Proraunska vrstoa zida

Modul elastinosti

Modul klizanja

Radni dijagram

Proraun prema graninom stanju loma

PRORAUNSKA VRSTOA ZIDANOG ZIDA

Proraunsku vrstou zidanog zida treba uzeti kao karakteristinu

vrstou podijeljenu sa parcijalnim koeficijentom sigurnosti m.

Proraunska vrstoa zidanog zida je prikazana sljedeim izrazima:

- na pritisak: fd= fk/m
- na klizanje: fvd= fvk/m
- na savijanje:
j j fxd= fxk/m
- na smicanje: ftd= ft/m
gdje je m parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale.

Vrijednosti keficijenti sigurnosti za materijal m date su u tabeli.

Kategorija kontrole izvoenja radova pri zidanju

zidovi stubovi
A B A B
K t
Kategorija
ij I 25
2.5 30
3.0 29
2.9 36
3.6
kontrole II 2.8 3.0 3.2 3.6
materijala
 Modul elastinosti i modul klizanja, PZZZ

Ez = 1000 fk (MPa)
(MP ) Gz = 0.12
0 12 Ez ili Ez/Gz
E /G 6

Koeficijent trenja izmeu ravne povrine betona i zida uzima se da je = 0.6.

a) Ispitivanje vrstoe pri pritisku zida b) dijagram dilatacija-naponi

Naponsko deformacijski dijagrami
Za proraun presjeka zidanih zidova prema graninim stanjima loma, koji su
napregnutiti normalnom
l silom
il pritiska,
iti k na savijanje
ij j sa normalnom
l silom
il ili samo na
savinje, uzimaju se sljedei naponsko-deformacijski dijagrami:

1) Za zidane elemente od autoklaviranog

elijastog betona radni dijagram je
trougaono-pravougaoni kao na slici, gdje u
intervalu 0 0/00 2.2 0/00 napon raste
do karakteristine vrstoe zida na pritisak,
pritisak
fk, a u intervalu 2.2 0/00 3.5 0/00
napon je jednak karakteristinoj vrstoi
zida na pritisak, =fk ;
2) Za zidove zidane sa svim ostalim
materijalima, osim za zidove od
elemenata od autoklaviranog
lij t
elijastog betona,
b t radni
d i naponskok
deformacijski dijagram je
pravougaonog oblika i za deformacije
u intervalu 0 0/00 3.5 0/00 vai
da je =fk
Proraun prema graninom stanju loma

1. Nosivost zida na centrini pritisak

Na osnovu linearne raspodjele

p j napona
p ravnog
g presjeka,
p j , za jednoslojni
j j zid optereen
p
pritiskom, mora se proraunom dokazati da je granina nosivost presjeka na
vertikalne uticaje Nuv jednaka ili vea proraunskoj vrijednosti statikih uticaja,
Ns, odnosno da za jedinicu duine zida vai:

xdxf k
N '
uv = N 's
m
Gdje je:
koeficijent
j izvijanja
j j iz sledeih tabela 1 ili 2;;
fk karakteristina vrstoa zida na pritisak za odgovarajuu marku zidnog
elemeta i marku maltera;
m parcijalni koeficijet sigurnosti za materijal;
d debljina zida.
a) za presjeke pri vrhu i u podnoju zida:

e = eo = Mu//Nu

b) za presjeke u sredini visine zida:

e = eo + e
e = 0,002 hef/t (t eo)
Koeficijent izvijanaj odreuje se za presjeke zida u vrhu i na dnu zida i za presjeke
na polovini visine zida.
P ilik
Prilikom prorauna
ovog kkoeficijenta
fi ij t polo
l se od
d sledeih
l d ih pretpostavki:
t t ki
1) Radni dijagram u zoni pritiska je pravougaonog oblika;
2)) Nije
j uzeta u obzir vrstoa zida na zatezanje
j savijanjem;
j j ;
3) Uzete su obzir imperfekcije, ekcentricitet koji moe nastati u fazi gradnje zgrade, do
nivoa eo=hef/450;
4) Uzeto je u obzir teenje zida.
zida
Veliina koeficijenta izvijanja, , na vrhu i podnoju zida data je u tabeli.
Veliina koeficijeta izvijanja , na polovini visine zida, data je u tabeli 2. Sa je
oznaen ukupni koeficijent teenja za zidove od elemenata za zidanje od razliitih
materijala.
2. Nosivost zida pri malom ekcentricitetu

Kada
K d je
j zid
id napregnutt vertikalnom
tik l silom
il sa malim
li ekcentricitetom
k t i it t e00.225d,
0 225d
sledea slika, granina nosivost presjeka zida je:

xf k xd
N ' ue = N 's
e0
m x 1 + 2
d

Gdje je:
koeficijent izvijanja iz prethodnih tabela;
fk karakteristina vrstoa zida na pritisak za odgovarajuu marku zidnog
elemeta i marku maltera;
e0- ekcentricitet sile pritiska;
m parcijalni koeficijet sigurnosti;
d debljina zida.
3. Nosivost zida izloenog savijanju

Proraun zida izloenog savijanju u svojoj ravni, bonom silom zasniva se na

vrstoi zida na zatezanje usljed savijanja, fsk, mora se sprovesti primjenom
odgovarajue teorije savijanja. Ovo je stav direktno preneen iz naeg vaeeg
pravilnika PZZZ91.

PZZZ'91 u dijelu kontrole nosivosti zidova na savijanje u sopstvenoj ravni ostao je

nedoreen, dok se pravilnik PIOVSP'81 ovim opterenjem ne bavi.

Ako primjenimo, jednaine ravnotee u i pretpostavke koje vae kod

dimenzionisanja
1) U pritisnutoj zoni napone pritiska prima samo zidarija
2) Uticaj pritisnute armature na nosivost se zanemaruje

Poloaj neutralne ose ,x, odreuje se iz ravnotee sila.

Aasv + N - 0.8x d fk/ m = 0

Aa x v 0.8 xdx
fk
m
Zid optereen sa: N,
N V,
V M
Zatim se odreuje maksimalni moment savijanja koji zid moe da primi, a koji se
javlja u trenutku kada se istovremeno u pritisnutoj strani zida dostiu granini
p
naponi pritiska
p i u zategnutoj
g j strani maksimalni naponi
p zatezanja
j u armaturi.
Ovako dobijeni moment se uporeuje sa momentom koji djeluje na zid izloen
zemljotresu.

v l b fk l
M gr = Aa ( ) + 0.8 xdx ( 0.4 x )
a 2 2 m 2
Gdj je:
Gdje j
Mgr granini moment savijanja ili maksimalni moment koji zid moe da primi u svojoj
ravni;
v granica
i teenja
t j armature
t u vertikalnom
tik l serklau;
kl
L duina zida;
b irina vertikalnog serklaa;
d debljina zida;
X- poloaj neutralne ose u zidu;
fk karakteristina vrstoa zida na p
pritisak;;
a koeficijent sigurnosti za armaturu, uzima se 1.0;
m koeficijent sigurnosti za materijal, uzima se iz gornje tabele.
4. Nosivost zida izloenog smicanju

Ako je zid napregnut na smicanje paralelno sa horizontalnom spojnicom,

spojnicom za
jedinicu duine zida vai:

N '
=
( f sko + 0.4 x 0 )xd
N 's
us
m

Gdje je:
Nus nosivost zida na smicanje,
fsk0 karakteristina vrstoa zida na smicanje za odgovarajuu marku zidnog
elemeta i marku maltera, naredna tabeli;
0- najmanji napon pritiska usljed dejstva vertikalnih uticaja na zid, za nivo zida
koji se posmatra;
m parcijalni koeficijet sigurnosti;
d debljina zida.
5. Nosivost zida izloenog smicanju, kontrola glavnih zateuih
napona

Ako je zid napregnut na smicanje u pravcu dejstva glavnih zateuih napona

paralelno sa horizontalnom spojnicom, za jedinicu duine zida vai:

0 ru 0
N '
us = 1+ xd N ' s
1. 5 0 ru
Gdje je:
us nosivost zida na smicanje
0 -prosjeni napon smicanja u
zidnom elementu od seizmikog
dejstva koji prima element;
0 -prosjeni napon u zidnom
elementu od vertikalnog
optereenja;
0ru -glavni zateui napon u
zidnom elementu u trenutku
ruenja, za pojedine vrste zidova
dat je u tabeli.
 SANACIJA I OJAANJE ZGRADA
OPTI PRINCIPI OJAANJA definicija

Popravka su zahvati kojima nije obuhvaena nosea konstrukcija. Slue

poboljanju konfora korienja objekta i popravci oteenja na nenoseim
elementima.
Rekonstrukcija obuhvata obnovu noseeg sistema zgrada do nivoa koji je
postojao prije nastanka oteenja.
Ojaanja obuhvataju pojaanje nosee konstrukcije (oteene ili neoteene)
do nivoa sigurnosti koji objektu elimo osigurati.

OTEENJA ZAVISE OD: OD

- rasporeda noseih zidova u osnovi
- povezanosti vertikalnih elemenata i tavanice
- duktilnosti
Zavisno od sistema koji se ojaava mogu se primjeniti tehnika rjeenja kojima
se:
- poveava nosivost konstrukcije
- poveava duktilnost
- poveava i nosivost i diktilnost
KADA SE DONOSI ODLUKA KAKO SANIRATI KONSTRUKCIJU MORA SE ZNATI:

- uzrok oteenja
- stepen oteenja
- karakteristike materijala
- oekivano budue seizmiko optereenje
- seizmika otpornost u postojeem stanju
 OJAANJE ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA
Kod oteenja sa malim i umjerenim prslinama bez drobljenja betona i izboavanja
armature vri se injektiranje.

Injektiranje epoksidne smole kod AB konstrukcije

Injektiranje epoksidne smole kod AB konstrukcije

Kod oteenja sa veim prslinama i sa

drobljenjem betona i izboavanjem armature
vri se aketiranje.
 Ojaanje AB skeleta
dodavanjem novih
elemenata za ukruenje
j

Ojaanje temelja AB zgrada

 OJAANJE ZIDANIH ZGRADA

Injektiranje pukotina u zidu

Ojaanje jae raspucalih zidova

Zamjena raspucalih djelova zidova Ojaanje uglova

Ojaanje zgrade vertikalnim serklaima

Ojaanje zgrade torkretiranjem
Sanacija zida od opeke armiranocementnom oblogom

Nain povezivanja zidova i ukruivanja tavanica

Tipian detalj ukruivanja i povezivanja tavanica:
a)) drvene b)) masivne
Tipian detalj postavljanja elinih zatega

Ojaanje svoda ploom od lakog betona

Ojaanje temeljnih konstrukcija
 OTEENJA NA OBJEKTIMA

Oteenja na crkvi Sv. Ilija u Lastvi Grbaljskoj

Oteenja na crkvi Sv. Spas u Lastvi Grbaljskoj

Oteenja na crkvi Sv. Ilija u Naljeiima

 Crkva Sv. Petka u Ljeeviima

Crkva Sv. Hariton u Ljeeviima

Pogled nizvodno na most prije sanacije

Isplivali temelji mosta

 Svodovi na skeli prije ojaanja

Plan armature poduni presjek mosta

Pogled uzvodno

Pogled nizvodno