Naravno da je nor-
neemo moi ponuditi zajedniki turistiki malno da svaka zemlja eli privui to vei
proizvod. Egrli je naglasio kako je nuno broj turista i utakmicu elimo podrati, ali
kreirati i novi imid odnosno uvjeriti po- mislimo da zajednika ponuda samo moe
tencijalne turiste da regija nije samo mje- poveati ukupnu zaradu svih ukoliko se
sto sukoba ve i dobrog ivota, navodei da poveu tri-etiri zemlje i ponude zajedniki
postoje povoljni uvjeti i potencijali za stva- program za turiste.
ranje zajednikog proizvoda u zdravstve- Regionalna turistika ponuda bit e ba-
nom, kontinentalnom, zimskom i ljetnom zirana na zajednikoj povijesnoj batini,
turizmu. novim programima, a ono to je potrebno
Predsjedavajui Predsjednitva BiH uiniti jest da se uz podrku vlada omogue
Mladen Ivani smatra da ekonomski in- neformalniji granini prijelazi bez dodatnih
Stope turistikog rasta
Regija bra od Europe i svijeta
Moderator drugog panela, ugledni turistiki ekspert profesor Slobodan Unkovi kazao
je da je regija u razdoblju od 2010. do 2015. imala povoljnije stope rasta turizma u odno-
su na europski i svjetski prosjek. Rast svjetskog turizma u ovih pet godina bio je 4,5 po-
sto, a europskog 4,4 posto. U tom periodu Hrvatska je imala rast turizma od sedam po-
sto, Srbija 10,6 posto, Crna Gora 7,5 posto, Makedonija 13,2 posto, a Slovenija 7,7 posto.
Kompletan prosjek petogodinjeg rasta turizma u ovih est drava je 7,5 posto, dok
prosjek jednogodinjeg rasta, ako se 2015. usporedi sa 2014., iznosi ak 10,7 posto to
znai da je regionalna stopa rasta 2,5 puta vea od globalne. Naa regija je u pet godina
poveala udjel u turizmu subregije June Europe i Mediterana sa 7,7 na 11,11 posto, a ta-
kav trend se nastavlja i u 2016. godini.
Kad bismo ukljuili i domai turizam, rezultati bi bili jo impresivniji. Srbija ima vrlo visoki
udjel turista iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, BiH. Isto to pokazuju i rezul-
tati BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Ako zbrojimo domae i strane turiste, onda
vidimo da se neto dobro dogaa u razdoblju od 2010. do 2016., uz sve probleme koji
se javljaju, o emu je bilo rijei u prvom panelu. Turizam je praktino uao u sve pore
drutvenog bia, istaknuo je Unkovi.
teresi trae i bolju politiku klimu i da je u optereenja, rekao je Svilanovi. I najavio
fokusu modernih turista sigurnost i poseb- da se u realizaciji ovog programa koji se
nost, neto to je drugaije od ve vienog. priprema ve dvije godine oekuje podrka
Trebat e vremena da se stvari promijene, nadlenih ministarstava i nacionalnih turi-
posebno u BiH, rekao je Ivani. stikih organizacija.
Supredsjedavajui Privredne komore Svilanovi je rekao da je doprinos turiz-
Federacije BiH Mirsad Jaarspahi rekao ma privredi regije est posto direktno i oko
je da je pojedinac sigurniji ovdje nego u 15 posto indirektno, kao i da on omoguava
drugim zemljama Europe, a da je zajed- uravnoteeni regionalni razvoj, a da jednu
nika turistika ponuda korak ispred. Ipak, etvrtinu ukupnog izvoza regije generira
turistiki sektor.
Na konferenciji je predstavljen i regio-
Od Europe 5,5 milijuna eura nalni projekt IPTV za biznis i turizam. Cilj
Dobru vijest u prvom panelu, na kojem su projekta je da se u suradnji s turistikom
uglavnom sudjelovali politiari i gdje su se poslovnom zajednicom, turistikim ek-
uli pesimistini tonovi ako su kljune rije- spertima i regionalnim i dravnim vlastima
i pomirenje i povjerenje u regiji, donio je putem interneta i kabelskih TV mrea 24
glavni tajnik Savjeta za regionalnu surad- sata dnevno promoviraju izuzetni turistiki
nju Goran Svilanovi. potencijali svake od zemalja regije i medi-
On je rekao da u zajedniki turistiki teranskog podruja kao brendirani turisti-
proizvod vjeruje i Europska unija koja e u ki proizvod, rekao je prezenter Zekerijah
ovaj projekt uloiti 5,5 milijuna eura u na- Smaji.
30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 51
 SVIJET FINANCIJA Komentar Hrvatske gospodarske komore

Nastavak povoljnih
fiskalnih kretanja
Povoljnija kretanja koja se biljee u Hrvatskoj rezultat su vie initelja,
ponajprije ubrzanja gospodarskog rasta i time vieg BDP-a te
smanjenoga proraunskog manjka i, stoga, niih potreba za zaduivanjem

P
rema podacima Eurostata, u treem noj razini poveanje udjela duga ope drave
tromjeseju prole godine zabilje- u BDP-u zabiljeilo je pet zemalja (najvie na
ena su pozitivna kretanja deficita Cipru za tri postotna boda, u Portugalu za 1,7
i duga ope drave zemalja lanica postotnih bodova i u Litvi za 1,2 postotna boda),
Europske unije, to je posljedica gospodarskog istodobno je udio duga u BDP-u smanjen u 22
rasta uz i dalje prisutne napore u fiskalnoj kon- drave, a najvie u Grkoj (za 2,9 postotnih bo-
solidaciji. Tako je prosjena razina duga ope dova), Italiji (za 2,8 postotnih bodova) i Austriji
drave zemalja EU-a u treem kvartalu 2016. (za 2,3 postotna boda), dok je udio duga u Fin-
godine iznosila 83,3 posto BDP-a, to je 0,9 skoj stagnirao. U Hrvatskoj je pak razina duga
poveana za skromna 0,3 postotna boda. Na
godinjoj je razini porast udjela javnoga duga
u BDP-u zabiljeen u 10 zemalja lanica EU-a,
Hrvatska se s udjelom javnog duga stagnacija u jednoj zemlji, a pad u 17, s time da
je ovoga puta najvei rast udjela zabiljeen u
u BDP-u od 84,9 posto pozicionirala Grkoj, Litvi, Portugalu i Bugarskoj, a najvee
ispod prosjeka eurozone i iznad smanjenje u Irskoj, Nizozemskoj i Maarskoj.

prosjeka EU-a Kretanje javnoga duga

Na kraju treega kvartala 2016. godine, i dalje
je 17 zemalja lanica EU-a imalo udio javnoga
postotnih bodova manje nego u prethodnom duga u BDP-u vii od maastrichtskim kriteri-
kvartalu i 2,6 postotnih bodova manje nego u jima doputenih 60 posto (ukljuujui i Hrvat-
treem kvartalu prethodne godine. Na kvartal- sku), pri emu je on vii od 100 posto BDP-a

Udio javnog duga u BDP-u u treem kvartalu 2016. (%)

180
160
140
120
100
80
Maastrichtska granica
60
40
20
0
Cipar

Portugal
UK
EU-28
Euro zona (EA-19)

Estonija
Luksemburg
Bugarska
Rumunjska
Latvija
Danska
eka
Litva
vedska
Slovaka
Poljska
Malta
Finska
Nizozemska
Njemaka
Maarska
Irska
Slovenija
Austrija
Hrvatska

Francuska
panjolska
Belgija

Italija

Grka

Izvor: EUROSTAT: Obrada: HGK

52 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

bio u est zemalja, a najvii u Grkoj (176,9
posto BDP-a), Portugalu (133,4 posto) i Italiji
(132,7 posto). Najnii udio duga ope drave u
BDP-u zabiljeen je u Estoniji (9,6 posto), Luk-
semburgu (21,5 posto) i Bugarskoj (28,7 posto).
Hrvatska se, s udjelom javnog duga u BDP-u
od 84,9 posto, pozicionirala ispod prosjeka
eurozone (90,1 posto), a iznad prosjeka EU-a
s viim udjelom od svih nama slinih zemalja
(Bugarska 28,7 posto, Rumunjska 36,2 posto,
eka 38,7 posto, Slovaka 52,7 posto, Poljska
53,2 posto, Maarska 74,3 posto i Slovenija
82,6 posto). Ohrabruje injenica da Hrvatska
pripada skupini zemalja koje na godinjoj razi-
ni biljee smanjenje udjela javnog duga u BDP-
u pa je tako, u odnosu na trei kvartal 2015.,
smanjila taj pokazatelj za 2,4 postotna boda,
ime je bila sedma zemlja prema uspjenosti
meu zemljama lanicama EU-a. Povoljnija
kretanja koja se biljee u Hrvatskoj rezultat su
vie initelja, ponajprije ubrzanja gospodar-
skog rasta i time vieg BDP-a te smanjenoga
proraunskog manjka i, stoga, niih potreba za
zaduivanjem.
Eurostat je objavio i podatke o sezonski
prilagoenom kretanju proraunskog deficita ski rashodi zadrani pod kontrolom (u treem
u zemljama EU-a, prema kojima je u treem kvartalu prole godine iznosili su 41,7 posto
prologodinjem kvartalu deficit iznosio 1,7 po- BDP-a i na godinjoj su razini smanjeni su za
sto BDP-a, to je 0,2 postotna boda vie nego u 0,8 postotnih bodova), emu je dijelom prido-
prethodnom tromjeseju, ali i 0,1 postotni bod nijelo i privremeno proraunsko financiranje u
manje nego u treem kvartalu prethodne go- dijelu prole godine te ograniene mogunosti
dine. Naalost, sezonski prilagoeni podaci o tehnike vlade u stvaranju novih trokova.
deficitu ne objavljuju se za 10 zemalja lanica,
meu kojima je i Hrvatska. Zbog znatnih se- Hrvatska na dobrom putu
zonskih oscilacija u ostvarenju proraunskih Podaci Eurostata potvruju da se Hrvatska
prihoda i rashoda tijekom godine te razliite nalazi na dobrom putu ostvarivanja planiranih
dinamike povlaenja dividendi, dobiti sredi- ciljeva u javnim financijama i zadovoljavanja
nje banke, transfera javnim tvrtkama, isplate fiskalnih kriterija Europske komisije. To znai
obveza..., originalni kvartalni podaci o ostvari- da e na kraju 2016. godine biti ostvaren znat-
vanju prorauna imaju ogranien doseg. Ipak, no nii proraunski manjak od maastrichtskim
na temelju originalnih sezonski neprilagoe- kriterijima doputenih tri posto BDP-a te da e
nih podataka, oito je da su se u Hrvatskoj i istodobno udio javnog duga u BDP-u, nakon
u tom segmentu prole godine postizali dobri
rezultati. Tako je u treem kvartalu 2016. godi-
ne zabiljeen proraunski viak od dva posto Hrvatska pripada skupini
BDP-a, to je u odnosu na isti kvartal godinu
ranije znatan napredak, s obzirom na to da je zemalja koje na godinjoj
tada ostvaren viak od 0,7 posto BDP-a. Vei
proraunski viak u treem kvartalu, prema
razini biljee smanjenje udjela
originalnim podacima, ostvarile su jedino e- javnog duga u BDP-u
ka, Maarska, Cipar i Grka. Rije je ponajprije
o utjecaju visokog rasta proraunskih prihoda
koji su u treem kvartalu prole godine ini-
li 43,7 posto BDP-a (jedan postotni bod vie osam godina kontinuiranoga rasta, poeti opa-
nego u treem kvartalu prethodne godine), to dati. Takvi rezultati otvaraju realnu mogunost
je velikim dijelom rezultat gospodarskog rasta izlaska zemlje iz procedure uklanjanja preko-
i pritom visokog rasta poreznih prihoda pri mjernoga proraunskog manjka u ovoj godini
uspjenoj turistikoj sezoni i poveanoj doma- te istodobno pozitivno utjeu na mogunost
oj potronji zbog rasta plaa i povoljnije situ- poboljanja kreditnog rejtinga koji se trenutno
acije na tritu rada. Istodobno su i proraun- nalazi dva stupnja ispod investicijskog. (V. A.)

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 53

 SVIJET FINANCIJA RBAnalize: 2017. godina prilike koje bi trebalo

Vlada ima ansu uin

stabilnim i odrivim
Dok prihodovna strana prorauna za razdoblje 2017.-2019. ulijeva
povjerenje, jo jednom je proputena prilika za smanjivanje i strukturne
promjene na rashodovnoj strani. Znaajni pritisci korisnika prorauna
pojaavaju rizik od daljnjeg rasta rashoda, ali i odgode potrebnih mjera

A
nalitiari RBA pripremili su prvo
ovogodinje izdanje publikacije
RBAnalize pod nazivom 2017.
godina prilike koje bi trebalo
iskoristiti, u kojem se, meu ostalim, istie
kako je ekonomski rast u 2016. nadmaio
i najoptimistinija oekivanja. Hrvatska
je konano uhvatila dinamiku oporavka
Srednje i Istone Europe s dobrim izgledi-
ma da se nastavi i tijekom 2017. Poticaj ra-
stu dolazit e najvie od domae potranje, Nastavak ekspanzivne monetarne
primarno osobne potronje i investicija,
kako javnih tako i privatnih. Obje kompo-
nente BDP-a osjetit e pozitivne utjecaje
porezne reforme koja je prola parlamen-
tarnu proceduru u posljednjem tromjeseju
2016. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednosta-
van i odriv porezni sustav uz istovremeno
porezno rastereenje poduzetnika i kuan-
stava, smatraju analitiari RBA.
investicije. Oekivano jaanje domae po-
tranje te razmjerno snaan rast izvoza
usluga (primarno turizma) za sobom povla-
e snaniji rast uvoza roba. Stoga analitiari
RBA oekuju blago negativan uinak neto
inozemne potranje. Time ponovno dolaze
do izraaja niska konkurentnost hrvatskog
realnog sektora (industrije) te posljedino
visoka uvozna ovisnost.
politike
Naime, unato pozitivnim promjenama
Poticaj rastu dolazit e najvie od
domae potranje, primarno osobne
potronje i investicija
i injenici da su se hrvatske tvrtke okre-
nule ino tritima, izvoz roba i njegova
vanost u Hrvatskoj ostaju mali i nedo-
voljni da budu pokretai rasta. tovie,
on jasno naglaava probleme lokalnoga
trita. Problemi su uglavnom strukturne
naravi, poput skupe i neuinkovite javne
administracije, koja uz preesto mijenjanje
propisa koi funkcioniranje trinog gos-
podarstva. Uz jaanje vladavine prava, rje-
avanje problema u velikim javnim susta-
vima (zdravstvo, kolstvo i socijala) trebao
bi biti kljuni potez Vlade u prvoj godini

Rast potencijalnog BDP-a

Osim smanjenja poreznog optereenja
pozitivan utjecaj trebao bi se osjetiti i kroz
rast potencijalnoga BDP-a. Troak porezne
reforme u obliku smanjenja proraunskih
prihoda trebao bi se nadoknaditi kroz veu
potronju i investicije. Smanjenjem poreza
na dohodak, unato ukidanju odreenih
olakica, potpiruje se optimizam potroaa,
dok se smanjenjem poreznog optereenja
poduzetnicima poveava konkurentnost.
Uz potisnutu inflaciju i oekivanja da e i
2017. donijeti uspjenu turistiku sezonu,
izgledno je da e osobna potronja nastaviti
s dinamikom rasta kakvu smo biljeili i u
2016. , istiu oni. Osvrui se na turizam,
oni ocjenjuju kako se vanost turizma ogle-
da u strukturi smjetajnih kapaciteta u ko-
joj je udio privatnoga smjetaja kuanstava
znaajan. Prema njihovim oekivanjima,
turizam e i dalje generirati investicije. U
uvjetima poetka pozitivnoga poslovnog
ciklusa, investicije zamanjak dobivaju i
uspjenijim koritenjem sredstava EU fon-
dova. To se odnosi i na privatne i na javne

54 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

iskoristiti Erste banka

iti rast
Mala i srednja poduzea
Produktivnost i dalje niska
U ovim RBA analizama sredinja tema su mala i srednja podu-
zea u Hrvatskoj i usporedba s istim sektorom u Europskoj uni-
ji. Promatrajui broj poduzea, ukupnu zaposlenost te njihovu
dodanu vrijednost, mala i srednja poduzea u Hrvatskoj ne
pokazuju znaajnije razlike u odnosu na isti sektor u ostalim ze-
mljama EU-a. U Hrvatskoj mala i srednja poduzea osiguravaju
55 posto ukupne dodane vrijednosti (u usporedbi sa 58 posto u Vie od 100.000
EU) te 67 posto ukupnih radnih mjesta, to je blizu prosjeka EU-
a. Meutim, produktivnost, izraena kao dodana vrijednost po korisnika
mBankinga
glavi stanovnika, i dalje je niska, pogotovo u mikropoduzeima
s nula do devet zaposlenika.

U
kupan broj ko-
mandata, smatraju oni. U uvjetima bitno risnika mBan-
poboljanih fiskalnih pokazatelja Vlada u kinga, usluge
2017. ima ansu uiniti rast stabilnim i odr- mobilnog ban-
ivim. I dok prihodovna strana prorauna karstva Erste banke, u si-
za razdoblje 2017.-2019. godine ulijeva po- jenju ove godine prema-
vjerenje, jo jednom je proputena prilika io je brojku od 100.000,
za smanjivanje i strukturne promjene na to predstavlja rast od 25
rashodovnoj strani. Znaajni pritisci kori- posto u odnosu na godinu
snika prorauna pojaavaju rizik od dalj- ranije. Istovremeno je tije-
njeg rasta rashoda, ali i odgode potrebnih kom 2016. zabiljeen po-
mjera. Stoga u usporedbi s Vladinim pro- rast broja transakcija koje
gnozama, naa procjena manjka u dravnoj su premaile 2,2 milijuna,
blagajni ostaje konzervativnija, ali ipak do- to je vie nego dvostruko
voljna za ostvarivanje primarnoga suficita u odnosu na njihov uku-
i polagano smanjenje javnoga duga, kau. pan broj u 2015. godini.
Godina 2017. je vjerojatno posljednja go- Prema statistikim po-
dina sa snienim kamatama na europskom dacima za 2016. godinu,
tritu. Gotovo je sigurno da e u uvjetima vidljivo je da se svaki
potisnute inflacije i skromnih stopa opravka korisnik mBanking us-
luge Erste banke prijav-
ljuje u aplikaciju prosje-
jaanje domae potranje no 17 puta mjeseno. Da
je mBanking aplikacija
i razmjerno snaan rast jedna od najposjeenijih
izvoza usluga povlae i poslovnica Erste banke,
govori i injenica da je
snaniji rast uvoza roba klijenti ukupno prosjeno
posjete oko milijun puta
mjeseno.
ESB, ali i HNB nastaviti s ekspanzivnom mo- Broj korisnika mobilnog
netarnom politikom. Izlazna strategija ostaje bankarstva Erste banke
lagana nepoznanica, a njen poetak oekuje znaajno se poeo pove-
se najkasnije u 2018. Tada bi trebalo doi do avati jo poetkom 2012.
rasta trokova financiranja, a pogoene e godine, nakon to je kli-
biti drave s najloijim fundamentima koje jentima ponuena Erste
nisu iskoristile razdoblje obilja likvidnosti i mBanking aplikacija za
niskih kamatnih stopa za prilagodbu i pozi- iPhone i Android mobil-
tivne promjene. (V.A.) ne ureaje. U zadnjih pet
godina, otkako je mBan-
king aplikacija u upotre-
bi, trini udio mobilnog
bankarstva Erste banke
prema broju transakcija
znaajno se poveao, sa
0,45 posto, koliko je izno-
sio potkraj 2011. na neto
vie od osam posto na
kraju 2016. godine.
Jo 2005. tritu smo
prvi ponudili uslugu mo-
bilnog bankarstva nami-
jenjenu, tada popularnim,
telefonima na Java plat-
formi. Dolaskom pamet-
nih telefona 2012. ponu-
dili smo potpuno novu
aplikaciju koja je prva na
tritu imala opciju Slikaj
i plati, s kojom smo posta-
vili standard u korisni-
kom iskustvu i pokazali
da bankarska aplikacija
mora biti funkcionalna,
ali i jednostavna za kori-
tenje. Ponosni smo to
smo istu funkcionalnost u
naprednijem izdanju po-
nudili i pravnim osobama,
a u 2017. pripremamo jo
mnoga auriranja aplika-
cije koja e olakati mo-
bilno bankarenje naim
klijentima, istie Josipa
Baiutti Magdi, direkto-
rica Direkcije digitalnog
bankarstva u Erste banci.
(V.A.)

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 55

 vijesti
Rast prihoda
podatkovnog centra
Podatkovni centar Da-
tacross u Jastrebarskom
ugostio je predstavnike
Zagrebake upanije.
Datacross svake godine
biljei rast broja zapo-
slenih. K tomu, planira
irenje poslovanja i baze
klijenata u IT i finan-
cijskim industrijama te
onim sektorima koji ot-
krivaju vanost sigurno-
sti podataka. Time pri-
donosi informatizaciji i
digitalizaciji kao kljunim
faktorima gospodarskog
napretka Zagrebake
upanije. Datacross je
svijet financija
Trite novca Zagreb
Trgovanje sudionika sve slabije
Osnovno obiljeje hrvatskog novanog tri-
ta i dalje su prekomjerni vikovi likidnosti
koji su posljednjih dana narasli na 17 milijardi
kuna prosjeno dnevno, zbog ega je trgova-
nje sudionika sve slabije. Sudionici bez pote-
koa odravaju potrebne razine svojih rau-
na potrebne za odravanje obvezne priuve.
Potranja za kratkoronim pozajmicama vrlo
je skromna kao i meusobno trgovanje sudi-
onika.
U proli ponedjeljak je sredinja banka odrala
etvrtu redovitu tjednu obratnu repo aukciju u
ovoj godini. Depozitnim institucijama plasira-
no je 110 milijuna kuna, s datumom namire u
srijedu, po unaprijed odreenoj fiksnoj repo
stopi od 0,3 posto. Iznos povuenih sredstava
ve je etvrti tjedan za redom nepromijenjen.
U protekli utorak je Ministarstvo financija
Kretanje na
Tritu novca Zagreb
u mil. kn Potranja Ponuda
600
450
odralo aukciju trezorskih zapisa s planiranim
iznosom izdanja od 700 milijuna kuna. Interes
na aukciji bio je solidan, pa je upisano 928 mi-
lijuna kuna na rok od 364 dana po kamatnoj
stopi od 0,6 posto, to je za etiri bazna boda
manji prinos od ostvarenog na proloj aukciji.
Najavljena je aukcija trezorskih zapisa za uto-
rak, 31. sijenja. Planirani iznos izdanja je 600
milijuna kuna na rok od 364 dana. Zbog izu-
zetno dobre likvidnosti u sustavu interes su-
dionika zasigurno nee izostati.
Na kraju sijenja sa sigurnou moemo pret-
postaviti da e odnos ponude i potranje na
novanom tritu u kratkoronom razdoblju
ostati nepromijenjen. U tom smislu, prevlada-
vat e ponuda novca i iznimno povoljna krat-
korona kamatna stopa. Jaanje potranje za
sada ne oekujemo.
Prosjene dnevne kamatne stope
na Tritu novca Zagreb
Promet u% 16.1.-20.1.2017. 23.1.-27.1.2017.
5
4

u proloj godini ostvario

3
prihod vei od 12 milijuna
300
kuna, to predstavlja rast 2
od ak 86,8 posto, izja-
150
vio je predsjednik Uprave 1
Datacrossa Kreo Troha.
0 0
23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. pon. uto. sri. et. pet.
Ured u Junoafrikoj
Republici
Hrvatski fintech startup
Oradian nastavlja ofen-
zivu na trita u razvoju Hrvatsko devizno trite
te nakon Filipina otvara
ured i u Junoafrikoj Re-
publici iz kojega e razvi- Kuna oslabjela u odnosu na dolar
jati poslovanje s poseb-
nim fokusom na zemlje Prema teajnici Hrvatske narodne banke, kuna stvo ojaalo je i u odnosu na vicarski franak za
Sredinje, June i Istone je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na 0,1 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s
Afrike. Vijest o irenju sti- euro ojaala za 0,4 posto. Domae platno sred- amerikim dolarom oslabjela za 0,1 posto.
e nedugo nakon objave
da je vodei savjetnik za 7,53 7,03 7,015
drutveno korisne inve-
sticije Finance in Motion
valuta srednji teaj za devize

AUD australski dolar 5,276652 EUR 7,52

USD 7,02
CHF 7,010
kupnjom udjela u Oradi- CAD kanadski dolar 5,343335
anu investirao u kompa- 7,51 7,01 7,005
JPY japanski jen (100) 6,090393
niju koja pomou cloud CHF vicarski franak 7,000819 7,50 7,00 7,000
sustava za bankarstvo
GBP britanska funta 8,778739
potpomae financijsku 7,49 6,99 6,995
USD ameriki dolar 7,007374
inkluziju u zemljama u
razvoju. EUR euro 7,483875 7,48 6,98 6,990

Izvor: HNB primjena od 28. sijenja 2017. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

56 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 vijesti
Meunarodno trite kapitala
Lider je dm-drogerie
Burzovni indeksi uveali vrijednost markt

Ulagai na tritu kapitala poetkom pro- 7175 20200

FTSE 100 Dow Jones
tekloga tjedna bili su zabrinuti i na oprezu 7170 20100
zbog toga to je meu prvim obraanji- 7165 20000
ma javnosti novi predsjednik Sjedinjenih
7160 19900
Amerikih Drava Donald Trump vei
7155 19800
naglasak stavio na protekcionizam nego
na poticajne gospodarske mjere. Povjere- 7150 19700

nje im nisu vratili ni slabiji od oekivanih 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1.

kvartalni poslovni rezultati. 5675 4920

NASDAQ CAC40
Meutim, sredinom tjedna ohrabrile su ih 5650 4900 U trgovini na malo koz-
najave preuzimanja, kao i dobri tromjese- 5625 4880
metikim i toaletnim
ni poslovni rezultati nekih kompanija. proizvodima u speci-
5600 4860
Na tjednoj razini pak svi promatrani bur- jaliziranim prodavao-
5575 4840
zovni indeksi uveali su vrijednost. Tako nicama u 2015., prema
su indeks Parike burze CAC40 i indeks 5550 4820 podacima Fine, poslo-
Londonske burze FTSE uveali vrijednost 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. vao je 81 poduzetnik. Ti
za 0,3 posto. 12000 19600 poduzetnici su iskazali
Zatim, rast vrijednosti zabiljeio je fran- DAX NIKKEI 225 pozitivni konsolidirani
11900 19400
kfurtski DAX, koji je u spomenutom raz- financijski rezultat (78,5
11800 19200
doblju ojaao za 2,3 posto, a tehnoloki milijuna kuna), to je za
11700 19000
indeks Nasdaq za 1,8 posto. Takoer, ame- 61,1 posto vie u odno-
riki Dow Jones bio je vei za 1,6 posto, 11600 18800 su na ostvareni rezultat
kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 3,05 11500 18600 u 2014. (48,8 milijuna
posto. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 27.1. kuna). Njihov ukupni
prihod u 2015. iznosio
je 1,9 milijardi kuna, to
je poveanje za 0,3 po-
Mirovinski fondovi vrijednost promjena 2016
sto. Prema ostvarenom
fond datum (kn) (%) (%) ukupnom prihodu, do-
biti razdoblja te broju
Rast vrijednosti Mirexa Obvezni mirovinski fondovi - OMF
kategorija A zaposlenih istie se dm-
MIREX A 26.01. 129,44920 0,0882 1,45 drogerie markt.
Vrijednost obraunske jedinice obveznog mi- AZ - A 26.01. 130,34000 0,1179 1,43
rovinskog fonda Mirexa B proteklog petka Erste Plavi - A 26.01. 130,17400 0,1119 1,42
Prodaja na istoj razini
iznosila je 235,4052 boda. Usporeujui njego- PBZ CO - A 26.01. 132,43730 0,1555 1,24
Te le komu ni k a c ij s k a
vu vrijednost s pretprolim petkom, primjeu- tvrtka Tele2 Hrvatska,
Raiffeisen OMF - A 26.01. 125,87190 -0,0226 1,62
je se rast od 0,03 posto. Proteklog petka vri- prema konsolidiranim
kategorija B
jednost Mirexa A iznosila je 129,4492 boda, a rezultatima poslovanja
MIREX B 26.01. 235,40520 -0,0288 0,77
Mirexa C 118,6120 bodova. za etvrti kvartal 2016.,
AZ - B 26.01. 236,46510 0,0003 0,53
ostvarila je neto pro-
Erste Plavi - B 26.01. 244,33110 0,0195 0,84
daju od 340 milijuna
MIREX - tjedni PBZ CO - B 26.01. 220,43360 0,0230 1,06 kuna, to je na razini one
0,10% Raiffeisen OMF - B 26.01. 238,20720 -0,1122 0,90 ostvarene u istom raz-
0,05% kategorija C doblju 2015. godine. Pri-
0,00%
MIREX C 26.01. 118,61200 -0,0847 0,44 hodi od krajnjih korisni-
AZ - C 26.01. 115,40080 -0,0675 0,28 ka su porasli za 1,1 posto
-0,05%
Erste Plavi - C 26.01. 118,61270 -0,0949 0,14 te iznose 171 milijun
-0,10% PBZ CO - C 26.01. 118,14440 -0,1090 0,12 kuna. Vei trokovi na-
23.1. 24.1. 25.1. 26.1.
Raiffeisen OMF - C 26.01. 122,49830 -0,0899 0,83 knada za radiofrekven-
MIREX - mjeseni cijski spektar su i u tom
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
1,50% tromjeseju negativno
Raiffeisen DMF 26.01. 229,29220 -0,1220 1,18
1,25% utjecali na kvartalnu do-
1,00% AZ Profit 26.01. 266,77240 0,1598 0,76
bit prije kamata, poreza,
0,75% Croatia osiguranje 26.01. 159,06420 -0,0225 0,52
deprecijacije i amortiza-
0,50% AZ Benefit 26.01. 247,66610 -0,0961 0,16
cije (EBITDA) koja iznosi
0,25% Erste Plavi Expert 26.01. 209,02770 0,1784 1,47
0,00%
17,1 milijun kuna.
Erste Plavi Protect 26.01. 194,07990 -0,0927 -0,10
26.12. 2.1. 10.1. 18.1. 26.1.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 57

 vijesti svijet financija
BURZA
Stabilan i stalan rast
gostiju Crobex iznad psiholoke granice od 2.100 bodova
Sensimar Kalamota
Island Resort je 2016., Ulagai na Zagrebakoj burzi proteklog su Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kre-
sukladno nerevidiranom tjedna bili neto aktivniji nego tjedan ranije. tale su se u rasponu od -2,89 do +7,13 posto.
godinjem izvjeu, za- Tako je redovni dioniki promet sa 49,3 mi- Promet vei od milijun kuna sakupilo je 18 iz-
vrio s iznimnim rezul- lijuna kuna u tjedan dana porastao za gotovo danja, dok je 25 izdanja trgovano u iznosu ve-
tatima, potvrujui svo- 14 posto, na 56 milijuna kuna. Kljuni indeksi em od 500.000 kuna.
je mjesto na turistikoj Zagrebake burze tjedan su zakljuili rastom i Crobex je prologa tjedna povean za 0,59 po-
karti Hrvatske. Resort na nalaze se na razinama najviim u zadnjih pet sto na 2.108,89 bodova ime je preao psiho-
otoku Koloepu je radio godina. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je loku granicu od 2.100 bodova i uvrstio se na
182 dana uz popunjenost u iznosu od gotovo 38 milijuna kuna to ini 67 razinama najviim od kolovoza 2011. godine.
od 90 posto, odnosno posto ukupnog redovnog prometa. Crobex10 je u tjedan dana takoer porastao, za
ak vie od 46.850 no- 0,28 posto, a trgovanje je zakljuio na
enja. Ukupna neto dobit 1.213,99 bodova, na najviim razina-
ZAGREBAKA BURZA
iznosila je 387.323 eura, THE ZAGREB STOCK EXCHANGE ma od srpnja 2011. Sektorski indeksi
a rezultat je uspjene UKUPAN TJEDNI PROMET: 359.558.082,71 kn su tjedan zavrili u rasponu od -1,38
provedbe financijskog i TJEDNI DIONIKI PROMET: 56.031.921,93 kn posto koliko je kao jedini pao CRO-
operativnog restruktu- BEXnutris do +12,12 posto koliko je
index zadnja vrijednost tjedna promjena
riranja hotela KHA gru- uvean CROBEXkonstrukt. Obvezni-
CROBEX 2.108,8900 +0,59%
pacije. Ukupni prihodi ki indeksi tjedan su zakljuili rastom;
CROBEX10 1.213,9900 +0,28%
iznosili su 3,841.216 eura. CROBIS je u plusu za solidnih 0,31 po-
CROBIS 109,7683 +0,31%
Zabiljeen je i rast broja sto, a CROBIStr za 0,39 posto.
CROBIStr 158,9875 +0,39%
zaposlenih osoba na go- Najlikvidnija je Jamnica s prometom
dinjoj razini za otprilike od 7,3 milijuna kuna, a cijena dionice
pet posto. Top 10 tjedna zadnja promet joj je pala za 0,01 posto, na 143.490
po prometu promjena cijena
kuna. Povlatenom dionicom Adris
Jamnica d.d. -0,01% 143.490,00 7.324.478,84
Proizvodnja vagona Adris grupa d.d. - povl. +0,84% 470,00 6.142.889,74
Grupe trgovalo se u iznosu od 6,1
uro akovi Specijalna Valamar Riviera d.d. +0,75% 39,08 5.471.104,59 milijun kuna, a poskupjela je za 0,84
vozila, tvrtka u sastavu AD plastik d.d. +1,41% 141,98 4.784.742,87 posto, na 470 kuna. Dionicom Vala-
grupacije uro akovi, Ledo d.d. -2,89% 10.450,00 3.204.874,83 mar Riviere ostvaren je promet od 5,5
sklopila je s francuskim HT d.d. -0,80% 172,60 3.135.472,50 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za
naruiteljem ugovor o Podravka d.d. +2,64% 393,00 2.458.439,79 0,75 posto, na 39,08 kuna.
proizvodnji i isporuci OT - Optima Telekom d.d. 0,00% 2,80 2.050.145,12 Porast cijene dionice biljei pet od 10
Dalekovod d.d. +7,13% 15,63 1.712.972,30 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna
Atlantic grupa d.d. -1,81% 922,00 1.446.326,82 je Dalekovod koji je tjedan zaklju-
io rastom od 7,13 posto na cijenu od
10 dionica tjedna zadnja promet 15,63 kune te prometom od 1,7 miliju-
s najveim rastom cijene promjena cijena
Institut IGH d.d. +42,34% 283,90 1.352.603,30
na kuna. Slijedi Podravka s uveanjem
Tehnika d.d. +22,95% 750,00 848.396,13 za 2,64 posto i zadnjom cijenom od
Hidroelektra niskogradnja d.d. +18,14% 45,00 258.242,09 393 kune te prometom u iznosu od
Ingra d.d. +17,07% 3,84 1.378.278,69 2,5 milijuna kuna. Tjedan bez postot-
Imunoloki zavod d.d. +16,56% 68,78 12.100,58 ne promjene biljei Optima telekom
Viadukt d.d. +11,72% 391,01 697.570,29 sa zadnjom cijenom od 2,80 kuna i
Atlantska plovidba d.d. +9,24% 347,90 358.373,07 prometom od gotovo 2,1 milijun kuna.
vagona serije Talns u Slatinska banka d.d. +8,40% 56,40 229.943,30 Cjenovni pad biljee etiri izdanja.
vrijednosti 17 milijuna Tekstilpromet d.d. +7,97% 339,00 4.944,96 Najznaajnije je cijena pala dionici
kuna. Vagoni e biti is- Ina d.d. +7,94% 3.399,99 1.114.222,41 Leda, za 2,89 posto na 10.450 kuna pa
porueni tijekom etvr- je time i gubitnica tjedna, a njome se
tog kvartala 2017., objav- 10 dionica
s najveim padom cijene
tjedna
promjena
zadnja
cijena promet trgovalo u iznosu od 3,2 milijuna kuna.
ljeno je na internetskim Europlantae d.d. - povl. -66,06% 54,31 4.344,80
Atlantic Grupa biljei tjedni minus od
stranicama kompanije 3. MAJ Brodogradilite d.d. -29,19% 63,02 252,08 1,81 posto te zadnju cijenu od 922
uro akovi. Serija Croatia airlines d.d. -21,33% 118,00 37.380,00 kune i promet od gotovo 1,5 milijun
Talns 64m3 je dizajnira- Kreditna banka Zagreb d.d. -20,00% 80,00 1.200,00 kuna.  [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]
na za uinkovit prijevoz Agromeimurje d.d. -12,49% 350,02 49.351,46
vapnenca i slinih mate- Hoteli Haludovo Malinska d.d. -7,80% 3,90 38.958,93
rijala u prakastom sta- HTP Korula d.d. -6,65% 68,33 1.981,57
nju, osjetljivih na atmos- Magma d.d. -6,38% 0,44 7.427,42

ferilije. Vupik d.d. -5,72% 45,16 98.483,72

Jadran d.d. -5,71% 33,00 13.737,00

58 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 vijesti
INVESTICIJSKI FONDOVI
CROZ u drugoj fazi
Dva mjeseca vladavine dobitnika natjecanja
CROZ, IT tvrtka usmje-
I osmi uzastopni tjedan meu 79 otvorenih inve- Rast biljei 10 od 15 mjeovitih fondova. Addiko rena na pruanje usluga
sticijskih fondova prevladali su dobitnici. Balanced predvodi dobitnike s porastom od 0,58 financijskom i javnom
Proli tjedan je porastom vrijednosti zakljuilo posto. Najvee padove biljee ZB global i Allianz sektoru te drugim veim
59 fondova, palo ih je 16, a etiri fonda su zabilje- Portfolio s minusima od 0,33 odnosno 0,19 posto. informatikim susta-
ila tjedan bez promjene vrijednosti. Devet od 12 obveznikih fondova biljei rast. Naj- vima, 1. prosinca 2016.
Od 26 dionikih fondova pao je samo Neta Fron- vie je rastao Addiko Conservative, za 0,20 po- na natjecanju European
tier, za 0,41 posto. Najvie je, za 2,10 posto, vri- sto. Gubitnike s padom od 0,73 posto predvodi Business Awards pro-
jednost uveana fondu ZB BRIC+ to ga ini do- Neta Emerging Bond. glaena je nacionalnim
bitnikom tjedna. Rast vrijednosti zabiljeilo je 10 od 19 novanih prvakom u kategoriji
Od sedam posebnih fondova poraslo ih je pet, a fondova, dok Raiffeisen Cash, Erste Money i OTP kompanija koje ostva-
najznaajnije Raiffeisen Harmonic, za 1,61 posto. novani biljee tjedan bez postotne promjene. ruju do 25 milijuna eura
Raiffeisen Dynamic je zabiljeio tjedan bez po- Dobitnike s rastom od 0,02 posto predvodi PBZ prihoda. Nedavno je po-
stotne promjene, a Raiffeisen zatiena glavnica Dollar. Raiffeisen euroCash, Erste Euro-Money i elo javno glasovanje, tj.
je pao za 0,07 posto. OTP euro novani pali su za 0,01 posto. druga faza natjecanja u
kojoj se CROZ natjee
Otvoreni investicijski fondovi od 19.1.2017. do 26.1.2017. godine za titulu prvaka Euro-
vrijednost tjedna vrijednost tjedna pe. Glasovati se moe
naziv(fond) valuta promjena naziv(fond) valuta promjena
udjela [%] udjela [%] na poveznici http://bit.
DIONIKI FONDOVI - EQUITY FUNDS OTP uravnoteeni kn 118,5138 -0,17 ly/CROZ_EBN. Zavrno
KD Victoria kn 22,9232 0,14 Allianz Portfolio kn 167,6602 -0,19 dogaanje, European
Addiko Growth 11,8006 0,89 InterCapital Smart II 102,8580 0,08 Business Awards Gala
ZB trend $ 164,6645 1,65 PBZ Conservative 10 fond 112,6506 0,14 Final, odrava se 4. svib-
KD Prvi izbor kn 15,1046 0,89 You Invest Active 100,4100 0,21 nja u Dubrovniku.
ZB euroaktiv 138,1032 1,38 You Invest Balanced 101,8200 0,11
You Invest Solid 102,4900 -0,05
Capital Breeder kn 99,3100 0,70
InterCapital Smart 102,5099 -0,02
Poveanje operativne
KD Europa 126,2138 1,00 dobiti
PBZ Flexible 30 fond 101,6580 0,19
PBZ Equity fond 12,1083 0,60
InterCapital Income Plus 101,1958 0,24 LG Electronics je 2016.
HPB Dioniki kn 119,4207 0,64
OBVEZNIKI FONDOVI - BOND FUNDS ostvario operativnu do-
Erste Adriatic Equity 107,3800 1,19
ZB bond 194,6715 -0,30 bit od 1,16 milijardi do-
Neta Global Developed kn 91,1525 0,33
Addiko Conservative 14,5652 0,20 lara. Rije je o poveanju
ZB aktiv kn 129,9394 0,04
Raiffeisen Bonds 177,5800 0,08 od 12,2 posto u odnosu
InterCapital SEE Equity 107,1202 0,63 PBZ Bond fond 131,9794 0,05
Platinum Global Opportunity $ 15,0329 0,98 na 2015. to je u velikoj
InterCapital Bond 214,3770 0,08
KD Nova Europa kn 6,0481 1,56 mjeri posljedica odlinih
HPB Obvezniki 160,8620 -0,04
OTP indeksni kn 49,8897 0,97 Neta Emerging Bond kn 83,3820 -0,73
Platinum Blue Chip 104,0250 0,46 Erste Adriatic Bond 119,6200 0,13
Neta Frontier kn 507,0569 -0,41 Raiffeisen Classic 106,4900 0,06
OTP Meridian 20 98,6671 0,88 PBZ Short term bond fond kn 102,6150 0,08
A1 kn 105,4900 0,23 PBZ Dollar Bond fond $ 102,7459 0,07
Alpen.Special Opportunity kn 161,6635 0,34 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,0407 0,11
Neta New Europe kn 65,5159 0,72 NOVANI FONDOVI - CASH FUNDS
KD BRIC 82,6527 0,97 PBZ Novani fond kn 143,4663 -0,00
KD Energija kn 9,4273 1,09 ZB plus kn 175,8809 0,00
ZB BRIC+ 101,0186 2,10 ZB europlus 150,7236 0,00
PBZ Euro Novani 139,3409 -0,00
rezultata prodaje kuan-
Allianz Equity 169,2798 0,54
Raiffeisen Cash kn 158,0500 0,00 skih aparata, klimatiza-
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
Erste Money kn 151,6700 0,00 cijskih rjeenja i proi-
Raiffeisen Dynamic 123,6600 0,00
Addiko Cash kn 152,4307 0,00 zvoda za kunu zabavu.
Raiffeisen Harmonic 104,0500 1,61
Raiffeisen zatiena glavnica 104,2100 -0,07
PBZ Dollar fond $ 132,6462 0,02 LG-jevi prihodi u 2016.
HPB Novani kn 143,8944 0,00 iznosili su 47,92 mili-
ZB Future 2025 104,1527 0,40
OTP novani fond kn 133,3041 0,00 jarde dolara, dok je neto
ZB Future 2030 103,8787 0,72
InterCapital Money kn 130,3191 0,01
ZB Future 2040 104,6204 0,80 dobit bila 109,31 milijun
Locusta Cash kn 1365,2561 0,01
ZB Future 2055 105,0376 0,82 dolara. Vano je naglasiti
Allianz Cash kn 118,5070 0,00
MJEOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Euro-Money 116,1400 -0,01 kako je 2016. na lokalnoj
ZB global 176,1899 -0,33 Auctor Cash kn 111,3245 0,00 razini predstavnitvo
PBZ Global fond 15,6018 0,56 Raiffeisen euroCash 105,9600 -0,01 ove kompanije obiljeilo
Addiko Balanced 13,5177 0,58 HPB Euronovani 106,4310 0,00 10. godinjicu poslova-
KD Balanced kn 137,7757 0,23 Neta MultiCash kn 107,4372 -0,01 nja u Hrvatskoj.
HPB Global kn 105,4534 0,45 OTP euro novani 102,5690 -0,01

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 59

 knjigometar
Nada Bezi
Glazbene etnje
Zagrebom
kolska knjiga
Nakon nezgodna pada, Jacinta
Sousa u bolnikom e se kre-
vetu prisjetiti svoje mladosti i
50 godina provedenih u Bra-
zilu, ivota u Rio de Janeiru
u prvoj polovini 20. stoljea i
nedavnog povratka u Portu-
gal. Njezin sin, arhitekt Raul
Sousa, zaboravit e na svepri-
sutnu drutvenu korupciju i
vlastitu prolost kad se u selu
Arrifes pojavi novinarka Cla-
risse. Na tren e mu se uiniti
kako bi negdje mogao pripa-
dati. Jer i Jacinta i Raul zauvi-
jek su izmjeteni: u Brazilu su
ih promatrali kao Portugalce,
a u Portugalu ih sada smatraju
Brazilcima.
J.K. Rowling, John Tiffany i
Jack Thorne
HARRY POTTER I
UKLETO DIJETE
Algoritam
60 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
Ovo je knjiga i o prolosti i o
sadanjosti glazbenog Zagre-
ba. Kao prva takve vrste, ova
knjiga itatelja vodi od kue
do kue (gdjegod se na neki
nain dogaala glazba), uli-
cama i mirogojskim alejama,
i zaustavlja se kod spome-
nika i koncertnih dvorana.
Premda govori o glazbenom
ivotu, kojemu je temelj
umjetnost zvuka, knjiga po-
najprije navodi itatelja da
gleda i promatra, da podigne
pogled u ulicama kojima toli-
ko puta prolazi, da potrai ne
tako oito blago u muzejima
ili grob nekog zaslunoga
glazbenika.
Ines Pedrosa
Bespomonost
OceanMore
Harryju Potteru nikad nije
bilo lako pa nije ni danas kad
nastoji pronai ravnoteu iz-
meu uloga prezaposlenog
djelatnika Ministarstva ma-
gije, supruga i oca troje djece
kolske dobi. I dok je Harry
prisiljen uhvatiti se ukotac
s prolou koja odbija ostati
gdje joj je i mjesto, njegov naj-
mlai sin Albus mora se boriti
s teretom obiteljskog nasljea
koje nikad nije elio. U zlo-
kobnom stapanju prolosti i
sadanjosti, otac i sin otkrit e
neugodnu istinu: tamu pone-
kad pronalazimo na sasvim
neoekivanim mjestima.
Eka Kurniawan
Ljepota je
njezina rana
Znanje
U Koprivnici u drugoj polovini
17. stoljea magistrat spletka-
ri kako bi osigurao pobjedu
na dolazeim elekcijanuima
(izborima). ak pokree i JPP
za gradnju tala, manipulira
varokim sajmom... Roman,
napisan na podravskom kaj-
kavskom, govori i o pokuaju
stjecanja vee narodne samo-
stalnosti i o emancipaciji od
njemakog elementa. Pripovi-
jeda ga Paulus Aytich, uznapre-
dovali slubenik u magistratu,
uvjeren da e mu pismenost
donijeti mo i ljubav, pa se sa
sucem Trombetassiczem i
ostalim zavjerenicima uputa u
opaku politiku igru.
Crtam svoj ivot
Planetopija
ovo je prilika da stvorite vizu-
Indoneziju su, tijekom Dru-
gog svjetskog rata, okupirali
Japanci. Prelijepu Dewi Ayu
japanski vojnici pretvore
u svoju prostitutku. Nakon
osloboenja ona saznaje
da se njenoj obitelji izgu-
bio svaki trag, a u borbi
za preivljavanje vraa se
prostituciji. Rodit e tri ke-
ri, lijepe poput nje, no nad
njihove ivote nadvit e se
sjene otmica, ubojstava, be-
stijalnosti, silovanja, ludila,
monstruoznosti, a esto i
osvetoljubivih duhova. No
njena etvrta ki ironinog
imena Ljepotica, uspijeva
sve to povezati...
Marko Gregur
Kak je zgorel
presvetli
Trombetassicz
Hena Com
Ovo je zabavni kreativni spo-
menar-dnevnik koji nas potie
da zapamtimo svoja najvani-
ja, najsmjenija, najlua, naj-
sretnija sjeanja tako da emo
ih - nacrtati i opisati. Jer autor
ove knjige upravo ste - vi! Vie
od fotoalbuma ili dnevnika,
alni dnevnik vlastitog ivota -
upravo onako kako smo ga do-
ivjeli i kako se sjeamo svake
situacije iz svoje prolosti ili
jednostavno elimo zabiljei-
ti ono to sad najvie volimo i
to nam najvie znai. Talent
za crtanje nije uvjet, ali je pre-
poruljivo imati bojice!
 pST!

PONUDA / Ploe od masivnog drva

Kircek, Ljubeica, www.kircek.hr. Tvrtka
SURADNJA / proizvodi drvene ploe od masivnog drva i
to u dva tipa: irinski spojene ploe (hrast) i
TRAENJE duinsko-irinski spojene ploe (hrast, orah,
trenja, jasen i javor). Ploe prodaje u drava-
ma irom Europe. Ploe mogu biti izraene u
sljedeim dimenzijama: - duina: 400-2500
mm (irinski spoj), 400-6000 mm (duin-
sko-irinski spoj), - irina: 120-1000 mm, -
debljina: 9-43 mm (irinski spoj), 9-43 mm
(duinsko-irinski spoj), 43-120mm - spe-
cijalni proizvodi. Kvaliteta: A/A, A/B, B/B,
B/C. Vlaga drva: 8-10 posto. Ljepilo: D3 ili D4.
Bruenje: granulacija 80-220. Tvrtka je zain-
teresirana iskljuivo za dugoronu suradnju.
Kontakt: Silvio Goti, silvio.gotic@kircek.hr,
+385 42623500.
Posredovanje kod izvoza
Vimi, Zagreb, www.vimi.hr. Tvrtka je zaintere-
sirana za poslovnu suradnju u smislu posre-
dovanja kod izvoznih poslova, prvenstveno za
neprehrambne proizvode. Specijalnost je koz-
metika - balzami za njegu usana te privatne
marke proizvoda. Kontakt: Ivan Kova, ivan@
vimi.hr, +385 12343177, +385 917623030.
hvaa: prodaju raunalne opreme i program-
skih proizvoda, uvoenje i odravanje opreme
i informacijskih sustava, obradu podataka
i prijenos podataka javnim informacijskim
mreama, integraciju razliite informatike i
komunikacijske opreme i edukaciju korisni-
ka. Kontakt: Hrvoje ekolj, hrvoje@silicon.hr,
+385 16594999.
Potranja za poljoprivrednim proizvodima
RWA Raiffeisen Agro, Zagreb, www.rwa.hr.
Tvrtka trai sjeme, gnojiva, zatitna sredstva,
otkup merkantile. Kontakt: Goran Tonko-
vi, gtonkovic@rwa.hr, +385 12022654, +385
98355121.
Uvozi i izvoz ribe
Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrt-
ka za uvoz i izvoz svjee i smrznute ribe trai
poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu.
Kontakt: Igor Jurkovi, meduza@ka.t-com.hr,
+385 47432400.
Voe i povre
Jasenska, Opuzen, www.jasenska.com. Tvrtka
se bavi otkupom, pripremom, skladitenjem
i distribucijom (veleprodajom) voa i povra.
Kontakt: Ivan Badrov, ivan.badrov@jasenska.
com, +385 98200588.

Raunalna oprema i odravanje Namjetaj i djeja oprema

Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka
je ekskluzivni zastupnik i distributor korpo-
racije SGI, Silicon Graphics International, sa
sjeditem u Milpitas California, SAD. Silicon
Master s kompletnom infrastrukturom, sed-
moro stalno zaposlenih i desetoro vanjskih
suradnika posjeduje sve potrebne resurse za
uspjeno poslovanje i ostvarivanje najsloeni-
jih projekata. Djelatnost Silicon Mastera obu-
Media commerce, Zagreb, www.magicbaby.
hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom namjetaja i
posteljine te prodajom djeje opreme reno-
miranih brandova. Tvrtka je zainteresirana
za sve oblike suradnje koji e pomoi brzom
i kvalitetnom ulasku na nova trita, kao i
stvaranju brendova. Kontakt: Mladen Matije-
vi, mladen@media-commerce.com.hr, +385
17897040, +385 912327377.

IZBOR IZ Hrvatska
Kloridna kiselina
NADMETANJA Ina Industrija nafte nabavlja klo-
ridnu kiselinu. Procijenjena vri-
jednost nabave iznosi 400.00
kuna. Rok dostave ponuda je 8.
veljae.
Antifriz
Podzemno skladite plina na-
bavlja antifriz tekuinu za rad
plinskih motora. Rok dostave po-
Briefing e-servisi d.o.o.
nuda je 2. veljae.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555 Odravanje vojnih groblja
nadmetanja@briefing.hr Narodni savez njemake skrbi o
www.briefing-nadmetanja.hr
ratnim grobovima nabavlja us-
luge odravanja vojnih groblja.
Rok dostave ponuda je 13. ve-
ljae.
Prijevoz putnika
Gulliver travel nabavlja usuge
prijevoza putnika tijekom 2017.
Rok dostave ponuda je 6. veljae.
Radovi
Plava laguna iz Porea nabavlja
razne radove. Rok dostave ponu-
da je 6. veljae.
Regija
Vodomjeri
Vodovod i kanalizacija Novi Grad
nabavlja vodomjere. Rok dosta-
ve ponuda je 8. veljae.
Mehanizacija i oprema
Druba za autoceste Republi-
ke Slovenije nabavlja mehaniza-
ciju i opremu. Procijenjena vri-
jednost nabave iznosi 931.000
eura. Rok dostave ponuda je 1.
oujka.
Obnova studentskog doma
Sveuilite u Mariboru raspisa-
lo je nadmetanje za obnovu stu-
dentskog doma. Radovi su sufi-
nancirani sredstvima EU-a. Rok
dostave ponuda je 14. veljae.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 61

 steajevi, nekretnine, drabe
Prodaju se
poslovni prostori,
kue, stanovi...
Preuzeto iz oevidnika
nekretnina i
pokretnina koje se prodaju
u ovrnom i steajnom
postupku. Vie informacija
na: www.hgk.hr
62 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.
Poslovni prostor, ukupne povrine 12,78
etvornih metara, Rab, Primorsko-go-
ranska upanija, procijenjene vrijednosti
291.718 kuna. Draba se odrava 31. sijenja
u 10 sati na Opinskom sudu u Rijeci, Stalna
sluba u Rabu. Prodaja po naelu vieno-ku-
pljeno. Nekretnina se na prvoj drabi ne moe
prodati ispod dvije treine utvrene vrijed-
nosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe
koje su prije roita za drabu dale jamevinu
u iznosu od 10 posto utvrene vrijednosti.
uma, ukupne povrine 25.587 etvornih
metara, Pazin, Istarska upanija, proci-
jenjene vrijednosti 84.000 kuna. Draba se
odrava 31. sijenja u 13 sati na Trgovakom
sudu u Splitu. Jamevina iznosi 10 posto od
poetne prodajne cijene. Zainteresirane oso-
be mogu razgledati nekretninu uz prethodni
dogovor i poziv na brojeve telefona 021/340
451 ili 340 456, 340 412 i 340 413.
Oranica, ukupne povrine 2021,29 e-
tvornih metara, Zrinski Topolovac, Bjelo-
varsko-bilogorska upanija, procijenjene
vrijednosti 26.028 kuna. Draba se odrava 1.
veljae u 9.30 sati na Opinskom sudu u Bje-
lovaru. Nekretnina se ne moe prodati ispod
treine utvrene vrijednosti. Jamevina iznosi
10 posto od utvrene vrijednosti nekretnine.
Trosobni stan, ukupne povrine 103,61 e-
tvorni metar, Senj, Liko-senjska upani-
ja, procijenjene vrijednosti 385.109,56 kuna.
Draba se odrava 1. veljae u 10 sati na Op-
inskom sudu u Rijeci, Stalna sluba u Cri-
kvenici. Prodaja po naelu vieno-kupljeno.
Na drugom roitu za javnu prodaju nekretni-
na se ne moe prodati ispod treine utvrene
vrijednosti. U javnoj drabi mogu sudjelovati
samo osobe koje su prethodno poloile osi-
guranje u iznosu od 10 posto vrijednosti ne-
kretnine.
Kua, zgrada i dvorite, ukupne povrine
1348 etvornih metara, Grad Zagreb, pro-
cijenjene vrijednosti 3,959.951 kuna. Draba
se odrava 2. veljae u 9.30 sati na Oin-
skom sudu u Novom Zagrebu. Nekretnina
se ne moe prodati ispod treine vrijednosti.
Jamevina iznosi 10 posto.
Livada, ukupne povrine 1863 etvor-
na metra, Brodski Varo, Brodsko-po-
savska upanija, procijenjene vrijednosti
1.098.424,80 kuna. Draba se odrava 2. ve-
ljae u 11 sati na Opinskom sudu u Slavon-
skom Brodu. Nekretnina se ne moe prodati
ispod dvije treine utvrene vrijednosti. Jam-
evina iznosi 10 posto.
ume, panjaci, ikare i oranica, ukupne
povrine 74.515 etvornih metara, Gornji
Hrastovac, Sisako-moslavaka upani-
ja, procijenjene vrijednosti 127.544,49 kuna.
Draba se odrava 3. veljae u 10.30 sati na
Opinskom sudu u Sisku. Nekretnine se na
prvom roitu ne mogu prodati ispod dvije
treine vrijednosti. Jamevina iznosi 10 po-
sto utvrene vrijednosti. Razgledavanje je
mogue 2. veljae od 10 do 12 sati, uz pret-
hodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovri-
telja.
Poslovni prostor, ukupne povrine 41 e-
tvorni metar, Umag, Istarska upanija,
procijenjene vrijednosti 461.250 kuna. Draba
se odrava 3. veljae u 12 sati na Opinskom
sudu u Puli, Stalna sluba u Bujama. Nekretni-
na se ne moe prodati ispod treine utvrene
vrijednosti. U javnoj drabi kao kupci mogu
sudjelovati osobe koje su najkasnije do dana
odravanja roita uplatile jamevinu u izno-
su od 46.125 kuna. Dogovor oko razgledava-
nja sa sudskim ovriteljem mogu je svakoga
radnoga dana od 8 do 10 sati, na broj telefona:
052/725 233.
Kua, dvor i vonjak, ukupne povrine 940
etvornih metara, Deanovac, Zagrebaka
upanija, procijenjene vrijednosti 203.000
kuna. Draba se odrava 6. veljae u 9 sati na
Opinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna slu-
ba u Ivani-Gradu. Nekretnina se ne moe
prodati ispod treine utvrene vrijednosti. Na
javnoj drabi kao kupci mogu sudjelovati one
osobe koje su pet dana prije njenog odrava-
nja dale osiguranje u iznosu 10 posto od utvr-
ene vrijednosti nekretnina.
Oranica, ukupne povrine 4955 etvornih
metara, Andrijaevci, Vukovarsko-sri-
jemska upanija, procijenjene vrijednosti
61.000 kuna. Draba se odrava 7. veljae u
9 sati na Opinskom sudu u Vukovaru, Stal-
na sluba u Vinkovcima. Nekretnina se ne
moe prodati ispod dvije treine utvrene
vrijednosti. Jamevina iznosi 10 posto utvr-
ene vrijednosti.
 tenderi

tenderi.hgk.hr
Besplatan pristup svim informacijama o
meunarodnim javnonabavnim natjeajima

Kroz postupke Preureenje ceste Nabava mesnih proizvoda

Kotarski ured u Siedlcama (Powiat Siedlecki)
javne nabave
raspisao je natjeaj za preureenje kotarske ce-
ostvari se oko 20 ste br. 3607W Broszkw-ukw. Procijenjena
posto ukupnog vrijednost natjeaja bez PDV-a je 4.145.375,65
zlota. Rok za dostavu ponuda je 27. veljae 2017.
svjetskog BDP-a godine do 11 sati. Jezik na kojem ponude ili za-
pa su javni htjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni
natjeaji od je poljski. Naruitelj: Kotarski ured Siedlecki,
711581653 Pisudskiego 40 08-110 Siedlce Polj-
velikog interesa ska.
za sve ozbiljne
poslovne subjekte. Popravak i odravanje
mjernih aparata
Na godinjoj Agentsiya Mitnitsi objavljuje usluge popra-
razini samo vaka i odravanja mjernih aparata. Natje-
aj je otvoren do 8. veljae. Vie podata-
meunarodne
ka o nadmetanju na http://ted.europa.eu/
multilateralne udl?uri=TED:NOTICE:2025-2017:TEXT:HR:HT
organizacije ML&src=0&tabId=1.
potroe vie Dizajn
od bilijardu The Council of the Borough of Bournemouth
(tisuu milijardi) Town Hall, Bournemouth, Velika Britanija, trai
poetni dizajn koncepta stvaranja i instaliranja
amerikih dolara boinog drvca Wonderland, a eli ukljuiti
kroz postupke sve povezane znaajke za osvjetljavanje grada
javne nabave to koje e stvoriti glavnu vizualnu atrakciju u cen-
tru grada tijekom sveanog razdoblja (studeni
hrvatske tvrtke - sijeanj). Natjeaj je otvoren do 12. veljae, a
eljne plasmana ponude na engleskom jeziku predaju se na The
Council of the Borough of Bournemouth Town
svojih roba i
Hall, Bourne Avenue, Bournemouth, BH2 6DY,
usluga ne mogu United Kingdom, Strategic Procurement Team,
zanemariti. procurement@bournemouth.gov.uk. Vie po-
dataka o nadmetanju na istoj adresi.
Nabava bolnikog sustava za
izdavanje lijekova
Sveuilite u Peuhu raspisalo je natjeaj za na-
bavu automatskog bolnikog sustava za izdava-
nje lijekova. Glavna lokacija ili mjesto izvrenja:
Centralna ljekarna Klinikog centra Sveuilita
u Peuhu. Naruitelj: Pcsi Tudomnyegyetem
Vasvri Pl utca 4. Pcs 7622. Maarska do-
kumentacija o nabavi dostupna je besplatno
i moe joj se u potpunosti pristupiti izravno i
Vie informacija na: neogranieno na: http://pte.hu/2016_evi_koz-
tenderi.hgk.hr
beszerzesi_dokumentumok.
Bolnica upanije Ba-Kikun (Bcs-Kiskun
Megyei Krhz), Maarska, raspisala je natjeaj
za nabavu mesnih proizvoda za 12 mjeseci. Ko-
liina: svinjetina i govedina 38.750 kg; piletina
14.000 kg; puretina 7000 kg. Natjeaj je otvo-
ren do 7. veljae.
Strojevi
Opina Delta (regija Sredinja Makedonija),
Grka, raspisala je natjeaj za nabavu tri stroja
za iskopavanje. Natjeaj je otvoren do 14. velja-
e, a vie podataka moete pronai na http://
ted.europa.eu/udl?uri=TED:NOTICE:463494-
2016:TEXT:HR:HTML&tabId=1.
Graevinski radovi u Osijeku
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
objavljuje natjeaj za izvoenje graevinskih
radova na studentskim domovima. Natjeaj je
otvoren do 8. veljae, a prijave na hrvatskom
jeziku se predaju na: Sveuilite Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, 78808975734, Trg Sv.
Trojstva 3, Odjel nabave, Marija Vegar, 31000
Osijek, mvegar@unios.hr. Elektroniki pristup
podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/applicati-
on/ipn/DocumentManagement Dokument-
PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2
fS+002-0029930.
Elektrina oprema
Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala
je natjeaj za isporuku elektrinih motora, gene-
ratora i transformatora. Trajanje ugovora, okvir-
nog sporazuma ili dinamikog sustava nabave
18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je
ogranien. Rok za predaju prijava je 7. travnja.

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Prezentacije urodile plodom

Gorki pelin
i za Ameriku Badel 1862 ve je niz godina prisutan na
tritu SAD-a sa svojom Starom ljivovicom
i vrhunskim vinima, a uporno se razmiljalo
o proirenju ponude s Pelinkovcem i linijom
rakija i likera Korlat. Nakon dugih priprema,
sada je to veliko trite konano otvoreno za
Pelinkovac pie Boris Odori odorcic@privredni.hr

B
adel 1862 izvozi svoje proizvode u 30
zemalja svijeta, a ve dulje vrijeme
ini napore za poveanje izvoza na
ameriko trite, za to je napravlje-
na posebna prodajna strategija, organizirane
su brojne promocije i degustacije za specijali-
ste i specifine lance opskrbe. Badel 1862 ve
dugi niz godina prisutan je na tritu SAD-a sa
svojom Badel Starom ljivovicom i vrhunskim

Zbog drugaijih standarda,

Badel je morao redistilirati svoj
destilat kako bi smanjio snagu
halucinogenog tujona u pelinu

vinima, a uporno se razmiljalo o proirenju

ponude s Badel Pelinkovcem i linijom rakija i
likera Korlat. Pelinkovac je bilo potrebno pri-
lagoditi normama i propisima SAD-a i (koji se
u nekim dijelovima razlikuju od onih u EU), a
dobivanje dozvola trajalo je skoro dvije godine.
Napokon su dobivena sva rjeenja, potvrde
i registracije pa se moglo prii poetku izvoza
to se poklopilo s intenzivnim radom na tom
tritu. Iskoriten je i sinergijski uinak vinskih
prezentacija i kvalitetnih kontakata za poetak
upoznavanja Pelinkovca. Sve je to rezultiralo

64 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 Badelovim novim isporu- Esplanade, prvi hotel s bezglutenskim certifikatom
kama vina i prvim isporu-
kama Pelinkovca u SAD.
Badel Pelinkovac izazvao
je panju svojom 150-go-
dinjom tradicijom, ap-
Jeste li za malo
solutno prirodnim sadr-
ajem bez ikakvih aditiva i aroma,
kao i specifinim okusom, a gorki biljni like-
gluten free
ri danas su u fokusu interesa na svjetskom
tritu, pa time i u SAD-u. Uz njega, panju
je izazvala i inovativna receptura Badelovih
tehnologa - Badel Pelinkovac Orange, nami-
finoa?
jenjen damskoj populaciji. A s njima izvest U Europi ima vie od
e se i Orahovac, Komovica i Lavov te ve 70 milijuna osoba osjetljivih
prije dogovoren izvoz pia iz palete Korlat.
i netolerantnih na gluten
Stroi propisi
U zadnje dvije godine imali smo dosta pre- Zagrebaki hotel Esplanade prvi na osoba osjetljivih i netolerantnih
zentacija Badelovih proizvoda, vina i jakih je hotel u Hrvatskoj koji je stekao na gluten. Uz to, 190 milijuna osoba
pia, u Sjedinjenim Amerikim Dravama. naslov prvog certificiranog ho- izbjegavapenicu i gluten, a jo 11
Pored vina i Badel Stare ljivovice, s koji- tela s gluten free ponudom. milijuna osoba oboljelo je od celija-
ma smo i prije bili prisutni na amerikom U tom je hotelu uveden prvi hr- kije, autoimune bolesti kao krajnjeg
tritu, dodatnim specijalistikim prezen- vatski gluten free standard pod nazi- izraza nepodnoenja glutena. Upravo
tacijama organiziranjem masterclassova vom Bosk, namijenjen ugostiteljima, su sve te injenice dovele do razvoja
koji su imali za cilj predstaviti naa vina i jer im prua praktino znanje o pri- standarda Bosk gluten free koji e se
sorte krugu ljudi koji stvaraju ili diktiraju premi, posluivanju i distribuciji be- uvoditi i u ostale hrvatske restorane
trendove, odnosno izravno utjeu na svijest zglutenskih jela. Uvoenje tog stan- i hotele. Uvoenje certifikata Bosk
potroaa - htjeli smo motivirati somme- darda u restorane i hotele omoguit gluten free u restorane znak je da
liere, chefove i F&B menadere da uzmu u e osobama na bezglutenskom re- se u njima potuju svi standardi ve-
obzir naa vina prilikom kreiranja vinskih imu prehrane nesmetano uivanje zani uz takav nain pripreme hrane
karata i ponuda. Narudbe koje smo dobili u raznim vrstama jela, poput pizze, jer samo kuhanje s proizvodima bez
to su i potvrdile. Na tim prezentacijama po- tjestenine, trukla i raznih vrsta sla- glutena nije dovoljno da neki resto-
kazao se interes i za na program jakih pia, stica. Bosk gluten free standard ra- ran bude gluten free.
posebice za pia iz palete Badel Pelinkovca.
No tu je postojalo jedno ogranienje - neto
povean sadraj tujona u Badel Pelinkovcu,
samo zato to je raen iz prirodnih sastoja-
ka, istie Slaven Saboli, menader izvoza
u Badelu 1862.
Naime, u SAD-u su stroi propisi o sadr-
aju tujona nego u EU. Keton tujon prirodno
se nalazi u mnogim ljekovitim biljkama, pa
tako i u pelinu. O tujonu se priaju kontro-
verzne prie, od ljekovitih svojstava do toga
da je svojim halucinogenim djelovanjem,
u nekad poznatom piu apsintu, pomogao
Charlesu Baudelairu, Paulu Gauguinu, Vin-
centu van Goghu, Ernestu Hemingwayu, E.
A. Poeu, Henriju de Toulouse-Lautrecu, Os-
caru Wildeu i drugima u njihovu umjetni-
kome stvaranju.
Upravo ti tujoni dokaz su prirodnosti
macerata, a u konanici i gotovog proizvo- zvila je rijeka tvrtka Bosk, na teme- Govorei o razvitku tog standar-
da, a najvie su zastupljeni u pelinu i kadulji. lju znanstveno dokazanih i globalno da, Denis Delogu, direktor tvrtke
Mi u naem procesu proizvodnje Pelinkov- prihvaenih protokola za sigurnost Bosk, je prilikom prolotjedne do-
ca upotrebljavamo samo destilat dobiven hrane te se temelji na principima djele certifikata hotelu Esplanade
izravno od suenog bilja i proizvodu ne do- HACCP sustava, dobroj proizvoa- rekao kako ga je na to navelo osobno
dajemo nikakve arome. Kako bismo zado- koj praksi (DPP) i dobroj higijenskoj iskustvo jer je ivio na strogom be-
voljili propise SAD-a, morali smo dodatno praksi (DHP). Posljednja svjetska zglutenskom reimu prehrane. e-
redestilirati na destilat i eterina ulja koja istraivanja potvruju da je gluten ljan druenja s obitelji i prijateljima u
su sastavni dio nae esencije, objanjava jedan od najzastupljenijih alergena restoranima, rodila se ideja o razvi-
Vesna Jurak, direktorica razvoja tehnolo- u hrani, a procjenjuje se kako u Eu- tku gluten free standarda, istaknuo
gije jakih alkoholnih pia u Badelu. ropi trenutno ima vie od 70 miliju- je Delogu. (S.P.)

30. sijenja 2017. | broj 3962 | Privredni vjesnik | 65

Deloitte: Financijska nogometna liga

Povratak Manchester
Uniteda na prvo mjesto
Manchester United je u sezoni
2015./16. ostvario 515,3 milijuna
eura prihoda, to je i najvei
ikad ostvareni prihod meu
nogometnim klubovima

guilo proboj na elo ljestvice. Iz engleske

Premijer lige na ljestvicu vodeih 20 uvr-
stilo se ak osam klubova, to je samo po
sebi rekord. Ovu iznimnu godinu zaokru-
io je Leicester City zauzevi 20. mjesto.
Ostali engleski premijerligai na ljestvici
su Arsenal na sedmom mjestu, Chelsea na
osmom, Liverpool na devetom i Tottenham
Manchester United, na 12. Valja istaknuti da se Manchester City
FC Barcelona i Real prvi put plasirao meu pet vodeih, i to
kao peti, nakon uspjenih rezultata koje je
Madrid, vodei na ostvario u Uefinoj Ligi prvaka. Ovo je prvi
puta od sezone 2011./12. godine da Engle-
ljestvici, zajedno ska ima ak dva kluba meu pet vodeih.
su uprihodili vie od West Ham United na 18. mjestu jo je jedan
engleski klub na ljestvici.
600 milijuna eura Vodeu petorku nadopunjava Bayern iz
Mnchena na etvrtom mjestu, dok se Pa-

K
onzul- meu nogometnim klubovima, uz znatan ris Saint-Germain spustio na esto. PSG je
tantsko- rast prihoda u svim trima kategorijama ponovno jedini francuski klub u ligi, a FC
revizorska (od utakmica, do prava prijenosa te ko- Zenit St. Petersburg jedini je ruski klub.
tvrtka Deloitte mercijalnih prihoda) u odnosu na sezonu Italija je u vodeih 20 zastupljena s etiri
navodi u svom 20. izda- 2014./15. godine. Na Unitedove prihode po kluba, od kojih se najbolje plasirao Juven-
nju Financijske nogometne lige da je 20 utakmici i od prava prijenosa pozitivno se tus kao 10., slijedi AS Roma na 15. mjestu
najbogatijih nogometnih klubova u svijetu odrazio povratak kluba u Uefinu Ligu prva- koja je prvi put u povijesti lige pretekla Mi-
u sezoni 2015./16. zajedno ostvarilo 7,4 ka, ali je upravo poveanje komercijalnih lan (16.). Posljednji od talijanskih klubova je
milijarde eura ili 12 posto vie nego pret- prihoda od 100 milijuna eura klubu omo- Inter na 19. mjestu. (V.A.)
hodne godine. Manchester United, FC Bar-
celona i Real Madrid zauzimaju vodea tri
mjesta na ljestvici. Naime, ta su tri kluba
u sezoni 2015./16. probila barijeru od 600
milijuna eura prihoda.
Financijsku nogometnu ligu 2017. godi-
ne obiljeio je povratak Manchester Uni-
teda na prvo mjesto nakon 11 uzastopnih
godina vodstva Real Madrida. Manchester
United je ostvario 515,3 milijuna eura pri-
hoda, to je i najvei ikad ostvareni prihod

66 | Privredni vjesnik | broj 3962 | 30. sijenja 2017.

 Provjereni partner gospodarstva!
privredni vjesnik
Tu smo zbog vas i vaeg posla
Potvrena
kvaliteta u Uvijek uz PRETPLATITE SE!
novom formatu. gospodarstvo.
NEK POSLOVNI TJEDAN
ZAPONE S PRIVREDNIM
VJESNIKOM!

Pretplatnik dobiva sva tjedna

tiskana izdanja Privrednog kao i
posebna izdanja 400 naj, Finan-
cijska industrija te Poslovna
oekivanja, kao i sva druga
posebna izdanja koja e PV izdati
ili objaviti u suradnji s drugima.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO

elektroniko izdanje Privrednog
vjesnika, kao i elektroniko
izdanje na engleskom jeziku
PV INTERNATIONAL.
Analitian,
aktualan, ozbiljan Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO !
vrijeme trajanja pretplate
i vjerodostojan.
Tjednik za one dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu
bazu PV ARHIV, mjesto sa svim
koji odluuju. izdanjima Privrednog vjesnika od
1953. s mogunou pretraiva-

Svaki tjedan nja po kljunim rijeima.

U cijenu pretplate ukljuena

pred vama! dostava na traenu adresu!

Pretplaujem se na primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

godinjA pretplatA:
Ime tvrtke/institucije/fizike osobe:
ZA HRVATSKU
850 kuna sa PDV-om OIB:
(752,21 kn + PDV )
Ime odgovorne osobe:
Studentska i uenika
pretplata Adresa:
50% popusta Adresa za dostavu PV izdanja:
425 kuna s PDV-om (ako je razliita od adrese)
(376 kn + PDV) Datum:
ZA INOZEMSTVO
125 EUR + potarina Popunjenu narudbenicu poaljite faksom na +385 (0)1 5600 002,
potom na adresu Privredni vjesnik, Kaieva 9, HR-10000 Zagreb, privredni vjesnik
ovisno o zemlji dostave
ili na e-mail pretplata@privredni.hr.
Tjedni gospodarski
TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula
TV IBENIK

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.