GIMNASTIKA

Gimnastika je sport koji ukljuuje serije pokreta koji zahtijevaju fiziku snagu, pokretljivost i
osjeaj za tijelo u prostoru. Razvijena je na tradiciji vojnih vjebi iz doba stare Grke te
dijelom na tradiciji cirkuskih predstava. Openito se smatra opasnim sportom, jer teki
akrobatski elementi esto ukljuuju izvoenje razliitih pokreta visoko iznad tla uz rizik
ozljede vjebaa ili vjebaice.

Discipline
Moderna gimnastika, kojim na internacionalnom nivou upravlja Meunarodna gimnastika
federacija, danas ukljuuje slijedee discipline:

-Sportska gimnastika (koja se dalje dijeli na muku sportsku gimnastiku i ensku sportsku
gimnastiku)

-Ritmika gimnastika

-Aerobika

-Sportska akrobatika

-Trampolin

-Opa gimnastika

Od tih disciplina, najrairenije su discipline sportske i ritmike gimnastike, koje su i

standardni sportovi na Olimpijskim igrama. Disciplina trampolina je uvedena na Igre 2000.
godine.

portska gimnastika
portska gimnastika je najrairenija i najpoznatija portska disciplina gimnastike. ak se
ponekad pod nazivom gimnastika u stvari podrazumijeva, iako pogreno, ba portska
gimnastika. Najee se dijeli na muku i ensku portsku gimnastiku, i to na nain da se
vjebai natjeu na preskoku, ruama, konju s hvataljkama, karikama, prei i na tlu, dok se
vjebaice natjeu na tlu, dvovisinskom razboju, preskoku i gredi. Iako sama vjeba, ovisno
o spravi, moe trajati relativno kratko, ipak je u pravilu fiziki vrlo zahtjevna, a trae
vjebaevu snagu, pokretljivost, izdrljivost te koordinaciju u prostoru najvieg nivoa.

Povijest portske gimnastike

Gimnastika kao sistem pripreme vojnika potjee jo iz vremena stare Grke. Postoje i zapisi
o razliitim modelima gimnastikog vjebanja i u staroj Kini i Indiji. U dananjem obliku
portska gimnastika je nastala u 19. stoljeu u tadanjoj Njemakoj i ehoslovakoj.Ocem
portske gimnastike se smatra Nijemac Friedrich Ludwig Jahn, koji je prezentirao vei broj
gimnastikih sprava od kojih se neke, kao npr. paralelni razboj, koriste i danas.1881 je
osnovana Meunarodna gimnastika federacija, a u poetku je ukljuivala samo nekoliko
europskih zemalja lanica. portska gimnastika je olimpijski port od samih poetaka
modernog olimpizma 1896. godine, iako je enama doputeno natjecanje u portskoj
gimnmastici na Igrama tek 1928. godine.

Format natjecanja u portskoj gimnastici

Prema sada vaeim pravilima, na velikim natjecanjima se vjebai i vjebaice natjeu u
etiri dijela programa: ekipno prednatjecanje, ekipno finale, finale vieboja i finale po
spravama.

U ekipnom prednatjecanju vjebai nastupaju na svih 4 (ene) odnosno 6 (muki) sprava. Na

osnovu rezultata momadi se plasiraju u ekipno finale, a pojedinci u finale vieboja odnosno
finale po spravama. Do 1996. godine se u timskom prednatjecanju vjebalo po tzv.
obaveznom programu, odnosno svi vjebai su izvodili identinu vjebu zadanu prije
natjecanja. Kasnije je taj model ukinut, te je program koji izvodi vjeba slobodan, odnosno
bez obaveznih elemenata. Bodovi iz prednatjecanja se ne prenose u finale, to znai da oni
koju su se plasirali u finala u finalnim natjecanjima poinju natjecanje iznova, bez prenesenih
bodova iz prednatjecanja.U ekipnom finalu 8 najboljih momadi iz prednatjecanja se natjee
za konani plasman.U finalu vieboja se sastaje 8 najboljih vjebaa i vjebaica po ukupnim
bodovima sa svih sprava.U finalu po spravama za svaku spravu se plasira 8 najboljih na toj
spravi iz prednatjecanja.

enske discipline
Preskok

U ovoj disciplini vjebaica se nakon zaleta, tipino oko 25 metara dugog, odrazi od
odskone daske prema konju za preskok, te se u preletu prebacuje na drugu stranu uz
doskok na strunjau. Konj za preskok je na visini od 125 cm od strunjae. Napredna
vjebaica e u drugom dijelu leta izvesti odreeni broj okreta i salta. Obino se u natjecanju
izvode dva razliita skoka, a ovisno o natjecanju ukupna se ocjena dobija ili zbrojem, ili
srednjom ocjenom, ili se uzima bolji od dva izvedena skoka.

2001. godine je tradicionalni gimnastiki konj za preskok zamijenjen s duljom i stabilnijom

spravom koja olakava preskok.

Dvovisinski razboj

Vjebaica izvodi pokrete kreui se izmeu dviju pritki razliite visine. Via pritka je na visini
od 225 cm, a nia na 145 cm od strunjae. Razmak pritki je izmeu 130 do 180 cm, a duljina
240 cm. U vjebi se koriste se zamasi, veleokreti, prelazi s pritke na pritku, i drugi pokreti.
Greda

Vjebaica izvodi koreografiju na gredi dugoj 5 metara i irokoj samo 10 cm, koja se nalazi
na visini 125 cm od tla. Prilikom izvoenja vjebe vjebaica koristi cijelu duljinu grede,
pazei pri tome na sklad, gracioznost i teinu elemenata u vjebi. Osnovna karakteristika
vjebe na gredi je da zahtijeva fantastian osjeaj za ravnoteu uz oslonac na vrlo maloj
povrini grede.

Parter

Vjeba na tlu ili parteru se izvodi na kvadratnoj povrini od 12 x 12 metara. Vjebaica

vjeba uz glazbu, kombinirajui pri tome teke akrobatske elemente uz elemente plesa.

Muke discipline
Parter

Slino kao i kod ena, vjeba na tlu ili parteru se kod mukaraca takoer izvodi na kvadratnoj
povrini od 12 x 12 metara. Razlika je da mukarci ne vjebaju uz glazbu, te su muke
vjebe stoga bez posebnih plesnih elemenata, a sadre vie akrobatike i elemenata snage.

Konj s hvataljkama

Vjeba izvodi vjebu oslanjajui se iskljuivo rukama na spravi pod nazivom konj s
hvataljkama. Konj je visok 115 cm, dug 160 a irok 35 cm. Hvataljke su visoke 12 cm, a
razmak meu njima moe biti od 40 do 45 cm. S obzirom da je vjeba cijelo vrijeme trajanja
vjebe svom teinom oslonjen iskljuivo na ruke, ova se sprava smatra najzahtjevnijom jer
trai izmeu ostalog posebno veliku snagu ramena i ruku.

Karike

Karike su sprava koja se nalazi na visini 2 m i 55 cm iznad strunjae. Krugovi su meusobno

razmaknuti 50 cm, a promjer svakog kruga je 18 cm. Vjeba se izvodi u uporu, okretima, u
visu a kraj vjebe ukljuuje najee akrobatski skok.

Preskok

U ovoj disciplini vjeba se nakon zaleta, tipino oko 25 metara dugog, odrazi od odskone
daske prema konju za preskok, te se u preletu prebacuje na drugu stranu uz doskok na
strunjau. Konj za preskok kod mukaraca je na visini od 135 cm. Napredni vjeba e u
drugom dijelu leta izvesti odreeni broj okreta i salta. Obino se u natjecanju izvode dva
razliita skoka, a ovisno o natjecanju ukupna se ocjena dobija ili zbrojem, ili srednjom
ocjenom, ili se uzima bolji od dva izvedena skoka.

Jednako kao i kod enskog preskoka, 2001. godine je tradicionalni gimnastiki konj za
preskok zamijenjen s duljom i stabilnijom spravom koja olakava preskok.

Rue

Paralelne rue su sprava koja se sastoji od dvije paralelne pritke na visini 175 cm. Duljina
pritki je 350 cm, a razmak izmeu njih se kree izmeu 42 i 52 cm. Vjeba kombinira
razliite elemente kao to su stoj, salta i okreti iznad pritke, te pri kraju vjebe izvodi i
akrobatski saskok.

Prea

Prea se sastoji od jedne pritke na visini od 2 m i 55 cm iznad strunjae. Vjeba izvodi

elemente kao to su veleokreti, salta i okreti iznad pritke, te pri kraju vjebe akrobatski
saskok.

Ritmika gimnastika
Ritmika gimnastika je pojedinani ili timski sport, podijeljena je po kategorijama.U ritmikoj
gimnastici ima 5 kategorija. To su: baby, children, kadetkinje, juniorke i seniorke. Vjeba se s
rekvizitima (vijaa, lopta, obru, traka, unjevi) uz glazbu.Natjecanja su podjeljena u A, B, i C
programe. A i B programi su pojedinane, a C grupne vjebe. Ritmika je gimnastika sport
koji zahtjeva i obuhvaa mnogo fleksibilnosti, baletnih i plesnih elemenata. Rekviziti s kojima
se natjee moraju zadovoljiti sljedee uvijete:

vijaa - materijal: konoplja, Duina: proporcionalna visini vjebaice koja stane na sredinu
vijae- krajevi joj trebaju dosezati do pazuha, Oblik: jednakog promjera, na krajevima moraju
biti vezani vorovi, vijaa mora biti bez ruki

obru - materijal: drvo ili plastika (danas vie gotovo nema drvenih obrua,promjer: 80-90
cm, teina: najmanje 300 grama, boja: dozvoljeno je da se obru omota izolir trakom kako bi
bio u skladu sa kostimom vjebaice.

lopta - materijal: guma ili plastika,promjer: 18-20 cm, teina: 400 grama

unjevi - materijal: drvo ili plastika,duljina: 40-50 cm,teina 150 grama, promjer glavice: 3 cm

traka - duljina: tapia 50-60 cm, duljina trake 6m,materijal: tapi od plastike, traka od svile
ili satena.
Trampolin
Trampolin je jedna od gimnastikih disciplina. Sastoji se od izvoenja skokova na trampolinu,
pri emu vjeba mora u zadano vrijeme izvesti to vie gimnastikih elemenata kao to su
salta, okreti, vijci, i sl.

Natjecanja se u trampolinu izvode u pojedinanoj konkurenciji te u sinkroniziranom

trampolinu, kada dva vjebaa usporedno izvode istu vjebu. Trampolin je uveden na
olimpijske igre kao slubeni port 2000. godine.

Opa gimnastika, koja se jo naziva grupna gimnastika, omoguava bavljenje gimnastikom

vjebaima svih dobi oba spola koji vjebaju u skupinama razliitog broja vjebaa. Prakticira
se u nastavi tjelesnog odgoja u kolama, na grupnim prezentacijama i sletovima, na
natjecanjima, itd.

Literatura:

-www.wikipedia.ba