Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 37

Raunarske mree 1

7. deo: Protokoli rutiranja


Predava:
dr Slavko Gajin, slavko.gajin@rcub.bg.ac.rs

Autor:
dr Slavko Gajin
2009. god

1
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Protokoli rutiranja
Statiko rutiranje
runo se definiu rute do podmrea
Dinamiko rutiranje
ruteri razmenjuju informacije i automatski odreuju rute do podmrea
Protokoli rutiranja
ne slue za rutiranje poruka
slue da ruteri naue kako da rutiraju poruke uspostavljaju ruting tabele
Osnovne funkcije protokola rutiranja koje sprovode ruteri:
prikupljaju informacije o drugim podmreama od drugih rutera (prikupljaju rute)
obavetavaju druge rutere o podmreama za koje oni imaju informacije
(oglaavaju rute)
ako postoje vie ruta do neke podmree, biraju najbolju rutu na bazi odreene
metrike i upisuju je u ruting tabele
ako doe do promene topologije (promene stanja linkova), oglaavaju drugim
ruterima novo stanje i ponovo biraju najbolju rutu na bazi metrike

2
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

1
Podela protokola rutiranja

3
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Interni i eksterni protokoli rutiranja


Autonomni sistem AS (Autonomous System)
jedinstveni administrativni domen raunarske mree
akademska mrea, korporacijske mree, provajderske mree
rutiranje u AS-u je isplanirano, adresni prostor pravilno podeljen, konfiguracije rutera
su usaglaene, promene sinhronizovane...
NOC (Network Operation Center)
centar za upravljanje mreom
(mreni administratori)

Interni protokoli rutiranja


(Interior Gateway Protocol)
unutar istog AS-a
Externi protokoli rutiranja
(Exterior Gateway Protocol)
izmeu AS-ova

4
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

2
Distance Vector & Link State
Distance Vector
susedni ruteri razmenjuju informacije o podmreama, na osnovu kojih saznaju:
Distancu (metriku) do odreene podmree
Vektor (next-hop) koji vodi do odreene podmree
ruteri poznaju samo susedne rutere, ali ne i celu topologiju
rute se periodino razmenjuju

Link State
tokom razmene informacija ruteri spoznaju celu topologiju mree
informacije se ne razmenjuju periodino, ve samo pri promeni topologije

5
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Classful & Classless


Classful ruting protokoli
mogu da se koriste i podmree klasa A,
B i C (proizvoljne maske), ali maska je
nepromenljiva u celom domenu na
kome je primenjen classful ruting
protokol
rute koje se razmenjuju ne sadre
maske
ruteri znaju za tanu duinu maske
dobijene rute na osnovu maske
interfejsa sa koga se dobije ruta i ta
maska se upisuje u ruting tabelu
Ne podrava se promenljiva duina
maske (VLSM) i agregacija ruta
Classless ruting protokoli
maske su sastavni deo adresiranja
podmrea koje se razmenjuju izmeu
rutera
podrava se promenljiva duina maske
(VLSM) i agregacija ruta 6
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

3
Metrika
Metrika
vrednost koja se koristi da bi se odluilo
koja je ruta bolja u sluaju da imamo
vie razliitih ruta do odreene
podmree
Mogu se koristiti sledei parametri
Hop count broj koraka (rutera) do
podmree
Bandwidth brzina veze, kapacitet,
propusni opseg
Cost cena koja se definie
Delay kanjenje koje veza unosi (npr.
satelitske veze imaju vee kanjenje od
zemaljskih veza nezavisno od
kapaciteta)
Load optereenje linka
Reliability pouzdanost veze koja se
posebno moe konfigurisati

7
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Load Balancing
Load Balancing
mogunost slanja paketa na vie odlaznih linkova sa istom metrikom prema nekoj
podmrei
ravnomerno optereivanje linkova
bolje iskorienje ukupnog propusnog opsega

8
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

4
Administrativna distanca
Administrativna distanca
dodeljuje se razliitim protokolima rutiranja
odreuje preferencu (prioritet) ruta dobijene od razliitih protokola rutiranja
manja vrednost vei prioritet
ima veu teinu u odnosu na metriku

Connected 0
Static 1
EIGRP summary 5
BGP external 20
EIGRP internal 90
IGRP 100
OSPF 110
RIP 120
EIGRP external 170
BGP internal 200 9
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Distance Vector protokoli rutiranja


Susedni ruteri razmenjuju informacije routing update, koji sadri:
adresu podmree koja se oglaava
metriku do podmree
Na osnovu sadraja routing update-a i interfejsa na koji se routing update
prima, ruteri saznaju:
Distancu (metriku) do odreene podmree
Vektor (next-hop) koji vodi do odreene podmree

10
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

5
Distance Vector protokoli rutiranja
Bira se SAMO jedna, najbolja ruta i ona se upisuje u ruting tabelu
(sem u sluaju kada je podran load balansing izmeu vie ruta iste teine
administrativna distanca i metrika)

Subnet X, Metric 2: R1 R7 R8

11
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Distance Vector protokoli rutiranja


Ruteri periodino oglaavaju ruting updat-e za SVE rute iz ruting rabele
(oblaavaju pogled na mreu iz njihovog ugla)
npr. RIP protokol periodino oglaava na 30 sek
optereivanje linkova, posebno kod veih mrea i/ili manjih kapaciteta
Oglaavanje rute u jednom smeru put ka oglaenoj mrei u drugom smeru !

12
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

6
Distance Vector protokoli rutiranja
Konvergencija - stanje kada ruting tabele SVIH rutera u mrei postignu:
stabilno stanje ne menjaju se sa novim routing update-ima
konzistentno stanje sve rute su valjane, nema protivrenosti
Konvergencija zavisi od:
brzine propagacije ruting update-a
brzine raunanja ruta i uspostavljanja ruting tabela
Cilj - to bra konvergencija !

13
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Ruting petlje
Tokom konvergencije moe nastati nekonzistentno stanje ruting tabela
rutera koje moe izazvati petlje pri rutiranju ruting petlje (routing loops)

Primer korak 1:
Interfejs Fa0/0 na ruteru R3 je pao (stanje DOWN, npr. ne izvuen UTP kabl)
mrea 10.4.0.0 vie nije connected, i brie se iz ruting tabele na R3
R2 alje routing update pre nego to R3 poalje svoj routing update
R2 obavetava R3 da ima rutu do mree 10.4.0.0 sa metrikom 1

14
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

7
Ruting petlje
Primer korak 2:
R3 prima routing update o mrei 10.4.0.0 sa metrikom 1
R3 veruje da R2 ima ispravnu rutu do mree 10.4.0.0 i upisuje je u ruting tabelu
sa metrikom 2

15
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Ruting petlje
Primer korak 3, 4, 5... :
od R1 pristie paket za odredite 10.4.0.1
R2 ima rutu od mree 10.4.0.0 preko interfejsa S0/0/1 i paket rutira do R3
R3 ima rutu od mree 10.4.0.0 interfejsa S0/0/1 i paket rutira do R2
R2 ima rutu od mree 10.4.0.0 preko interfejsa S0/0/1 i paket rutira do R3
...

16
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

8
Ruting petlje
Istovremeno se nastavlja sa razmenom ruoting update-a izmeu R2 i R3
U svakom koraku metrika se naizmenino poveava za po 2 na svakom
ruteru
Posle odreenog vremena (vie minuta), rute u obe tabele e dostii
maksimalni broj hopova, tj. maksimalna metrika infinity (npr. 16 za RIP)
Rute su nevalidne i briu se iz tabele, petlja je prekinuta (konano)
Count-to-Infinity efekat koji izazivaju ruting petlje kod distance vector
ruting protokola
paketi se rutiraju po petlji broj koraka odgovara TTL vrednosti
vie minuta je ovaj deo mree neoperativan

1, 3, 5, 7... 0, 2, 4, 6...

17
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Tehnike zatite od ruting petlji


Na nivou IP protokola
Time to Live
Na nivou ruting protokola
Triggered update
Route Poisoning
Split horizont
Holddown Timer

18
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

9
Triggered update
Triggered update
ne eka se sledei periodini routing update
kada ruta padne, istog trenutka se oglaava da je nedostupna (unreachible)
oglaava se samo na ruta, a ne cela ruting tabela, kao to je to sluaj sa
periodinim oglaavanjem
konvergencija se znaajno ubrzava

19
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Route Poisoning
Kada ruter detektuje da je pripadajua mrea u padu (korak 1)
ruta se brie iz ruting tabele (korak 2)
ruta se oglaava sa beskonanom metrikom - nevalidna, nedostupna
(unreachable) (korak 3)
Kada ostali ruteri dobiju rutu sa beskonanom metrikom
upisuju ovu rutu u ruting tabelu - ruta je nevalidna (korak 4)
uvaju je u ruting tabeli odreeno vreme
Oglaava se unreachable route

20
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

10
Split Horizon
Split Horizont
Ruter nikada ne oglaava rutu na interfejse preko kojih je ta ruta pristigla

21
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Split Horizon & Poison Reverese


Poison Revers
nevalidna ruta (sa max. metrikom) se ipak oglaava na interfejse preko kojeg je
ta ruta pristigla - suspenduje se pravilo Split Horizont za ovaj sluaj
Poison Revers se oglaava nezavisno od ostalih ruta Triggered Update
Razlog
ruta je nevalidna, pa ne moe da doe do petlje count-to-infinity problema
u tom sluaju je ipak bolje oglasiti nevalidnu rutu, nego nita ne oglasiti
potvrda da je drugi ruter ispravno protumaio Route Poisoning

22
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

11
Redundantne veze - stabilno stanje
Split Horizont spreava oglaavanje mree 172.30.22.0 do R1 i R3 do R2
R1 i R3 meusobno ipak razmenjuju rutu do mree 172.30.22.0

23
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Redundantne veze promena topologije


Split Horizon nije dovoljan....

24
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

12
Holddown timer
Ideja - kada ruter sazna da je neka ruta pala, eka se odreene vreme da bi
ova informacija propagirala do svih rutera
Holddown timer za mreu se ukljuuje kada se dobije nevalidna ruta (poisoned)
Tokom Holddown vremena ignoruu se sve nove rute za tu mreu

25
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

RIP - Routing Information Protocol


RIP verzija 1 (RIPv1)
Classful Distance Vector ruting protokol, ne podrava VLSM
Metrika hop-count (broj koraka, rutare na putu), max. 16 (unreachable, poison)
Routing update brodkast svakih 30 sekundi
Enkapsuliran unutar UDP paketa (do 25 ruta, max 512 bajtova)
Administrativna distanca - 120

26
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

13
RIPv1
Routing update
ne sadri masku, ve samo mreu
Ipak su podrane podmree
ako routing update i interfejs na
koji se routing update prima
pripadaju istoj mrei:
u ruting tabelu se upisuje
podmrea sa maskom interfejsa
sve podmree pripadajue classful
mree moraju da imaju istu masku
ako routing update i interfejs na
koji se routing update prima
pripadaju razliitim mreama:
u ruting tabelu se upisuje classful
mrea sa maskom 8, 16 ili 24
nije podrana VLSM

27
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

RIPv1
Automatska sumarziacija ruta
ruter na granici RIP domena automatski agregira podmree u classful mreu

RIP domen

172.30.0.0/16

28
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

14
RIPv2
Razlike u odnosu na RIPv1
Classless Distance Vector ruting protokol
Maska i Next hop ukljueni u ruting update
Ruting update se prenosi multikastom, a ne brodkastom
Autenifikacija je opciona
Slinosti sa RIPv1
Koristi se holddown timer
Koristi se split horizon ili split horizon sa poison reverse mehanizmom
triggered update
Metrika je broj rutera (hop count), maksimalno 16 - unreachable

29
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Distance Vector protokoli rutiranja


Prednosti Distance Vector ruting protokola
jednostavna implementacija, konfigurisanje i odravanje
nisu zahtevni u pogledu snage CPU i memorije
malo zauzee linka za manje mree
Nedostaci Distance Vector ruting protokola
spora konvergencija, posebno za vee mree i pored triggered update mehanizma
nedovoljna skalabilnost vee mree zahtevaju bri mehanizam propagiranja
informacija
ruting petlje mogu da nastanu kao posledica nekonzistentnih ruting tabela usled
spore konvergencije

30
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

15
Link-State protokoli rutiranja
Distance Vector ruting protokoli
Ruting updates ruteri oglaavaju rute iz ruting tabela
Link-State ruting protokoli
LSA (Link-State Advertisements) - ruteri oglaavaju lokalne informacije o
povezanim mreama, stanju linkova, povezanim ruterima itd.
Svaki ruter nezavisno sprovodi sledee:
kreira se baza informacija o mrei na osnovu LSA LSDB (Link-State
Database), koje su identine za sve rutere
rauna se SPF algoritam (Shortest Path First)
nalazi se najkrai put do svake mree SPF Tree
(prema odgovarajuoj metrici)
kreira se ruting tabela

31
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Link-State protokoli rutiranja - terminologija


Link interfejsi rutera
Link state informacije o interfejsima
IP adresa i maska mree
IP adresa interfejsa
tip interfejsa
cena linka
susedni ruteri na linku

Neighbors
direktno povezani ruteri

32
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

16
Hello protokol
Hello protokol
razmenjuju se Hello paketi na zajednikim segmentima (point-to-point ili deljeni)
otkrivaju se direktno povezani ruteri na linku (Neighbors)
ako se usaglase svi parametri izmeu direktno povezanih rutera, oni postaju
direktni susedi adjacent neighbors
adjacent neighbors nastavljaju da razmenjuju hello pakete - keepalive funkcija

33
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

LSP - Link State Packet


Svaki ruter kreira sopstveni LSP (Link State Packet), koji sadri sledee:
stanje svakog direktno povezanog linka (interfejsa)
informacije o susedima Neighbor ID, tip linka, cena (metrika, npr. bandwidth)
LSP se alje do svakog direktnog suseda, koji prosleuju LSP do svojih
direktnih suseda flooding, svi ruteri dobijaju oglaeni LSP

34
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

17
Link-State Database
Ruteri kada dobiju LSP od svih rutera kreiraju LSDB (Link-State Database)

35
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Shortest Path First (SPF) Tree


Kreiranje SPF stabla
analiziraju se SLP i formira se topologija mree
Primer: ruter R1
R2 LSP:
R1 ve zna za mreu 10.2.0.0/16, jer je direktno
povezana ovaj red se ignorie
R1 kreira vezu izmeu R2 i R5, mrea 10.9.0.0/16
nova grana sa cenom 10
R1 kreira direktno povezanu mreu 10.5.0.0/16 na
R2 nova grana sa cenom 2
R3 LSP:
....

36
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

18
Shortest Path First (SPF) Tree
Primer: ruter R1

R3 LSP

R4 LSP

R5 LSP

37
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Shortest Path First (SPF) Tree


Nalaenje najkreeg puta (shortest path) - Dijkstra algoritma
Rezultat razliit za svaki ruter:
mrea 10.5.0.0/16 - R2 serial 0/0/0, cena 22
mrea 10.6.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 7
mrea 10.7.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 15
mrea 10.8.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 17
mrea 10.9.0.0/16 - R2 serial 0/0/0, cena 30
mrea 10.10.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 25
mrea 10.11.0.0/16 - R3 serial 0/0/1, cena 27

38
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

19
Kreiranje ruting tabele
Iz stabla najkraih puteva (SPF tree), koje je jedinstveno za svaki ruter,
kreira se ruting tabela
putanje ka svim mreama

39
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Osobine
Brza konvergencija:
Flooding intenzivno slanje LSP kroz mreu
inicijalno po ukljuivanju rutera
prilikom promene topologije pad postojeih ili ukljuenje novih veza
periodino, ali mnogo ree nego kod Distance Vector (npr. na 30 minuta)
svi ruteri saznaju istu topologiju mree, iz ega kreiraju razliita stabla najkraih
puteva, a zatim i razliite ruting tabele
Performanse pri konvergenciji:
zahtevaju vie memorije koriste vie informacija
zahtevaju vie CPU vremena prilikom raunanja najkraih puteva (Dijsktra
algoritam)
zahtevaju vie propusnog opsega zbog flooding-a
Performanse u stabilnom stanju
nisu zahtevni, prenose se samo hello paketi i periodian flooding u duim
vremenskim intervalima

40
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

20
Skalabilnost
Area oblasti u kojima se sprovodi flooding
Podela mrea na vie oblasti omoguava veu skalabilnost
Pad linka u jednoj oblasti ne izaziva konvergenciju u ostalim oblastima

41
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Vrste Link-State ruting protokola


Dve osnovne vrste Link-State ruting protokola:
Open Shortest Path First (OSPF)
IETF standard
administrativna distanca 110
Intermediate System-Intermediate System (IS-IS)
ISO standard
administrativna distanca 115

42
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

21
OSPF - Open Shortest Path First
OSPF istorijat

OSPF poruke
5 razliitih tipova
enkapsulirane u IP
na L3 nivou:
protocol type: 89
multikast: dst adrese
224.0.0.5 i 224.0.0.6
na L2 nivou:
multikast: dst adrese
01-00-5E-00-00-05 i
01-00-5E-00-00-06

43
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF poruke
Tipovi OSPF poruka
Hello
otkrivanje suseda i uspostavljanje direktnih suseda (adjecency)
DBD Database Description
slui za usaglaavanja (sinhronizaciju) LS baza podataka (LS database) izmeu
direktnih suseda
LSR Link-State Request
zahteva specificirani Link-State podatak iz LS baze podataka
LSU Link-State Update
alje Link-State podatak iz LS baze podataka, zahtevan putem LSR poruke
LSAck Link-State Acknowledgement
potvruje prijem ostalih tipova poruka

44
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

22
Hello poruke
RID (Ruter ID) jedinstveni identifikator rutera koji e se javljati u LSA i
LSDB
najvea IP adresa interfejsa, ako nije konfigurisan loopback (logiki) interfejs
najvea IP adresa loopback interfejsa, u suprotnom
Hello poruke uspostavljanje susedstva izmeu rutera

45
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Hello poruke
Da bi ruteri postali susedi, moraju da oglaavaju iste parametre:
IP adrese mrea (IP broj i masku)
hello interval period oglaavanja Hello poruka
default:
10 sek na serijskim i broadcast multi-access vezama,
30 sek na NBMA (Non-Broadcast Media Access), npr. Frame Relay
dead interval vreme za koje izostanu
Hello poruke, nakon ega se raskida
susedstvo i veza proglaava
neoperativno (down)
default: 4 x Hello interval
Area ID broj oblasti
Autentifikacija (ako se koristi)
ostali parametri
stab area flag

46
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

23
Uspostavljanje susedstva
Bidirekciono uspostavljanja susedstva putem Hello poruka
Prolazi se kroz sledea stanja:
Down - poetno stanje
Init nakon podizanja interfejsa, spremni za slanje Hello poruka
2-way uspostavljeno susedstvo, uz sledee uslove:
ruter koji je primio Hello poruku prepoznao je svoj RID u polju koje lista sve susede
(List of Neighbors)
usaglaeni su svi parametri isti su na obe strane

47
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Razmena informacija o mreama


Susedi razmenjuju informacije o mreama (LSA) i prolaze kroz sledea stanja:
ExStart
razmenjuju se prazne DBD poruke (Database Description)
ruter sa veim RID postaje tzv. Master, a ruter sa manjim RID postaje Slave
Exchange
ruteri razmenjuju DBD poruke koje sadre kratke informacije (opise) o svim LSA
koje poseduju, ali ne i kompletne LSA podatke
prvo alje Master, a onda Slave
Loading
ruteri porede dobijene opise LSA, sa LSA u svojim LS bazama (LSDB)
ako neki LSA nedostaje, ruter e da zahteva slanje kompletnog LSA od svog
suseda - LSR paket (Link State Request)
drugi ruter alje zahtevani LSA u SLU paketu (Link State Update)
uspean prijem paketa se oznaava slanjem LSAck paketa (Link State
Acknowledgement)
Full adjacency
zavrno stanje koje oznaava da su susedni ruteri razmeni sve potrebne LSA
LS baze podataka su istovetne (sinhronizovane) 48
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

24
Razmena informacija o mreama
Primer

49
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Uspostavljanje susedstva u multiaccess


mreama
Pet vrsta mrea na kojima radi OSPF
Point-to-point npr. serijske veze
Broadcast Multiaccess - npr. Ehternet
Nonbroadcast Multiaccess (NBMA) npr. Frame Relay
Point-to-multipoint
Virtual links
Multiaccess mree
vie od dva rutera povezano na istu mreu
broadcast Ethernet
nonbroadcast Frame Relay

50
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

25
Uspostavljanje susedstva u multiaccess
mreama
Svi ruteri uestvuju u razmeni Hello poruka
Svako-sa-svakim ?
Problemi:
skalabilnost - broj parova suseda raste sa kvadratom broja rutera - n(n-1)/2
intenzivna komunikacija - flooding

51
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Uspostavljanje susedstva u multiaccess


mreama
Treba izbei direktno susedstvo (adjacency) svako-sa-svakim !
Reenje:
DR - Designated Router - cetralni ruter
BDR Backup Designated Router rezervni centralni ruter
Ostali ruteri se oznaavaju sa DROthers
jedino DR i BDR uspostavljaju direktno susedstvo sa ostalim ruterima - manji broj
suseda (adjacency)
razmena SLA se sprovodi preko DR

52
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

26
Izbor DR i BDR u multiaccess mreama
Prioritet vrednost koja predstavlja prioritet pri izboru DR i BDR
broj od 0 do 255
dodeljuje se interfejsu rutera
vea vrednost oznaava vei prioritet
vrednost 0 oznaava da ruter ne uestvuje u izboru za DR i BDR
Pravila izbora DR i BDR
ruteri u Hello poruke, pored RID, postavljaju i svoje prioritete
ruter sa najveim prioritetom postaje DR
ruter sa sledeim najveim prioritetom postaje BDR
u sluaju da su prioriteti isti, gleda se najvei RID za izbor DR i BDR

53
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Izbor DR i BDR u multiaccess mreama


Primer:

komanda
show ip ospf neighbor

54
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

27
Izbor DR i BDR u multiaccess mreama
DR i BDR prestaju da vre ove funkcije jedino u sledeim sluajevima:
ruter prestane da radi (padne)
multiaccess interfejs rutera prestane da radi
OSPF na ruteru prestane da radi
Novododati ruteri nee izazvati promenu DR i BDR bez obzira na njihove
prioritete ili IP adrese
Kako uticati na izbor DR i BDR (treba da budu ruteri veih performnasi) ?
najpre njih ukljuiti, a zatim sve ostale
ugasiti multiaccess interfejse na svim ruterima, a zatim najpre ukljuiti interfejse
na eljenom DR i BDR, a zatim sve ostale

55
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Izbor DR i BDR u multiaccess mreama


Primer:
Inicijalno stanje, svi ruteri
imaju iste prioritete:
DR C, BDR B
Ruter C se iskljuuje:
DR B, BDR A
Dodaje se ruter D
sa najveom IP adresom:
DR B, BDR A
Ruter C se ponovo ukljuuje
(nije prikazano):
DR B, BDR A
Ako padne ruter A,
BDR postaje ruter D

56
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

28
Razmena informacija u multiaccess
mreama
DROthers ruteri alju LSA na
multikast adresu 224.0.0.6 (AllDRouters)
(na slici ruter R1)
DR i BDR ruteri sluaju saobraaj na
AllDRouters multikast adresi i primaju LSA
DR alje unikast LSAck do rutera koji je
poslao LSA (R1) (nije prikazano)

Samo DR (ne i BDR) prosleuje LSA paket


na multikast adresu 224.0.0.5 (AllSPFRouters)
Svi OSPF ruteri sluaju saobraaj
na AllSPFRouters multikast adresi i primaju LSA
Svi OSPF ruteri alju LSAck ruteru DR
(nije prikazano)

57
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF metrika
Cena (Cost)
metrika OSPF ruting protokola
izvedena iz propusnog opsega veze - bandwidth
cena = 108 / bandwidth
manja cena, vei prioritet
propusni opseg se definie na interfejsu rutera
ona ne utine na stvarnu brzinu veze
slui samo za odreivanje cene veze

58
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

29
OSPF metrika
default vrednost za serijske interfejse je 1544 kbps (T1 linija) nezavisno od
toga na kojoj brzini je veza uspostavljena

59
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF metrika
Da bi se uspostavila eljena metrika u OSPF mrei, potrebno je:
definisati stvarne brzine na interfejsima, ili

definisati konkretnu cenu na interfejsima

60
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

30
OSPF metrika
Cena putanje do mree kumulativna cena svih linkova na putanji

61
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF Oblasti - Areas


Povezivanje oblast u dva nivoa hijerarhije:
centralna oblast Area 0, Backbone Area, Transit Area
periferne oblasti Area n, (n celobrojna vrednost) - povezane na Area 0

62
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

31
OSPF vrste rutera
Vrste rutera prema mestu i ulozi u oblasti
ABR Area Border Router granini ruter izmeu oblasti (centralne i periferne)
ASBR Autonomous System Border Router granini ruter izmeu OSPF
domena i nekog drugog ruting domena (npr. RIP2, ili eksterni ruting protokol)
Internal Router interni ruter koji pripada samo jednoj oblasti
Backbone router interni ruter koji pripada backbone oblasti

63
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF vrste LSA


Vrste LSA prema nainu oglaavanja u oblastima:
Router Link tip 1 (u ruting tabeli oznaene sa O)
generiu ruteri, daju informacije o svim interfejsima i cenama
propagiraju unutar jedne oblasti, ne prenose se izmeu oblasti
Network Link tip 2 (u ruting tabeli oznaene sa O)
generie DR ruter - oglaava se multiaccess mrea prema drugim ruterima unutar
oblasti (ne na segmentu)
propagiraju unutar jedne oblasti, ne prenose se izmeu oblasti intra-area
Summary Link tip 3 i 4 (u ruting tabeli oznaene sa O IA)
tip 3 informacije o lokalnim linkovima i mreama, koje ABR iz jedne oblasti prenosi
kroz Area 0 i preko drugih ABR unose se u druge oblasti
tip 4 informacije o likovima koje se prenose do ASBR rutera
Summary LSA nisu sumirane (agregirane), ali se moe konfigurisati agregacija ruta
Router link (tip 1) i Network link (tip 2) se u ABR pretvaraju u Summary link tip 3
External Links - tip 5 (u ruting tabeli oznaene sa O E1 i O E2)
informacije o mreama van OSPF domena, koje generie ASBR i ubacuje OSPF
dve vrste:
O E1 na metriku iz drugog ruting domena dodaje se OSPF metrika (kumulativna cena)
O E2 na metriku iz drugog ruting domena NE dodaje se OSPF metrika, nepromenjena u
svim oblastima 64
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

32
OSPF vrste LSA

65
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF vrste oblasti


Podela prema vrstama LSA koje primaju
Standrad Area
prihvata sve vrste LSA
Area 0 (Backbone area) - centralna oblast kada ima vie oblasti
prihvata sve vrste LSA (kao standardna oblast)
Stab Area
periferna oblast, ne prima LSA tip 5 (E1 i E2)
ABR ruteri automatski generiu i ubacuju u oblast default rutu, da bi saobraaj
mogao da se alje za rute van OSPF domena koje nedostaju (externa)
Stab flag mora biti postavljen na svim ruterima u Stub Area
Totaly Stubby Area
Cisco proprietary
ne prima ni externe ni inter-area rute - LSA tip 3, 4 i 5 (IA, E1 i E2)
samo lokalne rute unutar ove oblasti - intra-area rute
ABR ruteri automatski generiu i ubacuju u oblast default rutu, da bi saobraaj
mogao da se alje za rute u drugoj oblasti (summary) i van OSPF domena (external)
Stab flag mora biti postavljen na svim ruterima u Totaly Stub Area
no-summary komanda se postavlja na ABR ruteru, koja odreuje Totaly Stub Area
Not So Stubby Area (NSSA) Cisco proprietary
66
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

33
OSPF vrste oblasti

67
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Virtualni linkovi
Virutualni linkovi mogunost stvaranja logikih veza (tunela) do ABR-a
kroz neku drugu oblast (transit area)
Dve vrste primene:
povezivanje periferne oblasti na backbone oblast kada ne postoji direktna fizika
veza

povezivanje dva razdvojena dela


mree u istu oblast (ak i backbone oblast)
npr. usled spavanja dva OSPF domena

68
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

34
OSPF primer konfiguracije
1. korak - Konfigurisanje OSPF procesa na Cisco ruteru:
R(config)#router ospf process-id
process-id broj od 1 do 65535, lokalno znaenje samo na tom ruteru,
nezavisno od drugih rutera (moe biti razliito na drugim ruterima)

69
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

OSPF primer konfiguracije


2. korak - Konfigurisanje mrea koje se oglaavaju u OSPF domenu
R(config-router)#network network-address wildcard area area-id
network-address IP adresa mree
wildcard maska u inverznom obliku vodee nule, pratee jedinice !
area-id broj oblasti, globalno znaenje, usaglaen na svim ruterima

70
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

35
OSPF primer konfiguracije
Listanje ruting tabele:
R1#show ip route

71
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Redistribucija ruta
Redistribucija ruta
razmena ruta izmeu razliitih protokola rutiranja
Kada postoji redistribucija
jedan ruting domen uitava rute iz drugog
ruteri u jednom ruting domenu znaju putanje do mrea iz drugog ruting domena
postoji konektivnost i razmena saobraaja
Kako se sprovodi redistribucija za razliite vrste ruta:
connected rute
automatski se redistribuiraju ako su konfigurisane unutar ruting domena (komanda
network kod cisco rutara)
manuelno konfigurisanje redistirbucije
sve ostale rute zahtevaju manuelno konfigurisanje redistirbucije iz jednog u drugi
ruting domen
statike rute, RIP, OSPF, IS-IS, BPG, EIGRP itd.

72
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

36
Distribucija ruta
Primer bez distribucije ruta
nema razmena ruta
izmeu razliitih
ruting domena
nema konektivnosti
i razmene saobraaja

73
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

Literatura
CCENT/CCNA ICND1,
official exam certification guide,
Wendell Odom, Cisco Press, 2008

CCNA curriculum, Cisco

Building Scalable Cisco Networks,


Catherine Paquet, Diane Teare, Cisco Press, 2001

www.wikipedia.org

Sam Halabi - OSPF Design Guide, Cisco Press


HTML: http://relcom.net/CURS/OSPF/1.html
PDF: http://www.nada.kth.se/kurser/kth/2D1490/03/papers/OSPF_Design_guide.pdf

74
ETF, Katedra za raunarsku tehniku i informatiku

37

You might also like