UNIVERZITET U SARAJEVU

KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET

SARAJEVO

Rad iz seminara: Suvremena politika teorija

Ur faizam
Umberto Eco

Student: Josip Markovi Profesor: doc.dr.sc. Pavle Mijovi

Sarajevo, veljaa 2017.

Uvod
 Za temu iz seminara dobio sam obraditi esej talijanskog romanopisca i filozofa
Umberta Eca Ur - faizam. Prvo u malo neto napisati o samom pojmu faizma, a zatim
se osvrnuti na njegov esej i ukratko ga predstaviti. Poseban naglasak stavit u na njegovu listu
opih vrijednosti faizma koje objanjava kroz 14 toaka, a koju u pokuati prenijeti u to
originalnijem smislu.

Faizam

2
 Prema rjeniku stranih rijei od Klaia i Ania, pojam faizma definiran je kao sustav
dravnog kapitalizma i nacionalistika, imperijalistika, antidemokratska i apsolutistika
ideologija i politika koju je u Italiji sprovodio Benito Mussolini; pojedinac je samo dravni
graanin, dio nacije utjelovljene u dravi te mora svoje miljenje, osjeaje, htijenje i
djelovanje prvenstveno posvetiti cjelini i sluiti joj tijelom i duom, imovinom i krvlju;
individualna sloboda treba se utopiti u svemoi drave i njezinog voe: "ne sloboda, nego red,
hijerarhija i disciplina"; faistika drava eli biti "gospodar nad svima radi dobra sviju 1
Faizam je zapoeo u Italiji gdje su se iza rata oekivale mnoge blagodati, ali je uskoro
nastalo ope razoarenje. Nastupili su izbori 1919., kada Socijalisti dobivaju u novom
parlamentu 156 zastupnikih mjesta. Dolazi do nemira u dravi. Facta izjavljuje da e njegova
vlada u svemu biti neutralna. Nie vojska crnih koulja Voa postaje Mussolini, a faizam
se iri na sve strane.2 Srpski knjievnik i novinar Maksimilijan Erenrajh u predgovoru knjige
Faizam i intelektualci 1919 1945 od Alastera Hamiltona kae da je faizam, predstavljen
kao posljednja ansa Zapada, zapravo jedna velika obmana. Takoer napomenuo je i to kako
se faizam okomio na slobodu, istinu, pravdu, jednakost i ljudsko dostojanstvo, te kako su se
intelektualci esto pri usuglaavanju s faizmom obino kasno prenuli zbog svojih zabluda, a
svoje sudjelovanje u nekim nezapamenim zloinima nisu mogli opravdati.3

1 KLAI Nikola, ANI ime, DOMOVI elimir, (Zagreb: Sani-plus, 1998) 429. str.

2 S., A. (1925). Faizam. Obnovljeni ivot : asopis za filozofiju i religijske

znanosti, 6.(6.), 335-341. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/60935

3 HAMILTON Alaster, (Beograd: Zodijak, 1978) 12. str.

3
Umberto svoj esej poinje milju da moe skicirati listu tipinih elemenata za ur faizam
koji ne mogu biti sastavni dio sistema. Takoer kae i da su ti elementi meusobno
kontradiktorni i tipini za druge vrste despotizma 4 ili fanatizma5, ta kako je samo jedan
dovoljan da otvori prozor faizmu.

Ve u ranom djetinjstvu, poeo je s osvajanjem nagrada, a prilikom obrade teme Trebamo li

umrijeti za slavu Mussolinija i besmrtnost Italije, odgovorio je pozitivno. Nekoliko godina je
proveo i meu faistima, SS-ovcima, republikancima i partizanima. Jednom prilikom, poslije
partizanskog osvajanja Milana 1945. godine, regionalni partizanski voa Mima obratio se s
balkona gradske vijenice veoma kratko. Kako nitko nije bio naviknut na to jer je Mussolini
uvijek imao duge govore, poela je vika i paljba iz partizanskih puki. Preko svoje kolske
kolegice upoznao je i jednog oficira Muddyja od kojeg je dobio svoj prvi Wrigley Spearmint
koji je vakao svaki dan. Kada su uli da je rat zavren, shvatio je da je ratovanje prirodno
stanje za svakog mladog Talijana. Vidio je kako izgleda Holokaust iako je ve prije znao
znaenje te rijei i shvatio od ega su bili osloboeni. U Italiji je u to vrijeme bilo mnogo ljudi
koji su govorili da je Otpor bila samo jedna od mnogih komunistikih lai. Umberto je
provodio noi pred radiom i sluao poruke koje su partizanima slane preko Voice of London.
Douo je i to da je Franchi, bio voa neke ilegalne mree u sjeverozapadnoj Italiji, pa je za
njega postao heroj. Franchi je je bio monarhist, poslije rata se pridruio ultradesniarskim
grupama, kasnije optuen zbog dravnog udara, ali je ipak ostao heroj njegova djetinjstva.
Postojali su i oni u Italiji koji su govorili da je rat bio tragino vrijeme, da je jedino to im je
potrebno nacionalno pomirenje. Smatrao je da se totalitaristike vlade koje su vladale
Europom prije Drugog svjetskog rata ne bi mogle ponovo pojaviti u istom obliku u drugaijim
povijesnim okolnostima. Jer ako je Mussolinijev faizam bio zasnovan na ideji karizmatinog
voe, volji za osvajanjem novih teritorija, antisemitizmu 6onda bi mogao rei da je tadanja
Alleanza Nazionale nastala iz postratne faistike stranke MSI. Zabrinutost zbog pojavljivanja
nacoidnih pokreta ne dovodi ga do miljenja da e se nacizam ponovo javiti kao svenarodni
pokret. Ali je miljenja da iako politiki reimi mogu biti srueni, iza njih uvijek ostaju naini
miljenja, osjeanja, mjeavina kultura Umberto se pita zato se u svijetu Drugi svjetski rat

4 (gr. despotes) neograniena vladavina, samovolja, tiranstvo

5 (lat. fanaticus zanesen) zanos, pretjerana odanost ili revnost, pretjerana

zaslijepljenost (za neku ideju, narodnost, vjeru, stranku itd.)

6 pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja idova u privrednom, politikom, i

duhovnom ivotu

4
definira ili je bio definiran kao borba protiv faizma!? Kroz svoji knjigu Mein Kampf Hitler
je predstavio svijet kao rasnu borbu za prevlast gdje je europska arijevska rasa superiorna
drugima. Naalost ta je knjiga postala prirunik njemakim nacistima. I do danas ostaje ne
odgovoreno zbog ega je to uinjeno i zato je ljudima smetao drugi pored njih. U ovom
svom eseju kae da je talijanski faizam zasigurno bio diktatura, a ne totalitarizam jer je imao
filozofskih slabosti ideologije. Mussolini nikada nije imao nikakvu filozofiju, uvijek se
oslanjao na svoju retoriku. Talijanski faizam bio je prva desniarska diktatura koja je
zavladala jednom europskom zemljom. Prvi su osnovali vojnu liturgiju, folklor, nain
odijevanja. Nadalje on eli objasniti zato je rije faizam postala sinegdoha za razliite
totalitaristike pokrete. Kao prvo govori da to nije zbog toga to je faizam sadravao neke
elemente kasnijih totalitarnih reima, on je bio kola filozofskih i politikih ideja. U poetku
je faizam bio i republikanski, ali je preivio javno ispoljavajui svoju odanost kraljevskoj
porodici. Kad je kralj otpustio Mussolinija 1943. partija se ponovo javila s podrkom
Njemake.

U Italiji su u to vrijeme postojali faistiki arhitekti kraj ijih su pseudokolseuma stajale

graevine inspirirane modernim racionalizmom. Nije bilo onoga tko bi zadao jasan kulturni
pravac faizmu. U to vrijeme postojala je u Italiji umjetnika nagrada: Premio Cermonu
umjetnost podravana kao propaganda. Ovu nagradu kontrolirao je faist Roberto Farinacci, a
sponzorirao je Giuseppe Bottai koji je titio koncept umjetnosti i mnoge avangardne koncepte
koji su u Njemakoj bili proglaeni izopaenima.

Nacionalni pjesnik u Italiji bio je D'Annunzio, boem kojega bi u Njemakoj ili Rusiji
poslali pred streljaki odred. Proglaen je reimskim bardom zbog nacionalizma i kulta
herojstva. Za futurizam se moe rei da je bio neto poput ekspresionizma, kubizma i
nadrealizma. Rani talijanski futuristi bili su nacionalisti a lako ih se moglo povezati s
faistikim kultom mladosti. U to vrijeme lanom Talijanske akademije postaje Marinetti koji
je tvrdio da je automobil ljepi od Nike sa Samotrake, pa ak i mjeseinu elio ubiti. Mnogi
partizani i budui intelektualci, kolovali su se na GUF-u, faistikoj organizaciji studenata
gdje su se raale nove ideje bez ikakve stvarne ideoloke kontrole.

Poezija Montalea i drugih pjesnika koji su bili okupljeni oko grupe Ermetici bila je
reakcija na bombastian stil reima. Reim je tolerirao njihovu razliitost u miljenju jer nisu
obraali panju na njihove hermetine jezike.

5
 Gramsci je dran u zatvoru sve do smrti, Matteotti i braa Rosselli su ubijeni, ukida se
sloboda tampe, rasputeni sindikati. Izvrna vlast preuzima na sebe ovlasti pravosua, sama
donosi nove zakone. Toliko o tome kako je talijanski reim gajio toleranciju. ista jedna
politika i ideoloka neuravnoteenost i rasprenost.

Sada Umberto poinje jednu vanu toku. Govori da nije postojao samo jedan
nacizam. Kae kako ne moemo Francov hiperkatoliki falangizam oznaiti kao nacizam jer
je on u biti poganski, politeistiki, anti kranski. Ali za njega se faistika igra moe igrati na
vie naina, ali se naziv igre ne mijenja. Igre su razliite aktivnosti koje pokazuju jednu istu
porodinu slinost kako Wittgenstein kae. Eko kae da je faizam postao sve namjenski
pojam, jer iz njega moemo ukloniti jedan ili vie elemenata, ali opet e biti prepoznatljiv kao
faistiki. On daje i nekoliko primjera: Ako oduzmete imperijalizam imat ete Franca i
Salazara; kolonijalizam, imat ete balkanski faizam ustaa

6
etrnaest elemenata koji ine sistem po Umbertu i njegova objanjenja
istih

1. Kult tradicije: Prvi element ur-faizma po Umbertu je kult tradicije. Tradicionalizam

je stariji od faizma. Roen je u kasnom helenistikom periodu kao reakcija na
klasini grki racionalizam.
Nova kultura trebala bi biti sinkretika. Sinkretizam nije kombinacija razliitih
oblika vjerovanja i praksi, jer takva kombinacija mora tolerirati odreene
kontradikcije. Svaka izvorna poruka nosi bljesak mudrosti i kad se ini da svaka od
njih govori drukije i nespojive stvari to se samo ini jer svaka od njih aludira,
alegoriki, na jednu te istu iskonsku istinu. Dovoljno je samo pogledati program bilo
kojeg faistikog pokreta kako bi se pronali glavni faistiki mislioci. Ako u
amerikim knjiarama istraujete police koje su oznaene kao New Age, nai ete
tamo ak i Svetog Augustina, koji, koliko ja znam, nije bio faist. Ali, kombiniranje
Svetog Augustina i Stonehengea to je simptom ur-faizma.
2. Odbacivanje modernizma: Tradicionalizam podrazumijeva odbacivanje
modernizma. I faisti i nacisti su oboavali tehnologiju dok su je tradicionalisti obino
odbacivali kao negaciju tradicionalnih vrijednosti. Meutim, iako je nacizam bio
ponosan na svoja industrijska dostignua, njegova pohvala modernizmu bila je tek
povrina ideologije zasnovane na krvi i tlu (Blut und Boden). Odbacivanje modernog
svijeta bilo je zamaskirano odbijanjem kapitalistikog naina ivota, ali je u biti
podrazumijevalo odbacivanje Duha 1789. (i 1776., naravno). U svojoj se sutini ur-
faizam moe definirati kao iracionalizam.
3. Iracionalizam: opstoji na kultu ina zarad ina samog. in lijep sam po sebi mora biti
pred uzet prije ili bez bilo kakvog razmiljanja. Nepovjerenje prema intelektualnom
svijetu uvijek je bio simptom ur-faizma. Zvanini faistiki intelektualci uglavnom su
bili zadueni za napade na modernu kulturu i liberalnu inteligenciju koja je, navodno,
izdala tradicionalne vrijednosti.
4. Neslaganje kao izdaja: nijedno sinkretistiko vjerovanje ne moe podnijeti analitiki
kritiku. Kritiki duh izvodi razlike, a uvianje razlike je znak modernizma. U

7
 modernoj kulturi nauna zajednica cijeni neslaganje kao nain unaprjeenja znanja. Za
ur-faizam neslaganje je izdaja.
5. Strah od razlike: nadalje, neslaganje je znak raznolikosti. Ur-faizam ojaava i
pridobiva podrku time to iskoritava i raspiruje prirodni strah od razlike. Prvi znak
jednog faistikog ili pred faistikog pokreta upravo je strah od doljaka. Ur-faizam
je tako, po definiciji, rasistiki.
6. Individualna ili socijalna frustracija: faizam potjee iz individualne ili socijalne
frustracije. Zato je jedan od tipinih elemenata povijesnog faizma bio poziv
frustriranoj srednjoj klasi, klasi koja je trpjela ekonomsku krizu ili patila od osjeaja
politikog ponienja, uplaena pritiskom niih socijalnih grupa. U nae vrijeme, kada
su stari proleteri postali malograanima, faizam sutranjice svoju e publiku pronai
u ovoj novoj veini.
7. Opsesija zavjerom: ljudima koji osjeaju da im je oduzet njihov drutveni identitet
ur-faizam kao jedinu privilegiju dodjeljuje injenicu da su roeni u istoj zemlji. Ovo
je korijen nacionalizma. Osim toga, jedini koji narodu mogu priutiti njegov identitet
jesu njegovi neprijatelji. Tako u korijenima ur-faistike psihologije lei opsesija
zavjerom, po mogunosti meunarodnom. Pristae se moraju osjeati opkoljenim.
Najlaki nain rjeavanja problema zavjere jeste poziv na ksenofobiju. No, zavjera
takoer mora dolaziti i iznutra: idovi su uglavnom najbolja meta jer donose tu
prednost da su istovremeno i vani i unutra.
8. Osjeaj ponienja zbog moi neprijatelja: pristae se moraju osjeati ponienima
zbog oiglednog bogatstva i moi svojih neprijatelja. Dok sam bio djeak nauili su
me da Engleze vidim kao narod pet dnevnih obroka. Oni su jeli ee nego li
siromani ali smjerni Talijani. idovi su bogati i jedni drugima pomau kroz mreu
uzajamne podrke. Pristae, meutim, moraju biti uvjereni da mogu savladati
neprijatelje. Neprestanim mijenjanjem retorikog fokusa neprijatelji su as slabi as
jaki. Faistike vlade osuene su na ratne poraze jer su ustavno nesposobne tono
procijeniti snage neprijatelja.
9. ivot je permanentno ratovanje: U ur-faizmu nema borbe za ivot nego se, prije e
biti, ivi da bi se borilo. Otuda je pacifizam trgovina s neprijateljem. Pacifizam je lo
jer ivot je permanentno ratovanje. Ovo, meutim, dovodi do kompleksa Armagedona.
Ako neprijatelji moraju biti poraeni, onda mora postojati i posljednja bitka, nakon
koje e pokret imati potpunu kontrolu nad svijetom. No, takvo konano rjeenje
podrazumijeva neki dui period mira, Zlatno doba, to se suprotstavlja principu
permanentnog rata. Nijedan faistiki voa nije uspio rijeiti ovaj problem.

8
10. Prezir prema slabijem: Elitizam, koji je u osnovi aristokratski, tipian je aspekt
svake reakcionarne ideologije, a aristokratski i militaristiki elitizam krvniki
podrazumijevaju prezir prema slabijem. Ur-faizam moe zagovarati samo puki
elitizam. Svaki graanin pripada najboljem narodu na svijetu, lanovi partije najbolji
su meu svim graanima, a svaki graanin moe (ili bi morao) pristupiti partiji. Ali
patriciji ne mogu postojati bez plebejaca. U stvari, Voa, koji zna da mu mo nije
demokratski data nego je silom uzeta, takoer zna i da je njegova snaga osnovana na
slabosti masa, koje su toliko slabe da zasluuju gospodara. Kako je grupa hijerarhijski
organizirana (prema vojnom modelu) svaki od podreenih voa prezire svoje
potinjene, a svaki od njih, nadalje, prezire one koji su njemu potinjeni. Upravo to
pojaava svijest o masovnom elitizmu.
11. Kult heroizma i herojska smrt: u takvoj perspektivi svakoga se obrazuje da postane
heroj. U svakoj mitologiji heroj je iznimno bie, a ur-faizam herojstvo postavlja kao
normu. Ovaj kult heroizma tijesno je povezan s kultom smrti. Nije sluajno parola
falangista bila Viva la Muerte (ivjela smrt!, op. prev.). U ne faistikim drutvima
iroj javnosti govori se da je smrt neugodna ali da se s njom mora suoiti
dostojanstveno a vjernicima je reeno da je smrt bolan nain dosezanja nadnaravne
sree. Nasuprot tome, ur-faistiki heroj udi za herojskom smru, koju se reklamira
kao najbolju nagradu za herojski ivot. Ur-faistiki heroj nestrpljivo eka smrt. U
svojoj nestrpljivosti esto druge ljude alje u smrt.
12. Machizam: kako su i permanentni rat i heroizam teke igre, ur-faista svoju volju za
mo prenosi na seksualni nivo. Ovo je izvor machizma, koji podrazumijeva i prezir
prema enama i osudu neuobiajenih seksualnih navika, od ednosti do
homoseksualnosti. Kako je ak i seks teka igra, ur-faistiki heroj se tako igra
orujem, to je surogat falusnog prakticiranja.
13. Selektivni/kvalitativni populizam: ur-faizam je zasnovan na selektivnom
populizmu, na jednom, takorei, kvalitativnom populizmu. U demokratiji graani
imaju individualna prava, ali graani u cjelini imaju politiki utjecaj samo s
koliinskog aspekta jer pojedinac se mora povinovati odlukama veine. Za ur-faizam
individue kao individue nemaju prava, a Narod se poima kao kvalitet, kao monolitni
entitet koji izraava Zajedniku Volju. Kako niti jedna velika koliina ljudskih bia ne
moe imati zajedniku volju, Voa se nadaje kao njihov tuma. Izgubivi mo
demokratskog delegiranja, graani ne djeluju nego se od njih trai da igraju ulogu

9
 Naroda. Upravo zbog toga narod nije nita drugo do teatralna izmiljotina. Kao dobar
primjer kvalitativnog populizma ne moramo vie uzimati Piazza Veneziju u Rimu ili
Nurnberki stadion, jer nas u budunosti eka svojevrstan TV-populizam ili internetski
populizam u kojem e emocionalna reakcija odreene odabrane grupe biti
predstavljena i prihvaena kao glas Naroda. Gdje god politiar iskazuje sumnju u
legitimnost parlamenta jer, toboe, vie ne predstavlja glas Naroda, tu se moe
namirisati ur-faizam.
14. Ur-faizam govori novogovorom: Novogovor je izmislio Orwell u 1984, kao
zvanini jezik Ingsoca, engleskog socijalizma. No, elementi ur-faizma zajedniki su
razliitim oblicima diktature. Svi nacistiki ili faistiki udbenici sluili su se
osiromaenim vokabularom i elementarnom sintaksom s ciljem da ogranie sredstva
za kompleksno i kritiko razmiljanje. Moramo biti spremni prepoznati nove forme
novogovora, ak i kad se pojavljuju u potpuno nevinom obliku talk showa.

10
 Nakon ovih 14 toaka, Umberto nastavlja svoju povijest. Ujutro 27.7.1943. saznaje da
je faizam pao i da je Mussolini uhapen. Majka ga je poslala po novine, a on se iznenadio
razliitim natpisima na svakim novinama. Dok nije u nasumino izabranim novinama
vidio da postoje i druge partije, vjerovao je da postoji samo jedna koja se u Italiji zvala
Partito Nazionale Fascista. Na naslovnoj strani novina bio je proglas o kraju diktature i
slobodi, prvi put uje za te rijei i raa se kao slobodan ovjek Zapada. On smatra da se ur
faizam i danas moe vratiti pod markom, ali da ga mi moramo razotkriti. Svoj esej
zavrava reenicom: Sloboda i osloboenje zadaci su kojima nikada nema kraja!

11