2016-12-24 VRIJEDNOSTI UENJA KUR'ANA

Kur'an-i kerim je najasnija i najsvetija Knjiga na Zemlji. Toliko je sveta da je

postizanje sree mogue samo uz slijeenje te Knjige.

Kur'an asni je Allahova rije, koju je Allah posredstvom Debraila, a.s., dostavio
Poslaniku, s.a.v.s. itanje/uenje rijei ove Knjige donosi sevap a njeno znaenje
je zakon po kojem muslimani postupaju.

Kur'an i kerim ne lii ni na jednu knjigu. Niko je ne moe promijeniti; rijei

zamijeniti nekom drugom, niti bilo koji prijevod moe izmijeniti znaenje.

Kur'an- i kerim je vjena mudiza, i njenoj ljepoti nema kraja. Da se svi ljudi i
dinni okupe ne bi mogli napraviti niti neto slino najkraoj suri.

Kur'an i kerim ima nevjerovatno dejstvo na ovjekovu duu. Oni koji su istog
srca, dok itaju i razumjevaju Kur'an padaju u stanje duhovne opijenosti, usljed
ega im se bude najdublje emocije.

Kako voda oivljava osuenu zemlju, Kur'an ima takav i jai utjecaj na srca. Unosi
novi ivot i radost u ovjeka, izvjetava ga o dunjaluku i ahiretu, i vodi ka
beskrajnoj srei.

Kur'an i kerim je Allahova posljednja poruka ovjeanstvu. On je neraskidiva veza

izmeu Rabba i roba.

Kur'an je lijek za mumine, a poveanje propasti za zalime.

''Kur'an je lijek za mumine a zalimima samo poveava propast'' (Isra, 82).

''To je Knjiga u koju nema sumnje. Ona je upute za bogobojazne'' (Bekara,2)

Jedne veeri, u prvom periodu u Mekki, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je klanjao

namaz i uio sure koje su mu objavljene tu no. Nekoliko njih koji su danju
poricali, tu no su se kradom pribliili i sa oduevljenjem sluali Allahove rijei.
Svaki na svojoj strani; ne znajui jedan za drugog.

Kada je poelo da svie, krenue prema svojim kuama, da ih Poslanik, s.a.v.s.,

ne bi primjetio. Ali kada odmaknue i izaoe na glavni put, sretoe se. Bilo ih je
trojica; Ebu Sufjan, Ebu Dehl i Ahnes b. erik. Prema njihovom halu, odmah je
bilo jasno gdje su bili. Upozorie jedni druge da o ovome ne govore nikome, te da
to vie ne ponavljaju, da im se srca ne bi pokolebala.

Meutim, sljedeu no se ponovi isto. Isti prizor pored Poslanikove, s.a.v.s., kue.
Zatim se ponovo sretoe i ponovo dogovorie isto. Ali i treu no ponovo
dooe... meutim, ovaj put se zaklee da to vie nee ponoviti.

Ovo je primjer onih koji su sluali Kur'an, ostali pod njegovim utjecajem, ali ga
nisu razumjeli. I ovakvih je primjera mnogo. Posebno u prvom periodu objave, bilo
je dosta onih koji su priznavali da je Kur'an nadnaravno djelo i da ne postoji nita
slino, ali iz inata i oholosti nisu htjeli da uzvjeruju.

Ali mnogo je primjera i sa onim na koje je Kur'an ostavljao snaan utjecaj i koji su
ga razumjeli na najljepi nain. Jedan od njih je primjer sa Omer b. Hattabom, r.a.

U treoj godini objave, Poslanik, s.a.v.s., je pored Kabe uio suru ''el Hakka'', s
lea mu se prikrao hz. Omer, koji tada jo uvijek nije bio musliman, i sluao
njegovo uenje. Usljed toga srce mu se smeka i osjeti neobian spokoj. Ali kada
je Poslanik, s.a.v.s., zavrio, neujno se udalji s tog mjesta.

Nakon nekog vremena ponovo podlijee pod Ebu Dehlov utjecaj i krenu na put
da ubije Poslanika, s.a.v.s. Na putu saznade da su njegova sestra i zet primili
islam i odmah se zaputi njihovoj kui. Pred kuom u uenje Kur'ana, i srce mu se
ponovo smeka. Ue u kuu i u prvi tren reagova otro a zatim ugleda pisane
ajete sure Taha, koji ga zadivie, i nakon toga iz kue izlazi kao vjernik. Dolazi
pred Poslanika, s.a.v.s., i izgovara kelime i ehadet.

Sadraj Kur'an i Kerima

1) Kur'an i kerim ljude obavjetava o Allahovom postojanju, jednoi, veliini,

mudrosti i svemoi. I to na nain kojim ostavlja u sjeni svu poeziju i
filozofiju svijeta.
2) Poziva ljude znanju, spoznaji i razmiljanju s poukom. Odvraa od ivota u
gafletu.
3) Upoznaje ih sa nekim od prethodnih poslanika, govori koja su iskuenja i
tekoe podnosili na Allahovom putu i kako su ostvarili uspjeh. Nareuje
svim ljudima da slijede posljednjeg Poslanika, s.a.v.s.
4) Kur'an i kerim navodi najvee primjere iz ivota prethodnim naroda i poziva
ljude da uzmu pouku iz toga. Obavjetava nas o tome kako su zavrili oni
to su se suprostavljali poslanicima,a.s.
5) Poziva ljude da slijede Istinu, da ne ostanu lieni duhovnih ljepota zbog
pokoravanja nefsanskim prohtjevima. Upozorava ovjeka da zbog ljubavi
prema dunjaluku ne izgubi ahiret, govorei mu da je to najvea propast
koja ga moe zadesiti.
6) Kur'an-i kerim ljudima savjetuje da se vrsto dre vjere i istine, da budu
snani i nepokolebljivi naspram neprijatelja te da se ponaaju oprezno. I da
budu spremni da se za vjeru, ast, domovinu i duhovne i materijalne
vrijednosti bore i ivotima i imecima svojim.
7) Nudi ovjeku sistem koji mu osigurava ivot u miru i srei
8) Poziva na pravdu, istinu, poniznost, ljubav, merhamet, dobroinstvo,
opratanje, edeb i ravnopravnost kako bi ivjeli u miru i zadovoljstvu i
pojedinac i zajednica. Istovremeno odvraa ovjeka od svih runih osobina
i ponaanja kao to je zulum, izdaja, osveta, rune rijei, oholost, tvrdoa
srca, i odvraa ga od svih zabranjenih jela i pia.
9) Obavjetava ljude o tome da niko nee promijeniti prirodne zakone koje je
On postavio u kosmosu. Ukazuje da se svi trebaju uskladiti prema njima, te
da niko nee imati osim onog to je zaradio. Podstie ljude na rad i trud
 10) Donosi radosne vijesti o ahiretu i nimetima koji ekaju vjernike koji
budu izvravali Allahove zapovjedi a klonili se Allahovih zabrana. Podsjea
na kaznu koja e doekati one koji budu poricali i glavu okretali. Upoznaje
ljude sa ciljem njihovog stvaranja i postojanja.

Zato trebamo uiti Kur'an?

Svaki musliman mukelef (umno zdrav i po erijatu punoljetan) je duan da naui

od Kur'ana onoliko koliko je dovoljno da moe klanjati namaz. To je farzi ajn.
Poznavanje svih kur'anskih propisa je farzi kifaje; kada jedna skupina muslimana
izvri ovu dunost, obaveza pada sa drugih.

Ako volimo Allaha onda treba da uimo i itamo Njegovu poruku nama. Kakva bi
bila ljubav onog ko dobije pismo od voljene osobe a onda ga ne proita, ili ita ali
se ne trrudi da razumije, ili ne uivau njegovim rijeima?

Ko eli da sohbeti sa Allahom, treba da ui i ita Kur'an. Da za to odvoji jedan dio

dana i osami se sa svojim Gospodarom.

Ako u jednom danu vie odvojimo vremena za neke novine ili za tv emisije nego
za Kur'an i kerim onda moramo prihvatiti da u naem srcu postoje ozbiljne
bolesti. Njihovo ime je gaflet i tvrdoa srca.

Ko eli da ga Allah voli mora uiti Kur'an. Poslanik, s.a.v.s., kae:

''Ni ime se ne moete pribliiti Allahu kao to to moete Kur'anom'' (Tirmizi)

Fadileti/vrijednosti uenja Kur'ana

U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ''Najvredniji ibadet mog ummeta je

uenje Kur'ana gledajui.'' (Bejhaki; Sujuti)

Uiti Kur'an gledajui u Mushaf je vrjednije nego uiti napamet. Iz razloga to u

tom sluaju biva objedinjeno i ibadet uenja Kur'ana i ibadet gledanja u ajete.
(Omer Nasuhi Bimen, Buyuk Islam Ilmihali)

U rivajetu koji prenosi Abdullah b. Mesud, r.a., Resulallah, s.a.v.s., je rekao:

''Kur'an ini efaat za onog ko ga ui, i njegov efaat biva primljen. Kur'an
svjedoi za one koji ga ne ue i ne rade po njemu i svjedoenje biva primljeno. Ko
Kur'an uzme za vodia, on e ga odvesti u Dennet. Ko ga ostavi po strani i
odbaci, to e ga odvesti u Dehennem.'' (Dejlemi; Ebu Nuajm; Hejsemi)

Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ''Ko ui Kur'an, naui ga napamet, ono to Kur'an

dozvoljava prihvati kao halal, a ono to zabranjuje prihvati kao haram, Allah e ga
uvesti u Dennet. I dat e mu pravo efaata za deset grijenika iz njegove
porodice koji su zasluili Dehennem.'' (Tirmizi; Taberani)
''Allah nita ne slua tako kao to slua robovo uenje Kur'ana u namazu. I sve
dok je na namazu na njega se sputaju nur i hajr. '' (Tirmizi; Ahmed; Taberani)

Ebu Umame Bahili, r.a., prenosi: ''Resulullah, s.a.v.s., nam je govorio o

vrijednostima uenja Kur'ana, i rekao je:

''Kada vjernik koji je uio Kur'an bude u najteim trenucima, Kur'an e doi pred
njega u nejljepem liku i rei mu:

- Prepoznaje li me?
- Ko si ti? Upitat e ovjek
- Ja sam ono to si volio na dunjaluku, emu si ukazivao potovanje, zbgo
ega si noi provodio bez sna i dane oivljavao sa mnom
- Onda si ti Kur'an i kerim, odgovorit e ovjek

Zatim e Kur'an uzeti ovjeka i odvesti ga pred Allaha. Sa desne strane e mu se

pokazati sve ljepote Denneta a sa lijeve strane vjenost. Zatim e mu se staviti
kruna na glavu. Majci i ocu koji su bili muslimani e se takoer odjenuti prekrasna
odjea. Tada e oni rei:

- Odakle je ovo dolo? Naa djela nisu bila djela kojim bi ovo zasluili!?
Pa e im se odgovoriti:
- Ovo vam je dato zbog uenja Kur'ana vaeg djeteta (Tembihu'l Gafilin, Ebu
Lejs Semerkandi)

Uenje Kur'ana napamet/hifz

Uenje cijelog Kur'ana napamet je farzi kifaje za jednu zajednicu. Istovremneo to

je i sunnet-i ajn.

U jendoj predaji se prenosi da je dereda u Dennetu onoliko koliko je ajeta. Na

Sudnjem danu e se vjerniku rei: ''Ui da ti se derede poveaju''

U jednom hadisu Poslanik s.a.v.s. kae: ''... Allah nee kazniti onog u ijem je srcu
Kur'an'' (Sujuti)

Rijei ''u ijem je srcu Kur'an'' znae, onaj ko je nauio napamet Kur'an, postupao
po Kur'anskim hukmovima/propisima i uzimao pouku iz njegovih primjera. Samo
nauiti napamet rijei Kur'ana, a zanemarivati njegove istine i ne postupati po
njemu je pokazatelj da Kur'an zapravo nije u srcu.

Edebi uenja Kur'ana

Prilikom uenja Kur'ana mustehab je okrenuti se prema kibli, odjenuti lijepu i istu
odjeu zatim poeti sa euzu bismilom. Kur'an se moe uiti i hodajui, ali ako ta
situacija nee biti sebeb da osoba padne u gaflet naspram uenja.
Zatim, mustehab je uiti uljepavajui glas i vodei rauna o tedvidu. Resulullah,
s.a.v.s., je rekao: ''Sve ima svoj ukras, a ukras Kur'ana je lijep glas'' (Taberani;
Hejsemi)

Meutim povisivati i uniavati ton onako kako je suprotno tedvidu, nije

dozvoljeno. Nain uenja u kojem se iskrivljuju ili mijenjaju rijei je haram. O tome
postoji jednoglasan stav meu ulemom. Onaj ko uje takvo uenje duan je
opomenuti i ukazati na greku. Ali ako e to biti sebeb mrnji i fitni onda je bolje
da ne opominje. (Buyuk Islam Ilmihali, Omer Nasuhi Bilmen)

Onaj ko naui Kur'an a zatim zbog stida odbija da ui, to mu je grijeh. ((Buyuk
Islam Ilmihali, Omer Nasuhi Bilmen)

Da bi rob uisitnu iz Kur'ana mogao uzeti odnosno uti znanje i menifestacije koje
dolaze iz gajba/nevidljivog svijeta, potrebno je sljedee:

Najprije e probuditi srce svijeu i panjom da je u Allahovom prisustvu i da ajeti

koje ita ili slua su boanska rije. Pokuat e da razumije sutinu Allahovih rijei
i da srcem posmatra Allahove sifate sadrane u njima. Pritom e ostaviti po strani
svoje razumom usvojeno znanje i informacije koje posjeduje. Bit e svjestan da
pri njemu nema nikakve snage ni moi te da sva snaga i mo pripada Allahu. Bit
e ponizan i skruen uz stalno velianje Allaha.

Najvrednije uenje Kur'ana je uenje sa razmiljanjem o znaenju ajeta. Jer to je

nain uenja koji se nareuje.

Ibn Abbas, r.a., je rekao: ''Drae mi je da ajete sura Bekara i Ali Imran uim
polahko i razmiljam o njima, nego da cijeli Kur'an prouim brzo''

Najvrednije uenje sa razmiljanjem je uenje u namazu. Jer tefekur u namazu je

vredniji od tefekura izvan namaza. Stoga to su tu objedinjena dva djela; namaz i
tefekur. A tefekur u namazu tj razmiljanje o Allahovim ajetima, je zapravo
velianje Allaha uzvienog.

Istinski alimi, bi znali ponavljati suru u ijem uenju im nije uestvovalo i srce. I
uenje bez prisustva srca nisu smatrali djelom za sevap.

Kada se u Kur'anu naie na ajete koji spominju tespih i tekbir, lijepo je odmah
izgovoriti tespih ili tekbir. Kada se proui ajet u kojem se spominje dova ili istigfar,
treba prouiti dovu i traiti istigfar. Kada se spomene kazna ili Dehennem, treba
se utjecati Allahu od kazne a traiti oprost i Allahove blagodati.

Koji ue Kur'an pazei na navedeno, ubrajaju se u one koje Allah spominje u

ajetu: ''Neki od onih kojima smo darovali Knjigu, itaju je onako kako dolikuje''
(Bekara, 121)

Vrijeme uenja Kur'ana

Prouiti jednu hatmu mjeseno je lijepo. To moe biti i jednom sedmino, i jednom
u 40 dana i jednom godinje. Prouiti hatmu za manje od tri dana nije mustehab.
Jer tako se ne moe paziti na tedzvidska pravila niti se moe misliti o znaenjima.

U vrijeme kada je pokueno klanjati, bolje je uiti zikr, dove, istigfar i salavate
nego uiti Kur'an.

Uenje Kur'ana u noima petka, i drugim mubarek noima i danima, ima veu
vrijednost. U tri mubarek mjeseca; Redebu, abanu i Ramazanu, treba poveati
uenje jer tada ima mnogostruku vrijednost.

Nakon to ovjek zavri jednu hatmu, u njemu se odmah javlja snana elja da
ponovo pone ispoetka. Kur'an i kerim je jedina knjiga koja posjeduje takvu
odliku.

Ashabi su jednom upitali Poslanika, s.a.v.s.:

''O Allahov Poslanie, koje je djelo najmilije'' pa im je odgovorio:

''Krenuti na put, kada zavri putovanje''

''ta znai krenuti na put kada zavri putovanje?'' upitae ashabi ponovo

''Prouiti Kur'an do kraja, a zatim ponovo zapoeti'' (Tirmizi)

VE AHIRU D'AVANA ENIL HAMDULILLAHI RABBEL A'LEMIN