LASER je skraenica od skupa rijei: Light Amplification by Stimulated Emission of

Radiation, a ime je za izvor svjetlosti kod kojeg se za razliku od konvencionalnih

izvora svjetlosti, svjetlost generira mehanizmom stimulirane emisije. Pretekavi
nekoliko izvrsnih eksperimentalnih grupa, prvi laser napravio je 1960. godine
Theodore H. Maiman. Njegov je laser emitirao svjetlost valne duljine 694 nm u
pulsnom reimu, a lasersku emisiju postigao je stimuliranom emisijom iz
rubinskog kristala pobuenog svjetlosnom lampom

SPONTANA Emisija

1.- Atom se nalazi u osnovnom energetskom stanju E ili u nekom od pobueinih

stanja E2,E3

2.-Atom, pri prelazu iz visih nivoa u nize moe spontano emitirat foton s
energijom jednakoj delta E(npr E2 E1)

3.-Ako foton nalijece na atom on ga moze apsorbirate ako je E(energija fotona)=

delta E(razlika energija vise i nize ljuske) . Atom ne zeli dugo da se zadrzava u
stanju pobuenosti (10-8 s) i sam od sebe prelazi u nizi nivo. Tako nastaje emisija
fotona i nastaje nekoherentna svijetlost.

STIMULIRANA

Moguce je atom koji je vec u stanju pobuenosti natjerati da emitira foton prije
neg sto bi on to ucinio spontano.

Nek se atom nalazi vec u pobuenom stanju.Prije nego sto bi atom ispustio foton
samostalno(spontano), upadni foton uzrokuje vracanje atoma u osnovno
stanje pri cem se emituje pored upadnog i drugi foton istog smjera,energije i
faze. Taj proces se naziva stimulirana emisija fotona. Potrebno je postici stanje
inverzne naseljenosti(stanje kad se vecina atoma u nekoj tvari nalazi u
pobuenom stanju). Oni se u takvom stanju moraju dulje zadrzati 10-3 s, takvo
se stanje naziva metastabilno stanje. Rezultat je koherentno zraenje.

NACELO RADA

Sredstvo u kom se dogaa stimulirana emisija fotona zovemo aktivno sredstvo.ka

sredstvo se koristi razne vrste cvrstih , tekucih i plinovitih ttvari ili plazme.da bi
smo dobiliinverznu naseljenost mora se donijeti energija iz vana.

Opticko pumpanje.-energija se dovodi elektrozracenjem.izvori su bljeskalice

punkene plinom(obicno ksenon ali i hleij)za cvrste ili tekuca aktivna sredstva

Elektricno polje. Istosmjerni visokoaponski izvor.kad je plin

Elektricna struja. Poluvodic

Aktivna tvar,izvor energije i zrcala----Laserski medij je smjeten izmeu dva paralelna
zrcala, tako da zrake svjetla koje prolaze izmeu dva zrcala tvore stojni val. Prostor izmeu
dva zrcala se naziva i laserska upljina, rezonantna upljina ili rezonator, po analogiji sa
upljinama koje se koriste u akustici prilikom rada sa zvunim valovima. Fotoni koji nastaju
spontanom emisijom u laserskom mediju emitiraju se u svim smjerovima, ali samo oni koji su
emitirani u smjeru zrcala e se reflektirati izmeu ta dva zrcala i biti zarobljeni u laserskoj
upljini. Ti fotoni, koji veliki broj puta prolaze kroz laserski medij, e izazivati stimuliranu
emisiju, prilikom prolaska blizu atoma u metastabilnim stanjima u laserskom mediju.
Stimuliranom emisijom nastaju skupine fotona koji su u istomkvantnom stanju. Takvi fotoni
imaju istu valnu duljinu, smjer i usmjerenje i ponaaju se kao jedan foton. Jedno od dva
zrcala se obino naprave tako da nisu 100% reflektirajua ve proputaju odreenu koliinu
svjetla (obino manje od 1%), pa koherentni fotoni mogu izai iz laserske upljine. Kako se
svi ponaaju kao jedan, izai e ili svi (u skupini) ili nijedan. Na taj nain laserska zraka
sadri skupine koherentnih fotona, to joj daje veliki intenzitet. (Fotoni se ponaaju kao
bosoni. Fermioni ne mogu biti u istom kvantnom stanju, dok bosoni to mogu. tovie, to je
vie bosona u istom kvantnom stanju, ve je vjerojatnost da e im se pridruiti jo njih

Tipoi lasera

S cvrstom tvari- rubinski laser(Al2O3) i yag(Y3Al5O3) Laseri s vrstom jezgrom imaju

jezgru, napravljenu od kristala ili amorfne tvari, esto u obliku tapia. Zrcala mogu biti tanki
slojevi srebra napareni na krajeve tapia. Na taj nain tapi ini lasersku upljinu.
Pobuivanje atoma od kojeg se sastoji jezgra se obino provodi nekim intenzivnim izvorom
svjetla. U tu svrhu se esto koriste ksenonske bljeskalice, a u novije vrijeme LED diode, ili
poluvodiki laseri, ime se poveava energetska uinkovitost lasera. Prvi laser koji je davao
vidljivu svjetlost je bio rubinski laser. Rubinski laser koristi tapi od rubina kao lasersku
jezgru. Rubinski laser daje crvenu svjetlost valne duljine 694.3 nm. Danas se esto
koristi Nd:YAG laser, koji se sastoji od tapia itrij-alumijevog granata (YAG), dopiranog
atomimaneodimija. Nd:YAG daje infracrveno zraenje

Plinski- aargonski laser i he-ne lasr--Plinski laseri imaju laserski medij u plinovitom
stanju. Plinski laseri se obino sastoje od cijevi ispunjene plinom ili smjesom plinova, pod
odreenim tlakom. Krajevi cijevi opremljeni su zrcalima kako bi tvorili lasersku upljinu.
Pobuivanje atoma plina se obavlja elektrinim pranjenjima kroz plin u cijevi. Plinski laseri
se esto hlade strujanjem plina kroz cijev. Najee koriteni plinski laseri su: He-Ne
laser (Helij-Neon), Argonski laser ili CO2 laser.

Poluvodicki laser-poluvodicka diodakemijski laseri kmijskom reakcijom(Odreene

kemijske reakcije mogu proizvesti molekule u pobuenom stanju. Kemijski laseri
koriste takve reakcije kako bi se postigla inverzija napuenosti. Primjer
je fluorovodini laser koji koristi reakciju vodika i fluora, za proizvodnju fluorovodika u
pobuenom stanju. Laserska zraka nastaje u reakcijskoj komori, u koju stalno dotiu
reaktanti, a produkti izlaze van. Na taj nain je postignuta inverzija napuenosti, jer je
u reakcijskoj komori stalno prisutno vie pobuenih molekula od onih u osnovnom
stanju. Ovakvi laseri mogu postii jako veliku snagu u kontinuiranom modu.

Jedna vrsta kemijskih lasera koristi ekscimere. Ekscimer je molekula koja je stabilna
samo u pobuenom stanju. Laser se sastoji od smjese plinova kroz koje se narine
visoki napon, slino kao kod plinskih lasera. Elektrina struja stvara mnotvo iona i
pobuenih atoma u laserskoj upljini, koji mogu reagirati i stvoriti ekscimer. Nakon
to ekscimer doivi laserski prijelaz, on se raspada jer ne moe postojati u osnovnom
stanju. To je i razlog inverzije napuenosti u ovom laserskom mediju.

)-Poluvodiki laser (diodni laser), predstavlja siuni kristal, proizveden atomskom tonou,
podjeljen u dva osnovna podruja, s razliitim elektrinim svojstvima. Na tzv. n-strani
viak elektrona predstavlja nosioce struje. Na tzv. p-strani prevladavaju upljine koje
predstavljaju nedostatak elektrona. Kad se na p-stranu primijeni pozitivan napon, a na n-
stranu negativan, elektroni i praznine poteknu jedni prema drugima. estice se sretnu u
ultratankom prostoru koji se naziva kvantna jama, gdje se rekombiniraju pri emu dolazi do
emisije fotona. Ako su krajevi diode ujedno i visokoreflektirajua zrcala dolazi do laserskog
efekta, emitiranja istovrsnih koherentnih fotona

Pulsni laser- i kontinuiraniUmjesto jednog nepropusnog, i jednog slabo propusnog

zrcala, mogue je koristiti potpuno neprozirna zrcala, od kojih se jedno periodiki
pomie izvan optikog puta lasera. Kada je zrcalo na svom mjestu, ono zarobljava
lasersku zraku unutar rezonatora, gdje se ona pojaava zahvaljujui stimuliranoj
emisiji zraenja. Kada se zrcalo ukloni, iz lasera izlazi kratki puls intenzivnog
laserskog zraenja. Pulsevi se kod lasera mogu proizvesti i stavljanjem odreenog
bojila u rezonator. Bojila apsorbiraju zraenje zahvaljujui apsorpciji zraenja pri
emu se molekule bojila pobuuju u pobueno stanje. Kada su sve molekule
pobuene, vie ne mogu apsorbirati, pa proputaju zraenje. Na taj nain se
sprijeava prolazak fotona kroz lasersku cijev, dok se uspostavi potpuna (ili gotovo
potpuna) inverzija napuenosti u laserskom mediju. Laserski medij se na taj nain
puni energijom do trenutka kada bojilo postaje prozirno. U tom trenutku se energija
pohranjena u laserskom mediju pretvara u lasersku zraku. Ovi naini proizvodnje
laserskih pulseva se nazivaju Q-prekidanje (eng. Q-switching).

Ako se rezonator paljivo izradi, mogue je u rezonatoru zarobiti odreeni broj valnih
duljina laserskog zraenja. U tom sluaju, laser e poeti pulsirati u vrlo kratkim
pulsevima ak i u trajanju od oko jedne femtosekunde. (U jednoj sekundi ima toliko
femtosekundi, koliko ima sekundi u 30000 godina)
Pulsni laseri mogu postii jako velike snage u pojedinim pulsevima, iako je prosjena
snaga lasera relativno mala. Danas se mogu napraviti laseri koji odailju 20-50
pulseva u sekundi, a pojedini pulsevi traju oko jedne femtosekunde. To znai da e
se energija, koja bi se oslobodila tijekom jedne sekunde, osloboditi u dvadesetak vrlo
kratkih pulseva.

Posebni- fel i x

Primjena

Opticki zapis informacija

Mjerenje udaljenosti

Skenei

Medicini

holografija

Laseri, zbog kvalitete svjetla, koje daju danas primjenjuju u gotovo svim ljudskim
djelatnostima. Laseri s krutom jezgrom (posebno Nd:YAG) se koriste za rezanje,
buenje i varenje. Zbog kolimiranosti laserske zrake, mogue je postii veliku
preciznost prilikom obrade materijala, pa se esto laseri koriste u kirurgiji; npr.
mogue je laserom obraditi kapilaru u oku bez oteenja okolnog tkiva i bilo kakve
operacije na oku. Laserima se moe lijeiti i kratkovidnost i dalekovidnost, obradom
one lee. Laserima se je mogue i spaliti tintu na papiru, a ostaviti papir neoteen.
Stoga se laser danas u sve veoj mjeri koristi i za ienje umjetnikih djela poput
slika, skulptura od kamena ili metala[2].

Zbog svoje monokromatinosti, laseri su iskoriteni i za novu definiciju metra. Metar

je prije bio definiran preko valne duljine spektralne linije u atomskom
spektru kriptona. Pokazalo se da laseri imaju neusporedivo otrije spektralne linije od
spomenute linije kriptona, koja je odabrana jer je to najotrija poznata spektralna
linija u prirodi, a primjenom lasera, pokazalo se da ta linija nije simetrina, pa je
nastao problem: koji dio linije uzeti kao definiciju metra. Danas je metar redefiniran
kao udaljenost koju svjetlost prijee u sekundi. Brzina svjetlosti se mjeri
pomou lasera: laseru se odreenim metodama odredi valna duljina i frekvencija
njegovog zraenja. Njihov umnoak daje brzinu svjetlosti (zapravo je dogovorno
uzeto da je brzina svjetlost jednaka tono 299792458 m/s, a metar je definiran preko
te vrijednosti i definicije sekunde).

Laseri se upotrebljavaju za oznaavanje poloaja na nekom udaljenom mjestu, u

mjeriteljstvu, a ak i prilikom predavanja predavai pokazuju na plou ili
platno laserskim pokazivaima. Za tu svrhu se koriste poluvodiki laseri, jer su
relativno jeftini. Za preciznije namjene koriste se plinski laseri, jer poluvodiki laseri
pokazuju vee irenje zrake od ostalih lasera. Na taj nain izmjerena je udaljenost
od Zemlje do Mjeseca s preciznou od nekoliko milimetara! Astronauti iz jedne od
misija Apollo su postavili jedno zrcalo na povrini Mjeseca. Znanstvenici su usmjerili
laser prema tom zrcalu i mjerili vrijeme potrebno laserskoj zraci da sa povrine
Zemlje doe do zrcala na povrini Mjeseca i natrag. Prilikom povratka za Zemlju,
laserska zraka je imala promjer od oko 2 km, to je uglavnom uzrokovano rasipanjem
zrake u Zemljinoj atmosferi.

Laseri se koriste za pohranu i oitavanje podataka na razliitim medijima CD, DVD.

Laseri se koriste i u laserskim printerima, za osvjetljavanje odreenih podruja na
fotoosjetljivom valjku, kojim se onda tinta preslikava na papir. U tu svrhu se koriste
mali poluvodiki laseri.

Laseri se koriste u spektroskopiji, kao intenzivni izvori monokromatinog svjetla.

Najee se koriste: argonski laser u ramanovoj spektroskopiji i laseri s bojilima
u spektroskopiji visokog razluivanja. He-Ne laseri se koriste u Michaelsonovim
interferometrima, za precizno mjerenje poloaja zrcala.

Pulsni laseri se koriste za prouavanje super-brzih procesa. U femtosekundnoj

spektroskopiji se na objekt prouavanja istovremeno poalju dvije laserske zrake iz
pulsnog lasera vrlo kratkog pulsa. Jedna zraka se poalje direktno na uzorak, a
drugoj se povea put za nekoliko centimetara s pomou zgodno postavljenih zrcala.
Ta zraka e zakasniti za nekoliko femtosekundi, jer je svjetlosti potrebno odreeno
vrijeme da prijee taj put. Prva laserska zraka (eng. pump pulse) e uzrokovati
reakciju u uzorku, a drugom (eng. probe pulse) se moe gledati to se u tom trenutku
dogaa u uzorku. Pomicanjem zrcala, mogue je kontrolirati kanjenje druge
laserske zrake i na taj nain dobiti sliku o procesu unutar uzorka. Na taj nain se
istrauju najbre kemijske reakcije u prirodi.

Jako veliki laseri se koriste za istraivanja materije u uvjetima ekstremnih tlakova i

temperatura. Pomou takvih lasera mogue je provesti nuklearnu fuziju na malenim
koliinama vodika. Takvi laseri su najee kruti laseri sa jezgrom napravljenom od
stakla u koje su stavljene odreene tvari koje slue kao aktivni laserski medij.

U vojnoj tehnologiji se koriste, ili se razvijaju laseri kojima bi se unitio udaljeni

objekt, npr. balistika raketa ili satelit. Tu se koriste razliiti laseri, a primjenu su nali i
kemijski laseri, jer u