ETIKA 3

ovjek u svijetu prirode

NASTAVNI PROGRAM ETIKE

1/35
ovjek u cjelini ivoga
1. Uvod zato uimo bioetiku?
2. antropomorfizam i biocentrizam (ovjek kao gospodar prirode; ovjek kao prvi meu
jednakima; biodiverzitet
3. ovjek i ivotinjski svijet (prava ivotinja; iskoritavanje ivotinja; zatita ugroenih
vrsta)
4. ovjek i svijet biljaka (fotosinteza kao uvjet opstanka ivota)
5. manipulacije vegetacijom.
6. agrokultura i hortikultura
7. radionica, vjebe, mapa
Bioetika kao odgovor
8. opstanak i preivljavanje (prijetnje od samounitenja; tko je odgovoran? kako preivjeti u
budunosti)
9. kvaliteta ivota (poboljanje kvalitete ivota kao izazov; kako bolje ivjeti?; kakav ivot
elimo.
10. odrivi ivo; glad i demografska eksplozija
11. odgovornost u tehnolokoj civilizaciji (tehnoloka izvedivost i etika dopustivost)
12. radionica, vjebe, mapa
Ekologija i zatita okolia
13. ekoloki pokreti i ekoloka etika (briga za zatitu okolia; ekoloka odgovornost;. etika i
ekologija)
14. okoli kao zajednika kua (ekosustavi)
15. oneienje, smee i otpad
16. globalno zatopljenje
17. zrak
18. voda
19. zemlja
20. dogovor s prirodom - ekoloka svijest (osobna angairanost; parkovi prirode;
poumljavanje; odlagalite smea)
21. radionica, vjebe, mapa
Bioetika i biologijske znanosti
22. biologija, evolucija i eugenika (podrijetlo ivota; evolucionizam), eugenika pomo
prirodnoj selekciji
23. genetika i biotehnologije (graak Dolly. Projekt genom. Genetiko inenjerstvo.
24. genska terapija i kloniranje
25. sloboda istraivanja i odgovornost znanstvenika (znanje je mo; ogranienost slobode;
opstanak znanosti)
26. radionica, vjebe, mapa
Medicinska etika
27. etika humanih reproduktivnih tehnologija (status ljudskog embrija; manipulacije ljudskim
ivotom;
28. pobaaj
29. etika transplatacije organa (doniranje organa; trgovanje organima)
30. etika umiranja i smrti eutanazija
31. problem smrti. Mozak i smrt. Patnja i palijativna medicina. Eutanazija)
Radionica

1
UVOD
Cilj je nastave etike u treoj godini suoiti uenike s bioetikim pristupom i problemima bioetikog
predmetnog podruja. Uenike treba osposobiti za moralne prosudbe, te za kreativno i dijaloko
sudjelovanje u rjeavanju problema
suvremene civilizacije.

Uenici trebaju uvidjeti kako ti

problemi i dileme pogaaju sve ljude
(univerzalnost) i kako ih nije mogue
rijeiti u izdvojenim skupinama
strunjaka, nego tek u kreativnom
dijalogu svih relevantnih pristupa i
stajalita (pluriperspektivizam).

Teme i sadraji kojima se bavi bioetika: genska terapija, pobaaj, eutanazija, transplatacija i
doniranje organa, zatita okolia, nestanak vode, istog zraka i zdravog tla, kriza prirodnih resursa
energije, pravo na dostojanstvenu smrt, zatita ivotinjskih i biljnih vrta, ekoloke bolesti i zdrav ivoti
prehrana, etika rada farmacetskih tvrki i primijene novih ljekova, globalno zatopljenje i zraenja,
kloniranje itd.

I.
OVJEK U CJELINI IVOTA

1. Uvodni sat: to je bioetika i zato je uimo?

to je bioetika? Rije dolazi od bios = ivot i etika = znanost o moralu.

Nastanak bioetike Etika je vrlo stara filozofska znanstvena disciplina. Smatra se da ju je utemeljio
grki filozof Aristotel (V. st. pr. Kr.). A bioetika je novija filozofska disciplina. Nije nastala u filozofiji,
ve u medicini (SAD). Kad je izumljen umjetni bubreg (aparat za dijalizu) javilo se pitanje: tko ima
prednost koristiti aparat? Tada to vie nije bilo struno medicinsko, nego filozofsko i etiko pitanje.
Poetak bioetike vezujemo i s pojavom teksta Oni odluuju tko ivi, a tko umire objavljen u
asopisu Life 1962. kada se u Seattleu poeo koristiti prvi aparat za hemodijalizu.
Otkrivene su zlouporabe. A onda su u javnost izbili i drugi sluajevi koji su potvrdili neetinost
postupka u medicini. Primjerice sluaj ene koja je dospjela u stanje trajnog vegetiranja, pa su roditelji
ishodili od suda prekid umjetnog odravanja a ivotu.Vrhovni sud zatraio je tada prognostiko
miljenje etikog komiteta koji je tim povodom osnovan. Od tada se sline i druge situacije
pokuavaju rijeiti kroz etike komitete
Tako 60-tih godina 20. st. Ameriku potresaju razliiti zahtjevi graana za veim pravima pacijenata,
legalizacijom abortusa, etinou medicinskih eksperimenata, humanom uporabom nove medicinske
tehnologije i sl.. Ti su se zahtjevi slili u masovni drutveni pokret koji je kasnije nazvan bioetiki
pokret.koji je bio tek jedan u nizu brojnih drutvenih i kulturnih pokreta u to vrijeme: pokret za
ljudska prava, pokret za mir (Vijetnam), ravnopravnost spolova i sl.. No, ovaj e bioetiki pokret
ostaviti dalekoseni trag za budunost. U pokret su se ukljuili brojni intelektualci, teolozi, filozofi,
lijenici, pravnici, biolozi, sociolozi, politolozi, novinari Sve je rezultiralo time da se ve 70.-tih
bioetika predaje na fakultetima u SAD, a od 80.-tih i u nas.
Jesu li problemi kojima se bavi bioetika od juer, tj. od prije 10-20 godina? Nisu!
Filozofe Francisa Bacona i Renea Descartesa smatramo utemeljiteljima novije filozofije ili filozofije
novog doba (17.st.). Bilo je to vrijeme kad se veliao ljudski um i znanje, a ovjeku davan primat nad
prirodom. Dugo vremena se smatralo da su svijet i priroda tu da ovjeku slue i da je ovjekovo pravo
ne samo da s njima gospodari, ve i da ih nemilosrdno iskoritava. Ta intezivna eksploatacija prirode
dovela je, nakon nepuna 3 stoljea do toga, da je opstanak samog gospodara doao u pitanje.

2
Zato uimo bioetiku? Drutveni i tehnoloki razvoj doveo je u pitanje ljudski opstanak na Zemlji
iako
gotovo svi suvremeni ustavi jame slobodu, ravnopravnost. Doli su krizu slijedei odnosi:
1. ovjek ovjek
2. ovjek zajednica (drutvo)
3. ovjek priroda (biljni i ivotinjski svijet)
4. ovjek -Apsolut, Bog (ovjek postaje Bog?)

"Velika pogreka svih etiara do sada," rekao je jedan znanstvenik i humanitarac, "jest to to su
vjerovali da se trebaju baviti samo meuljudskim odnosima". Sreom, ovo se tragino i kratkovidno
gledite, koje je oblikovalo toliko mnogo zapadne povijesti, danas odluno mijenja.

Kriza u ljudskom odnosu prema prirodi se vrlo oito manifestira u svijetu globalnog zagrijavanja,
unitavanja kinih uma, istrebljivanju vrsta, prevelikoj ljudskoj populaciji, irenju pustinja zbog
destruktivne uporabe zemlje, zagaivanju, osiromaenju i nestaici resursa i u porastu bolesti. U
korijenu je ove ljudske krize i naeg duhovnog osiromaenja nae otuenje od ivog svijeta iz kojeg
smo nastali i patoloko zapadnjako gledanje na svijet koje smatra da je naa misija vladati prirodom,
da smo mi gospodari sveg ivota i u kojem se sve to postoji svodi na puke resurse za ljudsku
uporabuOstali su hominidi, poput neandertalaca i kromanjonaca, izumrli, i nita ne jami da homo
sapiens nee zadesiti ista sudbina. Ukoliko ljudska bia dramatino ne promijene svoje naine
proizvodnje energije, potroake navike i stope porasta stanovnitva, nastavit e unitavati nau
planetu i uskoro e se njihovi ivoti stvarno nai u futuristikim scenarijima patnje i destrukcije..
Neemo se moi izlijeiti sve dok ne izlijeimo na odnos prema Zemlji i prema vrstama s kojima
dijelimo ivot na ovoj planeti.

A to je ivot? Zar ivot imaju samo ljudi? Tu su jo ivotinje i biljke. Svako ivo bie funkcionira po
DNK metodi. Zato je vrijeme da napustimo ono Descarteovo Cogito ergo sum (Mislim, dakle
jesam, dakle postojim ) i isticanje/prokletstvo naeg uma koji nam daje ekstra prava. Zapravo, ba
zbog uma/razuma i jesmo odgovorni za ivot/bios na Zemlji.
Zlatno pravilo: Poevi od biblijskog: Ne ini drugima to ne eli da se tebi ini, tu misao
susreemo i kod kineskog uitelja Konfucija , pa do velikog njemakog mislioca Emanuela Kanta
koji je poznat po svojim kategorikim imperativima:
ovjek treba uvijek raditi tako, da moe htjeti
(eljeti), da to njegovo naelo bude opi zakon
ovjek ne smije htjeti, da neto postane ope
pravilo, to kao dunost radimo protiv volje svoje
Oni znae: radi tako da ovjenost u tvojoj osobi i u osobi drugih,
upotrebljava svagda kao svrhu, a ne samo kao sredstvo. .
Kod spomenutog Hansa Jonasa imamo ovako razraen Kantov
kategoriki imperativ:
Djeluj tako da uinci tvoga djelovanja budu podnoljivi s
permanencijom (permanentan trajan) ljudskog i svakog drugog
ivota u budunosti na Zemlji.
Hans Jonas

2. Antropocentrizam i biocentrizam:
ovjek kao gospodar prirode

Antika i poglavito srednjovjekovna filozofija u ovjeku je gledala gospodara nad prirodom. Sve
do praga novog doba ovjek je bio shvaen kao najuzvienije ivo bie koje pripada viem
prirodnom redu.
Priroda mu treba sluiti. Dananji ovjek vrlo brzo podlijee opasnosti da i sebe i prirodu podredi
konzumistikim (konsum uporaba, uzimanje, troenje) i profitabilnim (profit zarada) ciljevima.
Suvremeni ovjek je pljaka.
3
Pristupi prema ivotu, prirodi, Zemlji:
radikalni antropocentrizam (antropos = gr. ovjek; centar = sredite): ovjek je najvaniji i
njegove potrebe. Ne postoji nikakva dunost i odgovornost ovjeka koja bi sama po sebi
trebala tititi biljke i ivotinje.
radikalni biocentrizam: nema razlike kad umre ovjek ili drvo; u oba sluaja umire ivo
bie. Zemlju treba promatrati kao jedinstven ekosustav, pa bioloko naruavanje jednog bia
naruava cijeli lanac. Ni jedna vrsta nije vanija od druge.

Zbog toga bi trebalo radije se prikloniti umjerenom biocentrizmu: ovjek se mora s
potovanjem odnositi prema svim ivim biima. Trebamo uvidjeti meusobnu ovisnost, treba
potovati prirodu, u njoj treba gledati partnera. ovjek jest dio prirode i ne postoji izdvojeno
od nje, te je odreen njenim zakonima. To je sada i umjereni antropocentrizmom.
kolski rad:
Kako bi objasnio reenicu: Tko jai, taj tlai?
Koje teorije pozna o nastanku svijeta i ovjeka (evolucija i odabir vrsta, Veliki prasak)?
Spada li u ljude koji se prilagoavaju ili one koji se bore?
Kako zamilja ivot u skladu s prirodom?
Kemiar Jacques Reiss ovako je saeto prikazao 4,5 milijarde godina nae Zemlje i 3,5
milijarde godina ivota na njoj u omjeru jedne godine, gdje svaki dan znai 12,6 milijuna
godina i svaki sat 525,000 godina. Moe li ovo komentirati?

1. Sijenja 1. Oblikovanje Zemlje

1. 28. Oujka 2. Prve bakterije

2. 12. Prosinca 3. Vladavina dinosaura
3. 26. Prosinca 4. Nestanak dinosaura
4. 31. Prosinca, 1 sat 5. Predakzajedniki majmuna i ovjeka
5. 31. Prosinca, 17,30 sati 6. Australopithecus
6. 31. Prosinca, 18,16 sati 7. Prvi Homo
7. 31. Prosinca, 23,54 sati 8. Neandertalac
8. 31. Prosinca, 23, 59, 46 sek 9. Poetak kranske ere
9. 31. Prosinca, pono 10.Prvi koraci na Mjesec, kompjuter, bebe iz epruvete

Jedan od naina napredovanja morala jest irenje moralnih vrlina: dobrote, solidarnosti, potovanja,
pravednosti i hrabrosti itd. Ipak, dosadanja etika u povijesti ljudskog roda bila je antropocentrina
(antropos = ovjek, centar = sredite) ili usko humanistika, zaokupljena iskljuivo potrebama
ovjeka.
Neke religije i filozofije istiu da ne-ljudska bia (ivotinje) ne mogu biti moralni subjekti jer nemaju
duu, um, govor, osjeaje itd. No, danas postoje posve druge teorije, mnoge znanstveno dokazane.
Peter Singer, ugledni znanstvenik tvrdi da i ne-ljudska bia pate ili osjeaju zadovoljstvo. Zato se
antropocentrizmu suprotstavlja biocentrizam (bios-ivot)
Na temelju ega moemo tvrditi da neto "vrijedi", da neto vrijedi "vie", da je neto nekorisno ili
tetno?
Poznato je da je Charles Darwin sebi postavio pravilo: Nikad ne govoriti da je neto u biologiji
"vie", ili "nie." S druge strane, nepobitno je da upravo darvinski mehanizam u razvojne promjene
ukljuuje odabiranje. A svako odabiranje ukljuuje pravljenje razlike, davanje nekome, neemu
stanovite prednosti.

Konc logori u Europi

Problemi eugenike. Sama spoznaja da je prirodni

odabir iz nekih niih bia proizveo i ovjeka, ubrzo je
nakon Darwinove smrti potakla neke na misao da isti

4
mehanizam (selekcije) ovjek primjeni na sebe za poboljanje sama sebe, odnosno ovjeanstva. Taj
pristup nazvan je eugenika (gr. eu - dobar, genos rod) a radi se o poboljanju koja se mogu postii
razmnoavanjem "boljih" ili "najboljih" vrsta, rasa. S druge strane, jasno, da se spreava
reprodukcija loih, koji su nasljedno bolesni i uope "nesposobniji", "nii"... Vratimo se Peteru
Singeru (roen 1946.), australskom filozofu, bioetiaru. Utemeljitelj je projekta koji se zalae da
Ujedinjeni narodi usvoje deklaraciju kojom bi se veliki ovjekoliki majmuni
kategorizirali kao osobe
Peter Singer je najpoznatiji po knjizi Osloboenje ivotinja, klasinom djelu
pokreta za osloboenje ivotinja, gdje je izloio svoje teze protiv specizma
(termin specizam je, prema analogiji s terminom rasizam, to znai diskriminaciju
to je na etikom planu ljudi provode nad ivotinjama).
U osjetilna bia Singer ukljuuje i ivotinje koje imaju sposobnost patnje.

Budui da svi nismo stvoreni jednakima, trebalo bi rei ovako: "Svi ljudi imaju
jednaka prava i jednaki su pred zakonom".
kolski rad:
Prokomentoraj ove stavove?
Slae li se da je ovjek duan brinuti se o ivotinjama ili su one tu da mu slue? Misli li da
konas ne postoje dobri zakoni koji reguliraju ivotinjska prava?

3. ovjek i ivotinjski svijet

(iskoritavanje ivotinja; prava ivotinja; zatita ugroenih vrsta)
Iskoritavanje ivotinja
Glavnii problemi?
ubijanje u klaonicama
pokusi nad ivotinjama (za ampone, sapune, kozmetiku,
lijekove...)
nasilje nad ivotinjama (zoo vrtovi, cirkusi, kuni ljubimci, trke
konja, borbe pasa, pijetlova)
lov i krivolov (iivljavanje pucanjem po ivotinjama u umi, glave
ivotinja kao ukrasi na neijem zidu, hvaljenje o sportskim
aktivnostima-broju ubijenih nevinih bia)
ubijanje radi krzna (ovjekova besmislena potreba da se ukrasi ivotinjama)
nesavijesnost pri dranju ivotinja (putanje pasa i maaka na ulicu)
nepotivanje zakona o zatiti ivotinja (zanemarivanje ivotinja, njihova prava i potreba)
Rauna se da se svakodnevno za pokuse u svijetu koristi vie od milijun ivotinja!. Prema procjenama
njemacki laboratoriji su u 2001. god. ubili oko 9 milijuna zamoraca, selekcioniranih i modificiranih
tako da bi medjusobno bili sliniji, programirani iskljuivo za istraivake potrebe. Rauna se da se
samo u amerikim laboratorijima godinje ubije i mui 17 do 70 milijuna ivotinja!.
Istraivanja ? (podaci iz v. Britanije 2003.)
1. 85% mievi
2. 11% ribe, gmazovi i ptice
3. 1% zeevi i tvorovi
4. 2.7% ovce, krave, svinje
5. 0.3% psi i make
6. 0.17% majmuni (impanze, orangutani i gorile se sve manje koriste).

Cirkusi - okrutnost kao "lijepa" umjetnost. Jeste li ikad razmiljali to se krije iza tisue svjetala
velikog cirkusa i oduevli vas? Jeste li se zapitali na
koji nain te iste cirkuske zvijezde prevaljuju tisue
kilometara da bi izmamile vae osmijehe i kako se
prema njima odnose dreseri i hranitelji?
Jeste li ste se ikad zapitali kako je mogue "nauiti"
divljeg lava ili tigra, navikla na slobodu dungle, da

5
sjedi na stolici mirno kao bubica i da po zapovijedi skae kroz gorui obru? ivotinje u cirkusu pate,
njihov ivot je jadan. ivot pun munih agresivnih dresura, napornih putovanja u uskim kavezima,
napornih predstava koje one ne ele niti zasluuju, od grada do grada, pa opet u kavez, dok ne
podivljaju ili obole.
ivotinje u eksperimentima. Zeevi, zamorci, takori i ostale manje ivotinje koriste se za ispitivanje
sigurnosti proizvoda; truje ih se kozmetikom i preparatima za
ienje...
ivotinje su orue za iskupljenje naih grijeha. One nisu uivaoci
duhana, a moraju udisati ogromne koliine duhanskog dima kako
bi mi dokazali tetnost ili ljekovitost cigareta. One ne konzumiraju
alkohol i zato ve desetljeima bezuspjeno pokuavamo od
takora napraviti alkoholiare.
Nisu agresivne, stoga ih izlaemo elektrookovima dok se one
meusobno ne prodiru. ivotinje ne trebaju droge niti oruja, ne
zanima ih let u svemir - no unato tome to su razlozi zbog kojih ih umire na milijune.

Izraz vivisekcija (iz lat. secirati na ivo) se zamjenjuje njenijim izrazima kao primjerice istraivanje
na modelu.

Izumiranje vrsta. Otprilike 99% vrsta ivih bia na Zemlji izumrlo je iako trenutno ivimo u
najplodnijem razdoblju ivota na Zemlji i pretpostavlja se da ima vie oblika ivota nego prije u bilo
kojem trenutku (ako ne raunamo zadnjih nekoliko stotina godina).
Tih 99% izumrlo je veim dijelom za vrijeme 5 velikih izumiranja koja su oznaila krajeve nekoliko
geolokih razdoblja. Osim u vrijeme tih izumiranja izazvanih nekom velikom prirodnom katastrofom
(pad meteora; velika erupcija na Suncu; eksplozija bliske supernove zvijezde...), ivot je dosta osjetljiv
i na manje promjene u okoliu (erupcija vulkana; due razdoblje sue; pomicanje rijenog korita...).
Zbog tih promjena djeluje i evolucija, pri emu oni sposobniji preivljavaju, a oni koji se ne uspiju
prilagoditi, umiru. Ljudi svojim ponaanjem djeluju na svijet i globalno i lokalno i time su pokrenuli,
kako ga biolozi zovu, esto veliko izumiranje. Homo sapiens - ovjek jest vremenski posljednji u
razvoju do sada, no daje li mu to pravo da misli kako je upravo on i vrhunac biolokog napretka?
Tijekom povijesti, glavni razlog nestajanje/izumiranja vrsta bio je dovoenje novih vrsta u ekosustave
( prirodni okoli) u kojima prije nisu ivjele i tako se naruavala prirodna ravnotea. Naravno da se to
dogaalo i prirodno: vjetar ponese sjeme biljaka na mjesto gdje ih prije nije bilo; neka ivotinja na
deblu dopluta do udaljenog otoka; klimatske promjene natjeraju krdo na seobu... Mnoge vrste su
prenesene sluajno razvijanjem transporta, bilo vlakom, brodom ili avionom. Sjemenke, jaja, larve, a i
odrasle biljke, gljive, kukci, puevi i druge malene ivotinje redovito putuju zajedno s teretom voa,
povra, ita, zemlje i drugim stvarima koje su predmet meunarodne trgovine (primjer su brodovi
cruiseri koji na svom trupu u Jadran mogu donijeti razne morske ivotinje iz drugih mora, npr. tetne
alge).
Ali ovjek je taj koji je poeo po cijelom svijetu iriti vrste koje su njemu odgovarale, potpuno
zanemarivi kakve bi mogle biti posljedice. Naravno, sve je bilo u najboljoj namjeri. Doseljenici su
donosili domae ivotinje i biljke koje su davale usjeve, da bi lake preivjeli, a bilo je drugih razloga.
Najpoznatiji primjer su zeevi koje su engleski imigranti donijeli (1859.) u Australiju da bi ih ubijali
radi sporta. Donijeli su samo nekoliko desetaka, a oni su se tako razmnoili u gostoljubivoj zemlji bez
zvijeri, da ih je za nekoliko desetljea bilo vie desetaka milijuna. Rairili su se po krajoliku i obrstili
veinu vegetacije, te osiromaili farmere koji su uzgajali penicu i ranere
s ovcama.
kolski rad:
Opii kako zamilja let prvog psa u svemiru (Lajka)
to oznaava animalnost i animalizam (umjetnost, religija i sl.)

Chaim Soutine, Carcass of Beef, 1926

6
Svakako, glavne istonjake religije - Jainizam, Budizam, Taoizam i Hinduizam - propovijedaju etiku
ahimse (nenasilja) - kao njihovo osnovno uenje. Meutim, jo od Pitagore, Platona i sv. Franje
Asikog do Tolstoja i Einsteina, mnoge su
velike zapadnjake linosti prkosile uvrijeenim etikim stavovima prema ivotinjama i prirodi.
Sada mi kao pojedinci, kao kultura i kao vrsta trebamo donijeti vane i dobro promiljene odluke. O
tom e naem izboru uvelike ovisiti kakvu emo budunost mi i druge vrste imati na ovoj
Potrebna nam je nova etika koja e voditi nae odnose prema drugim vrstama i prema Zemlji, etika
nastala iz potovanja prema ivotinjama.
Zato zatiti zivotinje? Zato to je ljudski utjecaj na prirodu prevelik, a ovjek iz dana u dan gomila
probleme svim ivim bima.Svaki dan se na svijetu ubije na milijune ivotinja za prehrambene
proizvode, obuu i odjeu ali i iz iste obijesti lovaca i krivolovaca!. Takoer
tisue ivotinja svakim danom pogine na cestama ( to je takodjer naa-
civilizacijska krivnja).
Europski parlament protiv testiranja na ivotinjama! Zakon e od 2009.
zabranjivati veinu testiranja kozmetike na ivotinjama kao i prodaju u EU
kozmetike koja je drugdje testirana na ivotinjama.
Genetika i vegetacija. Stvorene su biljne vrste izuzetno visoke rodnosti i otporne na bolesti.
Kombiniranjem gena najkvalitetnijih vrsta domaih ivotinja, odgajene su ivotinje izuzetnih
svojstava: pile bez perja, hibrid koze i ovce nazvan kovca, krave izuzetne mlijenosti, svinje i junad sa
vie mesa i manje masnoe...Tu su i genetski sirevi, mleni proizvodi.
Meutim, ona loa strana biotehnologije dozvoljava beskrajne mogunosti manipulacije i zloupotreba.

Pjesma stvorova
Svevinji, svemoni, dobri Gospode,
tebi pripada hvala, slava i ast i svaki blagoslov.
Tebi jedinom Svevinji, oni pripadaju
i nijedan ovjek nije te dostojan spomenuti.
Hvaljen budi, moj Gospode, za sva stvorenja tvoja,
posebno za gospodina brata naega sunce, koje bljeti i po sebi svijetli
i lijepo je i velikim sjajem blista;
slika je Tebe, Svevinji.
Hvaljen budi, moj Gospode, za brata Mjesec i zvijezde;
na nebu ih stvori jasne i dragocjene i krasne.
Hvaljen budi, moj Gospode, za brata vjetra
i za zrak i oblake i vedrinu i svako vrijeme,
po kojima svoje stvorove uzdrava.
Hvaljen budi, moj Gospode, za sestru vodu,
koja je vrlo korisna, i ponizna, i dragocjena i ista.
Hvaljen budi, moj Gospode, za brata oganj,
kojim rasvijetljuje no,
a on je lijep, i ugodan i gorostasan i jak.
Hvaljen budi, moj Gospode, za sestru nau majku zemlju,
koja nas uzdrava i hrani,
i proizvodi razne voke, arolikih cvjetova i travu.
Hvaljen budi, moj Gospode, za one koji oprataju iz ljubavi tvoje,
i podnose bolest i nevolje.
Blaeni oni koji podupiru mir,
jer ti e ih, Svevinji, nagraditi.
Hvaljen budi, moj Gospode, za sestru nau smrt tjelesnu,
kojoj nijedan ivui ovjek ne moe izbjei.
Jao onima koji e umrijeti u smrtnome grijehu,
Blaeni oni koji e se nai u tvojoj svetoj volji,
jer druga im smrt nauditi nee.
Hvalite i blagoslivljajte mog Gospodina, i zahvaljujte mu,
i sluite mu u poniznosti velikoj.

7
Domai rad:
Sastav na temu: ovjek ni/je samo ivotinja
Pronai nekoliko umjetnikih djela (likovnost, knjievnost) u kojima je ivotinjina glavni lik.
Prokomentiraj svoje pronalaske.
Pronai mitologije, bajke, basne i sl. i objasni ulogu ivotinja (slike) u njima. Prokomentiraj ih
i daj svoj stav.

4. ovjek i svijet biljaka

(fotosinteza kao uvjet opstanka ivota)
Fotosinteza je proces u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku pohranjenu u organskim
molekulama. Osim u biljkama, fotosinteza se obavlja i u nekim bakterijama i algama.
Iskoritavanje, unitavanje i zatita uma i biljaka. Na Zapadu tek u 13. st. poelo vee
zanimanje za prirodu, ali cijeli Srednji vijek ponajvie se bavi moraliziranjem ivotinjskih likova,
lijekovitim ili udesnim (arobnim) svojstvima biljaka i minerala. Interes za
ume i biljke poeo je tek u renesansi (Venecija). Venecija je trebala drvo
kako za brodogradnju, tako i za gradnju samog grada. Mleani su primjerice
zabranili krenje uma radi stvaranja oranica, zabranili sjeu mladih i
priobalnih uma, redoviti pregled hrastova, obaveza poumljavanja i sl.

Od XVIII. st. uma i biljke se podvrgavaju zakonima profita. To je trajalo

sve do otprilike sredine XX: st. kad se shvaa da umarstvo nije samo sjea,
nego i uzgoj. Tek u XX. st. pristup biljnom svijetu openito e postati
ekoloki i kulturni.
U sjev. Americi nekada je bilo 400 milijuna hektara uma, danas je ostalo 50 milijuna.
Promjene se dogaaju i u Hrvatskoj. Iskrene su padine Velebita i predio uz obalu, dijelom je
opoareno, dijelom je kriva urbanizacija.
Zbog unitenje uma, poveava se erozija tla, nestaju pojedine biljke i ivotinje, poveava se
temperatura jer nema vlage, poveava se brzina vjetra itd.
Samo u zadnjih 300 godina, posjeeno je ili spaljeno 20% svjetskih uma. Svake godine nestane oko
170.000 kvadratnih kilometara praume u svijetu (povrina
vea od tri Hrvatske). Samim unitavanjem uma nastaje oko
25% od ukupnog CO2 isputenog u atmosferu.
to se deava nakon sjee ume sa tim podrujem? Tlo ispod
ume moe drati 5 puta vie vode u sebi nego da ume nema, a

Paul Czanne, Still Life with

Basket of Apples, 1890-1894

osim toga samo drvee unutar debla, u granama i liu, sadri mnogo vode i sve to pomae da se u
rijekama odrava konstantna koliina vode i za vrijeme poplava i za vrijeme sua. Korijenje drvea i
druge vegetacije sprjeava eroziju tla uzrokovanu kiom i vjetrom i time sprjeava poplave i
zamuljivanje rijeka to je pogubno i za ivot u njima. Meutim, uz to se gubi golema koliina plodnog
tla.
Najmanje polovica svih ivih vrsta ivi u tropskim praumama (neki strunjaci smatraju i 90%), i ne
mogu ivjeti nigdje drugdje. Zbog toga veina biologa vjeruje da je unitavanje tropske praume
najvea teta koja se nanosi prirodi.

kolski rad:
J. J. Rousseau je jo u XVIII. st. zagovarao povratak ovjeka prirodi. to misli ti o tome
danas? Kakvoj se prirodi danas vraamo?

8
Botaniki vrtovi su moderna tvorevina, nastali su u XVI. st. To su velike zbirke ivih biljaka
domaih i stranih, koje se struno odravaju na otvorenom i zatvorenom prostoru prvenstveno radi
znanstvenih i obrazovnih svrha, a u nae vrijeme radi reproduktivnih ouvanja vrsta. Prvi botaniki
vrtovi nicali su iz srednjovjekovnih medicinskih vrtova u kojima se uzgajalo ljekovito bilje (primjer u
Padovi). Danas su najpoznatiji i najvrijedniji botaniki vrtovi u Londonu (Royal Botanic Gardes), u
Parizu (Jardin de Plantes) i u St. Petrsburgu (Komarov).
Arboretum je botaniki vrt u kojem se preteito uzgajaju drvenaste biljke (drvee i
grmovi).Najbogatiji je onaj u Londonu (Westenbirt arboretum)
Danas je sve prisutniji nain ouvanja prirodnih cjelina kroz nacionalne parkove i prirodne
rezervate. Tu se ouva flora i fauna, vodeni tokovi, geoloke formacije, pejza itd.
Groblja su nastanjeni parkovi. Ona su odraz podneblja, pomno planirani i kultivirani prostor koji
svjedoi o svojim mrtvima, ali jo vie o svojim ivim stanovnicima. Vanost hortikulturnog ureenja
bila je jasna prvim planerima splitskog groblja - Sustipan. Na njemu su bili sahranjeni brojni poznati
i ugledni Spliani i tu su bila mnoga umjetnika djela (grobnice).

kolski rad:
Pronai u rjeniku rije hortikultura. to znai? to je to pejzana arhitektura? Je li
perivoj umjetniko djelo? Je li dio arhitekture grada, ili je tek umarak zalutao meu
zgrade?
Komentiraj misao: Misli globalno, djeluj lokalno.
Proitati i prokomentirati dio teksta T.P- Marovia: Staro
groblje na Sustipanu.

Domai rad:
Pronai podatke o Semiradinim vrtovima, japanskom ajnom vrtu, Belvedereu i
Schonbrunu (Be, Versailleu (Pariz), Vatikanskim vrtovima itd.
Pronai informacije o park umi Marjan.
Pronai (napravi) fotografije i podatke o splitskim gradskim parkovima
Nekada je pisac opisom prirode htio opisati i ovjekovu nutrinu i raspoloenje. Moe li
izdvojiti neku pejsanu pjesmu gdje te opis prirode zadivio. Tu istu pjesmu preokreni u kontra
pejzanu.

5. Manipulacije vegetacijom. (Biljke: kisik, hrana, lijek.

Rije manipulacija ima dva glavna znaenja:
rukovanje ili baratanje predmetima ili robom (od lat. rijei manus - ruka)
postupak podinjavanja pojedinca, drutvenih skupina, javnosti, medija ali i prirode. To je
model ponaanja obiljeen pokuajima da se iskoriste meuljudski kontakti radi zaustavljanja
ili skrivanja relevantnih informacija. Manipulacija je takoer smiljeno baratanje krivim
podacima, izvrnutim injenicama, lanim interpretacijama te vjeto podmetanje kako bi se
stvaranjem lanog dojma ostvarila kontrola nad recipijentom.
Ljekovito i zainsko bilje
Bilje se stoljeima smatralo nunim u svakodnevnom ivotu. Imalo je vanu ulogu u prehrani,
kuanstvu i kozmetici te kao osnovni oblik lijeenja. U Bibliji i mnogim knjievnim djelima spominju
se biljke. Shakespeare je pisao s posebnim oduevljenjem o vie od 80 biljaka. Za devet svetih
anglosaksonskih biljaka (kamilica, krasuljica, divlja jabuka, komora, divlji pelin, obina kopriva,
suliasti trputac, obina grahorka, potoarka) vjerovalo se da tjeraju napade zla. Indijanska plemena
sjeverne Amerike iskoritavala su vie od 600 lokalnih biljaka u hrani, lijekovima i ukrasima.
Arheolozi vjeruju da se neko bilje upotrebljavalo kao zain jo prije 50000 godina!

9
U Americi se proizvodi mlijeko "obogaeno" genetski modificiranim hormonom rasta, koji se daje i
kravama. Na trnicama i u duanima mnogih europskih gradova pojavila se i rajica identinog oblika
i tvrdoe koji ne truli i moe stajati mjesecima. Takav kvalitet postignut je zahvaljujui genetskom
inenjeringu, koji je gene ove biljke obogatio dodavanjem antibiotika. Ali, unoenje tako "obogaene"
namirnice kod ljudi moe stvoriti otpornost na antibiotike.
Europski parlament je jo 1997. zabranio uvoz genetski modificirane hrane itarice koje mahom
dolaze iz amerikih laboratorija. Komisija Europske Unije posebno je istakla opasnost od "rizika
prenosa gena otpornog na antibiotike na ovjeka " i predloila da se ubudue informacije da je rije o
genetski modificiranim proizvodima jasno istaknu na etiketama.
Karol Atkins u knjizi "Revolucija u ishrani" tvrdi da okolada, koju proizvode zemlje "velike
sedmorke", sadri narkotike materije biokemijskog podrijetla.
UNESKO i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) vre istraivanja dinamike ivotnog standarda i
"vitalnosti naroda u zavisnosti od socijalno-ekonomske politike vlada i ekoloke situacije u
pojedinim zemljama. Pogledajmo ocjena za Rusiju:
"Vitalnost Rusa je dostigla kritinu taku" .Rusija je u 1993.godini dobila ocjenu 1,4. ta to znai?
Usljed stalnog pogoranja ekoloke situacije stanovnitvo je osueno ili na postupno izumiranje ili na
degradaciju - naredne generacije e se karakterizirati fiziolokom i intelektualnom inferiornou i
ivjet e samo radi zadovoljavanja prirodnih instikata. Te generacije nee moi analitiki misliti jer
nee imati sposobnosti za samostalno miljenje. Stanovnitvo je sve podlonije infekcijama i
bolestima .Zanimljivo je da je Rusija malo iznad Burkine Faso, ijih je 80% satanovnitva zaraeno
virusom side - ova zemlja ima jedinicu 1,05.
ime se bavi poljoprivredna etika?
Poljoprivredna etika je dio bioetike i bavi se pitanjima.
zdrave hrane,
istrebljenje biljnih i ivotinjskih vrsta,
naruavanje fotosinteze i kisika,
degradacija okolia itd.
Nove znanstvene discipline npr. biotehnologija - pomau u proizvodnji hrane, njenoj kakvoi i
koliini:
poboljanje otpornosti biljaka i ivotinja prema tetnicima i bolestima
unapreenje proizvodnje i kakvoe usjeva
nove industrijske uporabe modificiranih usjeva
ienje zagaenih lokacija pomou mikroorganizama
jesi li ikad uo za Kafkin Preobraaj?
Prvi uspjean prijenos gena u biljnom svijetu ostvaren je 1982. Kakve e posljedice imati to
dugorono na razvoj ovjeka, nepoznato je. Glavnina genetiki modificirane hrane proizvodi se u
multinacionalnim kompanijama (meu jedanaest najveih ubraja se poznata MONSANTO) koje e,
koristei svoja otkria, moi kontrolirati hranu u svijetu.
.
Domai rad:
Veliki taoistiki uitelj Chuang Tzu sanjao je da je leptir koji lepra izmeu cvjetova tamo-amo. U snu
nije bio svjestan sebe kao osobe. Bio je samo leptir. Iznenada se probudio i otkrio da lei u krevetu,
ljudska osoba ponovno. Ali onda se je zapitao: "Jesam li ja ovjek koji je sanjao da je leptir, ili sam
leptir koji sanja da je ovjek?"
Napii sam (izmisli jednu priu u kojoj bi ivotinjski svijet imao glavnu ulogu. Moe koristiti
I poznate bajke, moe ih kombinirati, a moe to obraditi I kroz strip.

6. Agrokultura i hortikultura

10
 Agro kultura je obrada tla, a hortikultura je projektiranje,
ureenje i odravanje vrtova, okunica i zelenih povrina, perivoja, sportskih terena i unutarnjih
prostora izvodi mladi tim strunjaka s viegodinjim iskustvom.

Hortikultura -
pejzana arhitektura
Kao i u svim podrujima ljudske djelatnosti, tako i ovdje postoji i mora postojati raspon dostignua od
loih preko zanatskih/solidnih do pravih umjetnina.

Stanje u RH
RH ima velika prirodna umska bogatstva. ume pokrivaju
oko 40 % povrine, a od toga je oko 260 autohtonih
umskih vrsta. Najvie je bukova uma i hrast lunjak. I
Ustav RH propisuje da su more, morska obala i otoci,
vode, zrani prostor, rudno blago, zemljite, ume te biljni
i ivotinjski svijet pod posebnom zatitom i maju status
kultuni, povijesni, gospodarski i ekoloki.
7 % povrine RH je pod zatitom.
To se odnosi na:
Nacionalne parkove: Plitvice, Risnjak, Brijuni, Sjev. Velebit, Paklenica, Krka, Kornati, Mljet
Parkove prirode: Kopaki rit, Medvednica, Velebit, elaica, Lonjsko polje, Papuk, Uka, umberak
Samoborsko gorje, Vransko jezero (Biograd)
Strogi rezervati: Hajduki i Roanski kukovi, te Bijele i Samarske stijene
Posebni rezervati: Botaniki, geomorfoloki i hidroloki (Krii, Zrmanja, ikola),
ihtioloki i ornitoloki (Crna mlaka, Kolansko blato), zooloki (Kopaki rit, Pranik, Muki bunar,
Malostonski zaljev itd.)
Spomenici prirode: Geoloki (Ceroveke peine, Jabuka, Brusnik, Modra i Zelena pilja), hidroloki
paleontoloki (Hunjakovo)
Zatieni krajolici: Krii, Miljacka, Korana, Rijeka dbrovaka, Konavoski dvori,
Erdut, Zeleni vir, Vraji prolaz itd.
Park ume: Trakoan, Zlatni rt, Marjan, Koloep, Jasikovac...)
Spomenik parkovne arhitekture: Arboretm Trsteno, botaniki vrt Opeka

Domai rad:
Objasni narodne poslovice u donjoj tablicu. Prisjeti se jo 5 poslovica i pokuaj ih objasniti
Cilj: Utvrditi povezanost ljudskog i ivotinjskog svijeta.

Narodna poslovica Tumaenje

11
 1. Riba ribi grize rep.

2. Mi o vuku, a vuk na vrata.

3. Vrana vrani oi ne vadi.

4. Zabija glavu kao noj u pijesak.

5. Svaka ptica svome jatu.

6.

7.

8.

9.

10.

7.
7. Ponavljanje, radionice, vjebe, mape

Radionica:
Dogodila se velika ekoloka katastrofa. Cisterna s opasnim kemikalijama prevrnula se blizu Plitvikih
jezera. To je ve trei sluaj u samo godinu dana. Sazvana je konferencija za javnost. uju se razliiti
stavovi. Odaberi jednu od predloenih osoba ili institucija i napii izjavu za novinare, lanak za web
portal i sl. (rad u paru)
- Eko udruenje
- Turistiko drutvo Plitvice
- Stanovnici
- Politiari (vladajua i oporbena stranka)
- Prijevoznik i trgovac opasne kemikalije
Radionica: ivotinjska farma

LIK KARAKTERNE OSOBINE

12
 II. BIOETIKA KAO ODGOVOR

8. Opstanak i preivljavanje
(samounitenje; tko je odgovoran? kako preivjeti u budunosti)
Dan bioloke raznolikosti (diverzitet)
Egzistencija znai postojanje, opstojnost. to postoji?, to znai postojati?, to znai biti?
temeljna su pitanja zapadnjako-europske metafizike
Odgovornost. to je s odgovornou? to je to odgovornost?
Rije odgovornost nastao je u pravnoj znanosti kao
odgovornost na optube pred sudom. Taj odnos: sud pojedinac nije reciproan ve hijerarhijski (
pravno).
Iz rimskog prava pojam odgovornosti preselio se u religiju (kranstvo). T
u imamo odgovornost pred Bogom.
Iz kranstva pojam se proirio i na filozofiju i etiku (metafiziko/teologijsko podruje).
Elementi pojma odgovornosti:
1. subjekt poinitelj, on odgovara za svoje djelo(vanje); On mora biti sposoban (uraunljiv;
priseban) pri svom
djelovanju i znati za posljedice. On mora biti i nadlean za djelovanje. Ipak, esto se subjekt nalazi
u tzv. graninim situacijama. Subjekt ne moe biti odgovoran za neto to nije u njegovm
podruju djelovanja, ono nad im nema mo.
2. objekt poinjeno djelo; tu imamo posljedice djelovanja. I ovdje imamo tzv. granine
situacije. Npr. ako je Bog taj koji je jedini saglediv i najvia instanca (jedino on zna da grijeimo
milju, rijeju, djelom i propustom, tu imamo i uvaavanje djelovanja po savjesti), tada ni jedna
druga instanca (institucija) ne moe sagledati cjelokupnost naeg djelovanja i njegove posljedice
dugorono ne moemo biti sigurni za njih.
3. instanca pred kim se odgovara (Bog, sud, priroda, bitak).
4. kriterij (na temelju ega netko odgovara) temeljem pisanih (zakoni, religijski ili pravni) ili
nepisanih pravila (obiaji).
Bioetika bi se mogla nazvati i etika odgovornosti ili budunosna
etika! Takav naziv dao joj je suvremeni filozof Hans Jonas. Zato?
Zato jer danas vie nije pitanje to ovjek moe/hoe uiniti, ve to
treba / smije uiniti. Suvremena tehnologija je otkrila je beskrajne
potencijale ovjeka i svijet postaje SF, stvarnost iz znanstvenih
laboratorija. Jednim botunom moemo gotovo unititi svijet, jedan gen
moe
promijeniti tijek evolucije.... ivot je postao apokalptian!
Primjer:
Efikasnost ubijanja biolokih agenasa

13
Ratovanje je jeftinije: Sreivanje" jednog kvadratnog kilometra neprijateljske teritorije
2.000 dolara koritenjem konvencionalnog oruja
800 dolara koritenjem nukleanog
600 dolara koritenjem kemijskog
l dolar koritenjem biolokog
Ratovanje je uinkovitije: l gram biolokog toksina moe ubiti 10 milijuna ljudi.
Bioloko oruje" neuporedivo lake i jeftinije napraviti i upotrijebiti od nuklearnog oruja, a stoji
injenica da je daleko uinkovitije od nuklearnog. Za teroriste je najvanije da je "tiho" te da se moe
ostaviti bilo gdje meu ljudima pa i u kuvertu. Diseminacija mikroba na mjestima gdje se okuplja
veliki broj ljudi (stadioni, aerodromi, hipodromi) omoguuje stravini scenario koji moe poluiti od
nekoliko stotina tisua do nekoliko milijuna rtava!
Antraks ili crni prit ili bedrenica, stona je zaraza koja je prenosiva na ljude putem udisanja spora,
preko koe i putem kontaminirane hrane to znai da se direktno s ovjeka na ovjeka ne prenosi.
Pluni oblik antraksa (bedrenice) najopasniji je i najsmrtonosniji! Zato?
Fino raspreni prah danima moe lebdjeti zrakom i praktino ui u sve prostore gdje se ovjek
zadrava; u kuu, ured, auto, oping centar i sve druge prostore gdje postoje klimatizacijski ureaji.
Budui da je nevidljiv, bez mirisa i okusa, ne moe se u zraku detektirati i naravno lako se udahne.
Bioloko oruje
bakterije
rikecije
virusi
bioloki toksini
i genetski izmenjeni organizmi
Dan bioloske raznolikosti .Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Svjetskim danom bioloke
raznolikosti. Bioloka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom
uvanju i zatiti ovisi opstanak samog ovjeka, kao vrste.
Trenutno na Zemlji ivi oko 6,4 milijardi ljudi. Prema podacima iz 1999. godine, pretpostavlja se da
ukupan broj vrsta dosee brojku od 30 milijuna, dok je ukupan broj opisanih i klasificiranih vrsta u
ivotinjskom svijetu oko 1,1 milijun, biljnih 344.000, a mikroorganizama 11.200.
Godinje isezava oko 40.000 vrsta iz razliitih razloga. No, jedan od vanih faktora isezavanja jest
upravo zbog ovjekovog forsiranja tehnolokog napretka, a na tetu vlastitog okolia
Kvaliteta ivota (poboljanje kvalitete ivota kao izazov; kako bolje ivjeti?; kakav ivot elimo.
to mogu uiniti za klimu?

Svaki pojedinac moe pridonijeti tome da se sagorijeva to manje fosilnih resursa, i to tako da tedi
energiju i da se trudi koristiti alternativne izvore energije.

Manje putovanja avionom

Avionski ispuni plinovi djeluju veoma tetno na klimu, s obzirom na to da se u velikoj
mjeri u atmosferu emitiraju upravo tamo gdje je razgradnja tetnih plinova veoma spora, na
velikim visinama.
Auto
Ako je to mogue - bar prilikom kratkih relacija - koristiti bicikl ili sredstva javnog
prijevoza
Vie osoba trebalo bi koristiti jedan automobil
Stil vonje koji tedi benzin (ako vozite 160 km/h, potronja goriva je 50% vea nego kad
vozite 120 km/h)
Koristiti automobil koji troi malo goriva
Upotreba struje
Uvijek iskljuiti elektrine aparate (npr. TV)
Koristiti lampe koje tede elektrinu energiju
Prilikom nabave novih elektrinih aparata obratiti pozornost na mogunost efikasnog
koritenja energije (tednja)

14
 Koristiti energiju nastalu eksploatacijom alternativnih izvora energije (npr. vjetar, solarna
energija)
Grijanje
Ne pregrijavati prostorije
Naglo provjetravanje (nekoliko minuta drati prozor irom otvoren) umjesto trajnog
provjetravanja (stalno drati odkrinut prozor)
Toplotna izolacija
Ako je to mogue, koristiti moderne aparate za grijanje
Ugraditi sisteme za grijanje vode putem suneve energije
Potronja
Kupovati proizvode nastale u blioj okolini (regionalne proizvode). Oni ne podlijeu dugim
transportima koji su tetni po klimu.
Kupovati proizvode koji su zapakirani u jednostavna pakiranja. Pakiranja proizvoda
dvostruko optereuju klimu: koritenjem energije potrebne za njihovu proizvodnju i
emitiranjem tetnih tvari nakon odbacivanja u smee.
Ako je mogue, upotrebljavati reciklirani papir (papir nastao od starog papira). Na taj nain
moe se sprijeiti ili barem umanjiti sjea ume koja je nuna za proizvodnju papira, ali i za
preiavanje zraka i apsorbiranje ugljinog dioksida.

Ekoloke bolesti
Pojam ekolokih bolesti sve ee je prisutan u naem svakodnevnom ivotu.
Svaki drugi stanovnik ne podnosi jednu ili vie namirnica ili tvari prisutnih u naem okoliu, a svaki
trei ili etvrti boluje od alergije.
Negdje oko 10 - 15% stanovnitva boluje od alergijske hunjavice, to je prije dvadesetak godina
iznosilo svega 2%. (ambrozija u RH)
Oko 15% stanovnitva velikih gradova ima bronhijalnu astmu, a otprilike isto toliko djece boluje od
razliitih ekcema (konih osipa i promjena).
Rauna se da srednjo-europski stanovnik godinje u sebe unese prosjeno 3 - 4 kg iste kemije!
Suvremeni svijet ovisi o kemijskim sredstvima i koristi ih svakodnevno. Kemijska sredstva donose
nam velike koristi, ali oni su i opasno oruje naem tijelu.
Mnoga kemijska sredstva nemaju prirodno porijeko. Neke supstance su jako opasne i izazivaju
karcinom ili rue genetsku sliku.
Neki otrovi se (npr. parfemi i amponi za kupanje) akumuliraju u naem organizmu i tu se pritaje
godinama. Mnogi deterenti kroz kanalizaciju ulaze u more i tlo.Putem ribe, mlijeka )krava koja pase),
vode ili biljne prehrane ulaze u nae tijelo. .

Zdravlje , smrtnost i hrana

Hrana je danas najvei uzronik prerane smrti u zapadnom svijetu. Ishrana veine ljudi sadri vie
masnoa i eera, a manje povra, voa i itarica. Dokazano je da takva ishrana poveava rizik od
kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka. Hrana koju jedemo esto je obraena,
smrznuta ili konzervirana; ljudi sve manje kuhaju, a sve vie koriste mikrovalne penice i gotovu
hranu iz vreice, sve kako bi utedjeli na vremenu
Moramo jesti da bismo preivjeli. No, svi jedemo i iz uitka. Hrana koja stvara uitak esto nije ista
hrana koja znai zdravlje. Lijenici govore da je hrana glavni uzrok zdravlja i bolesti. To znai: sa
zdravom hranom idemo prema dugom ivotu i zdravlju, a sa loom hranom prema bolesti i tegobama.

U SAD pretilost ne stvara samo zdravstvene probleme ve i probleme irih razmjera: xxxl se
poveava, moraju se raditi vei i iri kreveti, sjedalice, mjesta u avionima, autobusima, kinima te
kapsili za ukop.
Koji su zakoni ouvanja dobroga zdravlja?
- zdrava prehrana,
- tjelovjeba,
- odmor i san,

15
 - boravak na sunevoj svjetlosti,
- umjerenost,
- upotreba vode

Vegetarijanstvo
Rije potjee od rijei vegetus, to na latinskom znai zdrav, svje i pun ivota (homo vegetus izraz za
mentalno i tjelesno zdravu osobu). Postoji nekoliko kategorija vegetarijanstva:
- ovo vegetarijanci - koji ne jedu meso, ali jedu jaja,
- lacto-ovo vegetarijanci - jedu jaja i mlijene proizvode, ali ne konzumiraju meso
- lacto vegetarijanci - ne jedu meso i jaja, ali jedu mlijene proizvode
- Vegani koji konzumiraju samo biljke
- pesco vegetarijanci - konzumiraju ribu, ali ne i meso
- pollo vegetarijance koji jedu samo perad.

Iz povijesti vegetarijanstva
Prvi moderni poznati vegetarijanac bio je grki filozof Pitagora, koji je ivio krajem 6. stoljea pr. Kr.
Pitagorejska dijeta u svoje doba postala je poznata kao ona u kojoj se ne jede meso ubijenih ivotinja.
Doba Srednjeg vijeka i Renesanse u Europi preestoj i svakodnevnoj konzumaciji mesa dalo je auru
bogatsva i moi, a jedini koji su ga se odricali bili su jo poneki kranski redovi. 17. stoljee doba je
novih, radikalnih ideja, pogotovo u Velikoj Britaniji, gdje vegetarijanstvo dobiva novi zamah i
profilira nove razloge.
Pitagorejska prehrana slubeno je promijenila naziv u vegetarijanska 1847
Svjetski dan vegetarijanstva obiljeava se 1. listopada ve od 1977. godine

Moramo jesti da bismo preivjeli. No, svi jedemo i iz uitka. Hrana koja stvara uitak esto nije ista
hana koja znai zdravlje. Lijenici govore da je hrana glavni uzrok zdravlja i bolesti.

DEFINICIJE U PREHRANI (USA standard)

Zdrava hrana (Helthy Foods)
prema amerikoj definiciji iz 1974 godine, to su namirnice koje pridonose promociji fizioloke i
psiholoke ravnotee organizma kao i optimalnoj otpornosti na stres, infekciju i bolesti. Jetra, kvasac,
ria, jogurt, penine klice, riblje ulje i neke druge namirnice prema toj definiciji su zdrave. Kasnije
se taj pojam proirio i pretvorio u pravi pokret (namirnice bez obrade u industriji, bez aditiva i
kontaminanata).
Ljekovita hrana (Medical foods)
su namirnice u vrstom ili tekuem obliku koje su namjenjene za posebne svrhe (hrana za sondu, licu
ili au) koja se daje bolesnicima, dojenadi ili djeci kod nasljednih greaka metabolizma, kod alergija
na proteione mlijeka, kod preosjetljivosti na laktozu itd
Mediteranska hrana/prehrana
je pojam koji podrazumjeva tipine namirnice iz mediteranskog bazena (maslinovo ulje, crno vino,
bijeli luk, morska riba, blitva, rajica, narana, limun i kiwi) kao i poluvegetarijanski nain prehrane
(lagana, malomasna hrana) dakle namirnice, koje prema dananjem stanju znanosti, apsolutno
doprinose zdravlju tj. smanjuju krvni tlak, sniavaju kolesterol, poveavaju otpornost na stres i
infekcije, te ine organizam psihiki i fiziki stabilnijim..Mediteranska prehrana je zapravo model
zdrave prehrane..
Funkcionalna hrana (Functional foods)
sve one namirnice ili sirovine za njihovo dobivanje koje doprinose pojedinim funkcijama organizma
jer sadre neke od bioaktivnih komponenti (beta-karoten, omega-3 masne kiseline) itd. Prema novoj
terminologiji takve su namirnice nazvane nutraceuticals tj. napola hreana napola lijek..Tipini
funkcionalni proizvod je AB kultura, koja vie uope nema naziv mlijeko

Koja hrana je zdrava?

Postoje mnoge teorije o tome koja je hrana zdrava, a koja nije. Vegetarijanci tvrde da meso nije zdravo
za ovjeka. Vegani idu jo dalje. Oni tvrde da niti riba, jaja i mlijeko nisu dobri. Makrobiotiari ne
jedu ak niti povre, nego samo itarice, orahe i neka voa, najee suena. Neki drugi strunjaci

16
za hranu misle da ne treba potpuno izbjegavati meso, ali da treba jesti manje crvenog mesa. To su
govedina, junetina, janjetina
Mnogo je teorija o tome KADA treba jesti koju vrstu hrane.
Tradicionalno vjerujemo da je doruak najvaniji obrok. Jedna stara hrvatska poslovica kae:
DORUAK JEDI SAM, RUAK PODIJELI S
PRIJATELJEM, A VEERU POKLONI NEPRIJATELJU.
Zbog toga mnogi ljudi najvie jedu za doruak. Jedna grupa
strunjaka, pak, tvrdi da za doruak treba jesti samo voe ili
vone sokove.
Sinonim za dobar i bogat doruak je svakako engleski
doruak. Evo ta on u stvari sve sadri. Doruak se slui
izmeu 8.00 i 8.30, i to je onaj uveni engleski doruak na
kome se kao na vrstom temelju moe sazidati cijela zgrada
dana. Pun tradicionalni doruak poinje poridom, to jest
kaom, koju su Englezi uzeli od kota. Za njom slijedi jedno
preno jelo: jaja sa unkom ili kobasice, ili jaja sa ribom, ili
sama riba, ili sama jaja. Sve to se obavezno zalije sa dvije do tri
velike alice aja s mlijekom, rjee kavom, i proprati sa nekoliko komadia tosta dobro namazanog
maslacem i marmeladom, uglavnom od narane, ali moe i od drugog voa.
Kvaliteta 'brze' hrane vrlo je upitna ona ima smanjenu hranjivu vrijednost to moe izazvati
dugorone probleme sa zdravljem, pogotovo pridodamo li tome umjetna gnojiva i pesticide koja se sve
vie upotrebljavaju u poljoprivredi.
Hrana proizvedena na ekolokom imanju sadrava puno vie hranjivih tvari i vitamina, openito -
bolja je za ovjeka i njegovo zdravlje jer ne sadri razliite kemijske dodatke koje sadri
konvencionalno uzgojena hrana da bi se poveala njezina hranjiva vrijednost.
Kad pogledamo sve teorije o zdravoj hrani, vidimo da sve imaju neto zajedniko:
Trebamo jesti puno voa i povra
Moramo jesti raznovrsnu hranu
Moramo jesti vie puta na dan, manje koliine
Ne smijemo jesti hranu koja je jako masna.
Ne smijemo jesti jako slatku hranu
Ne smijemo jesti jako kasno naveer
.
U Hrvatskoj, najvaniji i najvei obrok je ruak.
U Americi i mnogim zapadnim zemljama je to veera.

Ako ne jedemo meso, moramo jesti neku drugu hranu koja ima dosta proteina, kao to je soja.
U RH se provodi kampanja "Hrvatska - zemlja koja ne proizvodi hranu s genetski modificiranim
organizmima" kako bi promicali Hrvatsku kao zemlju koja eli postati "GMO - free country", ponua
ouvane prirode i zdrave hrane na europskom tritu.

11 .Odrivi razvoj
(glad i demografska eksplozija)

Odrivi razvoj. Pojam prvi put spominje 1713. von Carlovitz u vezi s odrivim umarstvom, a to bi
znailo da posjeena stabla moraju biti jednaka zasaenoj.
Glad. Prema nekim podacima, porast prehrambenih proizvoda ne prelazi 1%o godinje, a svjetsko
puanstvo raste 2 i vie puta bre. Taj nesklad rasta puanstva i hrane osobito je izraen u
nerazvijenim zemljama. Razvoj genetike, dobivanje novih sorti i rasa krianjem, povealo je koliinu
hrane.
Proizvodnja hrane u nerazvijenim zemljama iznosi 42 % svjetske proizvodnje, a tu ivi oko 70 %
svjetskog stanovnitva.
Oekuje se do 2015. godine da e se za 27 % poveati poljoprivredne povrine, ali to je uglavnom na
tetu uma koje se iskruju.

17
Demografska eksplozija (demos, gr.=narod). Prije otprilike dvije tisue godina, cjelokupno
ovjeanstvo na Zemlji brojalo je manje od 250 milijuna ljudi, udvostruilo se negdje 1650. godine
1900. broj ljudskog stanovnitva Zemlje popeo na 1,6 milijardi i daljnji rast je praktiki nezamisliv, a
ipak ostvaren:
1950. 2 500 000 000
1999. 6 000 000 000 ljudi.
U ovom trenutku, stanovnitvo
Zato je to toliko bitno? Da se ljudi ne koriste proizvodnjom hrane (stoarstvo, ratarstvo, ribolov...)
nego da samo love i sakupljaju iz prirode kao nai preci lovci sakupljai, cijela planeta bi jedva
izdravala nekoliko desetaka miliona ljudi bez ikakvih posljedica po okoli.
Idemo sada vidjeti zbog ega je dolo do takve eksplozije stanovnitva.
- razvoj medicine (preventivna cijepljenja, lijekovi)
- razvoj tehnike i znanosti (orua i oruja olakavaju ivot I rad; isuivanje movara, krenje uma,
gradnja nasipa i prometnica)
- politika i socijalna prava (jednakost pred zakonom, pravo na rad, obrazovanje itd.).
Siromatvo. Jedan am. sociolog ovako je definirao siromatvo:
ozbiljan nedostatak fizike udobnosti (hrana, sklonite,
odjea)
izraeni zdravstveni problemi (bolest, fizika slabost,
krae trajanje ivota)
nedostatak sigurnosti (gubitak prihoda, opasna radna
okolina i susjedstvo)
izraeni nedostatak socijalnih vrijednosti (slabo
obrazovanje, izostanak plaenog rada, nepostojanje
srednje klase)
Gdje ive siromani? Imaju manje od 1 $ na dan

Relativno siromatvo.To je ono siromatvo koje se odnosi na

odreeno drutvo u danom trenutku.Granica relativnog siromatva je promjenjiva, jer to je nekada bio
luksuz (telefon, auto...), danas nije.
Apsolutno siromatvo. Apsolutno siromani su oni pojedinci iji prihodi ili zarada nisu dostatni u
odreenenom vremenskom razdoblju (mjesec, godina) za zadovoljenje minimalnih potreba (prehrana,
odijevanje, stanovanje).
Subjektivno siromatv.Odnosi se na subjektivnu prosudbu pojedinca i obitelji o tome doivljavaju
li sebe kao siromane.
Siromatvo i nizak standard uzrok su smrti porodilja i beba u mnogim zemljama u
razvoju, komplikacije u trudnoi i raanje djece su na prvom mjestu uzrok smrtnosti ena u
reproduktivnom dobu ivota Svake minute umre jedna ena od toga uzoka, odnosno blizu
600,000 ena svake godine.

Djeca koja umiru prije svog 5. roendana

Drutveno raslojavanje sve vei jaz izmeu

siromanih i bogatih:
20 % stanovnitva raspolae sa 80 %
svjetskog bogatstva
nepismenost
napetost ratovi
iseljavanje
nezaposlenost

18
 terorizam
glad

Gdje i kada e se udvostruiti stanovnitvo u

svijetu

Stanje u RH:
1998.strunjaci Svjetske banke i na Dravni
zavod za statistiku proveli su istraivanje.
Ispitano je 3123 kuanstva ( 9433
stanovnika). Rezultat ispitivanja:
U RH tada je bilo 4,8 % apsolutno
siromanog stanovnitva
Apsolutno siromani (prema definiciji to je
onaj pojedinac koji je dnevno imao 4,3 $ (30
kn,
odnosno 900 kn mjeseno).
Nacionalni prag siromatva ili granica relativne bijede je onaj prag koji odreuje koliko pojedincu
ostane kad podmiri sve raune i osigura prehranu.
to znai biti siromaan u RH
siromani se ne koluju, ostaju nepismeni ili imaju nie obrazovanje
ive od povremene zarade ili rade na crno,
obitelji imaju vie djece,
ive na rubovima grada,
jedu siromanu i jednolinu hranu (kruh, krumpir, mlijeko)
nia potronja (sve se smatra luksuzom)
neposjedovanje uteevine
zaduenost
lo stan, podstanarstvo

12.Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji

(tehnoloka izvedivost i etika dopustivost)
Kakve posljedice sa sobom nosi zagrijavanje Zemljine povrine?

Gleeri i polarni ledenjaci se otapaju

Poveava se temperatura oceana i raste razina mora (gubi se tlo, malim

otocima prijeti potapanje).

Pojaava se intenzitet globalnog kruenja vodene mase: u tropskim

[Slika: Hurricane Lilly,
Liam Gumley, Space
Science and Engineering
Center, University of
Wisconsin-Madison]
predjelima ispari vie vode nego to ima padalina na sjeveru;
promijenjena shema padalina.
Razina soli u Atlantskom oceanu se poveava, Golfska struja i prenos
topline prema Europi slabe, ne mogu se iskljuiti nagle klimatske
promjene.
ee dolazi do tzv. prirodnih katastrofa: oluje, poplave, sua.

ire se pustinje (gubitak povrina za stanovanje, izbjeglice).

19
 Promjena vegetacije: moe doi do odumiranja velikih uma. Time bi
dolo do velikog oslobaanja ugljinog dioksida, to bi jo vie
povealo efekt staklenika (vidi dolje) i dovelo do jo breg zagrijavanja
Zemljine povrine ("galopirajui efekt staklenika").

Mogua oteenja ozonskog omotaa: sluti se da zagrijavanje Zemljine

povrine sa sobom povlai hlaenje stratosfere (dio atmosfere na 15 do
25 km visine), to pojaava brzinu razgradnje ozonskog omotaa.

Zato se Zemlja zagrijava? - Efekt staklenika

Visoke temperature unutar staklenika postiu se tako to

u staklenik nesmetano ulazu suneva svjetlost, zagrijava
se tlo, a onda se sprijeava gubljenje topline koju
oslobaa tlo. Isto tako se ponaa i naa atmosfera. Ovdje
djeluju infracrveni plinovi koje je atmosfera apsorbirala
kao staklenik.
Para koja se zadrava u atmosferi i prirodni plinovi
poput ugljinog dioksida, duinog dioksida, metana i
ozona doputaju plasiranje Suneve energije na Zemlju,
ali apsorbiraju toplinu koju oslobaa Zemlja. Stakleniki
plinovi djelomino emitiraju tu energiju i u suprotnom smjeru, natrag na Zemljinu povrinu. Zbog toga
je dolo do zagrijavanja Zemljine povrine na prosjenu temperaturu od oko 15C (umjesto prijanjih
ca. 18C) to je omoguilo ivot ljudima na naem planetu. Ovo se naziva prirodnim efektom
staklenika.

Najvea znanstvena dostignua 2001. godine. Znanstveni asopis "Science" objavio je popis Top 10
znanstvenih dostignua ostvarenih tijekom 2001. Minijaturni integrirani krugovi od kojih e se u
budunosti graditi medicinski roboti (tzv. nanoboti) najvee su znanstveno postignue.

Radi se na proizvednji prvih automobila na zrak i to bi trebalo postati jedno od najveih iznenaenja
ovog stoljea. Francuski izumitelj Guy Negre stvorio je automobil koji tei 750 kg, moe dosegnuti
brzinu od 110 km/h, a sa jednim punjenjem rezervoara moe prijei 300 km. Sve to nimalo ne
zagauje okoli jer automobil pokree komprimirani zrak.! Za slijedee punjenje potrebne su samo 3-
4 minute. (Provjeriti na www. theaircar.com)

Ulaganja u istraivanje i razvoj kao postotak BNP:

Industrijski razvijene zemlje 1990. ulagale su u znanstvena dostignua vie od 3 % od svog BDP
(bruto drutvenog proizvoda), Azija neto vie od 1 % ( I zaj broj stalno raste), a Afrika manje od 0,5
%.)
kolski rad:
Zna li tko su znanstveni novaci?
to zna o Institutu Ruer Bokovi
Kako se moe staviti u vezu znanost i ekologija?
Zna li to je reciklaa?
Kako znanost odmae, a kako pomae u ekolokoj krizi?
Tko su Radman i Ili?

Domai rad:
Odgovornost znnstvenika (sastav)
Pronai podatke o najveim znanstvenim i njihovim dostignuima u povijesti ovjeanstva i u
20. st.

20
 Najpoznatiji znanstvenici i njihova Najpoznatiji znanstvenici i njihova dostignua u
dostignua u povijesti XX. st.
1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

13. Ponavljanje, radionica, vjebe, mape

Radionica:
Uenike podijeliti u 2-3 skupine (ovisi o broju uenika u razredu). Jedna skupina neka se ponaa po
naelima eugenike, a druga po naelima bioetike i pokua odgovoriti argumentirano na pitanje: Kome
bi lijenica trebala pruiti pomo?
Scenarij:
Naete se u ulozi lijenika. U bolnicu su u kritinom stanju zbog prometne nesree primljeni
znanstvenik koji je izumio lijek protiv karcinoma , vaa baka od od 80 godina i djevojka od 25 godina
koja je HIV pozitivna, s vie-manje jednakim ozljedama. Zbog oskudnog medicinskog osoblja,
medicinskih aparata, nedostatka krvi i sl., moe se pruiti pomo samo jednoj osobi, ali to znai da e
druge osobe umrijeti!

GRUPA A : GRUPA B: BAKA GRUPA C: DJEVOJKA S

ZNANSTVENIK KOJI JE /STARICU HIV VIRUSOM
NA PUTU DA PROGLASI
IZUM LIJEK PROTIV
ARCINOMA
1

21
 III. EKOLOGIJA I ZATITA OKOLIA

14. Ekoloki pokreti i ekoloka etika

(briga za zatitu okolia; ekoloke bolesti, ekoloka odgovornost;. etika i
ekologija)

Ekologija. oicos=kua, dom, boravie, logos

=znanje, nauka
Neki tvrde da poetke moderne ekologije treba
traiti u Darwinovoj knjizi Podrijetlo vrsta
(19. st.) gdje on pie o podrijetlu vrsta,
adaptaciji, prirodnoj selekciji, borbi za
opstanak itd.
E. Hackel je sredinom 19. st. prvi ekologijom
nazvao posebnu znanost koju je definirao kao
znanost koja se bavi i straivanjima interakcija
(inter meu; integracija - ? organizama i okolia.
Ekologija je prvenstveno usidrena u biologiji zbog ivih bia koje
istrauje. Ali u ekolokoj znanosti surauju i lijenici, meteorolozi,
pravnici, filozofi.... ovjek!!! Sredite svih istraivanja jer je upravo
on, vie nego ijedna druga vrsta izmijenio okoli.

to je Zeleni telefon? Zeleni telefon bio je prvi projekt Zelena Istre, s kojim su zapoeli jo 1998.
godine. Pokretai ovog projekta imali su cilja: uspostavljanje servisa u slubi graana ali i poticanje
njihovog direktnog ukljuivanja u rjeavanje problema u svojem tj. okoliu Istarske upanije. eljeli
su omoguiti graanima, koji primjeuju probleme u okoliu, koji nisu upoznati s radom nadlenih
institucija, koji se susreu s neuinkovitou rada tih institucija itd., da im Zeleni telefon prui
pravodobnu i strunu informaciju, posredovanje ili pomo u rjeavanju sluajeva.
Suradnja udruga Zelenog telefona dovela je do izrade jedinstvene kategorizacije podruja na koja se
pozivi odnose: otpad, ivotinje, zelenilo, gradnja, olupine, promet, vode, zrak, ume, rudarenje, buka i
razno.
Mrea Zelenih telefona ima jedinstveni telefonski broj za cijelu Hrvatsku: 062 123 456 Mreu ine:
Zelena Istra iz Pule, Zelena akcija iz Zagreba, Pan iz Karlovca, Sunce iz Splita, mergo iz Opatije,
Zeleni Osijek iz Osijeka, Nobilis iz akovca, Zeleni san iz Vinkovaca, Eko-Zadar iz Zadra, Franjo
Koec iz Krievaca.
kolski rad:
Napravi veliku rolu papira (tapet) pa onda neka uenici nabroje i dopiu sve rijei koje znaju a
koje imaju veze s vodom. Mogu se koristiti i slike. (umjesto tapeta, moe se napraviti i
stablo s granama. Vidi dolje).

22
 akve
dukt
vodo
vod

kap

rosa

kia voda

snije
g

Domai rad:
Napraviti na hameru poster: fotografije i/ili statistike podatke (iz magazina ili skinuti s interneta)
koje pokazuju zagaenost voda, zraka, tla, glad, siromatvo i sl. Treba zapisati gdje su slike
slikane, kada...
to je GreenPace? (pronai informacije i akcije)
Heraldika, grboslovlje, je pomona povijesna znanost o grbovima.

Grboslovlje je odraz nepismenog srednjeg vijeka. U srednjem vijeku kad su vitezovi nosili oklope i
kacige, vrlo teko su se meusobno raspoznavali. Zbog toga su poeli nositi znamenja (grbove)
vladara kojima su bili potinjeni.
Jo tada, iz XI. XIII. stoljea datiraju prva heraldika pravila. Prvo i osnovno pravilo je da grb mora
biti prepoznatljiv. Iz ovog su izvuena neka praktina pravila. Boja ne smije ii uz boju, a metal ne
smije ii uz metal (metali su inae srebro i zlato, tj. bijela i uta.). Zatim, koriste se samo iste boje, ne
pastelne ili nejasne, kako bi se i na velikoj daljini razlikovale.
Punjenje je ono to je unutar grba, najee ivotinja ili biljka, ili tvrava, odnosno bilo koji predmet.
Napravi svoje grbove koji e imati u sebi znak neke biljke i ivotinje. Opii ga!

15. Okoli kao zajednika kua (ekosustavi)

23
U 18. stoljeu, engleski filozof Herbert Spencer (1820.-1903.). izgradio je cijeli sustav svoje
filozofije evolucije gdje pojam sloenosti /complexity/ i porast sloenosti u evoluciji igra vanu ulogu.
Iz njegova djela Charles Darwin uzeo je izraz struggle for life, dakle uvenu borbu za opstanak.
Potkraj 19. st. francuski filozof Henri Bergson govori o razvojnom gibanju. Postojati, znai mijenjati
se, mijenjati se znai sazrijevati, a sazrijevati znai stvarati sama sebe u beskonanost. I zato evolucija
ima mnotvo smjerova. Plan nije zadan unaprijed. Biljke su iskoristile mogunost fotosinteze.
ivotinje mogunosti uzimanja i traenja gotove hrane to je urodilo kretanjem, pa razvojem
inteligencije. Jedinka, individuum zato nije dovrena stvarnost. Teko ju je i definirati. Od razrezane
gliste dobijemo dvije. Teko bi bilo dokazati da je u svijetu sve red i harmonija.
Kultura? To je ovjekov nain reagiranja na okoli, njegov nain preivljavanja i stvaranja.
Ssposobnost uspravljanja tijela mogla je biti postignuta prije 8 i 7 milijuna godina. "Uspravljanje
tijela, i dvonono kretanje koje je iz njega proizalo, predstavljaju bitnu preobrazbu u naoj povijesti,
onu preobrazbu koja je malo pomalo sama po sebi vukla ostale, preobrazbu ruke , te dosljedno dovela
do pojave oruja, svijesti, civilizacije, drutva".

Najvaniji datumi u meunarodnoj politici u vezi sa zatitom ivotne okoline

1968. Objavljuju se slike koje su napravili lanovi posade Apola 8. - zemlja kao "plavi zamorac".
Generalna skuptina Ujedinjenih naroda prvi put raspravlja o globalnim problemima zatite
ivotne okoline.
1970. U SAD-u se s Clean Air Act prvi put donosi sveobuhvatan zakon o zatiti istog zraka
(1972. slijedi Clean Water Act).
1971. "Granice porasta" - pojavljuje se izvjetaj autora Dennisa i Donelle Meadows i pokree
ivopisna debata. Tijekom istraivanja povezano je 5 varijabli: broj stanovnika, industrijska
proizvodnja, prehrambena sredstva, zalihe sirovina i zagaenje okoline. Ono to je
dijagnosticirano je katastrofalan porast smanjenja zaliha sirovina i stupnja zagaenja
okoline. Osim toga, utvreno je da bi dovoenje zemalja u razvoju na razinu industrijskih
zemalja predstavljalo suvie veliko optereenje za Zemlju.
1972. U Stockholmu se na inicijativu SAD-a i skandinavskih zemalja odrava Konferencija o
ljudskom okoliu (ECO I). Ova Konferencije preporuuje stvaranje svjetskog programa
Ujedinjenih naroda o zatiti ivotne okoline. 15. prosinca Opa skuptina UN-a usvaja
program: United Nations Environment Programme (UNEP).
Drave "Grupe 77", savez zemalja u razvoju unutar Ope skuptine UN-a, kao ni drave
Istonog bloka nisu sudjelovale na Konferenciji ECO I, jer su unapreenje ekoloke politike
tumaile kao "neokolonijalistiki" akt. Najprije se Sjever obogatio na raun Juga i postigao
zavidan ivotni standard i blagostanje za svoje graane, a sada taj isti Sjever proglaava
dostignutu "granicu porasta" i spreava postizanje istog takvog razvoja i podizanje ivotnog
standarda na Jugu na istu razinu. Iz ovoga je vidljivo da je konflikt Sjever-Jug od samog
poetka igrao veoma vanu ulogu u meunarodnoj politici zatite ivotne okoline.
1973. Prva naftna kriza.
1977. Konferencija Ujedinjenih naroda o dezertifikaciji (pravljenju pustinja).
1978. Naftna kuga u Bretanji (Francuska), nakon to je dolo do katastrofe s tankerom Amoco
Cadiz.
Ostale velike katastrofe bile su:
1989. Bahia Paraiso (Kap Hoorn, Antarktis) - 1.000 tona nafte
1989. Exxon Valdez (Aljaska) - 41.000 tona nafte
1992. Katina P (Mozambik) - 66.000 tona nafte
1992. Aegean Sea (panjolska) - 81.000 tona nafte
1993. Braer (Shetlandski otoci) - 98.000 tona nafte
1994. Cosma A (juno od Hong Konga) - 23.000 tone nafte
24
 1996. Sea Empress (Vels) - 70.000 tona nafte
1997. Nachodka (Japan) - 20.000 tona nafte
1999. Erika (Bretanija) - 26.000 tona nafte
2001. Jessica (San Kristobal)
2002. Prestige (panjolska)
2003. MT Tasman Spriti (Pakistan)
1979. Prva svjetska konferencija o klimi u enevi: usvojen je svjetski klimatski program
(WCP). On se sastoji od vie pojedinanih programa:
World Climate Impact Programme (WCIP)
World Climate Research Programme (WCRP)
World Climate Data Programme (WCDP)
World Climate Applications Programme (WCAP)
Ovim je osnovana meunarodno usvojena klimatska politika.
1980. Pojavljuje se izvjetaj "Global 2000". U ovom izvjetaju pripremljenom za tadanjeg
amerikog predsjednika Jimmyja Cartera istraeni su ekoloka izdrljivost Zemlje i globalna
povezanost vanih ekolokih odrednica.
1982. Opa skuptina UN-a usvaja World Charter for Nature.
1983. Svjetska komisija za zatitu ivotne sredine i razvoj (WCED) poinje s radom pod
predsjedavanjem norveke premijerke Gro H. Brundtland. Zadatak komisije je da ispita
stanje ivotne okoline i djelotvornost rada UNEP-a.
1985. Otkrivena ozonska rupa iznad Antarktika.
Beka konvencija: doneseni su ciljevi reduciranja produkcije i koritenja "ubojica ozona"
radi zatite ozona.
1986. Nuklearna katastrofa u ernobilu.
1987. Brundtland-izvjetaj (izvjetaj WCED-a) objavljen je pod naslovom "Our Common
Future". Ovaj izvjetaj sadri definiciju sustainable development (odrivog razvoja), koja
predstavlja motiv meunarodne politike zatite ivotne okoline: "Odrivi razvoj je razvoj
koji zadovoljava potrebe sadanjice, a istodobno ne ugroava mogunost buduih genaracija
da zadovolje svoje potrebe." Nakon objavljivanja izvjetaja, Opa skuptina UN-a
zakljuuje da se treba odrati Konferenciju o zatiti ivotne sredine i razvoju (UNED, vidi
1002.- Konferenciju u Riju).
Komisija u svom izvjetaju zakljuuje da sama ekoloka razvojna pomo ne predstavlja
rjeenje za probleme koji se sve vie nagomilavaju. Ono to je nuno je promjena ivotnog
stila u industrijskim zemljama Sjevera, i to smanjenjem upotrebe energije, vode, minerala i
zemljita po glavi stanovnika. Razvojna pomo se vie ne bi smjela upotrebljavati za
eksploataciju sirovina. Moraju se proiriti ekoloke tehnologije kao to su koritenje
kombinacije ugljen-plin, preiivai i reciklaa smea.
Komisija je utvrdila da je unato razvojnoj pomoi od sredine 80-ih godina neto-transfer
kapitala s Juga na Sjever iznosio oko 40 milijardi amerikih dolara te da su ta sredstva
ostvarena uglavnom "pljakom" prirodnih bogatstava. Ponovno je u izvjetaju stavljen
akcent na vezu izmeu odrivosti i razvoja.
Usvajanje Protokola iz Montreala o materijama koje potiu razgradnju ozona.
Konkretizirani su prijedlozi Beke konvencije tako to je postavljeno kvantitativno
ogranienje emitiranja ugljinog dioksida i halogenih materija. Na sljedeim konferencijama
(1989. Helsinki, 1990. London, 1992. Kopenhagen, 1995. Be, 1997. Montreal, 1999
Peking) zakljuci su sukcesivno pootreni. Ovaj "ozonski reim" trebalo bi vrijediti kao
dobar primjer za meunarodnu politiku zatite ivotne okoline. Ipak, trebalo bi naglasiti da
se kod problema s ozonskom rupom u usporedbi s problemima promjene klime radi o
relativno jednostavno rjeivom problemu. Samo neke materije su identificirane kao glavni

25
 krivci za stvaranje ozonske rupe, a one se relativno lako mogu zamijeniti.
1988. UNEP i WMO (Svjetska meteortoloka organizacija) napravili su Meudravni panel o
klimatskim promjenama (IPCC).
Strunjaci koji su zaposleni u ovom tijelu bave se istraivanjem klimatskih promjena i
procjenjivanjem njihovih posljedica, tj. prikupljanjem rezultata istraivanja o klimatskim
promjenama i djelovanju ovih promjena, te razradom politikih strategija.
U Torontu se odrava Konferencija o klimi. Ona predstavlja poticaj za daljnje konferencije u
Haagu, Hamburgu i Londonu (1989).
Vaan rezultat Konferencije je poziv na smanjenje emisije ugljinog dioksida za 20% do
2005. godine i ratificiranje Protokola o ozonu iz Montreala.
1989. Prva Konferencija drava potpisnica Protokola iz Montreala odrava se u Helsinkiju.
1990. Druga Konferencija drava potpisnica Protokola iz Montreala odrava se u Londonu.
Druga svjetska konferencija o klimi u enevi.
Postoji irok znanstveni koncenzus o tome da su klimatske promjene izazvane emitiranjem
tetnih plinova u Zemljinu atmosferu. Stalno se upozorava na nunost smanjenja emisije
ugljinog dioksida, metana, ugljinog hidrata hlora i fluora i duinog oksida. Ipak, zahtjev
IPCC-a da smanji emisiju tetnih plinova za 60% nije naiao na podrku.
Opa skuptina UN-a uspostavila je Intergovernmental Negotiating Committee for a
Framework Convention on Climate Change (INC).
Ovo tijelo ima zadatak da do Konferencije u Riju 1992. godine razradi globalnu Konvenciju
za zatitu klime.
1991. Najgora naftna katastrofa dogodila se tijekom Zaljevskog rata kada je oko 570 milijuna tona
nafte izliveno u more iz unitenog naftnog takera.
1992. Konferencija o zatiti ivotne sredine i razvoju u Riju de Janeiru (United Nations
Conference on Environment and Development - UNED, "Earth Summit")
160 drava Ujedinjenih naroda donijelo je Konvenciju o klimi s ciljem da se razina
emitiranja tetnih plinova u atmosferu do 2000. godine smanji i dovede na razinu emisije iz
1990. godine. Konvencija je stupila na snagu 1994. godine nakon to ju je ratificiralo 50
drava; ostale konferencije su se odravale 1995. u Berlinu, 1996. u enevi, 1997. u Kyotu,
1998. u Buenos Airesu, 1999. u Bonnu, 2000. u Haagu, 2001. u Bonnu i Marakeu, 2002. u
New Delhiju i 2003. u Milanu; 10 godina nakon Rija u Johannesburgu je 2002. godine
odrana Svjetska konferencija na vrhu).
Deklaracijom iz Rija prvi put je formulirano opirno objanjenje odrivosti i zahtijevana je
nacionalna strategija o odrivosti.
Uz okvirne Konvencije o klimi u Riju su donesene jo dvije konvencije o zatiti ivotne
okoline i o razvoju, naime o biodiverznosti i borbi protiv decertifikacije (irenja pustinja).

Osim toga, postavljeni su osnovni principi zatite uma.

No, najvanije od svega bilo je donoenje Agende 21. To je opiran akcijski program
odrivog razvoja u 21. stoljeu. Unutar Agende obraeni su gotovo svi vaniji aspekti
odrivog razvoja: borba protiv siromatva, ravnopravnost spolova, potovanje interesa
domaeg stanovnitva, participacija drutvenih grupa u politikom procesu, zatita klime,
zatita razliitosti, zatita rezervi pitke vode itd. Poglavlje 28 posveeno je lokalnoj razini:
"Lokalna Agenda 21"
Konferencija drava potpisnica Protokola iz Montreala odrava se u Kopenhagenu .
1993. Prvi sastank UN-ove komisije za odrivi razvoj
1995. Prva konferencija drava potpisnica Konvencije o klimi u Berlinu s ciljem da se u roku od
dvije godine donesu propisi o smanjenju emisije tetnih plinova od strane industrijskih

26
 zemalja.
Konferencija drava-potpisnica Protokola iz Montreala odrava se u Beu .
1996. Druga konferencija drava-potpisnica Konvencije o klimi u Beu .
1997. Na Treoj konferenciji drava potpisnica Konvencije o klimi u Kyotou usvojen je Kyoto
protokol
U jednom dodatnom protokolu uz Konvenciju o klimi propisani su razni dokumenti koji
definiraju ciljeve za smanjenje emisije tetnih plinova: ugljinog dioksida, metana, duinog
dioksida, dijelom halogenih vodika fluora i ugljika i fluorida.
Drave potpisnice se obavezuju da e do 2012. godine smanjiti emisije tetnih plinova na
5,2% ispod razine emisije tetnih plinova iz 1990. godine. Svaka zemlja pojedinano ima
razliite propise u vezi s tim, to uglavnom ovisi o razini njenog ekonomskog razvoja. Za
SAD je predvieno smanjenje emitiranja za 8%, dok su se Rusija i Ukrajina obavezale da
nee prijei razinu emitiranja tetnih plinova koji su dostigle 1990. godine, za Narodnu
Republiku Kinu, Indiju i za zemlje u razvoju nisu predviena nikakva ogranienja emisije
tetnih plinova.
Nakon to je Protokol ratificiralo 55 drava, on je 16. veljae 2005. godine stupio na snagu.
Ovih 55 drava koje su ratificirale Protokol 1990. godine ukupno su izazvale vie od 55%
emisije ugljinog dioksida.
Neke drave, kao to su SAD, Australija, Hrvatska i Kraljevina Monako nisu ratificirale
Protokol. Ostale drave su uglavnom odustale od svojih sugestija i ratificirale Protokol.
Hoe li se ciljevi postavljeni u Protokolu zaista i ostvariti, tek e se vidjeti s obzirom na
injenicu da je veina drava poveala emisiju ugljinog dioksida od 1990. godine.
. Konferencija drava potpisnica Protokola iz Montreala odrava se u Montrealu .
1998. etvrta Konferencija drava-potpisnica Konvencije o klimi u Buenos Airesu zakljuila je
da razvije detaljne smjernice provedbe Kyoto protokola.
"Poplave stoljea" u Kini i Bangladeu: ukupno 54 zemlje su tijekom ove godine pogoene
poplavama, 45 zemalja suom. 1998. godine izmjerena je najvia prosjena godinja
temperatura od poetka mjerenja temperature.
Tijekom 90-ih godina sve su vie prisutne prirodne katastrofe.
1999. Konferencija drava potpisnica Protokola iz Montreala odrava se u Pekingu .
. Peta Konferencija drava potpisnica Konvencije o klimi u Bonnu konkretizira smjernice
provedbe Kyoto protokola.
2000. Na estoj konferenciji drava potpisnica Konvencije o klimi u Haagu nije postignut
koncenzus o odredbama provedbe Kyoto protokola.
2001. Dodatna Konferencija drava potpisnica Konvencije o klimi u Bonnu, koja je bila nuna
nakon istupanja SAD-a.
Sedma konferencija drava potpisnica Konvencije o klimi u Marakeu na kojoj je donesen
opiran sporazum o provedbi dotadanjih zakljuaka.
Za ciljeve smanjenja emisije plinova koje provode pojedine zemlje treba da se provedu
odreene mjere koje veu (a time i umanjuju razinu) ugljini dioksid - umarstvo ili
poljoprivreda. Tu se ubrajaju i projekti poumnjavanja u zemljama u razvoju.
2002. Na Osmoj konferenciji drava potpisnica u New Delhiju pokazali su se interesni konflikti
drava.
Sastanak na vrhu o odrivom razvoju u Johannesburgu ("Rio+10", Internet)
Doneseni su mnogobrojni zakljuci na teme pitke vode, razvojne pomoi i Kyoto protokol.
Naalost, nisu dani nikakvi vremenski rokovi i zakljuci nisu pravno obavezujui.

27
 2003. Deveta konferencija drava potpisnica Konvencije o klimi u Milanu.

kolski rad:
Na pitanje Od koga potjeu najvaniji impulsi za oblikovanje nae budunosti, tko ima
najbolje ideje i predodbe u Njemakoj su napravili ovakvu rang listu: prirodoslovci, ekolozi,
inenjeri, mladi, sveuilita, graanski pokreti, stranke i politiari, poduzea i menaeri,
znanstvenici drutveno-humanistikih znanosti, TV, sindikati, novinari, pisci, filozofi,
umjetnici, katolika crkva, dravni organi, protestantska crkva. Kakvu bi ti rang listu uinio?

___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
16. Oneienje, smee i otpad

28
Antiki svijet bio je ist. Znameniti su bili rimski vodovodi i kanalizacija. Smee su odlagali u
udaljenim pokrajinama carstva. Srednji vijek je, kau bio prljav. U 8.i 9. st. Europa se okitila novim
gradovima, ali je ivot u njima bio sve manje idilian. Smee je lealo po ulicama, ivotinje (svinje,
kokoi) slobodno su etali ulicama. Godine 1371. franc. kralj uveo je obavezu izlijevanja nonih
posuda kroz prozor, ali uz obavezno upozorenje prolaznika.
udi li nas to su tada harali kuga i kolera?
U 19. st. industrijsko drutvo poelo je voditi vei brigu o smeu. Hamburg tada dobiva prvu
spalionicu, a u New Yorku se gradi pogon za preradu smea.
Tijekom 20. st., u vrijeme velikih ratova i oporavaka od njih, stvari su bile potrebne i nisu se esto
bacale. arape su se topale, haljine krpale, lonci popravljali. Problemi su poeli u drugoj polovici 20.
st. Tada se pojavio i radioaktivni otpad.
Statistiari su izraunali da prosjena obitelj u Njemakoj 80. tih godina proizvede tonu smea na
godinu.
Na smee se osvnula i umjetnost pojava trash arta. Kritika na nitavnost, krhkost svijeta.
to je smee (primjer SAD)
34.2% smea je papir
20% vrtno smea
8.5% otpaci hrane
7.1% staklo
8.4% metal
9.1% plastika
2.7% tekstil, guma, drvo.
73 % smea odlazi u zemlju, samo 14 % se reciklira, 14 % se pali

kolski rad:
Koliko vreica smea dnevno izbacimo?
Razmiljamo li koliko je to tjedno, mjeseno ili u 50 godina?
Pomnoimo to s brojem ljudi u zgradi ili gradu. Zapanjuje li te ta injenica?

29
 Kako bi objasnio uzreicu: Kakva kultura, takvo i smee?
Razlika izmeu otpada i smea?
O koliinama otpada
U Europi se svake godine proizvede vie od 1. 800 milijuna tona otpada, od ega je preko 40 milijuna
tona klasificirano kao opasan otpad.
Otpad predstavlja problem u svakoj od europskih zemalja, a za mnoge vrste otpada oekuje se porast
koliina.
Otpad po mjestu nastanka:
komunalni otpad je otpad iz kuanstava, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina, ustanovama i
uslunim djelatnostima.
tehnoloki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i
uslunim djelatnostima, a po koliinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada .
Otpad po svojstvima:
opasni otpad sadri tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost,
nagrizanje, nadraljivost, tetnost, toksinost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost,
ekotoksinost i svojstvo otputanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biolokom razgradnjom.
komunalni i tehnoloki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadre tvari koje imaju jedno od
spomenutih svojstava.
Radioaktivni otpad. Opasan je jo najmanje 300 godina nakon uskladitenja
Hrvatska i Slovenija ovo pitanje jo uvijek nisu rijeili otpad iz Krkog.
S otpadom se mora postupati na nain da se izbjegne:
opasnost za ljudsko zdravlje,
opasnost za biljni i ivotinjski svijet,
oneiavanje okolia: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graninih vrijednosti,
nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,
nastajanje eksplozije ili poara,
stvaranje buke i neugodnih mirisa,
pojavljivanje i razmnoavanje tetnih ivotinja i biljaka te razvoj
patogenih mikroorganizama
Uvoz, izvoz i prijevoz otpada. Zabranjuje se uvoz otpada radi
odlaganja.
Zabranjuje se uvoz opasnog otpada. Doputa se uvoz otpada koji se moe
obraditi bez opasnosti za okoli, osim otpada koji bi se koristio u
energetske svrhe.
Elektroniki otpad raste ak triput bre od komunalnoga.Stari mobilni
telefoni, raunala, Hi-Fi linije, videorekorderi i mnoga druga elektronika oprema svakodnevno
zavravaju u smeu nakon to nabavimo novi, bolji i kvalitetniji ureaj Samo je u Velikoj Britaniji za
Boi se proda oko etiri milijuna mobilnih telefona.

Poremeaji u okoliu: Istraivanje provedeno u Europskoj uniji pokazalo je kako se vrlo brzo

30
rjeavamo malih mobilnih ljubimaca, tinejderi mobilne telefone u prosjeku mijenjaju svakih 11
mjeseci, a odrasli se za novi mobilni telefon odluuju u prosjeku svakih godinu i pol.
Porast elektronikog otpada triput je vei od porasta komunalnog otpada.
Elektrotehniki i elektroniki otpad sadri visok udjel opasnih tvari, pa ako se njime ne gospodari na
pravilan nain moe uzrokovati poremeaje u okoliu.

Otpad u RH. RH nema plan o nainu i mjestu zbrinjavaja opasnog otpada (kemiskog i radioaktivnog
otpada...). RH nema niti plan niti educirani kadar za djelovanje u ovakvim eko katastrofama
(evakuacija stanovnitvai sl.). Graani RH nisu dovoljno upueni niti informirani o nainu skladitenja
otpada. Potrebno je uloiti 7 milijardi eura u zbrinjavanju otpada prema europskim standardima

Kruti otpad u RH

Otpad u Hrvatskoj...
-RH nema plan o nainu i mjestu zbrinjavaja opasnog

-RH nema niti educirani za rukovanje ovakvim otpadom

-RH nema plan niti educirani kadar za djelovanje u ovakvim eko katastrofama (evakuacija
stanovnitvai sl.)
-Graani RH nisu dovoljno upueni niti informirani o nainu skladitenja otpada
- potrebno je uloiti 7 milijardi eura u zbrinjavanju otpada prema europskim standardima

Korisne web stranice o problemu otpada

MREA ZELENIH TELEFONA RH
problemska analiza otpada
Greenpeace
- kampanja o opasnom otpadu
Udruge za zatitu Jakuevca
Strategija zatite okolia VRH
PUTO
POPIS TVRTKI KOJE IMAJU
ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE
DJELATNOSTI POSTUPANJA S
OPASNIM OTPADOM
Hrvatski zavod za toksikologiju
Zavod za javno zdravstvo grada
Zagreba
Dioksini
ZGOS
Burza otpada hrvatske gospodarske
komore
Poziv i prijavnica za sudjelovanje na
savjetovanju o prikupljanju i
zbrinjavanju otpada u Republici
Hrvatskoj
VII. MEUNARODNI SIMPOZIJ
GOSPODARENJE OTPADOM
ZAGREB 2002
LINK OPIS
http://www.zelena- Problemska analiza komunalnog otpada U
istra.hr/otpad/pranot1.html Hrvatskoj - s preporukama za izmjenu zakona
o otpadu
http://www.greenpeace.or najbolje stranice o opasnom otpadu sa nizom
g/campaigns/intro? izvjetaja o utjecaju na zdravlje
campaign_id=3941
http://www.jakusevec.4t.c Kako ivjeti u susjedstvu sa najveim
om/ smetitem u RH i spalionicom toksinog
otpada
http://www.mzopu.hr/doc/ rjeavanje problema otpada je jedan od
strategijaNN.pdf prioriteta strategije
http://www.puto.hr/
http://www.mzopu.hr/doc/
OPASNIOTnovi.doc
http://www.tel.hr/hzt/
http://www.publichealth-
zagreb.hr/novosti/dioksini.
htm
http://www.zgos.hr/ ZGOS, drutvo s ogranienom odgovornou
za poslove s krutim otpadom
http://www.hgk.hr/Otpad/i
ndex.htm
http://www.mzopu.hr/Kate
gorija.asp?
ID=4701&Lang=Hr
http://www.zgos-
deponij.com.hr/Simpozij_
hr.htm

31
kolski rad:
Nacrtaj nekoliko tetovaa (biljke, ivotinje) koje bi volio imati.

Domai rad:
Potrai vie podataka o trash artu (find art) i umjetnicima.
Pokuaj pratiti otpad/smee u vlastitom kuanstvu tijekom jednog dana, tjedna, mjeseca:

Voda (kupanje, tuiranje, Smee: broj (vreica Ulja, mazova, acetoni,

umivanje, pranje (robe i sua), spremljene za otpad) u amponi, lakovi, deterdenti
WC koljka) kg u litrama
u litrama

17. Energija, prirodni izvori

(obnovljivi izvori i globalno zatopljenje: promjena klime)

Postoje razliiti naini kako sauvati elektr. energiju:

- gasi arulju ako nije potrebna
- ne koristi 2-3 arulje istovremeno u istoj prostoriji
- ako imas TV, pc, Playstation i sl. ne koristi sve istovremeno
- ne pali arulju za danjeg svjetla
to je globalno zatopljenje?
Moe se uiniti da je globalno
zatopljenje predaleko da bi
zabrinjavalo ili prenesigurno
neto to predvia ista raunalna
tehnologija koja esto ne moe
tono prorei ni vrijeme sljedeeg
tjedna. Za hladna zimskog dana
mogli biste pomisliti da nekoliko
stupnjeva zatopljenja ba i ne bi
bilo tako loe. A upozorenja o klimatskim promjenama nedvojbeno zvue poput taktike zaplaivanja
onih koji brinu o okoliu, kao da su zamiljena da nas istjeraju iz automobila i sputaju na nain
ivota.
Od Aljaske do snjenih vrhunaca Anda svijet se upravo zagrijava, i to brzo. Temperatura se globalno
podigla preko 6o C tijekom protekloga stoljea, ali najhladnije, najudaljenije toke zagrijale su se

32
mnogo vie. Posljedice nisu ba lijepe. Led se topi, rijeke presuuju, obale erodiraju i ugroavaju
naselja.

Kad temperature rastu i led se topi u mora dotjee vie vode od ledenjaka i ledenih kapa, a oceanska se
voda zagrijava i iri obujam.. Uu proteklih su sto godina ti kombinirani uinci imali najveu ulogu u
podizanju prosjene razine mora od 10 do 20 centimetara.
Znanstvenici ukazuju da se razina mora znaajno dizala i opadala tijekom 4,6 milijardi godina
Zemljine povijesti. No novija brzina globalnog podizanja razine mora promijenila se od prosjene
brzine u protekle dvije do tri tisue godina i podie se bre, oko 2,4 milimetra godinje. Nastavak ili
ubrzanje toga trenda moglo bi uzrokovati izrazite promjene na svjetskim obalama.

kolski rad:
Istraimo ernobil!

18. Atmosfera i biosfera:

(zrak i UV zraenje, efekt staklenika; kisele kie; ozonska rupa)
Svi mi udiemo isti zrak. Zrane struje prenesu estice preko cijelog globusa u samo nekoliko tjedana i
nije nimalo udno to u svakom naem udisaju ima bar nekoliko molekula koje su svojevremeno
udahnuli i Aristotel i Platon i Dingis-kan. Meutim, zrak koji mi udiemo bitno je razliit od onoga
koji su oni udisali. Na primjer klora ima 7 puta vie .
UV zraenje. Najpoznatije posljedice jakog UV zraenja ukljuuju rak koe, onu mrenu, slabljenje
imunolokog sustava i slabiji prinos usjeva i rast biljaka. To posebno pogaa stanovnike june
hemisfere, najvie u Australiji, Novom Zelandu, Junoj Africi i Patagoniji. Na primjer u Queenslandu
u Australiji, vie od 75% ljudi starijih od 65 godina ima neku vrst raka koe, a zakonom je odreeno
da djeca moraju nositi velike eire i alove na putu u kolu kako bi se zatitila od UV zraenja.
Kisele kie. Nastaju zbog koncentracije otrovnih plinova sumporova dioksida, duikova oksida i
klorovodika u zraku. Zbog njih ugibaju brojne ivotinje i biljke, a oneiuju u vode.
Osobito su ugroene ume.
Uinak /efekat staklenika. Toplina Sunca grije Zemlju, a onda se ona (toplina) opet vraa. Neke od
ovih radijacija zaustave se u atmosferi i stvaraju efekat staklenika.
Ne zabrinjava samo poveavanje temperature (otapanje leda, promjena stanita, poveanje temperature
mora...), ve i taloenje tetnih elemenata i spojeva: metan, ozon, klorokarbon itd.
Zbog porasta temperature i topljenja ledenjaka, razina mora
raste 2 mm godinje, a predvia se da e se do 2050-te podii
za 50 cm. Ovdje se pojavljuje jo jedna povratna veza: led
reflektira oko 95% suneve topline i svjetlosti dok voda
reflektira samo 15%, a kako raste temperatura i tope se
ledenjaci, sve je manje ledene povrine koja reflektira
svjetlost, a sve vie vodene povrine koja je apsorbira i
globalna temperatura jo vie raste, to topi nove ledenjake i
tako u krug.
Morske biljke (uglavnom plankton) pridonose fotosintezom obnavljanju atmosfere. One uklanjaju
ugljik-dioksid u podjednakoj koliini kao kopnene biljke. Kako se Zemlja polako zagrijava, zagrijava
se i voda i podie globalna temperatura ("efekt staklenika - staklene ploe u staklenicima imaju ulogu
CO2 i time sprjeavaju smrzavanje biljaka ispod njih).
to nam sve zapravo donosi globalno zatopljenje? Svakako vie temperature i ljeti i zimi, ali ne samo
to. .
Zato je ozonski omota vaan za ivot na Zemlji?
On upija UV zrake sa Sunca. Time sprijeava da veina zraenja dopre do Zemlje. Ozonski omota
je , slikovito reeno, Zemljin kiobran.
Zato ozonski omota ugroen?
Kada se isputaju u zrak neke kemikalije koje sadre klor i brom, ugroava se ozonski omota.
33
Koliko brzo se ozonski omota oteuje?
Mjerenja ozonskog omotaa poela su 1957. Od kraja 1970.-tih znanstvenici poduzimaju sve ea i
kvalitetnija mjerenja. U razdoblju od 1979. 1994. Pokazalo se da se
ozon oteuje 4-5 % po desetljeu. Od 1980. Ta stopa opada, to znai
da se postepeno ukida koritenje tetnih elemenata koji se putaju u
atmosferu.
Gdje i kada oteivanje omotaa najjae?
Najnia stopa oteivanja je iznad ekvatora, a poveava se prema
polovima.
to je antarktika ozonska rupa?
To je ozonska rupa iznad Antarktika koja se javlja i poveava tijekom
rujna i listopada. Postojanje te rupe javno je obznanjeno 1985.
Kako UV zraenje utjee na ljudsku kou?
Najoitiji utjecaj su opekline od sunca.

Kako UV zraenje utjee na oko?

UV B zraenje moe izazvati snjenu slijepou (aktiniki keratitis),
mrenu itd.
Ostale bolesti izazvane UV-B zraenjem:
alergije
Limenijaza
Malarija
herpes
Utjee li UV zraenje na biljke?
Pokusi su pokazali da dugotrajnije izlaganje UV zraenju biljke gube na prinosu plodova, smanjuj se i
hranjivost i kvaliteta ploda, biljke su manje otporne a moe se promijeniti i itav eko-sustav.
Utjee li UV zraenje na morska i vodena iva bia?
UV B zraenje oteuje fitoplankton, zooplankton. Riblju mla, te kampe i rakovice. Time se
ugroava i ribarstvo koje je vana grana za proizvodnju hrane.
Meunarodni odgovori
1985. usvojena je Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa.
1987.Montrealski protokol o tvarima koje oteuju ozonski omota. Do 2001. Ovaj protokol prihvatile
su 183 zemlje.
RH 1991. ratificirala je Beku konvenciju
Automobili i zagrijavanje.
Ako broj auta nastavi rasti ovim trendom, godine 2025. bit e milijardu auta na cestama.
Danas auta izbacuju 900 milijuna tona uglj. diksida na
godinu to iznosi 15 % sveukupnog zagaenja
Vei broj auta znai i vee zatopljenje.
Takoer 2025. 2/3 puanstva e ivjeti u gradovima pa e
porasti i promet i zagaenost gradova. To uzrokuje i vei
broj oboljelih (azma, alergije...). Nastat e novi megacytiji u
Aziji. Beijing, angaj, Bombaj i Kalkuta imat e preko 25
milijuna stanovnika pojedinano. Ni ivot na selu nee biti
bolji.Kisele kie ugroavat e polja i unititi ume. To bi
moglo poveati glad u ovim zemljama Ove zemlje uglavnom jo koriste staru tehnologiju u industriji
te su im mjere zatite okolia smanjene.

Domai rad:
Pronai informacije o primotenskim vinogradima ija se slika nalazi u zgradi UN
Pronai informacije o endemskim biljkama na Velebitu
Pronai onformacije o tipovima koe i UVZ zraenju

34
 19. Voda

Voda se zagauje raznim smeem, kemikalijama i otpadnim vodama iz industrija i domainstava.

1,5 milijardi ljudi na svijetu nema osiguranu pitku vodu.
Bolestima koje se prenose vodom mogu pripisati smrti barem 5 miliona ljudi godinje.
Voda se zagauje raznim smeem, kemikalijama i otpadnim vodama iz industrija i domainstava.
1,5 milijardi ljudi na svijetu nema osiguranu pitku vodu.
Osim ovih problema, tu je i veliko zagaivanje i troenje vode na itavom svijetu; slatke i slane,
tekuice i stajaice, podzemne i nadzemne. Voda se zagauje raznim smeem, kemikalijama i
otpadnim vodama iz industrija i domainstava.
Najpoznatiji primjer je Aralsko more nepromiljeni projekt nekadanjeg SSSR-a u dananjem
Kazakstanu i Uzbekistanu. Zbog rijeka skrenutih radi navodnjavanja, nekad po veliini etvrto jezero
svijeta, smanjeno je na polovinu, a koliina vode manja je za 75% . Navodnjavanje je izvedeno radi
uzgoja pamuka u pustinji, ali povrinskim kopovima, tako da je voda isparavajui, ostavljala talog soli,
dok cijelo podruje nije bilo zahvaeno salinizacijom a time i propasti usjeva
Pretpostavlja se da 1,5 milijardi ljudi nema osiguranu pitku vodu i da se bolestima koje se prenose
vodom mogu pripisati smrti barem 5 miliona ljudi godinje. Velik je problem zagaivanje podzemnih
voda jer se one uglavnom koriste za pie. Izgleda da je 25% ve zagaeno, a zbog sporog protoka
vode kroz tlo, ostati e zagaena jo dugo vremena. Ona koju sada koristimo, troi se etiri puta bre
nego to se prirodno obnavlja.
Na stranici http://www.mzopu.hr/more/ nai e rezultate praenja kvaliltete mora u nas.

Domai rad:
Pronai informacije o Plitvikim jezerima
Pronai informacije o Skradinskom buku (ili nekom drugom podruju: Lonsko polje, Cetina,
Jadro, Neretva)
Pronai informacije o slatkim vodama u RH (kvaliteta, rasprostranjenost, kolilina)

20. Zemlja/tlo
Tlo je uz zrak i vodu osnova ivota na Zemlji i neobnovljivi prirodni izvor. Kao to je tlo poveznica
geosfere, hidrosfere i atmosfere, tako je njegova multifunkcionalnost osnova je ivota na ovom
planetu. .
Pritisci na tlo

Upravo usklaenost funkcija i visoka razina ouvanosti multifunkcionalnosti, polazite je provedbe

zatite tla.
Stanje ouvanosti/oteenosti tala u Hrvatskoj

35
Naalost, sustavnog monitoringa - praenja stanja i promjena kakvoe tala u nas jo uvijek nema.
Temeljem dosadanjih spoznaja, moe se rei da su promjene, pa ak i osjetnija oteenja utvrena, a
odnose se na:
pad sadraja humusa humizacije tla, posebice u tlima gdje se odvija poljoprivredna
proizvodnja,
oneienja tetnim tvarima, bilo da je rije o tvarima koje se koriste u poljoprivredi, onima
koje su noene zrakom na vee udaljenosti ili su nanesene na tlo kao otpad i dr.,
eroziju, koja je kao proces oteenja tla vrlo prisutna,
prenamjenu / prekrivanje tla - odnosi se na prekrivanje tla naseljima, cestama i dr.
graevinama i ostalim prateim prenamjenama tla,
zbijanje tla - najee u vezi s koritenjem neodgovarajuih strojeva ili trenutka obrade u
poljoprivredi, umarstvu i dr.

Domai rad:
Pronai infprmacije o tetnosti poara za tlo?
Pronai informacije estetskog naruavanja priobalja
Pronai primjere starih bunara, gustirna i sl.

21 - Dogovor s prirodom - ekoloka svijest

(poumljavanje; odlagalite smea)
Prirodni izvori energije: ekovjetrenjae

Ne smatraj smee smeem! Budi pametan pa ga recikliraj!

to se sve moe reciklirati?
stari papir
kartonske ambalae
plastine boce
staklo
limenke
metal
krpe, tekstil
voda
Meunorodna pravna regulativa vezana za gospodarski razvoj i ekologiju
Menton, 1971. Znanstvenici upuuju apel UN upozoravajui na ozbiljnu situaciju za ljudski rod
Ramsar, 1971. Konvencija o movarama, za zatitu ptica movarica (Kopaki rit)
Stockholm, 1972. Konferencija UN o zatiti okolia
Pariz, 1972 proklamirana zatita svjetske kulturne i prirodne batine
Wahington, 1973., konvencija o nadzoru nad meunarodnom trgovinom ugroenih vrsta divlje flore i
faune
Barcelona, 1976. , zatita Sredozemnog mora od oneipenj
Bonn, 1979., konvencija o zatiti divljih ivotinja koje tijekom selidbe prelaze dravne granice
Bern, 1979., zatita europskih divljih vrsta
Geneva, 1982. Protokol o zatiiti bioraznolikosti Sredozemlja
Brandtov apel 1980., Program za preivljavanje i zajednika kriza
Palmeov izvjetaj Zajednika sigurnost
Prva Beka konvencija 1985. O zatiti ozonskog omotaa
Druga i Trea beka konvencija o ranom izvjetavanju o nukleanim nerseama
Brundtlandin izvjetaj komisije UN za okoli i razvoj 1987.

36
Montreal, 1987. Protokol o tvarima koji oteuju ozonski omota
Rio de Janiero, 1992. Konferencija UN o okoliu i razvitku (dokument poznat kao Agenda 21)
etvrta beka konvencija 1994., o nuklearnoj sigurnosti
ISO, Meunarodna organizacija za standardizaciju, 1996. Norme za sustav upravljanja okoliem
Protokol iz Kiota, 1997. O promjeni klime
Johanesburg, 2002. Konferencija o odrivom razvoju
Meunarodni dani u godini vezani za zatitu prirode i okolia:
22. oujka Svjetski dan zatite voda
22. travnja Dan planeta Zemlje
5. lipnja Svjetski dan zatite okolia
16. rujna Meunarodni dan zatite ozonske ovojnice
17 rujna Meunarodna akcija oistimo svijet
4. listopada Svjetski dan zatite ivotinja
29. prosinca Meunarodfni dan zatite biotske raznolikosti

kolski rad:
Kako zakoni mogu utjecati na poboljanje stanja okolia? Prisjeti se zakona o otkupu stakla i
plastinih boca.

Domai rad:
Pokuaj sam napraviti eko plakat
Pronai informacije o stonskim solanama.
to je inicijal? Inicijali su naziv za prva, poetna slova neijeg imena i prezimena. Nacrtaj
svoje inicijale.

U iroj upotrebi koriste se za vrlo poznate osobe, kao na primjer J.F.K. za u atentatu ubijenog
predsjednika SAD-a.. Kod nas bi se to, moda, moglo rei za A.G.M. ili, samo djelomino koriteni
inicijali A.G. Mato.
U vrijeme prije tiskarskog stroja, dok su se pisana djela mogla iriti jedino prepisivanjem, da bi se
prepisani tekst uljepao, esto su se poetna slova poglavlja ukraavala ornamentima ili crteima
ivotinja, pokrajina ili osoba. To se uljepavanje kasnije prenijelo na inicijale u najrazliitijim oblicima
koritenja, i esto se za tako ukraena slova, neovisno to tako ukraena slova doista znae, koristi
naziv "inicijali".

22 Radionica, vjebe, mapa

ovjek i priroda koperacija ili rat do istrebljenja? ijeg?

Dobar dan ree Mali princ.

Doba dan, odvrati trgovac.
Bio je to trgovac savrenim pilulama za gaenje ei. Proguta jednu i ne osjea vie potrebu za
piem.
Zato to prodaje? upita ga Mli princ.
To je velika uteda vremena ree trgovac Strunjaci su izraunali. Zatede se pedeset tri minuta na
tjedan.
37
I to radi za te 53 minute?
Radi to hoe...
Kad bih ja imao 53 minute slobodnog vremena, uputio bih se sasvim polako nekom izvoru...

Antoine De Saint Exupery

IV. BIOETIKA I BIOLOGIJSKE ZNANOSTI

23. Biologija, evolucija i eugenika

(podrijetlo ivota; evolucionizam; eugenika pomo prirodnoj
selekciji)
Biologija je posebna znanost ona je prirodna znanost. Ime joj je od grkog bios - ivot, logos
nauka, rije. Bilogija znanost o ivotu, o ivim biima.
iva bia razlikujemo od mrtvih, prema nekim kriterijima:
a) da se r a z m n o a v a j u: sve ivo iz ivoga (omne vivum ex vivo)
c) r a s t i r a z v i t a k posljedica nasljenih programa (prema vrstama njihovim)
d) sustavno k o r i t e n j e e n e r g i j e, za razne oblike svog djelovanja
e) o d g o v o r i n a o k o l i , podraljivost, - u vidno polje stupi muha, kameleon izbaci jezik
f) h o m e o s t a z a posebni nutarnji mehanizmi za odravanje posebne sredine, koja mora biti
optimalna, barem u okviru podnosivih granica, dok se okoli stalno mijenja
g) p r i l a g o dj a v a n j e jedna od posljedica evolucije
h) r a z n o l i k o s t i j e d i n s t v e n o s t, dva lica ivota na Zemlji
Evolucija i pojam napretka ili progresa. Ima li evolucija neki trend prema sve veem savrenstvu?
Koji je standard ili mjerilo prema kojima bi se odreivao evolucijski napredak?
Bioloki progres definiran je kao ivotna tenja k porastu anatomske sloenosti, ili sve sloenije
sastavljenog ivanog sustava. Prije petnaestak milijardi godina kozmos je zapoeo kao homogena i
jednostavna tvar; dalje, prije nekoliko milijardi godina na Zemlji su ivjele samo bakterije ovjek jest
vremenski posljednji, no daje li mu to pravo da misli kako je upravo on i vrhunac biolokog
napretka, ili je to sve skupa samo varka.
Dakle, dvije vrste eugenike su mogue.
Jedna, negativna eugenika bi teila smanjenju broja loih gena u nekoj populaciji (puanstvu, rasi,
narodu) spreavajui reprodukciju nosilaca dominantnih gena. Pozitivna eugenika bi poticala
reprodukciju "superiornih" jedinki. Prvi eugenicisti bili su veliki idealisti i humanisti.
No, uskoro su eugeniku poeli prihvaati rasisti sve do Adolfa Hitlera (bermench vii ovjek,
nacizam).

Dvadeseto je stoljee po mnogo emu jedinstveno razdoblje ljudske povijesti. To je vrijeme

nezapamenog znastvenog napretka, osloboenja pojedinaca i cijelih
drutava, vrijeme koje je mnogima omoguilo da razviju vlastite
intelektualne i emocionalne potencijale, da dostignu drutveno, mentalno i
politiko osloboenje. S druge strane ovo je stoljee nezapamene
brutalnosti u kojem su ljudi po prvi puta razvili sofisticirana sredstva
samounitenja. Oba su ova aspekta pridonijela razvoju totalitarizma (total
sve, sveikupno; nedemokratski politiki sustav)), koji je zbog jaine jedan
od nezaboravnih brutalnih fenomena, ali i opomena 20. stoljea.
Ana Franck, rtva antisemitizma

Reimi, na elu kojih su stajali Hitler i Staljin, gotovo su do savrenstva dovedeni totalitarizmi. Oba su
milijune ljudskih bia proglasili bezvrijednima ivota s razlikom to se prvi pozivao na "zakon
prirode", koji podrazumijeva istrebljenje idova (antisemitizam), Istonih podljudi i neizljeivo
bolesnih, a drugi na "zakon povijesti".
Eugenika i rasni inenjering. U klimi koju oblikuje esto iracionalni strah od neprijatelja (hofobija,
homo - ovjek, fobia strah), koji navodno ugroavaju budunost neke nacije, ne zauuje to se uz
38
ekstremne rasne ideologije poput antisemitizma, razvio socijalni darvinizam i eugenika. Rasni
antisemitizam preuzimale su stranke, udruenja, studentski savezi i interesne organizacije te ga
mijeale s ostalom prtljagom imperijalistikog (osvajakog), militaristikog (vojnog), radikalnog
nacionalizma.
Eugeniki pokret sa sve veom podrkom u Njemakoj, raspirio je strahove na granici paranoje, od
rasne degeneracije koja proizlazi iz sve nie stope nataliteta boljih drutvenih grupa i porasta onih
'niih' unutar puanstva. Sve je vie raslo ogorenje zbog pruanja potpore onima na koje se gledalo
kao na drutveni balast, a to su 'bezvrijedni ivoti' asocijalnih, hendikepiranih, te osobito duevno
bolesnih. U ovom kontekstu donijet je zakon o steriliziranju i likvidiranju odreenih ljudskih
kategorija.

24. Genetika i biotehnologije (graak Dolly. Projekt genom.

Genetiko inenjerstvo.
Poveana potronja hrane, izazvana velikim porastom broja stanovnika na Zemlji, prisiljava
ovjeanstvo na veu proizvodnju namirnica. U svijetu se ulau ogromni napori na unapreenju
poljoprivredne proizvodnje i primjeni najsuvremenijih metoda u uzgoju poljoprivrednih kultura i
modernih tehnolokih rjeenja u proizvodnji namirnica. Posebno znaajnu ulogu u tome ima
biotehnologija, koju definiramo kao koritenje biolokih procesa u proizvodnji namirnica.
Najnovija primjena biotehnologije u proizvodnji namirnica jest proizvodnja genetski izmijenjenih
namirnica, odnosno koritenje genetskog inenjerstva u proizvodnji namirnica. U osnovi, radi se o
horizontalnom (za razliku od vertikalnog, s roditelja na potomstvo).
Prijenos gena moe se obavljati izmeu jedinki iste vrste, kada se zapravo radi o ubrzanju i
usmjeravanju prirodnih procesa krianja i selekcije, te su tada svojstva ili osobine koje se prenose
ogranieni na one koji su prirodno prisutni unutar vrste. Ako se prijenos gena obavlja izmeu
razliitih, nesrodnih vrsta, tada se radi o stvaranju novih, genetski izmijenjenih organizama, koji time
dobivaju preneseno svojstvo koje prirodno ne postoji unutar te vrste.
Tako se mogu prenositi humani geni u ivotinje, riblji gen u rajicu, gen iz insekta u krumpir, da bi oni
bili vei, jai, otporniji na insekte, herbicide, da bi bili izgledom atraktivniji, dugotrajniji itd.
Genetiki inenjering je skup laboratorijskih radnji koje imaju cilj izolaciju genet.materijala iz
organizma kako bi se pravile nove kombinacije i vie kopija i stavila
u organizme radi nove reprodukcije. Tako se mogu izvriti promjene a
da nikad u prirodi ne bi nastale normalnim putem (ljudi, biljke i
ivotinje).
Horizontalni GMO transfer moda nije toliko opasan koliko toksian.
No vertikalni GMO nije niti etiki niti medicinski ispravan.
GMO je skraenica za genetiki modificiran organizam (ili
transgenitiki organizam). On je nositelj genetikog materijala koji je
spravljen u laboratoriju
Genetiki materijal DNA -deoxyribonucleic acid nalazi se u svakoj eliji organizma.
23 para kromosoma ima ljudski genom.
Bakterija nema kromosome koji su ukljueni u nukleus.
Svaki kromosom ima dugaku molekulu od DNA koja se vezuje uz proteine.

to e se dogoditi? Pojedini strunjaci smatraju da genetski izmijenjene namirnice mogu biti opasne
za zdravlje ljudi jer promjena genske strukture moe rezultirati neoekivanim popratnim pojavama,
koje mi jo ne poznajemo dovoljno. Mi ne znamo kako e se gen koji pripada drugoj vrsti ponaati u
genomu novog domaina - za njega novoj sredini, i da li to moe rezultirati moda i smanjenjem
prehrambene vrijednosti, ili ak stvaranjem novih ili potenciranjem poznaztih alergena, otrova
(toksina) ili kancerogenih tvari..

Nekoliko mitova:
Tvrdnja: Genetiko inenjerstvo je neophodno da spasi ovjeanstvo od gladi.
injenica: Dio ovjeanstva gladuje, ne zbog nestaice, ve zbog nepravedne raspodjele hrane. Prema
tome, glad u svijetu politiko je pitanje, pitanje savjesti bogatih zemalja.

39
Tvrdnja: Genetiko inenjerstvo e pomoi zemljama u razvoju.
injenica: Zemlje u razvoju potencijalni su kupci GM sjemena, a biotech kompanije tite monopol na
to sjeme pomou "terminator tehnologija" i time prisiljavaju poljodjelce da svake godine kupuju novo
sjeme. Svaka nacija koja kupuje to sjeme gubi svoju samodostatnost i postaje potpuno ovisna o uvozu
sjemena. Ona je preputena na milost i nemilost biotech kompanija (biotehnoloki imperijalizam).
Tvrdnja: Genetiko inenjerstvo e smanjiti uporabu herbicida.
injenica: Na herbicid otporne GM biljke doputaju poljodjelcu da primjeni vee doze herbicida.
Roundup Ready(tm) usjevi otporni na herbicid Roundup poveavaju prodaju tog herbicida, koji
proizvodi Monsanto - ista kompanija koja proizvodi i sjeme. Za Monsanto je to odlian
Tvrdnja: Genetiko inenjerstvo titi okoli.
injenica: Poveane koliine pesticida koje e se pojaviti u okoliu jasno proturjee iznesenoj tvrdnji.
Kontaminacija okolia putem polena ili sjemena je neminovna (nastanak "superkorova" i gubitak
otpornosti Bt sorata prema kukuruznom moljcu ve je evidentiran u Kanadi naruena sjetvom malog
broja GM usjeva na velikim povrinama.
Tvrdnja: Hrana od GMO identina je prirodnoj hrani.
injenica: Ne postoji prirodni mehanizam
za unaanje gena npr. visibabe u krumpir.
GM hrana je stvorena da bude razliita od
prirodne hrane. emu bi u protivnom
sluili svi ti patenti? Ova tvrdnja je
reklamna smicalica.
Tvrdnja: GE je nastavak tradicionalnog
oplemenjivanja bilja.
injenica: Tradicionalno oplemenjivanje
krianjem prenosi gene unutar jedne vrste.
GE prenosi gene izmeu razliitih,
nesrodnih vrsta (npr. riba - rajica). Prijenos ovoga tipa u prirodi se ne deava.
Tvrdnja: Genetiko inenjerstvo je sigurno i bezopasno
injenica: Sigurnost je rezultat nakupljenog iskustva. U sluaju genetikog inenjerstva nije bilo
dovoljno vremena da se takvo iskustvo nakupi, niti da se takva tvrdnja prihvati. Nedostaju dugorona
ispitivanja neophodna za takvu tvrdnju.

Domai rad:
Pronai informacije o Hipokratu i njegovoj zakletvi.

Biti gospodar svog duha i tijela ponovno je postalo aktualno. Stalnom brigom i borbom protiv onoga
to nam je nametnuto, tek pojedinac moe donekle suzbiti stalne prijetnje ivljenja u ovom
civilizacijskom trenutku.
Nastojei da postigne dobit, ovjek je postao beskrupulozan proizvodei, neumjeren troei, nepaljiv
prema signalima i upozorenjima tijela, prekomjerno napet i umoran, bez ili sa sve manjim osjeajem
za ravnoteu elja i mogunosti. Oneienje okolia, demografski poremeaji, lokalni ratovi,
ekoloke katastrofe i posvemanja ugroenost etikih i estetskih vrednovanja doveli su ljude na rub
ponora na kojem je svakom ponaosob preputeno da sprijei svoj pad.
(iz knjige: Paavo O. Airola: Kako biti zdrav)

40
 Pronai primjere nae batine koja je naruena. Pr. Suhozida u Dalmaciji

25. Genska terapija i kloniranje;

(medicinski potpomognita reprodukcija ,umjetna oplodnja, dijete iz
epruvete)

Kod svih ivih bia, od virusa do ovjeka, vlada zakon po kojemu se odreena svojstva prenose s
generacije na generaciju i to sposobnou razmnoavanja. Znanstvena bioloka grana koja
prouava taj dio ivota na Zemlji je genetika. Pri prouavanju nasljednih svojstva
genetika je trebala i jo uvijek treba odgovoriti na nekoliko pitanja i to: na koji se nain
nasljedna svojstva prenose, to je ono to se prenosi i kakva su mu fizikalna i kemijska
svojstva.
Do sada se genetika dijelila na klasinu i molekularnu. Otac ili osniva klasine genetike
je katoliki opat, benediktinac iz eke Gregor Johann Mendel . Godine 1862. objavio je
teoriju koja se kasnije pokazala tonom, po kojoj se odreena svojstva nasljeuju od roditelja na
potomstvo. Svoju teoriju o nasljeu temeljio je na eksperimentalnom radu na graku.

Gregor Johann Mendel

(1824.-1884.) Oswald Theodore Avery zapoinje
Osniva klasine genetike razdoblje molekularne genetike

Genska terapija i etika

Otkrie ljudskoga genoma moglo bi donijeti velik napredak u razumijevanju i lijeenju bolesti poput
dijabetesa i raka, ovisnosti o drogi pa ak i duevnih bolesti.
Gensku terapiju dijelimo prema njenim ciljnim stanicama.
- somatska genska terapiju, gdje ciljne stanice mogu biti sve stanice organizma, osim spolnih,
(Pri somatskoj genskoj terapiji, promjene u genomu ostaju ograniene na osobu na kojoj je
terapija primijenjena, te nemaju utjecaja na genom potomstva.)
- germinativna genska terapija kod koje se genski materijal unosi u spolne stanice. Pri
germinativnoj genskoj terapiji, naprotiv, promjena u genomu se prenosi na potomstvo unedogled.

Druga bitna podjela genske terapije je prema nainu primjene.

- ex vivo gensku terapiju, koja se obavlja u laboratorijskim uvjetima na stanicama koje se
kasnije vrate u organizam bolesnika.
- in vivo genska terapija kod koje se genski materijal unosi direktno u bolesnika, posredstvom
vektora.

41
Postupak kloniranja je ve odavno svakodnevno prisutan u naim ivotima. Veina biljaka koje
uzgajamo razmnoavaju se upravo kloniranjem. Godine 1996. uspjeno je klonirana ovca Dolly i
javnost se suoila sa mogunou da jednoga dana znanstvenici kloniraju i ovjeka. Svjetska zajednica
je promptno reagirala i donijela niz rezolucija, dekreta i preporuka kojima se zabranjuje i obustavlja
svako istraivanje na tom podruju
Ali kloniranje pojedinanih ljudskih organa za potrebe
transplantacije nailazi na puno iru potporu zajednice i nije
zabranjeno meunarodnim dokumentima.
Iako su deseci kloniranih sisavaca doli na svijet nakon ovce
Dolly, prosjean postotak uspjeha iznosi do 3%.
Gotovo 90% jedinki uginulo je prije roenja, oko 50% roenih
umrlo je u mlaoj dobi, dok su one koje su doivjele zrelost
imale brojne tjelesne abnormalnosti, kronine bolesti, kao i
tumore. Oigledni problemi u razvoju kloniranih sisavaca,
povezuju se s nepravilnom aktivnou gena, to se sve ee
dovodi u vezu s poremeajem u programiranom epigenetskom
modificiranju genoma metilacijom.

Znanstveni rizici i regenerativna (regenerirati obnoviti)

medicina. Bez obzira na to koju se vrstu matinih stanica
koristilo, njihova primjena u lijeenju takoer e imati velike nedostatke - ak i u sluaju da
znanstvenici potpuno ovladaju tehnikom dobivanja tkiva potrebnog za transplantaciju. Jedan veliki
problem tie se imunolokog sustava primatelja, koji odbacuje svako strano tkivo. Trenutno se taj
problem rjeava jakim lijekovima koji oslabljuju imunoloki sustav, to je povezano s nekim opasnim
nuspojavama.
U nastojanju da pronau rjeenje za poblem imunoloke reakcije, neki znanstvenici ak predlau
kloniranje pacijenata, s time da bi se njihovim klonovima dozvolilo da se razviju samo do faze
blastociste, kada bi se iz nje mogle izdvojiti embrionalne matine stanice.
kolski rad:
Pronaimo informacije o Ani Rukavini

2001, Britanija je odobrila zakon kojim se omoguuje kloniranje ljudskih embrija u terapeutske svrhe.
Ovdje se krije odobrenje za postupak kojim bi se u svrhu istraivanja, u ranoj fazi razvoja, do
etrnaestog dana, klonirali ljudski embriji iz kojih bi se izdvajale tzv. matine stanice, iz kojih bi se
pak mogla, kako se znanstvenici nadaju, uzgajati ljudska tkiva i organi. Ova istraivanja svakako bi
unaprijedila transplantacijsku medicinu, a umnogome bi pomogla i u lijeenju odreenih bolesti kao
to su Parkinsonova i Alzheimerova bolest, multiple skleroza, leukemija i dr.

No, nepoznavanje razlike izmeu tzv. terapeutskog i tzv. reproduktivnog kloniranja, ali i injenice da
se embriji unitavaju nakon etrnaestog dana, da rezultati tih istraivanja nisu izvjesni i da je prvi put
dolo do toga da se pojam kloniranja stvarno povee sa ovjekom - predstavljaju izvor etikih dvojbi.

Potpomognuta Reprodukcija. Reproduktivna tehnologija razvila je,

upravo zbog brane neplodnosti, brojne nove naine potpomognute
oplodnje (asistirane reprodukcije). lako su ljudska spolnost i reprodukcija
tijesno povezane, potpomognuta oplodnja iskljuuje neposredni spolni
kontakt. Postoji nekoliko metoda potpomognute, asistirane reprodukcije,
ovisno o uzroku steriliteta.
Umjetna inseminacija, proces izravnog uvoenja spermija u
rodnicu, maternicu ili jajovod ene, nakon hormonske pripreme
za oplodnju. Primjenjuje se u sluaju smanjenog broja spermija
branog partnera. Inseminacija se moe provesti sa sjemenom
partnera (homologna inseminacija) ili sjemenom davatelja
(donora), najee dobivenog iz takozvane "banke spermija"
(heterologna inseminacija).
42
 Izvantjelesna oplodnja, IVF (in vitro fertilizacija), ili oplodnja "u epruveti" jest metoda
oplodnje izvan eninog tijela. Uz pomo ultrazvuka uzme se zrela jajna stanica i s
pripremljenim sjemenom partnera oplouje se "u epruveti". Razvijeni se embrij kasnije
usauje u maternicu, gdje se ugnijezdi u sluznicu i dalje razvija.
lntracitoplazmatska mikroinjekcija spermija - (ICSI) je najsuvremenija metoda potpomognute
reprodukcije. Dostatan je samo jedan zdravi spermij mukarca koji se mikroinjekcijom izravno uvede
u citoplazmu jajne stanice, ime se olaka i omogui oplodnja.
Majka surogat je sporni pristup kad ena, za novanu naknadu, pristane zatrudniti sa spermom
partnera neplodne ene, raa dijete i daje ga paru.

26. GMO i aditivi u hrani i drugim proizvodima

Nekoliko pria iz svijeta GMO hrane
Svinje s genom iz pinata - Japanski znanstvenici ugradili su gen iz pinata u svinju i pritom tvrdili da
su prvi tim znanstvenika koji je uspjeno "preselio" gene iz biljke u ivotinju. Cilj pothvata bio je
dobivanje svinjskog mesa koje sadri 20 posto manje zasienih masti od konvencionalnoga svinjskog
mesa.
Rajica obogaena beta-karotenom i likopenom - Europski znanstvenici kreirali su rajicu obogaenu
beta-karotenom i likopenom u nadi da e vremenom pomoi u prevenciji nekih malignih i sranih
bolesti.
Zlatna ria - Ria uzgojena konvencionalnim nainima siromana je
vitaminom A i eljezom. Biotehnologija se moe primijeniti kako bi se
genskom manipulacijom povisio sadraj vitamina A i eljeza.
Genetiki preinaeni kukuruz i pamuk opasnost za leptire - U
Sjedinjenim Dravama gen bakterije Bacillus thuringiensis, koja djeluje
kao pesticid, koriten je u procesu proizvodnje genetiki modificiranog
pamuka i kukuruza. Cilj je bio poizvodnja usjeva otpornih na razliite
nametnike, odnosno smanjenje gubitaka proizvodnje.
U blizini plantaa genetiki modificiranog kukuruza i pamuka znanstvenici su postavili posude s
biljkama kako bi stimulirali procese koji se inae dogaaju u okolini pantaa. Polen s genetiki
modificiranih usjeva nanesen je na oblinje biljke, ukljuujui i one kojima se hrane bezopasni insekti,
primjerice leptiri. Prema tvrdnjama nekih znanstvenika, postoji opasnost da e leptiri koji se hrane
biljkama iz okoline plantaa s genetiki modificiranim usjevima, ak i ako su biljke od plantaa
udaljene i do deset metara, biti ugroeni te da e se poveati njihovo ugibanje ili migracije.

Oznaavanje na ambalai. Obiljeavanje ambalae hrane pruit e potroaima dojam da imaju sve
pod kontrolom. Elementarno je pravo potroaa da optimum informacija stoji na svakoj ambalai jer
e to ljudima koji posjeduju odreeno znanje pruiti mogunost za trenutnu analizu rizika, a onima
koji tim znanjem ne raspolau, bit e motiv za daljnje informiranje o toj problematici.
Oznaavanje na ambalai dio je demokratizacije.
Zato se razlikuju miljenja znanstvenika u europi i americi? Danas je, to se tie oznaavanja
GM hrane, svijet podijeljen na SAD i ostatak svijeta. Za razliku od SAD-a, ostatak svijeta smatra da je
nuno oznaiti postotak prisutnosti GM organizama. Pitanje je zato se razlikuju miljenja
znanstvenika u Europi i Americi? Odgovor je u injenici da i u znanosti postoje mode i kulture. Tu su
vodee engleska i amerika kultura koje su liberalnije i prebrzo idu ka profitu. Kontinentalna Europa
je neto sporija i njezine su odluke o problemu GM hrane drugaije. S obzirom da su anglosaksonske
zemlje puno investirale u GM hranu, sada ele ostvariti profit i stoga liberalnije pristupaju toj
problematici.

Aditivi:
Izvjee Klinike za pedijatrijsku onkologiju u Dsseldorfu DODACI IVENIM
NAMIRNICAMA

43
1. BEZOPASNI DODACI (npr. E-100)
100, 101, 103,104, 105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175, 180, 200,
201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 200, 301, 303, 305, 306, 307,
308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405,
406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480
2. SUMNJIVE TVARI E - 125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241, 477.
3. OPASNI DODACI E 102, 110, 120, 124.
4. DODACI TENI PO ZDRAVLJE
E 220, 221, 224, 232. a) crijevne smetnje
E 338, 339, 340, 341, 450, 461, 463, 465, 466 te u pakiranim b) probavne smetnje
sladoledima 407.
E 230, 231, 232, 233. c) kona oboljenja
E 200. d) unitava vitamin B12
E 320, 321. e) poveava kolesterol
E 311, 312. f) podrauje nervni sustav
E 330 je najopasniji dodatak. Sadrava ga npr. Schwepps od g) upala usne upljine
limuna, senf, neka gazirana bezalkoholna pia, meso rakova, neki
sirevi i gljive u konzervi.
5. DOADACI KOJI UZROKUJU RAK E 131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239.
6. POSEBNA UPOZORENJA O OPASNIM DODACIMA
a) E 123 je jako otrovan i zabranjen u SAD-u.
b) posebnu pozornost obratite i na proizvode sa oznakom:
E 123 i E 110 (u gumenim i okoladnim bombonima posebno marke Treets, Smarties, Haribo,
u pudinzima sa lagom u plastinim posudicama, smrznutoj ribi marke Iglo, vrhnju za kuhanje
marke Creme Fraiche, topljenim sirevima za mazanje, pudingu od vanilije,
E 102 i 110 u gotovim umacima svih vrsta.

Domai rad:
Sastav: GMO - spas za ovjeanstvo ili...
Jesi li ikad uo za svinje koje svijetle? (Japan, gen krijesnice)

27. Sloboda istraivanja i odgovornost znanstvenika

(znanje je mo; ogranienost slobode; opstanak znanosti)
Mnogi teoretiari dananjeg ovjeka nazivaju moderni hedonist ili egoist i utilitarist.. Hedone gr.
znai uitak, naslada, ugoda. Rije egoist dolazi od lat. rijei ego ja. Utile, lat. znai korist. Upravo
bi pojam hedonzam I egoizam trebale suprotno djelovati, tj. Zaustaviti ovjeka u unitavanju prirode I
sebe. Jer ako elimo zdrav ivot, ugodnu klimu, istu vodu itd., onda bismo barem iz tih sebinih
razloga konano trebali ouvati ekosustav.

44
kolski rad:
Kada nekomu pripisujemo odgovornost u isto mu doba pripisujemo slobodu? Sloboda
prethodi odgovornosti? Pokuajte pojmom uzronosti objasniti odgovornost: Odgovoran sam
za ono to sam uzrokovao! Jeste li uvijek suglasni s takvim objanjenjem?
Objasnite razliku izmeu djelovanja i injenja!
Koju ulogu u ljudskom ivotu i u moralnoj prosudbi imaju principi? Je li mogua etika bez
principa?
Objasnite pojam egoizam i altruizam/empatija. Kako u tome sluaju stoji s pravima ivotinja?
Objasnite tvrdnju to nije zabranjeno, doputeno je! Naite primjere u prilog i protiv te
tvrdnje!

28. Radionica, vjebe, mapa

Debata: Zamjenska majka

V. MEDICINSKA ETIKA

29. Etika humanih reproduktivnih tehnologija (status ljudskog

embrija; manipulacije ljudskim ivotom; kloniranje

to je doniranje?
to je transplatacija?
Kod ljudi postoji onaj osnovni strah zbog kojeg ne ele
dati svoje organe poslije smrti: da e im "ivima" uzeti
organe. Na koji se nain ustanovljava smrt?
- Pojam modane smrti definiran je u medicini i
zakonodavac ga je prihvatio. To znai da je odsutna
cirkulacija krvi u mozgu, to izaziva nepovratno oteenje
modanih centara. Takvu umrlu osobu znanje i medicinska
tehnologija mogu umjetno ventilirati i, dok ti aparati rade,
odravati rad srca. Takva potpora odravanja funkcije srca omoguava da se transplantacijom organa
pomogne drugima. U takvim situacijama rad srca nije znak ivota. Takvo je stanje nepovratno, a
ustanovljava ga vie lijenika specijalista (anesteziolog, neurolog, neurokirurg i rendgenolog koji,
svaki na svoj nain, provjere sve nalaze, protumae ih i zajedno utvruju postoji li smrt mozga).

30. Pobaaj
Je li fetus osoba. Ako je osoba, kako tvrdi kat. Crkva, onda je to ubojstvo. I za to ubojstvo odgovorna
je ne samo majka ve i lijenik i zakonodavac koji je pobaaj odobrio. Ovakvom stavu pridruuje se
teologiji i humanistiki pristup ovjeku koji idu od stava J. T. Noonana da: "ako smo zaeti od
ljudskih roditelja, mi smo ovjek".

45
Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece
u RH moe legalno izvriti prekid trudnoe bez doputenja komisije ukoliko se radi o trudnoi do 10
tjedana u samo za to ovlatenim ustanovama.

Fetus kao ustavna kategorija. Fetus kao ustavna kategorija nije nikakva smicalica. Time se eli samo
potaknuti odgovorne ljude koji vode dravu na svim razinama trodiobe vlasti da preispitaju mogunost
izriitog uvrtavanja zatite prava na ivot jo neroenoga ovjeka. O tome ve postoje odreena
iskustva u suvremenim demokratskim zemljama i stoga se ini uputnim uiti se na tim iskustvima.
Istina, u svim tim zemljama je legaliziran pobaaj, to znai da ovjek prije roenja ne uiva status
ustavne kategorije, u smislu da bi mu Ustav jamio i titio temeljno pravo na ivot.

Stanje u RH. Tijekom 1999. u RH je prijavljeno 14,700 prekida trudnoe. (pogledati graf.
www.hzjz.20010409/publikacije/prekidi_trud/index.htm)
U 1999. udio mladih djevojaka do 19 god bilo je 451 (to je 5,6 %9. Najvei broj ena koje trae
prekid trudnoe je u braku (66,5 %) i uglavnom ve imaju dvoje djece (34, 98 %) to potvruje da
trudnou koriste kao stredstvo kontracepcije.
Stav srednjokolaca prema uporabi kondoma i pobaaju Broj ispitanika: 500 veljaa /2004
1. Podravate li stav Crkve prema zabrani uporabe kondoma?
NE 88,6% / DA 3,4% / Bez odgovora 8%
2. Jeste li imali spolni odnos? NE 48% / DA 43,2% / Bez odgovora 8,1%
3. Koristite li kondome? DA 62,4% / NE 33,8% / Bez odgovora 3,8%
4. Smatrate li ih pouzdanom zatitom od AIDSA i drugih bolesti?
DA 70,6% / NE 27,6% / Bez odgovora 1,8%
5. Da sada zatrudnite, biste li abortirali?
DA 50,2% / NE 1% / Ne znam 26,3% / Ovisi o stavu roditelja 22,5%
6. Da vam djevojka sada zatrudni, biste li joj predloili pobaaj?
DA 48,3% / NE 0,8% / Ne znam 40,7% / Ovisi o stavu roditelja 10,2%
7. Podravate li prikazivanje naturalistikog prikaza pobaaja u kolama?
DA 70% / NE 18,3% / Ne znam 11,5%
8. Je li pobaaj ubojstvo? DA 6,4% / NE 33,4% / Ne znam 60,2%

Istraivanje u SAD:

46
47
 31 Etika transplatacije organa
(doniranje organa; trgovanje organima)

POVIJEST PRESAIVANJA U HRVATSKOJ

48
 Sva prava proizlaze iz rada pa ak i
pravo na vlastitu zemlju proizlazi iz rada.

BUBREG
- KBC Rijeka
- od ivog donora, 1971.,
- od umrloga, 1972.

prof. dr. Vnko Franikovi i sur.

SRCE
- KBC Zagreb, 1988.

prof. dr. Josip Sokoli i sur.

JETRA
- KBC Zagreb, 1990.

doc. dr. Vuk Bori i sur.

GUTERAA
- KBC Rijeka 1993.

dr. Miomir Zeli i sur.

JETRA KOD DJETETA

- KBC Zagreb

prof. dr. Stipe batinica

PLUE

- KB za plune bolesti,
Jordanovac, Zagreb, 2002.

prof. dr. Zoran Slobodnjak i sur.

BUBREG I GUTERAA

KB Merkur, Zagreb, 2002,

prof. dr. Josip Pasini i dr. Stipe Jadrijevi i sur.

Modana smrt
Je li u toj grupi strunjaka i operater koji radi transplantaciju?
- To je bitno naglasiti: u toj grupi nije nitko tko je ukljuen u transplantacijski tim.

Majka - najei donator bubrega

49
 Koji je omjer doniranja s umrlih i sa ivih donatora?
- U Europi se 90% organa uzima od umrlih osoba, 10% od ivih. U Americi je 30% ivih donatora. I mi uzimamo organe od ivih srodnih
osoba, ako ih bolesnik ima (majka, otac, brat, sestra). Takvi ljudi trebaju biti zdravi, zatim prvi srodnici i odgovarajue krvne grupe i
tipizacija tkiva. Tipizacija je metoda kojom se ispituje srodnost tkiva izmeu davatelja i primatelja. I, naravno, bubrezi koje osoba donira
moraju biti zdravi. Donatora se jo i psiholoki tretira, ime se provjerava je li to stvarno njegova volja ili je pod pritiskom sredine, obitelji.
Bubreg najee daje majka, onda otac ili drugi srodnici, ali majka se uvijek prva javi.
to se Programom transplantacije organa u KBC Rijeka eli postii?
- Transplantacija angaira pkratino sve ljude u KBC-u. To naglaavam zato to se ona moe raditi samo u ustanovama koje su vrhunski
educirane, kapacitirane i organizirane. Kliniki bolniki centar Rijeka, u kojem su izvedene prve transplantacije bubrega i guterae u
Hrvatskoj, u vrhu je transplantacijske medicine. U KBC Zagreb rade se transplantacije srca, jetre i, naravno, bubrega. Ali, sustavni program
propagiranja doniranja organa poslije smrti jo ne postoji.
Transplantacija organa skup je tema koji se sastoji od upoznavanja ljudi s tom problematikom, animiranja za donaciju organa poslije smrti,
objavljivanja informacija koje e ljudima olakati donoenje odluke, organiziranja rada u svim ustanovama u Hrvatskoj gdje se nastradali
ljudi zbrinjavaju, do upoznavanja lijenika s njihovom obvezom da uine sve to je u njihovom strunom znanju i mogunostima da se
organi tih umrlih osoba iskoriste.

DESET MITOVA
DESET MITOVA O DONACIJI ORGANA I TRANSPLANTACIJI

Mit #1 uo sam o nekom mladiu, koji je nou nestao. Ujutro je naen bez bubrega, koji su mu uzeti kako bi bili namijenjeni
prodaji na crnom tritu.

Stvarnost:
Nikada se nije dogodio ovakav sluaj.
Najprije, zabranjena je ilegalna trgovina organima, Drugo, s obzirom na sloenost transplantacijskog postupka, ovakav je
dogaaj praktino nemogu. Postupak odreivanja podudarnosti tkiva davaoca i primaoca, potreba za visokoobrazovanim
lijenicima i drugim medicinskim osobljem, kao i zahtjevi za visokom i suvremenom tehnologijom, ine tajnost takvog
postupka nemoguim.

Mit #2 Poznati i bogati ljudi postavljaju se na vrh liste ekanja, dok obini ljudi ekaju na presaivanje, dugo vremena.

Stvarnost:
Distribucija i odreivanje primaoca slijepo je na materijalno stanje ili drutveni status.
Duljina ekanja na presadak odreuju mnogi imbenici, ukljuujui podudarnost tkiva, krvnu grupu, duljinu ekanja na
presaivanje, teinu bolesti, kao i drugi medicinski kriteriji. Faktori, poput rase, spola, dobi, prihoda ili drutvenog statusa,
ne uzimaju se u obzir kod odreivanja tko e dobiti organ.

Mith #3 Ako se dogodi nesrea i u bolnici znaju da elim donirati organe, hoe li mi lijenici, unato tome, pokuati spasiti
ivot?

Stvarnost:
Lijenici i zdravstveno sooblje, koje e vas lijeiti, potpuno je odvojeno od timova lijenika za presaivanje.
Zdravstveno osoblje koje se bavi transplantacijom obavjetava se tek kada se svi uloeni napori za spaavanje ivota
pacijenta pokau neuspjenim i kada se ustanovi smrt. Transplantacijski timovi obavijetavaju se tek kada se od obitelji
dobije dozvola za doniranje organa.

Mit #4 Moja religija ne podrava doniranje organa.

Stvarnost:
Sve organizirane svjetske religije podravaju donaciju organa, smatrajui je aktom plemenitosti i osobnim
izborom.

Mit #5 Ne elim da moja obitelj ima bilo kakve trokove ako ja elim pokloniti organe.

Stvarnost:
Obitelj donora nije optereena trokovima.

Mit #6 Ako doniram organe, da li postoji mogunost da primatelj ili njegova obitelj, na bilo koji nain kasnije optereti moju
obitelj?

Stvarnost:
Obavijest o donoru prenosi se primaocu i njegovoj obitelji samo u sluaju da to eli obitelj davaoca.

Mith #7 Ja nisam potpuno zdrav. Da li mogu biti donor?

Stvarnost:
Lijenici e u odreenom trenutku procijeniti koji su organi zdravi i iskoristivi za presaivanje.

Mith #8 Ja sam prestar da budem donor.

Stvarnost:
Ne postoji vie dobna granica za davanje organa. Opa granica je ipak oko 70 godina. Davatelj organa moe biti i

50
 djeje dobi.

Mith #9 uo sam da se uzimaju svi organi bez obzira to ja elim donirati.

Stvarnost:
Obavijestite lanove svoje obitelji i blisku okolinu o tome to elite ili pak to ne elite donirati.

Mith #10 Doniranje organa predstavlja bitno nagrenje mrtvog tijela.

Stvarnost:
Donirani organi se odstranjuju kirurkim zahvatom. poput svake druge ozbiljne kirurke operacije.
Dobivanje organa ne nagruje tijelo i ne mijenja njegov izgled za sahranu.

Poruke Ivana Pavla II.

Povodom 18. Svjetskog transplantacijskog kongresa poetkom rujna 2000. g. u Rimu,
papa Ivan Pavao II. izaao je po prvi puta iz Vatikana da bi prisustvovao nekom
znanstvenom skupu. To je uinio iz dva razloga:
- njegova poruka je da je smrt mozga definitivni prekid ovjekovog ivota,
- da je potrebno poticati presaivanje organe od modano mrtvih kako bi se pomoglo
sauvati ivot neizljeivim bolesnicima: Vjerujem da e vodei ljudi u drutvu,
politici i obrazovanju obnoviti svoju obvezu u njegovanju izvorne kulture plemenitosti i solidarnosti.
Potrebno je ugraditi u ljudska srca, posebno u srca mladih, velikoduno i duboko potovanje za
potrebom bratske ljubavi, ljubavi koja se moe iskazati u odluci da se postane darovateljem organa.
S respektom za znanost i iznad svega potujui boje zakone, Crkva ima jedini cilj, a to je sveope
dobro ljudske osobe.
Uestalo pitanje kod pripasnika raznih religija Gotovo sve religije u svijetu dozvoljavaju i
podravaju presaivanje i doniranje organa.
UDRUENA KRISTOVA CRKVA Potie i podrava donaciju organa.
PENTEKOSTALNA CRKVA Dozvoljava, ali je bitna odluka pojedinca.
KVEKERI (Drutvo prijatelja) Donacija ovisi o individualnoj odluci. Nema slubenog stava
UDRUENI UNIVERZALISTI Podrava se doniranje organa i tkiva kao akt ljubavi i nesebinog
davanja.
INTOIZAM Mrtvo tijelo dri se neistim i opasnim. Diranje mrtvog tijela je ozbiljan prekraj.
Vrlo je teko u ovoj vjeri dobiti pristanak za doniranje ili obdukciju (bitne promjene u posljednjih
nekoliko godina!!).
LUTERANC I Doniranje organa je doprinos blagostanju ovjeanstva i predstavlja izraz portvovne
ljubavi za osobe u nevolji. Potiu sljedbenike na razmiljanje o poklanjanju organa i koritenje
donorske kartice.
AME & AME ZION (Afriki Metodisti) Donacija organa je akt ljubavi i milosra. Ovo je nain
pomoi drugima.
NEZAVISNI KONZERVAT. EVANGELICI Odluka se preputa nezavisnom individualnom stavu.
BRETHREN Potie se doniranje organa i tkiva. Ukazuje se na mogunost da se tim nainom pomogne
drugim ljudima.
BOJA ZAJEDNICA Nema slubenog stava oko doniranja organa i tkiva. Odluka se ostavlja
pojedincu.
KRANSKA CRKVA Nema zapreke za darivanje organa i presaivanje. Podrazumijeva se savjesna
lijenika odluka i dozvola obitelji. Kae da ovo nije religijski problem, ve predmet osobne odluke
svakog vjernika.
PROTESTANTIZAM Potvruje i potie donaciju organa radi presaivanja, ali naglaava da se organi
ne smiju prodavati. Njihova rezolucija utvruje da donacija organa doprinosi dobru ovjeanstva i
moe biti izraz portvovnosti i ljubavi za blinjega u nudi. Potie razgovor o davalatvu u obitelji i
javnosti, kao i koritenje potpisane donorske kartice.
EVANGELICI Openito ne spreavaju darivanje. Odluka je individualna.
RIMOKATOLICI Darivanje organa je izraz plemenitosti, ljubavi i rtvovanja.
Papa Ivan Pavao II: Oni koji vjeruju u Isusa Krista koji je rtvovao svoj ivot za sve nas, moraju
prihvatiti potrebu za raspolaganje organima za presaivanje kao izazov svojoj plemenitosti i bratskoj
ljubavi.
EPISKOPALNA CRKVA Upuuje ohrabrenje svim sljedbenicima da dadu na raspolaganje organe, krv
i tkiva, kao dio misije svakog vjernika u ime Krista, koji je rtvovao svoj ivot za druge.

51
GRKA PRAVOSLAVNA CRKVA Prihvaa darivanje organa, krvi i tkiva ukoliko oni pomau
poboljanju zdravlja i spreavanju bolesti.
Poklanjanje itavog tijela za eksperimente i istraivanja nije u skladu s tradicijom. SVJEDOCI
JEHOVE Donacija organa je predmet osobne odluke. Ne suprotstavljaju se davanju ili primanju
organa. Svi organi i tkiva, meutim, moraju biti u cijelosti isprani od krvi.
MORMONI Ne protive se doniranju organa i tkiva. Imaju stav da odluka o davanju svojih organa na
raspolaganje u sluaju nagle smrti, ovisi o savjesti i odluci svakog pojedinca prema dogovoru s
obitelji, zdravstvenim osobljem ili sveenikom. Onaj tko trai savjet, neka razmotri sve prednosti i
nedostatke i neka postupi na nain koji e mu priutiti osjeaj unutranjeg mira i zadovoljstva.
ROMI Ne prihvaaju donaciju organa. Ovo je povezano s njihovim vjerovanjem u nastavak tjelesnog
ivota nakon smrti. Zahtijevaju da tijelo bude u potpunosti nedirnuto, jer dua nakon godinu dana
dobiva ponovno svoj tjelesni oblik. Kao zajednica etnikih grupa nemaju formalnu religiju, nego dijele
narodno vjerovanje koje slijedi svetost ovjekovog umrlog tijela.
HINDUIZAM Darivanje organa je akt osobne odluke.
ISLAM Od 1983. godine doniranje je dozvoljeno radi spaavanja ivota. Organi umrlog ove vjerske
pripadnosti moraju biti presaeni odmah i ne smiju biti due pohranjeni. Respektirati mrtvog i koristiti
ivom!
JUDAIZAM Spaavanje ivota ima prednost pred zatitom svetosti mrtvog tijela.
Ukoliko je netko u prilici da dade svoj organ kako bi spasio ivot drugog ovjeka, obavezan je to
uiniti.
Interpretacija beskrajne vrijednosti ljudskog bia prihvaa ak i presaivanje ronice kao spaavanje
ivota.
PREZBITERIJANCI Potiu i podupiru davalatvo organa i tkiva, respektirajui individualnu savjest i
pravo svake osobe da odlui o sudbini svog tijela.
ADVENTISTI Pojedinci i obitelji imaju pravo primiti ili dati organe koji mogu pomoi zdravlju ili
produiti ivot drugih ljudi. Oni imaju specijalizirane bolnice za transplantaciju (primjer: Loma Linda,
Kalifornija)
METODISTIPotiu ljude koji se bave raznolikim etikim aspektima da ujedine svoje snage u
pitanjima koja otvaraju nove izglede u poboljanju zdravlja. Potiu potpisivanje donorske kartice.
Upozoravaju istovremeno na ozbiljne promjene u tradicionalnom shvaanju prirodnih zakonitos ti.
BUDISTI Davalatvo organa je stvar osobne odluke. Respektiramo one koji daju svoje organe za
napredak medicinske znanosti i spaavanje ivota.
MENONITI (AMISH) Amish pristaju na presaivanje organa ukoliko su sigurni da je to za dobrobit i
zdravlje drugih. Ne pristaju ukoliko postoji dvojba uspjenog ishoda. Obzirom da je Bog stvorio
ljudsko tijelo, Bog ga i ozdravljuje. Presudna je osobna odluka.
BAPTISTI Podravaju transplantaciju samo ako ne teti davaocu, a slui zdravlju primaoca.

Vana je osobna odluka. Smisao mora biti nastavak i produljenje ovjekovog ivota.
Zakonodavci Evropske Unije pozvali su zemlje lanice da zabrane bogatim grajanima EU kupovanje
organa od siromanih donora izvan ovog bloka to je trgovina nazvana "transplantni turizam".
Prema policijskim podacima, trgovina organima od siromanih istonoeuropskih i azijskih donora za
bogate bliskoistone i europske pacijente ini se da je organizirana i da obuhvaa mree posrednika,
doktora i specijaliziranih bolniarki.
EU nastoji uvjeriti svoje graane da se upiu kao donori da bi se izborila sa velikim nedostatkom
organa, to je glavni uzrok ilegalne trgovine.
Sve zemlje EU osim Austrije zabranile su plaanje za organe. Ali tko moe sprijeiti Evropljane da
putuju u inozemstvo i kupuju organe od
ivih donora u zemljama gde to nije
nezakonito. Njemaka je jedina zemlja EU
gde je nezakonito da njeni dravljani kupuju
organe bilo gdje u svijetu.
Presaivanje tkiva i organa (iz zakona
RH
1) U sluaju modane smrti, utvrene na
struno prihvaeni nain, lijenik smije u
okviru pozitivnih propisa odravati ivot

52
organa, dijelove tijela ili tkiva koji se mogu iskoristiti radi lijeenja drugih bolesnika. O namjeri da s
mrtvog tijela presadi dijelove tijela, organa ili tkiva, lijenik e obavijestiti najblieg lana obitelji.
2) Lijenik koji sudjeluje, ili bi mogao sudjelovati, u postupku presaivanja ne moe sudjelovati u
donoenju odluke o modanoj smrti davaoca, zbog mogueg sukoba interesa.
3) Ako lijenik sudjeluje u presaivanju tkiva ili organa sa ivog davaoca, duan ga je savjesno
upoznati o naravi zahvata i njegovim moguim posljedicama.
Transplantacijske ustanove
KBC REBRO, ZAGREB - jetra, bubrezi, srce, kotana sr, ronice
KB MERKUR, ZAGREB - jetra, guteraa, kotana sr
KBC RIJEKA - bubrezi, guteraa
KB DUBRAVA, ZAGREB - srce
OB Sv. DUH, ZAGREB - ronice
KB "SESTRE MILOSRDNICE", ZAGREB, ronice
Bolnike ustanove koje sudjeluju u prikupljanju organa 2004.
KB Dubrava, Zagreb, Opa bolnica Bjelovar, Opa bolnica Karlovac
Klinika za traumatologiju, Zagreb, Opa bolnica Slavonski Brod,
Opa bolnica Vinkovci, KB Osijek, KBC Rebro, Zagreb,
Opa bolnica Sisak, KBC Rijeka, KB Split, Opa bolnica Pula,
Klinika za djeje bolesti, Zagreb, Opa bolnica Koprivnica,
Opa bolnica akovec, Opa bolnica Dubrovnik,
Opa bolnica ibenik, Opa bolnica Zadar,
Opa bolnica Varadin, KB Sestre milosrdnice, Zagreb
Opa bolnica Sv. Duh, Zagreb
Centri za tipizaciju tkiva
Referentni centar za tipizaciju tkiva, KBC Zagreb
Centar za tipizaciju tkiva, KBC Rijeka
Centar za tipizaciju tkiva, KB Split
Neke injenice vezane za doniranje
Lijenici i zdravstveno sooblje, koje e vas lijeiti, potpuno je odvojeno od timova lijenika za
presaivanje. Zdravstveno osoblje koje se bavi transplantacijom obavjetava se tek kada se svi uloeni
napori za spaavanje ivota pacijenta pokau neuspjenim i kada se ustanovi smrt. Transplantacijski
timovi obavijetavaju
Sve organizirane svjetske religije podravaju donaciju organa, smatrajui je aktom plemenitosti i
osobnim izborom.
Obavijest o donoru prenosi se primaocu i njegovoj obitelji samo u sluaju da to eli obitelj davaoca.
Ne postoji vie dobna granica za davanje organa. Opa granica je ipak oko 70 godina. Davatelj organa
moe biti i djeje dobi.
Dobivanje organa ne nagruje tijelo i ne mijenja njegov izgled za sahranu.
RH je postala lanica europskog centra za transplantaciju i donaciju.

Moe li neko drugi dobiti vae bubrege kad umrete

1: Donacija - Da ili Ne
Razmiljanje o smrti moe biti turobno. Zakon o transplantaciji organa ini, meutim, vanim va
odgovor na pitanje:
Moete li zamisliti da kada umrete donirate svoje organe i tkiva za transplantaciju i za druge
medicinske svrhe?
Ako umrete a da niste zauzeli stav po ovom pitanju, ili niste obznanili svoju odluku, smatrat e se da
ste odgovorili pozitivno. Ovo se pitanje, meutim, najprije proslijeuje vaim blinjima. Oni imaju
pravo odbiti transplantaciju.
2. Zato je vano da zauzmete stav?
Tako ste sigurni da e se potovati vaa volja. Volja umrlog vai uvijek.
Time poteujete svoje blinje koji u tom sluaju ne moraju zauzimati stav i odgovarati umjesto vas u
trenutku kad im ok i alost dodatno oteavaju donoenje odluke.
Zdravstvenoj slubi dajete mogunost da nakon vae smrti odmah zna treba li pripremiti donaciju ili
ne, a da ne gubi vrijeme.

53
Svi neovisno o dobi, preleanim bolestima ili drugim okplnostima, trebaju zauzeti stav. ak i
maloljetnici, tj. djeca i omladina mlaa od 18 godina, mogu razmisliti o svom stavu po ovom pitanju i
bit e potovani zbog istog. Pretpostavka je, meutim, da su dostigli takav stupanj razvoja i zrelosti da
shvataju znaaj svog stava. Nemogue je odrediti openitu dob kada se taj stupanj dostie
3. to se podrazumijeva pod pojmovima organ, tkiva i druge medicinske svrhe?
Zakon o transplantaciji organa obuhvata donaciju organa i tkiva umrlih osoba za transplantaciju i u
druge medicinske svrhe. Organi koji se koriste za transplantaciju su prvenstveno srce, plua, jetra,
bubrezi i guteraa. Tkiva su npr. ronica, koa, srani zalisci i kotano tkivo.
Pod drugim medicinskim svrhama podrazumijevaju se prvenstveno medicinska nastava i medicinsko
istraivanje.
Trgovina organima i tkivom zabranjena je zakonom.
4. Zakon o transplantaciji organa
Transplantacija je postala sve obinijom i uspjenijom metodom lijeenja.
U mnogim je sluajevima transplantacija jedini nain da se nekome spasi ivot.
Organi za transplantaciju moraju se operirati iz tijela donatora dok jo dobivaju krv snabdjevenu
kisikom. Stoga se organi mogu uzimati jedino od ljudi koji umiru dok su jo podvrgnuti
respiratorskom tretmanu. Ne mogu, meutim, svi koji su podvrgnuti respiratorskom tretmanu biti
donatori organa.
Zakon o transplantaciji organa obuhvata donacije kako umrlih tako i ivih donatora.
Kad su u pitanju donatori koji su u ivotu, vrijede posebna pravila. Ovdje emo razmotriti samo
pravila koja vae kad su u pitanju umrli donatori.
5. Od kolike su koristi donacije?
Kada se radi o organima danas se uspjeno transplantiraju bubrezi, jetra i srce to ljudima koji boluju
npr. od bolesti jetre, insuficijencije bubrega i srca ponovo daje dobre izglede za "normalan" ivot.
Dobri rezultati sada se postiu i kad se radi o transplantaciji plua.
Kod nekih pacijenata koji su teko oboljeli od eerne bolesti moe se izvriti transplantacija guterae
ili tzv. Langerhansovih otoia koji lue inzulin.
Kad se radi o tkivima, transplantiraju se prvenstveno ronice pacijentima koji imaju neku bolest
ronice, koa pri lijeenju pacijenata s opeklinama, te srani zalisci pacijentima s raznim bolestima
zalistaka.
6. TKo dobiva moje organe i tkivo?
Jedna jedina umrla osoba moe biti donator vie organa i tkiva veem broju primalaca, ali je mnogo
okolnosti koje treba uzeti u obzir. Pomae se najprije onima kojima je pomo najpotrebnija. Davaoevi
blinji ne smiju znati ko je primalac odnosno primaoci organa, a primaoci ne smiju znati ko je davalac.
7. to ako nisam stvarno mrtav?
Pitanje koje se esto postavlja u vezi s donacijom organa je da li se sa sigurnou moe znati da je
donator mrtav.
Moe.
Odgovorni lijenik provjerava kontrolni program dva puta u razmaku od najmanje dva sata. Ako on
konstatira da je nastupio potpuni modani infarkt tj. da je potpuno prestala modana funkcija, pacijent
je mrtav. Sve dotle svima se daje maksimalni tretman. Pitanje donacije razmatra se tek nakon smrti
pacijenta. Ako je donacija mogua, Zakon dozvoljava da se pomou respiratora odravaju disanje i
cirkulacija krvi najvie 24 sata, jer se organi za transplantaciju moraju operirati iz tijela donatora dok
jo primaju krv snabdjevenu kisikom.
U toku navedena 24 sata zdravstvena sluba ispituje da li je preminuli pristao na donaciju organa ili
nije, koji organi mogu biti aktualni te kojoj osobi odnosno kojim osobama ih je mogue transplantirati.
Kad su u pitanju tkiva, vremenski tjesnac nije isti. Disanje i cirkulacija krvi ne moraju se odravati.
A vrijeme za koje se mora izvriti operacija moe da bude i do dva dana.
8. Kako izgleda tijelo nakon toga?
Donacija organa i tkiva odvija se pod dostojanstvenim okolnostima. Zahvat se obavlja uz isto tako
podrobne rutine kao i kad je u pitanju obina operacija. Nakon toga rana se zaiva i preko nje se
stavlja zavoj. Ako su odstranjene oi, zamjenjuju se protezama.
Nakon operacije blinji mogu, ako to ele, vidjeti mrtvaca i oprostiti se od njega.
Priopite svoje Da ili Ne
Nije vano na koji ete nain saopiti svoj stav. Vano je da ste jasni kada to inite.

54
Ne moete birati kome ete dati svoje organe. Moete, meutim, odabrati donaciju svih organa i tkiva
za transplantaciju i u druge medicinske svrhe, ograniiti donaciju na transplantacije, izuzeti neke
organe i tkiva ili potpuno odbiti donaciju.
Razgovarajte sa svojim blinjima
ak i u sluaju da se koristite nekim drugim nainom dobro je da i svoje blinje upoznate sa svojim
stavom.

Istraivanja u RH: doniranje organa

- 50% u potpunosti graana podrava
- potpuno je protiv toga 2%.
Ispitivanje u RH: Bi li osobno donirali organe?
70% ispitanih se izjasnilo pozitivno
21% ne zna
8% ne bi doniralo svoje organe
1% nije eljelo odgovoriti.

32. Etika umiranja i smrti eutanazija

Naziv EUTANAZIJA dolazi iz grkog jezika, a znai blaga smrt"; eu = blaga, tanatos=smrt."
(egota, ,,Drutvena istraivanja,Zagreb, 3-4/1996:701)- Eutanazija je pravo na biranu, slobodno
zadanu ili naruenu smrt iz motiva samilosti ili dostojanstva. Francis Bacon (1561-1626) prvi uvodi
pojam eutanazije, iako tu ideju nalazimo jo u djelu grkog komediografa Posidipa iz oko 300. g. pr .n.
e za eutanazijom koji se javio kao posljedica ivotnog ritma dananjice i otuenosti ljudi.
Eutanazija se moe podijeliti na vie kategorija: aktivna, pasivna, dobrovoljna, oporuna, prinudna,
pravo na smrt, modana smrt te teratotanazija.
Od svega toga najbitnije je naglasiti razliku izmeu aktivne i pasivne eutanazije: aktivna eutanazija
jest aktivno skraivanje ivota pomoi pri umiranju; dok je pasivna eutanazija pomo umiruem
putanjem da umre, izbjegavanjem posebnih mjera kojima se produava ivot (ne pruanje lijeenja).
Ne zaboravimo: Lijenici obvezani hipokratovom zakletvom: "Nikome neu, makar me za to i
zamolio, dati smrtonosni otrov, niti u mu za njega dati savjet.
Eutanazija kroz povijest
Kada i kako je ovjek doao na misao o eutanaziji, dobroj i blagoj smrti, nije lako ustanoviti. Povijesni
nam podaci govore o razliitim nainima izvravanja ubojstava i samoubojstava starih i umiruih ljudi.
Pitanje je, meutim, da li se sva ta okonanja ivota mogu i smiju nazvati eutanazijom. Tako su kod
nekih plemena zapaeni drastini naini okonanja ivota staraca- ponekad se to ini na zahtjev samih
ostarjelih ili teko bolesnih, dok je ponekad to prisila. Starci su uklanjani iz ivota bilo gladovanjem,
otrovnim napitkom, izlaganjem u umi ili pak izravnim ubojstvom.
1. Grko-rimski svijet
U staroj grkoj literaturi rije eutanazija prava je rijetkost. Prema nekim istraivanjima pojavljuje se
tek tri puta. Po prvi put zabiljeena je oko 300. godine prije nae ere, u jedinom sauvanom komadiu
kazalinog djela ,,Mrav", grkog komediografa Posidipa. Sauvani tekst glasi: ,,Od svega to si ovjek
moe poeljeti od bogova, ne eli on nita bolje od dobre smrti."Kad je Sokrat popivi otrov- na takvu
je smrtnu kaznu bio osuen- u drutvu prijatelja mirno oekivao polagano utrnue ivota, prijatelje,
koji su poeli plakati, ukorio je, upozorivi ih da ovjek treba umrijeti u smirenoj i pobonoj tiini. Da
to izrazi, on upotrebljava rije eufemia, a ne euthanasia.Pojam eutanazije u rimski svijet prenosi
Ciceron, razumijevajui pod tim izrazom asnu, slavnu i dostojanstvenu smrt.August Oktavijan kad bi
uo da je netko umro brzo i bez bolova, redovito bi molio bogove da takvu laku smrt-eutanaziju,
udijele njemu i njegovoj rodbini.U tim se zapisima eutanazija nigdje ne spominje kao blaga smrt koju
sebi netko sam ili po drugom zadaje. Izrie se jednostavno ope ljudska tenja i stav pred
neizbjeivom injenicom smrti: kad se ve mora dogoditi, neka to bude na to bri i bezbolniji nain.
2. Biblija
Stari i Novi zavjet, kao i rano kranstvo, ne poznaju problem eutanazije, niti pojmovno niti sadrajno.
Naprotiv, prisutno je visoko potovanje i solidarnost sa starim i bolesnim ljudima. injenica da se u
srednjem vijeku, u idovstvu i kranstvu, iskljuuju iz drutvenog ivota bolesnici sa zaraznim
bolestima, govori samo o brizi i nainu zatite cijele zajednice od epidemije, a ne o nakani da se
dotini ljudi ubiju.Stav toga vremena, u tom pogledu, najbolje je izrazio Toma Akvinski:

55
samoubojstvo se protivi ljubavi prema samom sebi, prema zajednici i prema Bojoj vlasti nad
ljudskim ivotom. Bog je jedini gospodar ivota i smrti.
3. Srednji vijek
Kulturna strujanja u vrijeme renesanse, pod utjecajem antike, usmjeravala su se prema ars moriendi -
umijeu umiranja. Herojstvo se zahtijevalo i u umiranju, tako je postojao i smrtni ceremonijal.
Samrtnika se postelja pretvarala u pozornicu- kod uglednih linosti jer- pozornicu ivota valja
napustiti dostojno.Thomas More u djelu ,,Utopija" istie da neizljeive bolesnike treba njegovati i
paziti, ali ih i nagovarati da vie ne trpe tu pogubnu i bolnu bolest, te da se sami oslobode ili da
dopuste drugima da ih iz toga izbave. Tko prihvati prijedlog, te se oslobodi, bit e zadran u asnoj
uspomeni. Tko ne prihvati prijedlog bit e i dalje njegovan. Iz ,,Utopije" takoer je vidljivo da More
jo ne poznaje pojam eutanazije.Francis Bacon razlikuje dva pojma: euthanasia interior i euthanasia
exterior: prvo je psihika priprema, a drugo aktivna pomo umiruem ,,da lako i bezbolno iz ivota
ode". Bacon upotrebljava i uvodi u javnu raspravu pojam eutanazije. Nakon njega eutanazija nije vie
nepoznanica.
4. Novije doba
1895. godine A. Jost je objavio knjigu ,,Pravo na smrt", a nobelovac W. Ostwald 1913. godine objavio
je u monistikom asopisu lanak ,,Pravo na eutanaziju". F. Nitzsche hvali ,,slobodnu smrt", onu po
vlastitom izboru i elji.U prilog eutanazije istupio je 1903.g. i lijeniki zbor New York State Medical
Association. Prema tom prijedlogu u obzir za eutanaziju doli bi samo sasvim odreeni sluajevi i s
vrlo preciznim jamstvima.E. Haeckel podsjeajui na goleme privatne i javne trokove, traio je 1904
g. da se eliminiraju ,,stotine tisua neizljeivih-luaka, gubavaca, ljudi s rakom itd.", bilo morfijem,
bilo kojim drugim sredstvom, bezbolnim i brzim otrovom.
1920. g. pravnik K. Binding i lijenik A. Hoche objavljuju malu knjiicu ,,Doputanje unitenja
ivotno nevrijednog ivota". Kao motive za eutanaziju autori navode samilost prema onome tko trpi
teke boli .Nazori Hackela, te Bindinga i Hocha naili su na velik odjek i utrli su put sistemu
likvidiranju svih nepoeljnih, pod nacizmom. Ljudski su ivot vrednovali s materijalistikih stajalita:
korist-troak-uinak.1922. g. zakonskom je odredbom uvedena nekanjivost eutanazije u Sovjetskom
Savezu. U prvom naletu koritenja zakonske povlastice streljano je 117 ,,neizljeive" djece. Ipak,
naredba je povuena jo iste godine
5. Vrijeme drugog svjetskog rata
Svoj procvat, premda u ilegalnosti i dijelom u tajnost, doivjela je eutanazija u nacistikoj Njemakoj,
u drugom svjetskom ratu. 70-80,000 nekorisnih jedaa- duevno bolesnih osoba; oko 20,000 politiki
opasnih pojedinaca, rasno nepoudnih i ekonomski neuporabivih ljudi ,,samilosno je i blago"
eutanazirano.
6. Nakon drugog svjetskog rata
1952. g. upuen je organiziran zahtjev sa 2500 potpisa UN da se prizna i odobri eutanazija.
7. Najnovije doba
I najnovija presuda amerikom lijeniku Jacku Kevorkianu, koji je dobio nadimak Dr. Smrt (Dr.
Death), govori u prilog tvrdnji da se nova medicinska etika oslobaa karakteristinih ostataka svoje
prethodnice- stare medicinske etike, ee spominjane pod imenom ,,tradicionalna" ili ,,hipokratska"
etika. Njega je 1996. g. porota u Michiganu oslobodila krivnje za smrt dvojice pacijenata kojima je
1993. g. pomogao da svojevoljno umru kako ne bi vie bezizlazno patili. Nakon proitane presude,
gospodin Kevorkian je izjavio: ,,To nije moja pobjeda, nego onih koji pate.".

Teratotanazija ili eugeniko ubojstvo malformiranog ploda i sama eutanazija ne razlikuju se bitno
jer se u oba sluaja prekida ivot. Za sada teratotanazija nije nigdje ozakonjena, ali se ipak stotine
malformirane djece unitava uz tzv. medicinsku indikaciju, odnosno abortus.
Eutanazija je problem kojem se moe pristupiti s nekoliko aspekata :
1. medicinski ili lijeniki
2. pravni
3. etiki i moralni
4. ope drutveni pristup (Novakovi, ,,Eutanazija i situacije umiranja, ,,Revija za
sociologiju,Zagreb,2/1990)
Medicinski pristup
Medicina je danas na sreu ili naalost toliko uznapredovala, to joj omoguuje da odri neto to se
sve ee naziva ivot tijela i smrt ljudskosti. Ba zbog toga pravo na smrt u dostojanstvu postaje

56
sve ee zamrena i sporna kategorija. Lijenik se sve ee susree s problemom nije li davanje jaih
sredstava protiv bolova, ako znamo da ta sredstva slabe bolesnikov organizam, smanjuju otpornost,
odreeni vid eutanazije.
Pravni pristup
Proizlazi iz prava koje eli ozakoniti i regulirati drutveno ponaanje. Navest u neke primjere koji su
potakli zakonodavce razliitih zemalja na donoenje odluka u vezi s eutanazijom.
Karen Ann Quinlan (21) popila je kombinaciju alkohola i droge u pokuaju samoubojstva, no dolo je
do kome i zastoja disanja. Prikljuena je na respirator. Nakon nekoliko mjeseci postalo je jasno da se
Karen nalazi u trajnom vegetirajuem stanju, pa je njezin otac, nakon dogovora s lanovima obitelji i
sveenicima, traio od Vieg suda u okrugu Morris doputenje da se respirator iskljui. Sud je uzevi u
obzir da Karen ne moe izrei vlastiti stav, upotrijebio kategoriju najboljeg interesa pa je donio
pozitivnu odluku. Karen je, iznenadivi sve, nakon iskljuenja aparata poela disati sama i umrla je
est godina poslije od upale plua.
U ovom sluaju sukobljavaju se dva interesa - onoga pojedinanog koji trai pravo na dostojanstvenu
smrt i onog zajednice koji je duan da zatiti bolesne i nemone sve do krajnjih granica tehnikih
mogunosti.
Godine 1962. brani par Van de Putt u Belgiji, sredstvom za uspavljivanje usmrtio je svoje dijete
roeno bez ruku. To se desilo nekoliko dana nakon roenja. Sud je roditelje oslobodio odgovornosti.
Godine 1975., ef jedne klinike u Zrichu, Urs Peter Hammerli, priznao je da je uskratio umjetno
hranjenje besvjesnim i neizljeivim bolesnicima. Bio je samo privremeno udaljen s posla. (Pozai,
,,ivot dostojan ivota, Filozofsko-tehnoloki institute Drube Isusove, Zagreb,1 985:24)Godine
1985. U prometnoj nesrei u Engleskoj teko je stradao 17-godinji R. A. Haughton, ostao je
paraliziran od vrata na nie, ali svjestan svog stanja. Roditelji su mu, na njegove zahtjeve dali tablete
za spavanje i stavili mu najlon vreicu na glavu te se uguio (imao je 22 godine). Sud je izrekao samo
uvjetu kaznu.(Pozai, ,,ivot dostojan ivota, Filozofsko-tehnoloki institute Drube Isusove,
Zagreb, 1985:24)

Njemaka
Zbog sjene holokausta, u Njemakoj se ne vodi javna rasprava na temu eutanazije. Ali je osnovano
Njemako drutvo za humano umiranje (Deutsche Gesellschaft fr Humanes Sterben) - laika
organizacija koja daje svojim lanovima obrasce za izraavanje posljednje elje i darivanje organa, a
izdala je i knjiicu s receptima i savjetima za samooslobaanje.Savezno udruenje pravnih strunjaka
Njemake poduzelo je 1991. godine promjenu zakona u smislu Alternativnog prijedloga za pomo u
umiranju.

Jedna od danas aktualnih tema u Hrvatskoj je i eutanazija. U pripremi je novi zakon u kojem se i taj
problem eli posebno regulirati. Slubena miljenja - za ili protiv eutanazije, imali smo ve prilike
uti. Radi se zaista o vrlo osjetljivom sadraju, koji se mora dobro definirati kako bi se izbjeglo
mogue zloporabe.
U okviru redovitih mjesenih istraivanja
javnog mnijenja (03/2003.) GfK Centar za
istraivanje trita prikupio je i podatke o
miljenju graana (N=1.000 ispitanika) o
pomoi lijenika da tekim/neizljeivim
pacijentima omogue bru smrt. Nizozemska
i Belgija prve su zemlje koje su ozakonile
tzv. ubojstvo iz milosra...
Evo kako graani odgovaraju na pitanje -
znate li to je eutanazija?

S pojmom eutanazije vie su upoznati

graani u Zagrebu (77%), Istri i Primorju
(82%), u gradovima preko 100.000
stanovnika (83%); zatim osobe u dobi od 25 -
34 godine starosti (84%), graani srednje i
visoke naobrazbe (od 84 do 94%), te osobe s

57
viim i visokim mjesenim prihodima (80 do 92%).

Pristalice zakonskog reguliranja pitanja eutanazije prvenstveno su vie prisutne meu mlaim
graanima od 18 do 34 godine (61 - 64%), kao i kod osoba s visokim stupnjem obrazovanja (63%).
Zanimljivo je da su graani stariji od 64 godine najmanje spremni prihvatiti takvu zakonsku regulativu
samo 37% ! Pitanje eutanazije indirektno se osvijetlilo i putem ocjena o slaganju s nekim zadanim
tvrdnjama (ocjena na skali od 1 do 5, gdje 1 znai uope se ne slae, 5 u potpunosti se slae), i to:

prosjena podravanje
tvrdnja ocjena graana
ivot je neto posebno,
4,2 58%
nitko ga nema pravo oduzeti
svaki ovjek treba sam odluiti o svom ivotu, pa tako i o smrti 4,0 55%
eutanazija spada u osnovna ljudska prava i slobode 3,5 40%
patnja je dio ivota i treba izdrati do kraja 3,3 33%
eutanazija je obino ubijanje, treba je zabraniti 2,7 22%

33 Patnja i palijativna medicina.

Problem smrti.
to je palijativna medicina? Palijativna medicina predstavlja
jednu od novijih subspecijalistikih grana moderne medicine
(prvenstveno anesteziologije ili onkologije), a rezultat je razvoja ne
samo medicinske znanosti ve uope napredka humanistike i
civilizacijske misli modernog drutva.
Korijen izrazima palijativna skrb, palijativna medicina i palijacija
nalazimo u latinskoj rijei palliatus to znai smanjivati silovitost
odnosno umanjivati estinu, a u modernoj medicini odnosi se
prvenstveno na bolest. Palijativna medicina predstavlja medicinsku
granu koja obskrbljuje bolesnike u zavrnom stanju neizljeive
bolesti (najee zloudne) ne lijeei samu osnovnu bolest ve njezine znakove i posljedice.
Palijativna medicina se, dakle, bavi umanjivanjem fizikih, psihikih i duhovnih tegoba bolesnika sa
zloudnom bolesti (karcinom, rak), uvjetovanih napredkom bolesti, a u cilju maksimalnog poboljanja
kvalitete ivota i umanjivanja patnje. Palijativna skrb zapoinje kada su iscrpljne klasine metode
lijeenja ili kada su znaci irenja maligne bolesti dostigli takav stupanj da ih bolesnik teko podnosi.
Ordinacije specijalizirane za ovakav vid medicine osiguravaju potpunu kontrolu simptoma bolesti uz
organiziranu i kvalitetnu kunu njegu bolesnika i kao takve predstavljaju ishodite iz kojega se kasnije
moe formirati hospicij, specijalizirana ustanova za njegu bolesnika u terminalnim stadijima
neizljeivih bolesti. Osim osiguranja njege i drugih strunih i praktinih oblika pomoi, ordinacija
pomae i ohrabruje obitelj da razumije tegobe bolesnika kao i daljnji tijek bolesti. Na taj nain obitelj
je u mogunosti ispuniti teak, ali nadasve plemenit zadatak, brige za svog umirueg lana u
njegovom vlastitom domu s njegovim najbliima.
Olakanje smrtne borbe pomou narkotika?
Pojam eutanazija potjee iz antike i oblik mu je dao filozof SVETON. Opisao je eutanaziju kao
laganu, bezbolnu smrt. Pojam sam znai dobra smrt (eu = dobro, thenesus = smrt). Do dana
dananjeg je diskusija o eutanaziji aktualna kao i u antici. Moemo mi jednomu ovjeku kome je ivot
samo jo bol, muka, patnja i tuga, ispuniti zadnju elju? Moemo mi njemu tako pomagati?

58
Prvi moderni hospicij otvoren je u Londonu 1967 godine pod pokroviteljstvom Cicely Saunders. To je
Hospicij sv. Kristofora, koji ujedinjuje ljudsko suosjeanje s najviim medicinskim dostignuima u
ovom podruju. On je vodei nastavno istraivaki centar.
Teite se postavlja na ouvanju kvalitete ivota do smrti. Palijativnu skrb prua grupa lijenika,
medicinskih sestara, fizijatara, socijalnih radnika, sveenika i dobrovoljaca. Osobe koje rade po
principima palijativne skrbi gledaju na umiranje kao na normalan proces. Palijativna skrb oslobaa od
munih simptoma, daje psiholoku, duhovnu i socijalnu mo bolesniku, ali i njegovoj obitelji. Ona
pomae obitelji i u vrijeme alovanja. Suvremena civilizacija smjestila je zavretak ljudskog ivota u
bolnice, izdvajajui umirueg iz svakodnevnice jo prije nego je fiziki umro.

JESTE LI ZNALI...
Zanimljivosti o ljudskom mozgu
Ljudski mozak, ta masa isprepletenih ivanih stanica, odreuje nae osjete, osjeaje, pamenje,
inteligenciju, kreativnost, misli i postupke. Ovaj dio nae anatomije zaista ini ono to mi u biti jesmo.
Mozak je sloeniji i svestraniji od bilo kojeg raunala.
* Mozak ovjeka tei oko 1300-1400 grama. Za usporedbu, mozak impanze tei 420, a slona 4000
grama.
* Procjenjuje se da u ljudskom mozgu postoji 100 bilijuna (100.000.000.000) ivnih stanica, koje
mogu slati poruke tisuama drugih stanica brzinom od 320 kilometara na sat. Kada bismo sve ivane
stanice mozga poredali jednu do druge, stvorili bismo zamiljenu liniju
dugaku 1000 km (ali bi linija bila vrlo uska, irine kao tisui dio jednog milimetra).
* Istraivai mozga su u proteklom desetljeu spoznali vie o tome kako mozak radi nego u
posljednjih stotinu godina. Posljednje desetljee prolog stoljea bilo je proglaeno "Dekadom
mozga". Razumijevanje naina na koji ljudski mozak funkcionira jedan je od najveih izazova 21.
stoljea.
* Tehnike oslikavanja mozga, kao to je pozitronska emisijska tomografija (PET) ili magnetska
rezonancija (MR), omoguile su znanstvenicima da istrauju ljudski mozak i bolje shvate kako radi
zdrav mozak. Ova istraivanja pruaju bolje razumijevanje lijeenja bolesti i
poremeaja mozga.
* Unato mitu da stariji ljudi ne mogu uiti nove stvari, istraivanja mozga kod zdravih starijih ljudi
pokazala su da ne postoje dokazi koji bi podravali ovu predrasudu. Takoer, starenje ne znai da e
osoba izgubiti svoje pamenje. Naprotiv, istraivanja pokazuju da to je netko tijekom ivota odravao
aktivnijim svoj mozak, to e on kasnije zadrati i veu mentalnu okretnost. Starijim ljudima je
potrebno vie vremena da neto naue, ali se ini da oni i zapamte ono to su nauili jednako dobro
kao i mladi ljudi.
* Tijekom vrlo ranog djetinjstva u mozgu djeteta se stvaraju milijuni veza. Ove se veze pojaavaju ako
je dijete ukljueno u aktivnosti sa svojom okolinom, ukljuujui i razgovor s djetetom, itanje djetetu i
igranje s njime.
* Duboko u skrovitima ljudskog mozga lee odgovori na mnoge medicinske misterije dananjice.
Mnogi ljudi nisu svjesni koje su sve bolesti i oteenja vezana uz mozak. Modani udar, Alzheimerova
bolest, Parkinsonova bolest, depresije, stres, pormeaji hranjenja, smetnje uenja, epilepsija,
shizofrenija, autizam i multipla skleroza primjeri su
bolesti i poremaaja koji pogaaju mnoge ljude svih dobnih skupina u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
* Unato golemom napretku u istraivanju mozga, poremeaji mozga i sredinjeg ivanog sustava i
dalje su jedni od glavnih uzroka onesposobljenosti ljudi u Hrvatskoj. Glavni uzrok smrti u Hrvatskoj
je modani udar (24 posto), a najvei broj koritenih bolnikih dana u
hrvatskom zdravstvu otpada na skupinu duevnih bolesti i poremeaja (22,9 posto u 2000. g.). Samo
od shizofrenije boluje 1 posto stanovnitva. Veliki postotak smrtnosti novoroene djece prate i
perinatalna oteenja mozga kao glavni uzrok neurolokih smetnji kod djece (npr. cerebralna paraliza,
gluhoa, smetnje u govoru, kognitivnim sposobnostima i ponaanju i mentalna retardacija).
http://www.vecernji-list.hr/2002/04/05/Pages/TIS-NAJ.html (1 of 3) [4/27/2002 11:08:38 PM]

kolski rad:
Za i protiv smrtne kazne? Kada I za to?

59
Domai rad:
Pronai ikonografiju smrti i umiranja, radove iz likovnih i drugih umjetnosti ija je tema,
motiv smrt.

34 Radionica, vjebe, mape

Radionica:
Poruka indijanskog poglavice bijelom ovjeku
Godine 1854. indijanski poglavica Seattle uputio je pismo amerikom predsjedniku u Washington
kada je ovaj izrazio elju da kupi velika podruja indijanske zemlje i obeao rezervat indijanskom
narodu. To pismo jo i danas oarava dirljivom ljepotom izraza, dubokim osjeajem za prirodu i
ovjekov okoli i, neumanjenom snagom, nakon vie od sto trideset godina, opominje i suvremenog
ovjeka svojom sve vremenom porukom. UNEP, Program UN za okoli poslao je 1976. godine tu
poruku svim dravama svijeta, u povodu
Svjetskog dana ovjekova okolia, 5. lipnja.
koditi zemlji jest prezirati njenog Stvoritelja.

"Kako moete kupiti ili prodati nebo ili toplinu zemlje? Ta ideja sasvim nam je strana. Ako mi ne
posjedujemo svjeinu zraka i bistrinu vode, kako vi to moete kupiti?
Svaki dio te zemlje je svet za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pjeana obala, svaka
izmaglica u tami ume, svaki kukac, sveti su u pamenju i iskustvu moga naroda. Sokolovi koji lete
kroz drvee nose sjeanje na crvenog ovjeka.
Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga roenja kada odu u etnju meu zvijezdama. Nai mrtvi
nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenog ovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je
dio nas. Mirisavo cvijee nae su sestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni su naa braa. Stjenoviti
vrhunci, soni panjaci, toplina tijela ponija i ovjek-svi pripadaju istoj obitelji.
Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona alje glas da eli kupiti nau zemlju, trai previe od nas.
Veliki poglavica alje glas da e nam sauvati mjesto tako da emo mi sami moi ivjeti udobno. On
e nam biti otac i mi emo biti njegova djeca. Mi emo razmatrati vau ponudu da kupite nau zemlju.
Ali to nee biti tako lako. Jer ta zemlja je za nas sveta.
Ta sjajna voda to tee brzacima i rijekama nije samo voda ve i krv naih predaka. Ako vam prodamo
zemlju morate se sjetiti da je ta zemlja sveta i morate uiti vau djecu da je ta zemlja sveta i da svaki
odraz u bistroj vodi jezera pria dogaaje i sjeanja moga naroda. ubor vode glas je oca moga
oca.Rijeke su naa braa, one nam utauju e. Rijeke nose nae kanue i hrane nam djecu. Ako vam
prodamo nau zemlju morate se sjetiti i uiti vau djecu da su rijeke naa braa, i vaa, i morate od
sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pruili svakome bratu.
Mi znamo da bijeli ovjek ne razumije na ivot. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je
stranac koji doe nou i uzima od zemlje sve to eli. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i
kada je pokori on kree dalje. On za sobom ostavlja grobove svojih otaca i ne brine se. On otima
zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja to mu djecu raa ostaju
zaboravljeni. Bijeli se ovjek odnosi prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima to se
mogu kupiti, opljakati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit proderat ezemlju i ostaviti
samo pusto.
Ne znam. Na je nain ivota drugaiji nego va. Od izgleda vaih gradova crvenog ovjeka bole oi.
Ali moda je to jer je crveni ovjek divlji i ne razumije.
Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog ovjeka. Nema mjesta gdje se uje otvaranje listova u
proljee ili drhtaj krila kukaca. Ali moda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao
uvreda za ui crvenog ovjeka. I to je to ivot
...
Indijanac vie voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem movare i miris vjetra oien podnevnom
kiom ili namirisan borovinom..
Zrak je skupocjen za crvenog ovjeka jer sve ivo dijeli jednaki dah-ivotinja, drvo, ovjek. Bijeli
ovjek ne izgleda kao da opaa zrakoji die. Kao ovjek koji umire on je otupio na smrad. Ali ako vam
prodamo nau zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim
ivotom koji podrava. Vjetar to je mojem djedu dao prvi dah takoer e prihvatiti i njegov posljednji

60
uzdah. Ako vam prodamo nau zemlju morate je uvati kao svetinju, kao mjesto gdje e i bijeli ovjek
moi doi da okusi vjetar to je zaslaen mirisom poljskog cvijea.
Tako emo razmatrati vau ponudu da kupite nau zemlju. Ako odluimo da prihvatimo, postavit u
jedan uvjet: bijeli ovjek mora se odnositi prema ivotinjama ove zemlje kao prema svojoj brai.
Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi nain. Vidio sam tisue raspadajuih bizona u preriji to ih
je ostavio bijeli ovjek ustrijelivi ih iz prolazeeg vlaka. Ja sam divlji ovjek i ne razumijem kako
dimei eljezni konj moe biti vaniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo ivi.
to je ovjek bez ivotinja? Ako sve ivotinje odu, ovjek e umrijeti od velike usamljenosti duha. to
god se desilo ivotinjama ubrzo e se dogoditi i ovjeku.
Sve stvari su povezane.
Morate nauiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da e oni
potivati zemlju, recite vaoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Uite vau djecu kao to mi inimo
s naom, da je zemlja naa majka. Sto god snae zemlju snai e i sinove zemlje. Ako ovjek pljuje na
tlo pljuje na sebe samoga.To mi znamo: zemlja ne pripada ovjeku; ovjek pripada zemlji. To mi
znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj.
Sve stvari su povezane.
to god snae zemlju snai e i sinove zemlje. ovjek ne tka tkivo ivota; on je samo struk u njemu.
to god ini tkanju ini i sebi samome. ak i bijeli ovjek, iji Bog govori i eta s njime kao prijatelj s
prijateljem, ne moe biti izuzet iz zajednike sudbine. Mi moemo biti braa poslije svega. Vidjet
emo. Jednu stvar znamo, koju e bijeli ovjek jednoga dana otkriti - na Bog je isti Bog. Vi sada
moete misliti da ga vi imate kao to elite imati nau zemlju; ali to ne moete. On je Bog ovjeka i
njegova samilost jednaka je za crvenog ovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlje je draga Njemu i koditi
zemlji jest prezirati njenog Stvoritelja.
Bijeli takoer trebaju prolaz; moda bre nego sva druga plemena.
Zaprljajte va krevet i jedne noi uguit ete se u vlastitom smeu.
Ali u vaoj propasti svijetlit ete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za
neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim ovjekom. Sudbina je misterij za nas
jer mi ne znamo kad e svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni kutovi ume teki zbog
mirisa mnogih ljudi i pogled na zelene breuljke zamrljan brbljajuom icom. Gdje je gutara? Otila
je. Gdje je veliki orao? Otiao je. To je konac ivljenja i poetak borbe za preivljavanje."

DODATAK
TO JE AIDS?
Virus (HIV) koji je odgovoran za AIDS velik je tek 1 desetisuinu mm.
On naruava imunolki sustav te zaraeni moe umrijeti od najbanalnijih bolesti od kojih inae danas
ljudi ne umiru ako nisu zaraeni HIV-om.
Virus se iri sexulanim odnosima (sekret) i krvlju (intravenozni ovisnici i infuzijom krvnih
pripravaka).
MALA POVIJEST OTKRIA
Godine 1981. bilo je nekoliko neobinih upala plua u SAD. Svi oboljeli bili su homoseksualci.
Od 1984. HIV je bio izoliran.
1988. kod 90,000 Amerikanaca dijagnosticiran je AIDS , dok je 50,000 ve bilo umrlo.
1999. Ve je bilo 688,200 sluaja AIDS-a prijaviljene su u USA.
1998. Pretpostavlja se da je zaraernih i oboljelih 33.4 milijuna
irom svijeta.
Rauna se da ih do sada umrlo 14 milijuna
Bolest sporo napreduje pa 90% zaraenih HIV-om to ne
zna..Najvei broj oboljelih je u Africi.(oko 11.5 milijna). Do sada
je umrlo oko 3 milijna afrike djece od pojave AIDS-a. 90% njih
je virus dobilo roenjem od svoje zaraene majke.
AIDS uzrokuje virus koji se zove human immunodeficiency virus
(HIV). Virus ulazi u tijelo putem krvi i sex. sekreta.
61
Napada bijele stanice u krvi. Time organizam gubi mogunost da se bori protiv bolesti (imunitet)
AIDS je naziv za posljednju fazu bolesti.
Najee bolesti koje prate oboljele su upale plua, razne infekcije i karcinom.
Prou mnoge godine dok zaraeni ne oboli.
Mnogi zaraeni, ne znajui, mogu iriti virus dalje.
HIV/VIRUS do 1998.
U zemljama u razvoju AIDS je zarazio stanovnike koji se nalaze u najboljem i najefikasnijem periodu
ivota (radno sposobni period ivota) i kojima ovise njihove obitelji.
Prema predvianjima, ove zemlje e izgubiti kompletne generacije stanovnitva
Dans je 1.5 milijuna djece zaraeno je
virusom AIDS-a. Oni, zajedno sa 18,5
milijuna zaraenih odraslih, mogu ivjeti
najvie 10 godina kad ih eka - smrt.
BUDUNOST?
Djeca roena 2005 u Botsvani gdje je
25% odraslih zaraeno, imat e ivotni
vijek svega 40 godina, a u zemljama
Podsaharske Afrike do 47 godina.
.

BEZ OBZIRA GDJE IVIO I RADIO

MORA NETO NAUITI O AIDS-U
AIDS

Ta bolest ne izgleda kao da je samo djelo prirode. O tome se malo govori, ali AIDS budi sumnju da je
moda posljedica ljudske manipulacije. Virus koji napada imunoloki sistem, zarazan je i prenosi se
putem krvi i seksualnim kontaktom moe u relativno kratkom vremenskom razdoblju izbrisati sa lica
zemlje viak ljudi, to i vrlo uspjeno ini u najsiromanijim zemljama, prvenstveno u Africi. Pravu
istinu o AIDS-u jo uvijek ne znamo, a nedovoljno se govori i o injenici da ta bolest nije vie
epidemija, ve pandemija.

Freddie Mercury je njezina najslavnija rtva. Velika je ironija da ga je stigla smrt u tako okrutnoj formi
jer je ba strah od smrti bio uzrok njegovoj nekonvencionalnoj seksualnosti. Ipak, moda e
fascinantna osobnost tog velikog umjetnika pomoi da se konano skine stigma s te tajanstvene
bolesti. Skinuti stigmu sa AIDS-a bila je Freddieva arka elja. To je bio i jedan od razloga da je, iako
smrtno bolestan stao hrabro pred kameru, ovaj put bez ikakve maske. Samo on, ruku pod ruku sa
smru.

Crnobijeli film koji su Queen izdali poslije njegove smrti prikazuje Freddia kako se uzdignute glave i
bez aljenja oprata sa ivotom.

"These Are The Days Of Our Lives" je Freddievo zbogom svima nama.

U svijetu danas s HIV-om ivi ak 39,4 milijuna ljudi.

Meu njima, 37,2 milijuna su odrasle osobe, starije od 15 godina, a od tog broja gotovo polovica su
djevojke i ene. Tonije, 47 posto zaraenih osoba ili 17,6 milijuna enskog je spola.
Najvei skok (56 posto) biljei se u Istonoj Aziji, a slijede Istona Europa i Sredinja Azija s 48 posto
zaraenih ena vie nego 2002. godine. U subsaharskoj Africi, regiji s najvie zaraenih i oboljelih,
ak 60 posto odraslih s HIV-om, odnosno 13,3 milijuna ine ene.
I ukupno gledajui, broj zaraenih osoba dosegnuo je najveu razinu u povijesti.
U 2004. godini otkriveno je novih 4,9 milijuna HIV pozitivnih, a istodobno je globalna epidemija
AIDS-a odnijela 3,1 milijun ivota.
Novo arite na koje epidemiolozi upozoravaju jesu Karibi. S 2,3 posto zaraenih i oboljelih svrstali
su se odmah iza subsaharske Afrike, a porast uestalosti HIV infekcije biljei se i meu

62
heteroseksualnim i homoseksualnim osobama. AIDS je ondje ve postao vodei uzrok smrtnosti u
populaciji izmeu 15. i 44. godine starosti.
U 2004. godini otkriveno je novih 4,9 milijuna HIV pozitivnih, a istodobno je globalna epidemija
AIDS-a odnijela 3,1 milijun ivota. Ukupan rast prati tendenciju porasta kod ena - najvie
novootkrivenih sluajeva registrirano je u Istonoj i Sredinjoj Aziji, te Istonoj Europi. Preciznije, od
2002. do 2004. u Istonoj Aziji zabiljeen je skok od ak 50 posto.
Porast je najizrazitiji u Kini, gdje su sredinom 90-ih godina prologa stoljea siromani stanovnici
provincije U Istonoj Europi i Sredinjoj Aziji, tijekom posljednje dvije godine, porast HIV pozitivnih
osoba u populaciji iznosi 40 posto, a na tom dijelu zemaljske kugle "istie" se Ukrajina

Novo arite na koje epidemiolozi upozoravaju jesu Karibi. S 2,3 posto zaraenih i oboljelih svrstali
su se odmah iza subsaharske Afrike, a porast uestalosti HIV infekcije biljei se i meu
heteroseksualnim i homoseksualnim osobama. AIDS je ondje ve postao vodei uzrok smrtnosti u
populaciji izmeu 15. i 44. godine starosti.

Homoseksualnost i aids
Osamdesetih godina ovog stoljea u doba pojave HIV/AIDS-a, odreene skupine ljudi identificirane
su kao skupine sa rizinim seksualnim identitetom i ponaanjem (gay mukarci, biseksualci,
narkomani). Homofobija je odigrala vanu ulogu u nainu na koji su promatrana pitanja vezana uz
HIV infekciju i AIDS. Gay zajednica je u prvoj dekadi pojave virusa HIV-a bila najvie pogoena i to
je dalo povoda stigmatiziranju i diskriminaciji te homofobinim tvrdnjama poput one da je AIDS
bolest homoseksualaca i da je AIDS boja kazna za homoseksualce. U SAD, u javnosti se
homoseksualnost izjednaava sa AIDS-om, pa se negativnosti dodat-no intenziviraju (Herek, G. M., &
Glunt, E. K. (1988). An epidemic of stigma: Public reactions to AIDS. American Psychologist, 43,
886-891). Lezbijke su bile, kao i danas, na dnu ljestvice rizinosti prijenosa virusa seksualnim putem,
to ne znai da one nisu izloene riziku od prijenosa virusa seksualnim putem, ve da je zabiljeen
veoma mali broj takvih prijenosa.
Pojava epidemije AIDS-a uzrokovala je i velike promjene u ivotnom stilu i seksualnom ponaanju
homoseksualne zajednice: veina je poela prakticirati siguran seks kao jedini nain zatite od virusa.
Uloga ena u prijenosu HIV-a u ranim fazama epidemije, gotovo da i nije smatrana vanom, a
opasnost od heteroseksualnog prijenosa HIV-a, bila je pri dnu ljestvice rizinosti. Danas situacija
izgleda bitno drugacije, preko 70% svih HIV infekcija u svijetu, rezultat su heteroseksualnog
seksualnog kontakta (WHO, 1996.). Epidemioloke statistike nam govore da je izloenost riziku od
HIV infekcije povezana sa rizinim seksualnim ponaanjem osobe, a ne njezinom seksualnom
orijentacijom.

Drutveni odnos prema homoseksualnosti

Homoseksualnost mnogi ljudi percipiraju kao trend koji se razvio tek u novije vrijeme, pozvezujui
homoseksualnost iskljuivo sa pojavom virusa HIV-a tj. AIDS-a kao bolesti. Prvi navodi o
homoseksualnosti potiu jo od davnih vremena. Gledajui s antropolokog stajalita, veina davnih
drutava prihvaala je ono to mi danas zovemo homoseksualnost, osobito kada je jedan od partnera
imao ensku ulogu. U davnoj Grkoj, Eros je predstavljao ono to mi danas zovemo romantina
ljubav. U estom i sedmom stoljeu prije Krista ali isto tako kroz cijelu antiku, romantina ljubav je
prvenstveno predstavljala ljubav prema vlastitom spolu. Najvaniji i jedini dokazi u tom periodu su
prije svega artefakti kao to su vaze, lonarstvo koje je jedino preivjelo do dananjih dana. Ti
artefakti govore o tome kakvo je poimanje ljepote bilo, ali vanije daju nam uvid u drutvena
poimanja ljubavi i Erosa u svakodnevnom ivotu. U literaturi takoer nalazimo mnoge dokaze o
postojanju homoseksualne ljubavi. Homer, Hesoid, Sapfa pa do Platona koji esto pie o Erosu u
Symposiumu i Phaedrusu, osobito vani su komentari u drugim dijalozima gdje govori o Sokratovim
vezama s velikim brojem mladia. Vano je istaknuti da je meu starim Grcima homoseksualnost bila
potpuno drugacije shvaena nego danas. U nekim polisima homoseksualnost je bila tolerirana i
doivljavana kao uspostavljanje odnosa izmeu mlaeg i starijeg mukarca. Seksualni uitak
mukarcima bio je dostupan u raznim oblicima, pa tako i kroz homoseksualni odnos. Podjela
seksualnih praksi nije bila svedena iskljuivo na muko-enski odnos, ve na odnos aktivan-pasivan.
Dominantno ponaanje u Grkoj bilo je heteroseksualno a homoseksualni odnosi bili su prihvaeni
kao proiren nain postizanja seksualnog uitka.
63
Uz staru Grku, antropolozi su otkrili jo nekoliko primjera civilizacija (sjevernoamerika indijanska
plemena, plemena na Novoj Gvineji) u kojima su istospolni odnosi, no ne nuno i homoseksualnost
kao orijentacija, bili drutveno prihvaeni. Ipak najvie je primjera izrazito negativnog odnosa drutva
prema homoseksualnosti. Proglaenje homoseksualaca bolesnim, devijantnim osobama postala je
praksa veine drutava. Kroz povijest mnoge zemlje uvele su razne zakone prema kojima su
mnogobrojni homoseksualci bili kanjavani, zatvarani, mueni, spaljivani ili javno stigmatizirani.
Snaan utjecaj katolike Crkve koja je kroz povijest zastupala izrazito homofobine stavove,
doprinijelo je osudi i progonu homoseksualnosti od strane drutva. Crkva je homoseksualnost
definirala kao grijeh. U Bibliji postoji nekoliko reenica koje osuuju homoseksualnost. Niti druge
religije nisu blagonaklone prema homoseksualnosti,a odnos prema njoj razlikuje se od religije do
religije. Islam koji drugaije shvaa pojam grijeha od katolianstva, ne bavi se toliko sankcioniranjem
homoseksualnosti. Danas izrazito homofobini zakoni u nekim islamskim zemljama prije su rezultat
protivljenja zapadnoj kulturi nego odraz vjerskih tekstova. Judaizam, temeljei se na Starom zavjetu
koji govori o sodomiji i grijehu, homoseksualnost doivljava kao potpuno neprihvatljiv identitet.
Budistiki nazor na svijet ne govori o pojmu grijeha, ali se distancira od homoseksualnosti ukoliko ju
se, prvenstveno, doivljava kroz homoseksualne odnose koju u sebi sadre poudu, jer se smatra da to
moe biti prepreka prosvijetljenju.
Posebno se treba osvrnuti i na nacoinalsocijalistiki reim A. Hitlera, u ijim je koncentracijskim
logorima likvidirano oko 50 000 homoseksualnih osoba. Na mnogima od njih vreni su i bioloko-
medicinski eksperimenti. Upravo su dogaanja u poslijeratnoj Njemakoj primjer drutvene paranoje
prema homoseksualnim osobama. Nakon poraza nacizma, rasputeni su i koncentracioni logori u
kojima su bili i homoseksualci (oznaeni s trakama na kojima je bio nacrtan ruiasti ili crni trokut).
Bile su potrebne samo dvije godine da se osobe koje su proivjele strahote logora ponovo nau iza
reetaka jer je tadanji novi, novi, denacificirani zakon i dalje predviao kazne za homoseksualne
osobe. Danas, u 21. stoljeu odnos drutava prema homoseksualnosti je znatno drugaiji.
Promoviranje ljudskih prava, znanstvene spoznaje da homoseksualnost nije bolest i sve snaniji glas
homoseksualaca u javnosti doveo je do sve vee prihvaenosti homoseksualnosti u drutvu. Veina
razvijenih zemalja ukinula je diskriminatorne, kaznene zakone. Seksualna orijentacija shvaena je kao
pravo na vlastiti identitet koji na ugroava druge, tako da ak i Ustavi nekih zemalja ne dozvoljavaju
diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije.

Homofobija i heteroseksizam
Homofobija je definirana kao eksplicitno neprijateljstvo ili stav predrasude prema homoseksualnim
mukarcima i enama (Herek, G. M. On heterosexual masculinity. American Behavioral Scientist, 29,
563-577) ili kao iracionalan strah ili odbojnost prema homoseksualcima (MacDonald, A. P., Jr. 1976.
Homophobia: Its roots and meanings. Homosexual Counseling Journal, 3 (1), 23-33). Homofobija je
drutveni fenomen i kao takva ona se odrava i prenosi negativnim stereotipima, predrasudama,
mitovima koje okolina ima prema homoseksualnim osobama. Homofobija vodi do mrnje,
stigmatiziranja, diskriminacije i nasilja spram homoseksualnih osoba
Homofobina drutvena okolina oteava osobama homoseksualne orijentacije da razviju vlastiti
identitet i slobodno izraavaju svoju seksualnu orijentaciju, istovremeno vrei pritisak na njih da se
silom uklope u heteroseksualan obrazac to uzrokuje stres, traume i ostala negativna iskustva. U
drugoj polovini XIX. st. religijski model-homoseksualnost je grijeh- ( Yip, A. (1997.), Attacking the
Attacker: Gay Christians Talk Back, British Journal of Sociology 48(1) : 113-27) zamjenjen je
modernijim medicinskim modelom ( Craft-Ebing, Psychopatia Sexualis (1889). Pojam homofobije ne
odnosi se samo na socijalnu okolinu, nego se upotrebljava kako bi oznaila i odgovarajua
autodestruktivna stanja kod homoseksualnih osoba (npr. gaenje prema samom sebi). U tom sluaju
govorimo o internaliziranoj (usvojenoj) homofobiji. Internalizirana homofobija posljedica je
odrastanja u homofobinom heteroseksualnom drutvu
Mnogi autori smatraju da gotovo svaka homoseksualna osoba tokom svog razvoja i odrastanja usvaja
negativne stavove prema homoseksualnosti. Internalizirana homofobija definira se kao sklop
negativnih stavova i osjeaja prema homoseksualnosti drugih osoba i prema vlastitoj
homoseksualnosti. Homofobija proizlazi iz neznanja koje vodi u nerazumijevanje, netoleranciju i
diskriminaciju. Neka istraivanja govore kako heteroseksualne osobe koje imaju bliske prijatelje ili
prijateljice homoseksualne orijentacije imaju pozitivnije stavove homoseksualnim osobama.
Hetroseksizam, pojam analogan rasizmu, seksizmu, oznaava ideoloki sistem koji ignorira, negira i

64
stigmatizira neheteroseksualna ponaanja, identitete, odnose. U heteroseksistikoj zajednici,
homoseksualnost je nevidljiva. Primjeri heteroseksizma su zabrana istospolnih brakova, diskriminacija
homoseksualnih osoba pri zaposlenju itd.

HIV se ne dobiva
- Grljenjem
- Rukovanjem
- Kaljanjem
- Koritenjem telefona

65