3 Tehnicki Uvjeti

Izradio: d.o.o.
Horvaanska cesta 162, Zagreb Knjiga: 1-A

Investitor: GRAD VIS, Trg 30. svibnja 1992. broj 2, Vis ZOP: 3713
Razina obrade: GLAVNI PROJEKT Br. ev.: 10-13/U
Vrsta projekta: Projekt niskogradnje tekstualni dio Datum: prosinac, 2013.
Graevina: Sanacija odlagalita neopasnog otpada Wellington u Visu List: 113
3) Tehniki uvjeti graenja
GLAVNI PROJEKTANT: KRISTINA TOMAI, mag.ing.aedif.
PROJEKTANT: KRISTINA TOMAI, mag.ing.aedif.
SURADNICI: JOSIP HERENDA, dipl.ing.gra.

ANTE JERKOVI, mag.ing.aedif.
VRIJESA HERENDA, dipl.ing.prom.
MARIN HERENDA, dipl.ing.prom.
Izradio: d.o.o. Horvaanska cesta 162, Zagreb Knjiga: 1-A
Sadraj:
stranica
1 Opi dio 115

2 Pripremni radovi 117
3 Iskop, premjetanje i ugradnja otpada 120
4 Iskop 127
5 Nasip 130
6 Izravnavajui zemljani sloj 135
7 Nosivi sloj 138
8 Geosintetski glineni tepih (GCL) 142
9 Obostrano hrapava HDPE geomembrana 148
10 Zatitni geotekstil 157
11 Zatitni zemljani i drenani sloj 162
12 Filterski/separacijski geotekstil 165
13 Cijevi za procjedne vode 170
14 Cijevi, okna i slivnici za oborinske vode 173
15 Izravnavajui sloj mjeovitog materijala preko otpada 177
16 Geokompozitni dren za vodu i plin 179
17 Obostrano hrapava LLDPE geomembrana 184
18 Zatitini sloj mjeovitog materijala 193
19 Sustav otplinjavanja 195
20 Beton i betonski radovi 205
21 Asfalt i asfalterski radovi 219
22 Hortikulturno ureenje povrina 223
23 Hidrantska i vodoopskrbna mrea 225
1. OPI DIO
1.1 Openito
Kod svih graevinskih radova uvjetuje se uporaba strune radne snage i kvalitetnog
materijala predvienog vaeim standardima, projektom i opisima u trokovniku i
tehnikom opisu.
Program tehnikih uvjeta graenja izraen je u skladu s vaeim tehnikim propisima i ini
osnovu za izradu i provedbu plana kontrole sudionika u izvoenju radova.
Provedbom kontrole u obliku dokaza kvalitete i izvjetajima o izvrenim pregledima

potvruje se osiguranje kvalitete.
Postupak izgradnje mora biti u skladu s vaeim Zakonom o prostornom ureenju i gradnji
(NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13).
Programom tehnikih uvjeta graenja odreene su norme i standardi prema kojima se

obavljaju ispitivanja. Za pojedine grupe radova i materijala Izvoa moe predloiti
Investitoru uporabu i drugih normi. Odluku o prihvaanju ili neprihvaanju drugih normi
donosi Projektant. U sluaju da Projektant prihvati druge norme, Izvoa je duan sve takve
prihvaene norme dostaviti na uvid Projektantu i to na hrvatskom jeziku.
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim
propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma,
obvezna je primjena odgovarajuih EN (europskih normi). Ako se u meuvremenu neka
norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
1.2 Vaei propisi
Vaei propisi i standardi sadrani su u prikazima o pojedinim radovima (Zakon o normizaciji

80/13).
1.3 Obavezna tehnika dokumentacija za izvedbu
Investitor je duan svim sudionicima izvedbe i kontrole dostaviti svu tehniku

dokumentaciju, a poglavito glavni projekt, potvrdu glavnog projekta i izvedbeni projekt.
1.4 Osnovni program rada kontrole
Osnovne aktivnosti kontrole za predmetnu graevinu jesu:

- Neprekidna kontrola projektnih rjeenja i stanja u izvedbi. Sve izmjene moraju se

evidentirati i usuglasiti s Projektantom.
- Neprekidna kontrola postupaka izvedbe, a prema tehnikoj dokumentaciji.
- Neprekidna kontrola kvalitete ugraenih materijala, postupaka i isprava.
- Neprekidna kontrola mjera i odstupanja.
- Meufazno i fazno preuzimanje elemenata prije ugradnje, to se evidentira zapisnikom o
preuzimanju.
- uvanje svih dokumenata tehnike dokumentacije i izvedbe.
- Priprema za tehniki pregled.
1.5 Osiguranje kvalitete
Sva terenska i laboratorijska ispitivanja predviena ovim tehnikim uvjetima graenja

Izvoa mora povjeriti neovisnoj instituciji ili laboratoriju ovlatenom za provedbu takvih
ispitivanja u skladu s hrvatskim zakonima.
Eventualni negativni rezultati ispitivanja ne smiju utjecati na ugovorene rokove izgradnje.
Provedbom programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvrenim

pregledima, nalazima, potvrdama i ispravama, ukljuujui i zavrni izvjetaj o pregledu,
dokazuje se kvaliteta izvedenog objekta.
2. PRIPREMNI RADOVI
2.1 Openito
U ovom poglavlju propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove

koji se koriste kod izvoenja pripremnih radova.
2.1.1 Definicije
Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira organizacija i

tehnologija graenja.
Priprema gradnje su sve aktivnosti, prema Projektu organizacije graenja, koje su

neophodne za pripremu i organizaciju gradilita te izvoenje glavnih graevinskih i drugih
radova.
2.2 Priprema gradnje
Koncepcija organizacije izgradnje graevinskih objekata pretpostavlja da se prije poetka

gradnje predvide i planiraju sve aktivnosti koje su potrebne da se graevina izgradi u skladu
sa vaeim zakonima i propisima, u ugovorenom roku i uz potivanje ugovorenih
ekonomsko-financijskih uvjeta.
Zbog opsenosti radova, duine gradnje, sudjelovanja velikog broja izvritelja te zbog drugih
specifinosti graevine, priprema gradnje je zahtjevan i odgovoran posao. U tom smislu,
potrebno je prethodno izraditi projekt organizacije graenja (POG).
Projekt organizacije graenja izrauje Izvoa u obliku koji odredi Nadzorni inenjer. Projekt
organizacije potrebno je izraditi za svaki objekt, zonu ili fazu izgradnje, bez obzira na njegovu
vrstu, veliinu i vrijeme izgradnje.
Osnovni zadatak projekta organizacije graenja jest razmatranje i rjeavanje organizacijskih,

tehnolokih i ekonomskih problema graenja. Za izradu takvog projekta treba raspolagati
svim podacima koji mogu imati utjecaja na samu gradnju, uz obvezu da radovi teku
neometano, pod to povoljnijim uvjetima te zavre u ugovorenom roku.
Opis aktivnosti i postupaka izrade projekta organizacije graenja ukazuje na redoslijed,

sadraj i razinu pojedinosti u pristupu i u izradi elaborata. Na temelju opsega i vrste zadataka
i aktivnosti definira se sustav, odreuju etape i postupnost u radu.
Projekt organizacije graenja treba sadravati sljedee:

- organizaciju i tehnologiju graenja,
- izvedbeni projekt prethodnih, pripremnih radova i gradiline infrastrukture,
- pregledni plan graenja s planovima radne snage, mehanizacije, energije i opskrbe

potrebnim materijalima,
- financijski plan,
- tehnike i organizacijske mjere zatite na radu (koji mora izraditi Koordinator II zatite na
radu) i mjere zatite od poara i
- posebne priloge.
Projekt organizacije graenja izrauje Izvoa. Nadzorni inenjer, nakon prihvaanja

projekta organizacije graenja, upisom u graevinski dnevnik, doputa poetak rada.
Opisani radovi se ne obraunavaju i ne plaaju posebno ve su ukljueni u ukupnu cijenu

graenja.
2.3 Geodetski radovi
Geodetski radovi obuhvaaju:

- preuzimanje Elaborata nultog stanja izraenog od strane Investitora,
- izradu Elaborata iskolenja te predaju istoga Nadzornom inenjeru,
- iskolenje svih objekata unutar zone zahvata ukljuivo sva mjerenja koja su u vezi s
prijenosom podataka iz elaborata i projekata na teren i obrnuto,
- odravanje iskolenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju od poetka radova do
predaje svih radova Investitoru,
- geodetsko praenje graevine u izgradnji i izrada Elaborata geodetskog praenja prema
zahtjevima Nadzornog inenjera i
- izradu Situacijskog nacrta izvedenog stanja objekata i instalacija.
U te su radove ukljueni radovi na primopredaji i odravanju svih nenavedenih geodetskih

podloga i nacrta koje Investitor predaje Izvoau na poetku radova.
Izvoa mora Nadzornom inenjeru dati na odobrenje program geodetskih radova.
Nadzorni inenjer mora biti promptno informiran o izvrenju programa te imati na

raspolaganju svu dokumentaciju Izvoaa.
Opseg tih radova mora u svemu zadovoljiti potrebe graenja, kontrolnih radova, obrauna i
drugih razloga koji uvjetuju izvrenje radova.
Geodetski radovi su ukljueni u ukupnu cijenu graenja, ukoliko ugovorom i trokovnikom

nije drukije predvieno.
2.4 ienje i priprema terena
Ovaj rad obuhvaa sjeenje iblja i stabala svih dimenzija, odsijecanje granja, rezanje stabala
i debelih grana na duine pogodne za prijevoz, vaenje korijenja, iblja te starih panjeva i
panjeva novo posjeenih stabala, zatim odnoenje iblja, granja, trupaca i panjeva na
lokaciju unutar odlagalita koju odredi Nadzorni inenjer. Povrine koje treba oistiti od
iblja, drvea i panjeva oznaene su u nacrtima ili ih odreuje Nadzorni inenjer prije
poetka rada.
ienje obuhvaa i uklanjanje svega nepotrebnog materijala zaostalog nakon tih radova.
Grmlje, stabla i panjeve treba ukloniti na svim povrinama predvienima u projektu, kao i na
mjestima koja odredi Nadzorni inenjer.
Izvoa mora ruiti stabla uz punu primjenu higijensko-tehnikih zatitnih mjera i bez
nanoenja tete susjednim objektima, posjedima uz zonu zahvata i imovini uope. Ruenjem
stabala ne smiju se otetiti stabla koja nisu predviena za ruenje.
Posjeena stabla i panjeve treba odlagati na mjestima pristupanim za odvoz stabala i gdje
ona nee smetati radovima. Udubine od izvaenih panjeva na temeljnom tlu treba ispuniti
istim materijalom kakav je na okolnom temeljnom tlu te izvesti zbijanje do propisane
zbijenosti.
ienje i priprema terena je ukljuena u ukupnu cijenu graenja, ukoliko ugovorom i

trokovnikom nije drukije predvieno.
3. ISKOP, PREMJETANJE I UGRADNJA OTPADA
3.1 Openito
U ovom poglavlju propisuju se minimalni zahtjevi za materijale, proizvode, strojeve, opremu

i radove koji se koriste kod izvoenja iskopa, premjetanja i ugradnje otpada.
3.1.1 Opseg radova
Organizacija tehnolokog postupka iskopa, premjetanja i odlaganja otpada provodi se u

cilju formiranja projektiranih padova i nagiba pokosa tijela odloenog otpada Zone I, Zone II i
Zone IV, a radi osiguranja stabilnosti tijela odlagalita i zatite tla i voda.
Radovi obuhvaaju organizaciju:

- Iskopa postojeeg otpada na podruju Zone I, Zone II te na svim povrinama unutar
granice zahvata s kojih je potrebno ukloniti postojei otpad sukladno projektnoj
dokumentaciji.
- Prebacivanja i sva meuodlaganja postojeeg otpada unutar granice zahvata kako je
propisano projektnom dokumentacijom, a radi osiguranja stabilnosti i zatite tla i voda.
- Ugradnje, razastiranja i zbijanja premjetenog, starog i novog otpada kako je propisano
projektnom dokumentacijom, a radi osiguranja stabilnosti i zatite tla i voda.
Uz navedene tehnoloke zahvate, provode se zahvati na izvedbi i odravanju svih potrebnih

gradilinih i tehnolokih prometnica na podruju postojeeg odlagalita, unutar granice
zahvata.
Temeljni zahtjevi koje mora potivati Izvoa prilikom provedbe organizacije navedenih
radova je:
- optimalna zatita okolia te zatita radova i ljudi,
- osiguranje stabilnosti tijela odlagalita Zone I, Zone II i Zone IV te ostalih graevina,
- iskoritenje postojee povrine odlagalita (Zone I, Zone II i Zone IV) smjetajem najvee
mogue koliine otpada, pri emu se moraju zadovoljiti prva dva temeljna zahtjeva
(sigurnost i stabilnost tijela odlagalita),
- najvea mogua gustoa ugraenog otpada,
- najmanji mogui prostorni uvjeti pri organizaciji provedbe sveukupnog tehnolokog
postupka premjetanja otpada,
- osiguranje izgradnje svih gradilinih i tehnolokih prometnica,
- optimalni rok izvedbe i primjereno tome najmanji mogui trokovi konanog ureenja i
zatvaranja odlagalita.
3.2 Tehnologija iskopa otpada
Izvoa e izraditi Plan iskopa otpada koji je sastavni dio Projekta organizacije graenja. Plan
iskopa otpada treba ukazati na slijed iskopa otpada, opremu, pribline kapacitete, radne
procedure, povrinske vode, procedure kontrole procjednih voda, praine i mirisa te mjere
zatite i sigurnosti.
Iskop starog otpada provodi se strojno ili nekim drugim oblikom mehaniziranog rada prema
izboru Izvoaa, odnosno:
- utovarivaima bilo koje vrste,
- bagerima bilo koje vrste ili
- bilo kojim drugim otkopno-utovarnim sredstvom namijenjenim za gradilini iskop i
utovar rasutih ili komadnih materijala.
Prilikom iskopa starog otpada obvezno se provodi nadziranje u cilju uoavanja veih lea
inertnog otpada (beton, opeka, zemlja i sl.) koji bi se mogao kopati bez dodatka drugih vrsta
otpada.
Iskop bagerima, utovarivaima ili bilo kojim drugim sredstvima obuhvaa i utovar otpada u
transportna sredstva koja provode premjetanje (prebacivanje ili prijevoz otpada) na mjesto
njegovog meuodlaganja ili krajnjeg odlaganja.
Navedeni strojni iskop i utovar otpada moe se istovremeno kombinirati s priguravanjem

otpada (posebice prilikom uporabe utovarivaa), bilo dozerima, bilo dozerima utovarivaima
(utovarivaima gusjeniarima).
Strojni iskop i utovar starog otpada provodi se na jednom ili vie mjesta unutar podruja
iskopa otpada. Nain rada u tom smislu je u nadlenosti i izvodi se prema odluci Izvoaa
ovisno o tehnikim obiljejima njegovih strojnih kapaciteta.
Strojni iskop i utovar starog otpada ukljuuje i sva potrebna meuodlaganja te ponovni
(viekratni) utovar ili pretovar iskopanih materijala, iz bilo kojeg razloga.
Nema nikakvih ogranienja u primjeni nekog tipa i vrste navedenih uobiajenih

(standardnih) tehnikih sredstava za iskop, utovar i priguravanje starog otpada glede njihove
snage i kapaciteta.
Takoer nema ogranienja u primjeni bilo kojeg drugog tehnikog sredstva koje omoguava
provedbu i utovar otpada u okviru zadanih tehnikih parametara i drugih pretpostavki ovog
projekta.
Podruje iskopa treba odravati suhim. Potrebno je vrh iskopa izvesti u nagibu zbog
spreavanja ulijevanja povrinske vode u iskop.
Prilikom iskopa Izvoa je duan provoditi sve mjere zatite od odlagalinog plina kako bi se
smanjio rizik od poara i eksplozije.
Pod podrujem zahvata podrazumijeva se cjelokupni prostor iskopa, premjetanja i

odlaganja otpada, odnosno cjelokupno podruje unutar granice zahvata.
Iskop, priguravanje, utovar, meuodlaganje i pretovar starog otpada na mjestu njegova

iskopa, obuhvaa poduzimanje svih mjera zatite na radu i zatite okolia koje su propisane
ili obvezatne vaeim zakonima, ili koje su propisane ovim projektom. Smatra se da je
Izvoa odgovoran za provedbu navedenih mjera.
Izvoa e provesti sva geodetska mjerenja kako bi se utvrdile tone koliine iskopanog i
premjetenog otpada.
3.3 Prijevoz otpada na mjesto ugradnje
Prijevoz starog otpada od mjesta njegova iskopa na mjesto meuodlaganja, odnosno mjesto
konane ugradnje, obavlja se samo po gradilinim i tehnolokim prometnicama unutar
podruja iskopa i ponovnog odlaganja starog otpada. Unutar ovog podruja Izvoa provodi
po svom nahoenju planirano prebacivanje otpada autoprijevoznim ili nekim drugim
transportnim sredstvima.
Prijevoz (prebacivanje, premjetanje) otpada provodi se, u naelu, autoprijevoznim

transportnim sredstvima, odnosno:
- kamionima,
- damperima ili
- bilo kojim drugim sredstvima namijenjenim za gradilini transport rasutih i komadnih
materijala.
Nema nikakvih ogranienja u primjeni nekog tipa i vrste navedenih uobiajenih

(standardnih) autoprijevoznih transportnih sredstava na razmatranom prijevozu
predmetnog starog otpada glede njihove snage i kapaciteta.
Takoer nema ogranienja u primjeni bilo kojeg drugog transportnog sredstva koje
omoguava provedbu iskopa, premjetanja i odlaganja (ugradnje) razmatranog otpada u
okviru zadanih tehnikih parametara i drugih pretpostavki iz ovog projekta.
Transport bilo kojeg oblika (premjetanje, prebacivanje, prijevoz) starog otpada s mjesta
njegova iskopa na mjesto njegovog meuodlagnja, odnosno konane ugradnje obuhvaa
takoer sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obavezne vaeim
zakonom te koje su propisane ovim projektom. Smatra se da je Izvoa odgovoran za
provedbu navedenih mjera.
3.4 Ugradnja starog otpada u tijelo deponije
Ugradnja premjetenog starog otpada (istresanje, razastiranje, planiranje, zbijanje,

kompaktiranje) na mjesto konane ugradnje provodi se strojno ili nekim drugim oblikom
mehaniziranog rada, odnosno:
- buldozerima,
- kompaktorima ili
- bilo kojim drugim tehnikim sredstvom koje osigurava maksimalnu gustou ugraenog
otpada.
Nakon to je otpad istovaren, Izvoa razastire otpad u horizontalnim slojevima (nagiba do

5%) maksimalne debljine 50 cm u rastresitom stanju, zbija ga i vri dnevno prekrivanje
odgovarajuim materijalima kako bi se sprijeilo raznoenje otpada uslijed djelovanja vjetra,
smanjili neugodni mirisi te smanjio broj ptica, insekata i tetoina.
Zbijanje treba izvesti kompaktorom minimalne teine 26 tona. Izvoa mora izvesti barem
pet prolaza po sloju preko svih podruja, a ukoliko zbijenost otpada nije zadovoljavajua broj
prijelaza treba poveati. Zbijena podloga mora biti glatka i stabilna te se smatra da je
potrebno postii minimalnu zbijenost od 800 kg/m 3. U sluaju postizanja vee zbijenosti
Izvoa nema pravo na dodatnu naknadu. Podruja na kojima se za vrijeme zbijanja pojave
nestabilni uvjeti kao to su gumiranje, pomicanje ili blatno teenje treba biti iskopano,
obraeno i dodatno zbijeno o troku Izvoaa. Zbijena povrina mora se pregledati od
strane Nadzornog inenjera prije ugradnje ostalih materijala.
Ugradnja bilo kojeg oblika (istovar, guranje, premjetanje, prebacivanje, prijevoz, zbijanje)
otpada na mjestu njegova odlaganja obuhvaa takoer sve mjere zatite na radu i zatite
okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima ili koje su propisane ovim
projektom. Izvoa je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera.
3.5 Ugradnja novog otpada (Zona II)
Novi otpad se ugrauje na izgraeni temeljni brtveni sustav Zone II. Nakon to je otpad
istovaren na temeljni brtveni sustav, Izvoa razastire otpad u horizontalnim slojevima
(nagiba do 5%) debljine 50 cm u rastresitom stanju, zbija ga i vri dnevno prekrivanje s
odgovarajuim materijalima kako bi se sprijeilo raznoenje otpada uslijed djelovanja vjetra,
smanjili neugodni mirisi te smanjio broj ptica, insekata i tetoina.
Obveza je Izvoaa da omogui nesmetan i brz istovar vozila koja dovoze novi otpad, da
omogui nesmetano kretanje vozila koja dovoze novi otpad te da tako organizira posao da
se nesmetano moe prihvatiti sav novi otpad i to u vrijeme kada taj otpad dolazi na
gradilite.
Ugradnja novog otpada se provodi strojno ili nekim drugim oblikom mehaniziranog rada, a
koriste se jednaki strojevi kao kod ugradnje starog otpada.
Zbijanje treba izvesti strojem minimalne teine 26 tona. Izvoa mora izvesti barem pet
prijelaza po sloju preko svih podruja, a ukoliko zbijenost otpada nije zadovoljavajua broj
prijelaza treba poveati. Zbijena podloga mora biti glatka i stabilna te se smatra da je
potrebno postii minimalnu zbijenost od 800 kg/m3. Prvi metar ugraenog otpada na
temeljni brtveni sloj ne smije se zbijati kako ne bi dolo do oteenja ugraenih slojeva
temeljnog brtvenog sustava. Prvi metar otpada se ugrauje laganim buldozerom.
Ugradnja bilo kojeg oblika (istovar, guranje, premjetanje, prebacivanje, prijevoz, zbijanje)
otpada na mjestu njegova odlaganja obuhvaa takoer sve mjere zatite na radu i zatite
okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima ili koje su propisane ovim
projektom. Izvoa je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera.
3.6 Ugradnja novog otpada koji sadri vrsto vezani azbest (Zona IV)
Novi otpad koji sadri vrsto vezani azbest se ugrauje na izgraeni temeljni brtveni sustav
Zone IV i to neposredno iz vozila kojima je dovezen na odlagalite. Nije dozvoljeno nikakvo
meuodlaganje i naknadno premjetanje azbestnog otpada.
Prilikom istovara i odlaganja azbestnog otpada na ureenu plohu potrebno je osigurati da

ne doe do isputanja azbestnih vlakana i praine u zrak. Odloeni otpad se mora dnevno
prekrivati i to na nain da se prilikom prekrivanja sprijei oslobaanje azbestnih vlakana u
okoli.
Azbestni otpad koji nije pakiran, treba se prije odlaganja prskati vodom iz hidrantske mree.
Na odlagalinoj plohi s ugraenim azbestnim otpadom ne smiju se izvoditi nikakve aktivnosti
koje mogu uzrokovati oslobaanje azbestnih vlakana u okoli (zbijanje otpada, prelaenje
strojevima preko otpada i slino).
Prilikom istovara i ugradnje azbestnog otpada potrebno je pridravati se svih propisanih

uvjeta zatite na radu. Radnici moraju imati odgovarajuu zatitnu opremu i zatitne maske.
Takoer moraju imati poloen odgovarajui teaj za postupanje s otpadom koji sadri
azbest. Izvoa je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera.
3.7 Nain i redoslijed punjenja tijela odlagalita Zone II otpadom
Otpad se nasipava na temeljni brtveni sustav u horizontalnim slojevima (nagiba do 5%)

debljine do 50 cm u rastresitom stanju, nakon ega se kompaktira.
U prvi metar odloenog otpada na cijeloj povrini temeljnog brtvenog sustava potrebno je
ugraditi probrani otpad. Pod probranim otpadom smatra se otpad bez krupnih, iljatih i
slinih, po obliku, lako prodornih materijala, odnosno komada metalnog porijekla. Prvi
metar probranog otpada se ne kompaktira, ve se ugrauje laganim buldozerom.
Otpad se ugrauje u horizontalnim slojevima poevi od najnie toke, prema viim

tokama. Otpad mora biti dovoljno udaljen od krune obodnog nasipa kako ne bi dolo do
prelijevanja procjedne vode izvan temeljnog brtvenog sustava. Udaljenost otpada od
unutarnjeg ruba krune nasipa mora iznositi minimalno 100 cm, a prema potrebi i vie.
Izvoa je obvezan uspostaviti organizaciju izgradnje tijela odlagalita koja e omoguiti

sinkronizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova, uz maksimalno iskoritenje
instaliranih kapaciteta i osiguranje stabilnosti graevine.
3.8 Putevi po odlagalitu
Prijevoz starog otpada od mjesta njegova iskopa do mjesta njegova meuodlaganja,

odnosno konanog odlaganja, obavlja se samo po gradilinim prometnicama unutar
podruja iskopa. Gradiline prometnice unutar tijela odlagalita slue za prijevoz otpada na
pojedine radne razine gdje se odvija njegovo razastiranje i zbijanje.
Ne predvia se koritenje nikakvih drugih prometnica izvan navedenog podruja iskopa i

odlaganja starog otpada, odnosno izvan granice zahvata. Unutar tog podruja Izvoa
radova provodi po svom nahoenju prebacivanje razmatranog otpada autoprijevoznim ili
nekim drugim transportnim sredstvima.
Gradiline prometnice u poetnom razdoblju mogu imati uzduni nagib i do 12% (pa i vie
ako to dozvoljavaju tehnike mogunosti Izvoaevih prijevoznih sredstava).
U naelu, trasa i konstrukcija gradilinih prometnica su odluka Izvoaa, a uvjet je da se

njima omogui sigurna vonja prilikom gradnje objekta te dopreme i ugradnje otpada.
Izvedba gradilinih prometnica obuhvaa i prometnu gradilinu signalizaciju i sve mjere
zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. Izvoa je
odgovoran za provedbu navedenih mjera.
3.9 Obraun radova i plaanje
Koliine iskopanog i presloenog otpada za obraun, utvruju se geodetskim mjerenjem

stvarno izvedenog iskopa u sraslom stanju.
Koliine odreuje Nadzorni inenjer na poprenim profilima u postotku od cjelokupne

povrine poprenog profila. Na osnovi tih postotaka izraunavaju se ukupne koliine iskopa.
Rad se plaa po kubinom metru iskopanog otpada u sraslom stanju po jedininim cijenama.
Koeficijent rastresitosti se nee priznati.
U jedininu cijenu uraunati su svi radovi na viekratnom iskopu otpada, viekratnom

utovaru otpada u prijevozna sredstva, viekratnom prijevozu otpada, viekratnom istovaru
otpada na mjestu meuodlaganja i na mjestu konane ugradnje, viekratnom preguravanju,
razastiranju, kompaktiranju i ureenju pokosa. U jedininu cijenu su uraunati i svi radovi na

izgradnji i odravanju puteva i gradilinim prometnicama na odlagalitu sukladno
tehnolokim zahtjevima i potrebama Investitora i Izvoaa.
4. ISKOP
4.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja iskopa terena.
4.1.1 Opseg radova
Radovi u ovom poglavlju tehnikih uvjeta graenja obuhvaaju minimalne zahtjeve kakvoe
za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja iskopa u materijalu A
kategorije za potrebe izgradnje odlagalita otpada sukladno projektnoj dokumentaciji.
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim
propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma
obvezna je primjena odgovarajuih EN (europskih normi). Ako se u meuvremenu neka
norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
4.2 Izvedba
Ovi radovi obuhvaaju iskop kako je predvieno projektom. Radovi ukljuuju iskop
materijala, utovar iskopanog materijala u prijevozna sredstva i istovar materijala iz
prijevoznih sredstava na mjesto unutar granice zahvata koje odredi Nadzorni inenjer. Iskop
se obavlja prema visinskim kotama iz projekta te propisanim nagibima pokosa.
Radovi moraju biti obavljeni u skladu s projektom, propisima, zahtjevima Nadzornog

inenjera i tehnikim uvjetima graenja.
Izbor tehnologije rada kod iskopa ovisi o:

- predvienim objektima,
- vrsti tla,
- mogunostima primjene odreene mehanizacije za iskop i prijevoz,
- visini i duini zahtijevanog iskopa,
- koliini tla koje treba iskopati,
- prijevoznim duinama,
- rokovima zavretka iskopa,
- vanosti pojedinog iskopa za dinamiku rada na objektu i
- ekonominosti iskopa.
Koristei se navedenim elementima, kao i drugim okolnostima koje mogu utjecati na izbor
tehnologije rada, Izvoa e, drei se odgovarajuih vaeih propisa i normi, a u skladu s
tehnikim uvjetima graenja izabrati optimalnu tehnologiju za iskop.
4.2.1 Iskop u materijalu kategorije A
Pod materijalom kategorije A podrazumijevaju se svi vrsti materijali, gdje je potrebno

miniranje kod cijelog iskopa.
Toj skupini pripadaju sve vrste vrstih i veoma vrstih kamenih tala kompaktnih stijena
(eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, ukljuujui i mogue tanje
slojeve rastresitog materijala na povrini, ili takve stijene s mjestiminim gnijezdima ilovae i
lokalnim tronim ili zdrobljenim zonama.
U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadre vie od 50% samaca veih od 0,5 m 3, za iji je
iskop takoer potrebno miniranje.
Pri radovima na miniranju u ovoj kategoriji materijala Izvoa mora raspolagati izvjebanom
i kvalificiranom radnom snagom za takvu vrstu radova te posjedovati zakonom propisano
rjeenje o uporabi ekspolozivnih tvari. Projekt miniranja je duan izraditi Izvoa uz
uvaavanje svih specifinosti predmetnog objekta. Prije poetka miniranja Projekt miniranja
mora odobriti Nadzorni inenjer.
Pri svakoj upotrebi eksploziva potrebno je postupati u skladu s odabranom tehnologijom,

vaeim zakonima i propisima za takve radove radi sigurnosti vlastitog gradilita, opreme,
objekata, ljudi i okolia. Kod miniranja, kao i pri radovima na iskopima, treba svesti na
minimum utjecaje koji bi prouzroili ometanje prometa, ljudi i okolia. Ako bi dolo do takvih
smetnji, Izvoa ih je duan odmah otkloniti o svom troku.
Pri radovima treba postaviti svu potrebnu prometnu i sigurnosnu signalizaciju.
Buotine za miniranje u pravilu se izrauju pomou dubinskih builica opremljenih i

prilagoenih takvoj vrsti rada. Prethodnim geotehnikim ispitivanjima utvruju se fiziko-
mehanika svojstva stjenskih masa i smjer pruanja i pad slojeva, na osnovi ega e se
odabrati tehnologija, tj. odrediti nain otkopavanja, nain buenja, razmak buotina i
koliina punjenja eksplozivom. Raspored buotina kao i koliina eksploziva po minskoj
buotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije odminiranog
materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna.
Radi to kvalitetnije izrade pokosa, obvezno je izvesti glatko miniranje prije ostalih mina u
profilu iskopa. Time se pokosi pri konanom ureenju lake urede, pravilnijih su ploha, a i
koliina rastresitog materijala koji treba oistiti s pokosa je minimalna. Na taj se nain
sprjeava rastresanje stijenske mase u pokosima ime postaju stabilniji. Ako se izvede
odvajanje kamene mase po projektiranoj plohi pokosa do nivelete od ostale mase u jezgri
iskopa, prekopavanje profila iskopa smanjuje se na minimum. Taj uinak ovisi o vrstoi
stijenske mase, odnosno pruanju i padu slojeva kao i o vrsti slojevitosti i ispucanosti
stijenske mase.
Materijal se kopa do projektiranog nagiba pokosa uz obavezno odstranjivanje labavih i

rastresitih dijelova stijene do projektom predviene kote terena, po kojoj se tako moe
odvijati gradilini promet. Potrebno je odmah urediti privremenu poprenu i uzdunu
odvodnju. Ako je potrebno nagib zasjeka izraditi strmije od projektiranog (radi zatite
objekata ili slino), u nekim se sluajevima to moe postii pravilnom tehnikom buenja i
miniranja. Tim se nainom nagib pokosa moe poveati za priblino 25%, osobito kada
slojevi u pokosu imaju povoljan poloaj. Za ovakva rjeenja potrebna je suglasnost
Nadzornog inenjera.
Koliine iskopa za obraun, utvruju se geodetskim mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla
u sraslom stanju, u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava Nadzorni inenjer.
Koliine materijala A kategorije odreuje Nadzorni inenjer na poprenim profilima u

postotku od cjelokupne povrine poprenog profila. Na osnovi tih postotaka izraunavaju se
ukupne koliine iskopanog materijala, uzimajui u obzir odobrenu tehnologiju iskopa.
Vee koliine iskopanih materijala od projektiranih ili neodobrenih od Nadzornog inenjera,

odnosno nastale pogrekom Izvoaa, nee se platiti.
Rad se plaa po kubinom metru iskopanog materijala u sraslom stanju po jedininim

cijenama. Koeficijent rastresitosti se nee priznati.
U jedininu cijenu uraunati su radna snaga, strojevi, materijal i svi radovi na iskopu
materijala A kategorije, ureenju i ienju pokosa od labilnih blokova i rastresitog
materijala, planiranju iskopanih i susjednih povrina, utovaru iskopanog materijala u
prijevozna sredstva, prijevozu iskopanog materijala na lokaciju unutar zone zahvata koju
odredi Nadzorni inenjer i istovaru materijala.
5. NASIP
5.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja nasipa i zemljanih ispuna.
5.1.1 Opseg radova
Radovi u ovom poglavlju tehnikih uvjeta graenja ukljuuju nabavu cjelokupne radne
snage, materijala, strojeva, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za iskop, reguliranje
vlage materijala, utovar, transport, istovar, razastiranje i zbijanje mjeovitih materijala za
izradu:
- obodnog nasipa i temeljnog brtvenog sustava u Zoni II,
- platoa za pretovarnu stanicu u Zoni III,
- servisnog platoa Zone V,
- prometno manipulativnih povrina te
- svugdje unutar granica zahvata gdje je potrebno povisiti podlogu na projektirani nivo.
5.1.2 Definicije
Mjeoviti materijali podrazumijevaju mijeani kameni i zemljani materijal, zaglinjene

kamene drobine, trone stijene tj. materijale koji su manje osjetljivi na djelovanje vode.
Zemljana ispuna je definirana kao neorganski, vrst i trajan zemljani materijal.
5.1.3 Norme
HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka

HRN U.B1.012 Odreivanje vlanosti tla
HRN U.B1.014 Odreivanje specifine teine tla
HRN U.B1.016 Odreivanje zapreminske teine tla
HRN U.B1.018 Odreivanje granulometrijskog sastava
HRN U.B1.020 Odreivanje granice teenja i valjanja tla
HRN U.B1.024 Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla
HRN U.B1.038 Odreivanje optimalnog sadraja vode
HRN U.B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
5.1.4 Zatita ljudi i objekata
Izvoa treba isplanirati i izvesti radove tako da sprijei oteenja postojeih objekata, zatiti
ljude i objekte, minimalizira zastoje, zatiti objekte koji e se izvesti i osigura odgovarajue
propisane radne uvjete.
5.2 Materijali
Svi nasipni materijali i zemljana ispuna trebaju biti dobavljeni iz istih izvora koje je
pregledao i odobrio Nadzorni inenjer.
Materijal koji se koristi mora biti bez organskih sastojaka, drva, otpada i svih ostalih tetnih
materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Materijal ne smije
sadravati dijelove kamena vee od etrdeset (40) cm u promjeru. Materijal mora imati
fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje.
5.3 Izvedba
5.3.1 Zatita
Izvoa treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog

vremena. Radovi e se prekidati za vrijeme velikih kia po uputama Nadzornog inenjera.
Nakon pojave velikih kia, radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osui da sprijei
pojavu stvaranja pretjeranih kolotraga.
U cilju minimaliziranja posljedica oborina na ugraeni materijal, povrine prethodno treba

uvaljati glatkim valjkom i moraju se izvesti s odgovarajuim nagibima kako bi se osigurala
prikladna odvodnja prilikom velikih oborina.
Sloj ili slojevi koji su, po miljenju Nadzornog inenjera, uslijed kie ili zbog nekih drugih
razloga pretrpjeli znaajnu redukciju gustoe poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti
omogueno suenje tla ili njegovo obraivanje prikladnom opremom, kako bi se smanjila
vlaga na zahtijevanu razinu. Izvoa takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego to se nastave
daljnji radovi.
Izvoa treba zatititi i odravati sav materijal u zadovoljavajuem stanju cijelo vrijeme sve
do konanog zavretka i prihvaanja radova.
Povrina zbijenog nasipnog materijala treba biti zatiena od isuivanja pomou polijevanja
ili nekim drugim nainom koji e odobriti Nadzorni inenjer.
5.3.2 Priprema podloge ispune
Podloga ispune treba biti oiena od vegetacije i drugih neprikladnih materijala, ukljuujui
otpad i kontaminirano tlo koje se nalazi ispod iskopanog otpada na podrujima premjetanja
otpada.
5.3.3 Ugradnja
Ugradnja materijala u nasip treba se izvesti tako da se postigne homogenost bez

horizontalnih stratifikacija i bez lea i depova materijala koji ne zadovoljavaju zahtjeve ovog
poglavlja tehnikih uvjeta graenja.
Ugradnja materijala se obavlja rasprostiranjem materijala u horizontalne slojeve jednake

debljine pomou buldozera ili drugih prikladnih sredstava. Ukoliko je potrebno, treba
koristiti tanjuranje ili druge prikladne metode za razdvajanje materijala i njegovo mijeanje
prije zbijanja.
Ukoliko nije drugaije specificirano, debljina sloja nasipa prije zbijanja ne smije prelaziti 30
cm za nasip koji se zbija pomou kompaktora mase minimalno 12 tona ili vibracijskog
glatkog valjka ili valjka s bodljama. U skuenim prostorima gdje se zbijanje materijala izvodi
pomou runih kompaktora, slojevi su debljine najvie 10 cm. Odobreni vibracijski
kompaktor, valjak s bodljama ili vibracioni valjak ne smiju se kretati brzinama veim od 5 km
na sat.
Konano prihvaanje materijala za ugradnju u nasip i ispune, uvijek se mora izvriti nakon
to je materijal dovezen, rairen i zbijen. Odbijanje materijala od strane Nadzornog inenjera
moe biti na izvoritu materijala, u transportu ili na mjestu ugradnje. Izvoa treba
suraivati s Nadzornim inenjerom kako bi se osiguralo da se samo prihvatljiv materijal za
ispunu doprema na mjesto ugradnje.
5.3.4 Sadraj vlage
Sadraj vode u mijeanom materijalu treba biti u granicama izmeu 2% ispod i 2% iznad
optimalne vlage po standardnom Proctoru.
Za vrijeme ugradnje i zbijanja, vlanost materijala ispune treba biti odravana unutar
specificiranog opsega.
Materijal koji je u trenutku odlaganja previe mokar treba se ili odstraniti ili osuiti na
propisanu vlanost prije zbijanja.
5.3.5 Zbijanje
Materijal treba biti zbijen na suhu gustou koja iznosi najmanje 97% od maksimalne suhe
gustoe odreene standardnim Proctorom. Ovakvo zbijanje ukljuuje najmanje etiri
prijelaza odabranog valjka ili prikladne opreme odobrene od Nadzornog inenjera. Potrebna
zbijenost iznosi minimalno 25 MN/m2 na zadnjem sloju ugraenog materijala u obodni nasip
i plato za pretovarnu stanicu, odnosno 40 MN/m2 na zadnjem sloju ugraenog materijala u
nasip servisnog platoa Zone V i prometno manipulativnih povrina.
Ispuna koja se nalazi u blizini objekata treba biti zbijena na zahtjevanu gustou pomou
runog zbijanja ili runo upravljanih strojnih kompaktora ili vibracionih ploa. Teka oprema
ne smije se upotrebljavati na udaljenosti blioj od 1,0 m od objekata. Vibracioni valjci ne
smiju se upotrebljavati na udaljenosti blioj od 1,5 m od bilo kojeg objekta. Nije dozvoljeno
zbijanje koje se obavlja padanjem tekih predmeta s visine.
5.3.6 Premjetanje i ugradnja oteene ispune
Ispuna koja je ugraena s gustoom niom od odreenog minimuma ili sa sadrajem vlage
ija je vrijednost van odreenih granica ili drugaije ne zadovoljava zahtjeve ovih tehnikih
uvjeta graenja, mora se obraditi do prihvatljive razine ili se treba ukloniti i zamijeniti s
prihvatljivom ispunom.
5.4 Kontrola kvalitete
Kontrola zbijenosti ugraenog materijala treba se provoditi za vrijeme graenja u skladu s

odgovarajuim normama.
Za kontrolu ugraenog materijala u nasip i ispunu, treba provesti sljedea laboratorijska

ispitivanja uz sljedeu uestalost:
- modul stiljivosti mjeren krunom ploom promjera 30 cm, mjeri se na svakih 1.000 m2
svakog sloja nasipa.
Izvoa treba obavijestiti Nadzornog inenjera prije nego to poduzme terenska ispitivanja,
kako bi omoguio Nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Ispitivanja se
provode po principu sluajnog pogotka na povrini odobrenoj od strane Nadzornog
inenjera. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se
sauvati na gradilitu za vrijeme graenja.
Kada se saznaju rezultati testiranja Izvoa treba obavijestiti Nadzornog inenjera ukoliko se
pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti Izvoa, bez
dodatnih trokova za Investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno
odstranjivanje dijelova ispune, ukoliko je tako odredio Nadzorni inenjer.
Uvijek kada smatra potrebnim Nadzorni inenjer ima pravo zatraiti provedbu kontrolnih
ispitivanja ugraenog materijala. Provedba ovih ispitivanja pada na teret Investitora. Ukoliko
su rezultati nezadovoljavajui, trokovi kontrolnih ispitivanja padaju na teret Izvoaa.
Rad se plaa po kubinom metru ugraenog i propisano zbijenog materijala u nasip i ispunu,
po jedininim cijenama.
U jedininu cijenu uraunati su radna snaga, strojevi, materijal i svi radovi potrebni za
izvedbu nasipa i zemljane ispune, ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju, razastiranje,
vlaenje ili suenje materijala, zbijanje slojeva nasipa, planiranje pokosa nasipa, ispitivanje
ugraenih slojeva te ienje okoline nasipa.
6. IZRAVNAVAJUI ZEMLJANI SLOJ
6.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja izravnavajueg zemljanog sloja.
6.1.1 Opseg radova
Radovi u ovom poglavlja tehnikih uvjeta graenja obuhvaaju nabavu cjelokupne radne
snage, materijala, strojeva, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za ugradnju
izravnavajueg zemljanog materijala u podlozi temeljnog brtvenog sustava Zone II, u podlozi
kolnike konstrukcije prometnih povrina (interne prometnice, protupoarnog puta i
okretita), u podlozi kolnike konstrukcije manipulativnih povrina (Zona V, Zona VI i Zona
VII) te ostalih objekata opisanih u tehnikom opisu.
6.1.2 Definicije
Izravnavajui zemljani sloj je ureeni zavrni sloj, ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, odreene ravnosti i nagiba, koje svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima zadovoljava
traene uvjete.
6.1.3 Norme

HRN U B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
6.2 Materijal
Materijal izravnavajueg zemljanog sloja ispod temeljnog brtvenog sustava Zone II, u podlozi
kolnike konstrukcije prometnih i manipulativnih povrina te ostalih objekata opisanih u
tehnikom opisu su mijeani kameni i zemljani materijali, zaglinjene kamene drobine, trone
stijene kriljci i lapori i slini materijali veinom C kategorije.
6.3 Izvedba
Izvedba obuhvaa ugradnju materijala izravnavajueg zemljanog sloja, u prvom redu, na

oblikovano dno nove plohe, pokose obodnog nasipa, osnovnu povrinu ispod kolnike
konstrukcije prometnih i manipulativnih povrina, u slojevima i to debljine zbijenog sloja od
najvie 20 cm, odnosno prema nacrtima.
Radovi na ureenju izravnavajueg sloja zemljanim materijalima obuhvaaju planiranje,

eventualnu sanaciju pojedinih manjih povrina slabije kvalitete boljim materijalom, vlaenje,
odnosno prosuivanje materijala i zbijanje valjcima do traene zbijenosti.
Prilikom ugradnje materijal mora imati vlanost unutar granica od w opt +/- 2% prema
standardnom Proctoru. Koeficijent nejednakosti materijala U = d 60/d10 mora biti vei od 9.
Indeks plastinosti mora biti manji od 20%.
Materijal mora biti tako zbijen da se postigne stupanj zbijenosti od 100% standardnog
Proctora, a modul stiljivosti mjeren krunom ploom promjera 30 cm mora biti jednak ili
vei od 30 MN/m2 na zavrnom sloju izravnavajueg zemljanog materijala.
Debljina izvedenog sloja mora se dokazati odreivanjem visina poetnih i zavrnih povrina
izravnavajueg zemljanog sloja pod nadzorom Investitorovog terenskog geodeta, na 30
metarskoj mrei. Vertikalna tolerancija iznosi 1,5 cm, dok se nagibi odreuju prema tome
kako je to specificirano u nacrtima.
Izvoa je odgovoran za ispitivanja. Ispitivanja se moraju izvoditi u specijaliziranom i

ovlatenom laboratoriju koji je odobrio Nadzorni inenjer, a Izvoa o svom troku mora
ishoditi potvrdu o kvaliteti materijala.
Izvoa ne smije ugraivati materijale dok Nadzorni inenjer posebno ne pregleda i odobri
predloeni materijal.
Ukoliko po miljenju Nadzornog inenjera, materijal koji je predloen od strane Izvoaa,

nije prikladan za upotrebu, Izvoa mora priloiti na razmatranje gore navedenu potvrdu za
drugi materijal iz drugog izvora.
Nadzorni inenjer moe u bilo koje vrijeme traiti uzimanje uzoraka dovezenog materijala za
dodatna ispitivanja karakteristika na troak Investitora. Bilo koji dovezeni materijal s terena
za koji ustanovi da nije u skladu sa specifikacijom, ili se ustanovi da je zagaen, mora se
odmah ukloniti i zamijeniti prikladnim materijalom na troak Izvoaa, bez produenja
rokova izvoenja.
Tekua ispitivanja koja provodi Izvoa na svoj teret su slijedea sa slijedeom uestalosti:
- modul stiljivosti mjeren krunom ploom promjera 30 cm, mjeri se na svakih 1.000 m2
svakog sloja ugradnje.
dodatnih trokova Investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje
dijelova izravnavajueg zemljanog sloja, ukoliko je tako odredio Nadzorni inenjer.
ispitivanja ugraenog izravnavajueg zemljanog sloj. Provedba ovih ispitivanja pada na teret
Investitora. Ukoliko su rezultati nezadovoljavajui, trokovi kontrolnih ispitivanja padaju na
teret Izvoaa.
Rad se plaa po kubinom metru ugraenog i propisano zbijenog materijala u izravnavajui

zemljani sloj, po jedininim cijenama.
izvedbu izravnavajueg zemljanog sloja, ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju, razastiranje,
vlaenje ili suenje materijala, zbijanje slojeva, ispitivanje ugraenih slojeva te ienje
okoline.
7. NOSIVI SLOJ
7.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja nosivog sloja.
7.1.1 Opseg radova
snage, materijala, strojeva, opreme i izvoenja posla nunog za ugradnju nosivog sloja u
podlozi prometno - manipulativnih povrina (interne prometnice, protupoarnog puta i
okretita, plato Zone V, Zone VI i Zone VII) i ostalih objekata opisanih u tehnikom opisu.
7.1.2 Definicije
Nosivi sloj je ureeni sloj zrnatog kamenog materijala, odreene ravnosti i nagiba, koji
svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima zadovoljava traene uvjete.
Kameniti materijali su materijali dobiveni iskopom pomou miniranja i kamene drobine

krupnoe 8 mm do 63 mm (tucanik) te 0 mm do 4 mm (kamena sitne).
7.1.3 Norme

HRN U B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
7.2 Materijal
Materijali nosivog sloja ispod prometnih i manipulativnih povrina su zrnati kameniti

materijali dobiveni iz iskopa i zaliha pod nadzorom Nadzornog inenjera, a mogu se
primijeniti drobljeni kameni materijal i mjeavine ljunka i drobljenog kamenog materijala.
Zahtjevi koje moraju ispuniti zrnati kameniti materijali predvieni za ugradnju u nosivi sloj
su:
- oblik zrna udio zrna nepovoljnog oblika (3:1) max. 40%,
- upijanje vode max 1,6%,

- trona, nekvalitetna zrna, max 7%,
- otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles, max 45%,
- udio zrnja manjih od 0,2 mm ne smije biti vei od 3%,
- stupanj neravnomjernosti U = d60/d10 mora se kretati u granicama 15 do 100 za ljunak,
odnosno 15 do 50 za drobljeni materijal,
Granulometrijski zahtjevi za zrnati kameniti materijal su:
Postotak prolaska Veliina estice (mm)

100 63
90 50
75 32
55 16
40 8
30 4
20 2
15 1
7 0,5
3 0,2
7.3 Izvedba
Izvedba obuhvaa ugradnju materijala nosivog sloja na izravnavajui zemljani sloj, geotekstil
ili GCL, u slojevima i to debljine zbijenog sloja od najvie 20 cm.
Radovi na ureenju nosivog sloja od kamenitih materijala obuhvaaju nasipavanje,

razastiranje, planiranje, vlaenje i zbijanje valjcima do traene zbijenosti.
Prilikom izrade nosivog sloja zavrne slojeve treba izraditi kamenom sitnei krupnoe 8 mm
do 16 mm, odnosno zavrno 0 mm do 4 mm kako bi sitne ispunila upljine izmeu
krupnijeg materijala.
Propusnost ugraenog nosivog sloja mora biti jednaka ili manja od 1 x 10 -3 m/s.
Prilikom ugradnje materijal mora imati vlanost unutar granica od w opt +/- 1%.
Materijal mora biti tako zbijen da se postigne najmanji stupanj zbijenosti od 98%
standardnog Proctora, a modul stiljivosti mjeren krunom ploom promjera 30 cm mora
biti vei od 80 MN/m2 na zavrnom sloju nosivog sloja.
Debljina izvedenog sloja mora se dokazati odreivanjem visina poetnih i zavrnih povrina
nosivog sloja pod nadzorom Investitorovog terenskog geodeta, na 30 metarskoj mrei.
Vertikalna tolerancija iznosi 1,0 cm, dok se nagibi odreuju prema tome kako je to
specificirano u nacrtima.

ovlatenom laboratoriju koji je odobrio Nadzorni inenjer, a Izvoa o svom troku mora
ishoditi potvrdu o kvaliteti materijala.
Izvoa ne smije ugraivati materijale dok Nadzorni inenjer posebno ne pregleda i odobri
predloeni materijal.

nije prikladan za upotrebu, Izvoa mora priloiti na razmatranje gore navedenu potvrdu za
drugi materijal iz drugog izvora.
Nadzorni inenjer moe u bilo koje vrijeme traiti uzimanje uzoraka dovezenog materijala za
dodatna ispitivanja karakteristika na troak Investitora. Bilo koji dovezeni materijal s terena
za koji ustanovi da nije u skladu sa specifikacijom, ili se ustanovi da je zagaen, mora se
odmah ukloniti i zamijeniti prikladnim materijalom na troak Izvoaa, bez produenja
rokova izvoenja.
Tekua ispitivanja koja provodi Izvoa na svoj teret su slijedea sa slijedeom uestalosti:
- modul stiljivosti mjeren krunom ploom promjera 30 cm, mjeri se na svakih 500 m 2
svakog sloja ugradnje.
dodatnih trokova Investitora. Ispravljanje nedostataka ukljuuje kompletno odstranjivanje
dijelova posteljice, ukoliko je tako odredio Nadzorni inenjer.
ispitivanja ugraenog tampona. Provedba ovih ispitivanja pada na teret Investitora. Ukoliko
Rad se plaa po kubinom metru ugraenog i propisano zbijenog materijala u nosivi sloj, po
jedininim cijenama.
izvedbu nosivog sloja, ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju, razastiranje, vlaenje ili suenje
materijala, zbijanje slojeva, ispitivanje ugraenih slojeva te ienje okoline.
8. GEOSINTETSKI GLINENI TEPIH (GCL)
8.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji geosintetskog glinenog tepiha (GCL-
a).
8.1.1 Opseg radova
Radovi u ovom poglavlju tehnikih uvjeta graenja opisuju tehnike uvjete za nabavu i
ugradnju protkanog, ivanog i termiki obraenog geosintetskog glinenog tepiha (GCL-a), na
ureeni izravnavajui zemljani sloj u podlozi temeljnog brtvenog sustava Zone II i u podlozi
kolnike konstrukcije manipulativnih povrina (Zona V i Zona VI) te ostalih objekata opisanih
u tehnikom opisu.
8.1.2 Definicije
Geosintetski glineni tepih (GCL) je tvorniki proizvedena hidraulika barijera koja se sastoji
od granulirane natrijeve bentonitne gline umetnute izmeu dva geotekstila koja je
podravaju i okruuju, a koji su spojeni tkanjem ili ivanjem.
Geotekstil je polupropusna tkana ili netkana tkanina koja se koristi za blokiranje pomicanja
bentonita upotrijebljenog u GCL-u.
Natrijev bentonit je sastojak jako bujajue gline u GCL-u koji prvenstveno sadri mineral
Montmorilonit.
Armiranje je postupak proizvodnje GCL-a u kojemu se u proizvodnom procesu stavljaju

armaturna vlakna netkanog geotekstila u matricu drugog sloja tkanog geotekstila, a kroz sloj
natrijeve bentonitne gline.
Termiko spajanje je postupak pojaavanja armature koristei toplinu za spajanje vlakana

kako bi se trajnije spojila na drugi sloj geotekstila i poboljala svojstva unutarnje posmine
vrstoe.
8.1.3 Norme
HRN EN 965 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom Odreivanje mase

po jedinici povrine
HRN EN ISO 10319 Geosintetici Vlano ispitivanje na irokim trakama
HRN EN ISO 12236 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom Ispitivanje statikim
probijanjem (CBR ispitivanje)
DIN 18121-1 Determination of water content of soil by the oven-drying

method
DIN 18132 Soil, testing procedures and testing equipment Determination
of water absorption
ASTM D 5887 Standard Test Method for Measurement of Index Flux Through
Saturated Geosynthetic Clay Liner Specimens Using a Flexible
Wall Permeameter
ASTM D 5888 Standard guide for storage and handling of geosynthetic clay
liners
ASTM D 6243 Standard Test Method for Determining the Internal and Interface
Shear Resistance of Geosynthetic Clay Liner by Direct Shear
Method
ASTM D 5321 Determining the coefficient of soil and geosynthetic or
geosynthetic and geosynthetic friction by the direct shear method
8.2 Materijali
GCL materijal mora biti proizveden kao armirani zavrni proizvod, dodatno obraen
termikim spajanjem, sukladan karakteristikama i metodama ispitivanja navedenim u Tablici
1.
Tablica 1 : Svojstva geosintetskog glinenog tepiha
Materijal Svojstvo Metoda ispitivanja Vrijednost
Masa (tkani crni geotekstil) HRN EN 965 200 g/m

Geotekstili
Masa (netkani bijeli geotekstil) HRN EN 965 250 g/m
(nereciklirani PP)
Sila na probijanje (netkani geotekstil) HRN EN ISO 12236 1,8 kN
Masa bentonita HRN EN 965 4.200 g/m
Indeks bujanja ASTM D 5890 25 ml
Sadraj vode (5h; 105C) DIN 18121-1 15%
Bentonit
Kapacitet upijanja vode DIN 18132 600%
Udio montmorilonita (XRD) 90% ( 5%)
Gubitak tekuine ASTM D 5891 < 18 ml
GCL (geotekstili + Masa GCL-a HRN EN 965 > 4.800 g/m
bentonit)
vrstoa guljenja HRN EN ISO 10319 60 N/10 cm
Izduenje do prekida (uzduno/ popreno) HRN EN ISO 10319 10/5%
Sila do prekida (uzduno/ popreno) HRN EN ISO 10319 20/11 kN/m
Sila na probijanje HRN EN ISO 12236 2,3 kN
-11
Propusnost ASTM D 5887 5 x 10 m/s
-9
Indeks toka (flux) ASTM D 5887 < 10 (m/m)/s
8.3 Isporuka, skladitenje i rukovanje
Isporuka, skladitenje i rukovanje GCL-om je iskljuivo odgovornost Izvoaa te se mora

provoditi sukladno uputama Proizvoaa.
Prije otpreme, Proizvoa je duan oznaiti svaku rolu, kako na samoj roli GCL-a tako i na
povrini plastinog zatitnog omota. Etikete moraju biti otporne na izbjeljivanje i vlagu kako
bi bile itljive u trenutku instalacije. Etikete na rolama moraju u najmanju ruku oznaavati
sljedee:
- Duljinu i irinu role.
- Ukupnu teinu role.
- Vrstu GCL materijala.
- Broj proizvedenog lota i pojedinani broj role.
Sve role GCL-a se moraju pakirati u plastine omote otporne na vlanost. Kartonske sredine
moraju biti dovoljno vrste kako se ne bi zdrobile tijekom prijevoza i rukovanja njima.
Sve role GCL-a moraju se odloiti na ravnu povrinu na lokaciji, daleko od podruja gustog
prometa, ali dovoljno blizu aktivnoj radnoj zoni kako bi se smanjila potreba za rukovanjem
materijalom.
GCL se ne smije skladititi na veu visinu od tri do etiri role. Role se ne smiju slagati na hrpu
na neravnim povrinama kako ne bi dolo do savijanja i deformacije GCL-a ili do tekoa u
umetanju cijevi u sredinu role pri rukovanju.
Dodatna cerada ili plastini prekriva mora se prebaciti preko naslaganih rola kako bi se GCL,
koji je uskladiten na otvorenom dodatno zatitio.
Svaka dodatna koliina bentonita koja se upotrebljava za brtvljenje avova, rupa ili za
popravke, mora biti jednaka granuliranom bentonitu koji se upotrebljavao u proizvodnji
samog GCL-a, te pakirana u vree i propisno oznaena.
Bentonitni materijal stavljen u vree mora se uskladititi uz role GCL-a, osim ako su
dostupne neke druge, bolje zatitne mjere. Vree se moraju spremiti na palete ili na neku
drugu prikladnu suhu povrinu, te dodatno prekriti ceradom ili plastinim prekrivaem. U
sluaju da je unutar zapakiranih GCL rola ili vrea, prisutna voda, taj e materijal Nadzorni
inenjer morati odbaciti.
Prilikom manipulacije, role se ne smiju vui, podizati samo s jednog kraja, podizati samo
vilicama viliara ili odgurnuti na tlo s vozila za isporuku. Nadzorni inenjer je duan provjeriti
postoji li odgovarajua oprema koja ne predstavlja nikakvu opasnost za osoblje i ne
predstavlja rizik od oteenja ili deformacije samog materijala.
8.4 Izvedba
8.4.1 Ureenje izravnavajueg zemljanog sloja
Prije ugradnje GCL-a, Nadzorni inenjer je duan povrinu na koju se postavlja GCL
pregledati i odobriti u skladu s tehnikim uvjetima graenja.
Izvoa je duan upozoriti Nadzornog inenjera o svim promjenama u stanju podloge, a koje
bi mogle utjecati na usklaenost s bilo kojim od uvjeta u ovom poglavlju ili u drugim
poglavljima tehnikih uvjeta graenja.
8.4.2 Ugradnja GCL-a
Ugradnja GCL se obavlja odmatanjem rola, od najvie kote prema najnioj, kako bi se
olakala odvodnja u sluaju iznenadnih padalina. Ugradnja nije dozvoljena za vrijeme kinog
vremena.
Preklopi odmotanih rola, odnosno ugraenih panela, moraju biti najmanje 30 cm, te se ne
smiju borati niti rastvarati. Izmeu preklopa, u minimalnoj irini od 15 cm, mora se ugraditi
rahli, granulirani bentonit i to u koliini od 0,40 kg po dunom metru, kako bi se odrala
funkcija GCL-a kao hidraulike barijere.
Izvoa je duan ugraditi samo onoliko GCL-a koliko stigne na kraju tog dana prekriti. GCL se
ne smije preko noi ostavljati neprekriven. Izloeni krajevi GCL-a moraju se privremeno
prekriti ceradom ili slinim prekrivaem otpornim na vodu, sve do sljedeeg radnog dana.
Detalji, definirani kao probijanja cijevi, drenani objekti i ostali pripadni dijelovi moraju se
izvesti prema preporuci Proizvoaa GCL-a, odnosno sukladno nacrtima.
Manje rupe i raspori (do 1 m2) mogu se popraviti tako da se oteeni dio oisti od stranih
tijela i neistoa, te se potom, preko oteenja, stavi zakrpa odrezana od neupotrijebljenog
GCL-a s najmanjim preklopom od 30 cm na svim rubovima. Dodatni bentonit se mora
ugraditi izmeu rubova zakrpe i popravljenog materijala i to najmanje 0,40 kg/m duinski po
rubu, nasipan u kontinuiranim trakama minimalne irine 15 cm. Vea oteenja se moraju
popraviti izvedbom preklopa od nove role po cijeloj irini ugraenog panela, uz prethodno
opisan postupak preklapanja.

ovlatenom laboratoriju.
Izvoa ne smije ugraivati materijale dok Projektant i Nadzorni inenjer ne pregledaju i

odobre predloeni materijal.
Prije dobave i ugradnje materijala, Izvoa je duan dostaviti:

- Potvrdu o kontroli kvalitete izdanu od strane Proizvoaa materijala s tehnikim
specifikacijama materijala,
- Potvrdu o uspjeno izvedenom ispitivanju posmine vrstoe
Potvrde o kontroli kvalitete i ispitivanju posmine vrstoe Izvoa mora predati Nadzornom
inenjeru najmanje etrnaest (14) dana prije poetka ugradnje materijala, a Nadzorni
inenjer ih mora predati Projektantu najmanje deset (10) dana prije planiranog poetka
ugradnje materijala.
Kako bi GCL bio prihvaen, Izvoa mora izvesti sljedee pokuse za prihvaanje o vlastitu
troku:
- Unutarnja posmina vrstoa GCL-a, 1 pokus,
- Posmina vrstoa na kontaktu izmeu GCL-a i izravnavajueg zemljanog sloja, 1 pokus,
- Posmina vrstoa na kontaktu izmeu GCL-a i HDPE hrapave geomembrane, 1 pokus.
Laboratorijska ispitivanja moraju biti provedena na slijedei nain:

1. Laboratorijska ispitivanja trebaju se izvriti na uzorcima minimalnih dimenzija 30cm x
30cm.
2. Pokusi smicanjem moraju se izvesti u skladu s ASTM D 6243 kako bi se odredila
unutarnja posmina vrstoa GCL-a.
3. Posmina vrstoa na kontaktu izmeu GCL-a i ostalih navedenih slojeva treba biti
usklaena sa standardom ASTM D 5321.
4. Oprema za smicanje koja e se upotrebljavati mora biti usklaena sa standardnom
opremom opisanom u standardu ASTM D 5321.
5. Normalna naprezanja koja se primjenjuju: 100 kPa, 200 kPa i 400 kPa.
6. Pokusi smicanjem se moraju izvesti na potpuno saturiranim uzorcima GCL-a.
Interpretacija rezultata laboratorijskih ispitivanja:

1. Rezultati svih ispitivanja smicanja moraju zadovoljiti uvjet da rezidualni kut trenja
bude najmanje 12 stupnjeva za sve slojeve.
2. U sluaju da se dobije manji kut trenja, predloeni materijali se moraju odbiti.
Ukoliko po miljenju Nadzornog inenjera ili Projektanta, materijal koji je predloen od

strane Izvoaa, nije prikladan za upotrebu, Izvoa mora priloiti na razmatranje gore
navedene potvrde, za drugi materijal.
Tek po ishoenju potvrde o prihvaanju materijala od strane Projektanta i Nadzornog

inenjera, Izvoa moe poeti s ugradnjom materijala.
Izvoa je duan, uz nazonost Nadzornog inenjera, uzeti uzorke materijala isporuenog na

gradilite i dostaviti ih u ovlateni laboratorij. Svaki uzorak mora biti 1.000 mm dug i imati
punu irinu role. Uzorci se ne smiju uzeti od prvih 1.000 mm role. Uzorci moraju imati
oznaku s imenom Proizvoaa, identifikacijom proizvoda, brojem poiljke i role. Izvoa je

duan zabiljeiti datum, jedinstveni broj uzorka te smjer proizvodnje, a Nadzorni inenjer je
duan ovjeriti ih.
Tekua ispitivanja koja provodi Izvoa na svoj teret u ovlatenom laboratoriju su slijedea
sa slijedeom uestalosti:
- masa GCL-a, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- vrstoa guljenja, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- izduenje do prekida, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- sila do prekida, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- propusnost, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- indeks toka (flux), mjeri se na svakih 10.000 m2 ugraenog materijala.
Ukoliko su ugraene koliine manje od 5.000 m 2, mora se obaviti jedno ispitivanje, bez
obzira na koliinu ugraenog materijala.
Zbog uzoraka koji ne zadovolje definirane uvjete iz Tablice 1 ovog Poglavlja, role s kojih su
uzeti moraju se odbaciti. U najmanju ruku, na rolama koje su proizvedene neposredno prije i
neposredno poslije nevaljale role, moraju se ispitati isti manjkavi parametri. Ispitivanje se
mora nastaviti sve dok najmanje tri role za redom s obje strane prvotne nevaljale role
zadovolje manjkavi parametar. Potrebna dodatna ispitivanja duan je platiti Izvoa.
Uvijek kada smatra potrebnim, Nadzorni inenjer ima pravo zatraiti provedbu kontrolnih
Rad se plaa po kvadratnom metru ukupne tlocrtne povrine prekrivene GCL-om, po

jedininim cijenama.
ugradnju GCL-a, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na gradilitu,
razastiranje, ugradnju i ispitivanje GCL-a te iskop i zatrpavanje sidrenih rovova po ugradnji
materijala.
Nee se priznati koritenje otpada i materijala prema Izvoaevu vlastitu nahoenju,

preklopi te ostali gubici materijala nastali uslijed popravaka oteenja, sidrenja unutar
sidrenog rova i sl.
9. OBOSTRANO HRAPAVA HDPE GEOMEMBRANA
9.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji obostrano hrapave HDPE
geomembrane.
9.1.1 Opseg radova
Izvoa mora osigurati cjelokupnu radnu snagu, materijal i opremu, te izvoenje svih radova
potrebnih za izradu, uskladitenje, isporuku, ugradnju i ispitivanje 2,50 mm obostrano
hrapave HDPE geomembrane temeljnog brtvenog sustava Zone II. Ugradnju geomembrane
potrebno je provesti zajedno s ugradnjom GCL-a na temeljni brtveni sustav.
9.1.2 Norme
HRN G.S2.733/A Debljina

HRN G.C8.510 Izgled i boja
HRN G.S2.702/A Plona masa
HRN G.S2.510/A Gustoa
HRN G.S2.601 Maseni protok taline
HRN G.S2.612 Naprezanje na granici razvlaenja
Istezanje na granici razvlaenja
Prekidna (vlana) vrstoa
HRN G.S2.612 Prekidno istezanje
HRN G.S2.612 Rastezni modul elastinosti
HRN G.S2.734 Ponaanje zavarenog spoja pri pokusu smikom
DIN 16726 Ponaanje pri optereenju tlakom vode kroz proreze
HRN G.S2.736 Promjene dimenzija nakon izlaganja utjecaju topline
DIN 53361 Ponaanje pri presavijanju na hladnoi
HRN G.S2.707 Ponaanje pri paranju
DIN 16726 Ponaanje pri pokusu probijanjem
HRN G.S2.612 Postojanost prema umjetnom starenju
HRN G.C8.510
DIN 16726 Ponaanje nakon dranja u vapnenom mlijeku
HRN G.S2.734 (Ca(OH)2)
HRN G.C8.510
DIN 16726 Ponaanje nakon dranja u otopini natrijevog klorida -
HRN G.S2.612 slana voda (NaCl)
HRN G.C8.520
DIN 16726 Ponaanje nakon dranja u otopini sumporaste kiseline

HRN G.S2.612 (H2SO3)
HRN G.C8 510
ASTM D 5321 Ispitivanje kontaktne posmine vrstoe izmeu dvaju
geosintetika ili geosintetika i tla
ASTM D 1004 Otpornost na trganje
ASTM D 4833 Otpornost pri probijanju
ASTM D 5617 Vieosno vlano testiranje geosintetika
ONORM S 2076-1 Ugradnja geomembrane
9.2 Materijal
Geomembrana temeljnog brtvenog sustava treba biti 2,50 mm debela polietilenska,

fleksibilna membrana, visoke gustoe (HDPE), hrapava na obje strane.
9.2.1 Sirovine (smola)
Smola koritena u proizvodnji geomembrane treba biti napravljena od istih, nezagaenih

sastojaka. U proizvodnji geomembrane ne smije se koristiti vie od deset (10)% usitnjenog,
preraenog materijala i izrezanih okrajaka. Svi usitnjeni, preraeni ili izrezani materijali
trebaju biti od istog proizvoaa i identinog sastava kao to je i proizvedena geomembrana.
Ve upotrijebljeni materijal ili sastojci topivi u vodi ne smiju se upotrijebiti u proizvodnji
geomembrane. Kod geomembrana s plastifikatorima, smiju se koristiti samo primarni
plastifikatori koji su otporni na migracije. Izvoa treba izdati kopiju izvjetaja o ispitivanju i
potvrdu za materijale koritene u proizvodnji geomembrane dopremljene na gradilite.
9.2.2 Materijal geomembrane
Geomembrana treba biti nearmirana, u plohama jednake boje, debljine i hrapavosti

povrine. Geomembrana mora biti hrapava na obje strane. Hrapavost povrine treba
ostvariti upotrebom istih nepreraenih materijala kao to je geomembrana i mora biti
jednaka po cijeloj povrini geomembrane. Plohe ne smiju sadravati i moraju biti otporne na
nastanak gljivica ili bakterija i ne smiju na sebi imati rupe, rezove, bilo kakve prljavtine ili
plikove te ne smiju biti nagriene ili s bilo kakvim drugim nedostacima i nepravilnostima.
Geomembrane i spojevi moraju odgovarati zahtjevima prikazanim u Tablici 1.
Tablica 1: Svojstva hrapave HDPE geomembrane
Svojstvo Metoda ispitivanja Vrijednost Jed.mjer.
Debljina HRN G.S2.733/A 2,50 + tolerancija 0.2 mm mm

Izgled i boja HRN G.C8.510 Bez oteenja
Plona masa HRN G.S2.702/A 2400 g/m2
Gustoa HRN G.S2.510/A 0,940 g/cm3
Naprezanje na granici 36.5 (min. prosjena) kN/m
poputanja HRN G.S2.612
Istezanje na granici 13 %
poputanja
Prekidna (vlana) vrstoa Vea do granice poputanja kN/m
Prekidno istezanje HRN G.S2.612 700 %
Otpornost na trganje ASTM D 1004 350 N
(min prosjena)
Otpornost pri probijanju ASTM D 4833 800 N
(min prosjena)
Ponaanje zavarenog spoja HRN G.S2.734 Prijelomi izvan spoja N/mm2
pri pokusu smikom
Ponaanje pri optereenju Ne smije proputati vodu
tlakom vode kroz proreze DIN 16726
(72h/4bara)
Promjene dimenzija nakon 2 %
izlaganja utjecaju topline HRN G.S2.736
o
(+80 C/6sati)
ponaanje pri presavijanju na DIN 53361 Ne smije nastati pukotine
hladnoi
o
- 20 C
Ponaanje pri paranju HRN G.S2.707 130 N/mm
Ponaanje pri pokusu DIN 16726 Ne proputa vodu
probijanjem
Postojanost prema umjetnom HRN G.S2.612 Rastezna svojstva se ne smiju %
starenju promijeniti za vie od 20 %
HRN G.C8.510 Izgled bez oteenja
Ponaanje nakon dranja u DIN 16726 Rastezna svojstva se ne smiju %
vapnenom mlijeku (Ca(OH)2) HRN G.S2.734 promijeniti za vie od 20 %
Ponaanje nakon dranja u DIN 16726 Rastezna svojstva se ne smiju
otopini natrijevog klorida - HRN G.S2.612 promijeniti za vie od 20 % %
slana voda (NaCl)
Ponaanje nakon dranja u DIN 16726 I HRN Rastezna svojstva se ne smiju
otopini sumporaste kiseline G.S2.612 promijeniti za vie od 20 % %
(H2SO3) HRN G.C8.510 Izgled bez oteenja
Svaka rola geomembrane treba biti oznaena imenom tvornice, identifikacijskim brojem
proizvoda, brojem role i dimenzijama role.
Skladitenje rola geomembrane treba biti u skladu s uputama Proizvoaa. Privremeno

skladitenje na gradilitu treba biti na ravnoj povrini, zatieno od otrih predmeta i na
mjestima gdje nema zadravanja vode. Geomembrana treba biti zatiena od proboja,
habanja, pretjerane topline ili hladnoe, propadanja materijala, ili drugih tetnih okolnosti.
Skladitenje ne smije izazvati gnjeenje u sredini role ili spljotenje role. Role ne smiju biti
poloene vie od dvije po visini ili prema uputama proizvoaa. Materijal osjetljiv na
ultraljubiaste zrake treba biti pokriven tamnim, neprozirnim i vodootpornim prekrivaem ili
smjeten u zatieni prostor. Oteena geomembrana treba biti uklonjena s gradilita i
zamijenjena geomembranom koja zadovoljava unaprijed odreene zahtjeve.
Rukovanje s rolama geomembrane treba biti u skladu s uputama Proizvoaa. Role se ne

smiju povlaiti, podizati na jednom kraju ili bacati.
Geomembrana se ne smije polagati ili spajati kod prevelike vlage (npr. kia, magla, rosa), u
podrujima gdje se zadrava voda ili u prisutnosti pretjeranog vjetra.
Osim ako nije odobreno od Nadzornog inenjera, ne smije se postavljati ili spajati
geomembrana na temperaturi okoline ispod nula (0) 0C ili iznad etrdeset (40) 0C. Okolna
temperatura treba biti mjerena na visini ne veoj od 150 mm iznad zemlje ili povrine
geomembrane.
Oprema koja se koristi za izvoenje radova treba biti u skladu s preporukama Proizvoaa
geomembrane i treba biti odravana u zadovoljavajuem upotrebljivom stanju.
9.4 Izvedba
9.4.1 Priprema
Na podlozi ne smiju biti nikakve neravnine i otri predmeti koji bi mogli otetiti
geomembranu.
Sidreni jarak mora biti izveden u onoj dubini i irini kao to je prikazano na nacrtima. Sidreni
jarak iskopava se samo na duini na kojoj je u jednom danu mogue ugraditi geomembranu.
Nakupljena voda treba biti odstranjena iz sidrenog jarka dok je jarak otvoren. Rubovi jarka
trebaju biti lagano zaobljeni da se izbjegnu otra savijanja geomembrane. Nevezano tlo,
kamenje promjera veeg od 25 mm, te bilo koji drugi materijal koji bi mogao otetiti
geomembranu treba biti uklonjen s povrine jarka. Geomembranu treba razastrti preko
prednjeg pokosa i dna sidrenog jarka. Zatrpavanje i zbijenost sidrenog jarka treba biti u
skladu s tehnikim uvjetima graenja.
9.4.2 Rasprostiranje geomembrane
Postupci i oprema koji se koriste, ne smiju rastezati, naborati, izgrebati ili na bilo koji drugi
nain otetiti geomembranu ili GCL na koji se postavlja. Preporuka je da se geomembrana
rasprostire sukladno normi ONORM S 2076-1. tete nastale na geomembrani za vrijeme
ugradbe moraju biti uklonjene ili popravljene prema odluci Nadzornog inenjera. Samo role
geomembrane koje mogu biti u istom danu uvrene i spojene meusobno trebaju se
rasprostrijeti. Za sprjeavanje odizanja geomembrane uslijed vjetra, na nju treba postaviti
adekvatni teret koji ne oteuje geomembranu (npr. vree pijeska). Ne smiju se koristiti
nikakvi strojevi na gornjoj povrini geomembrane.
Spojevi trebaju biti u smjeru paralelno s linijom maksimalnog nagiba. Na mjestima gdje
spojevi mogu jedino biti u smjeru okomitom na nagib, gornja rola treba prekriti donju.
Metode koritene za rasprostiranje i zatrpavanje preko geomembrane trebaju svesti na

minimum boranje i vlana naprezanja u geomembrani. Geomembrana ne smije biti
zategnuta, da se sprijei nastajanje vlanih naprezanja. Bore na geomembrani ne smiju
prijei visinu od 150 mm. Bore koje ne zadovoljavaju navedene uvjete trebaju se odstraniti i
popraviti.
9.4.3 Spajanje na terenu
Probni spojevi trebaju biti napravljeni u terenskim uvjetima na dijelovima koji se odstranjuju
kao viak geomembrane. Probne spojeve treba raditi svakog dana prije nego se izvodi
stvarno spajanje, uvijek kada doe do promjena u osoblju koje izvodi spajanje ili u opremi
kojom se izvodi spajanje te najmanje jednom u svaka etiri sata za svakog izvoaa spajanja i
za svaki dio opreme za spajanje koji se koristi tog dana. Po jedan uzorak treba biti dostavljen
Nadzornom inenjeru od svakog probnog spoja. Taj uzorak treba biti najmanje 1.000 m
dugaak, 500 mm irok, sa spojem centriranim uzduno. Deset sluajno izabranih
primjeraka, 25 mm irokih, bit e odrezani od uzorka. Pet primjeraka e biti ispitano na
posminu vrstou, a pet e biti ispitano na guljenje koristei odgovarajui mjerni
tenzometar. Da bi se prihvatilo ispitivanje, 4 od 5 ispitanih uzoraka moraju odgovarati
zahtijevanoj vrstoi spoja (prema Tablici 2 iz toke 5. ovog poglavlja). Ako ispitivanja ne
odgovaraju tim zahtjevima, cijeli postupak treba ponoviti. Ako ni naknadni probni spojevi ne
zadovoljavaju, aparatura kojom se vri spajanje ili osoba koja vri spajanje ne moe se
koristiti u daljnjem postupku dok Izvoa ne ispravi nedostatke i dok se ne izvedu dva
uzastopna uspjena probna spoja.
Role se moraju spajati u skladu s normom ONORM S 2076-1. Na uglovima i geometrijski

nepravilnim mjestima broj spojeva treba svesti na minimum. Spajanje treba produiti do
vanjskog ruba role. Mokre povrine treba temeljito osuiti. Podruje spajanja treba biti
osloboeno od vlage, praine, prljavtine i ostalog tetnog materijala za vrijeme spajanja.
Geomembrana treba biti spojena metodama vrueg spajanja s ispitnim kanalom.

Ekstrudorsko zavarivanje se koristi samo za zakrpavanje i spajanje na mjestima gdje metoda
vrueg spajanja nije izvediva. Preklopi spojeva koji e biti izvedeni ekstrudorskim
zavarivanjem moraju biti posebno pripremljeni. Sve spojeve treba odmah po zavretku
zavarivanja ispitati sukladno ONORM S 2076-1 i o tome voditi oevidnik.
9.4.4 Nedostaci i popravci
Razderotine, rupe, plikovi i drugi nedostaci trebaju se zakrpati. Zakrpe moraju imati
zaobljene rubove, biti napravljene od iste geomembrane i produljene minimalno stopedeset
(150) mm preko ruba oteenja. Neznatne ograniene pukotine treba popraviti tokastim
zavarivanjem ili spojiti kako odredi Nadzorni inenjer.
Spojevi koji nisu zadovoljili pri razornom ispitivanju spoja mogu biti presvueni trakom
novog materijala i spojeni (prekrivena zona). Alternativno, na udaljenostima 3,0 m na svaku
stranu od mjesta neispravnog spoja treba uzeti uzorke dimenzija najmanje tristo (300) puta
petsto (500) mm za dva (2) dodatna ispitivanja posmine vrstoe i dva (2) dodatna
ispitivanja na guljenje, koristei odobreni terenski mjerni tenzometar. Ako ta ispitivanja
zadovoljavaju, tada preostali uzorci spoja trebaju biti poslani u ovlateni laboratorij da bi se
na pet (5) ispitivala posmina vrstoa i na pet (5) otpornost na guljenje u skladu s
odobrenim postupcima ovlatenih laboratorija. Da bi bilo prihvatljivo, etiri (4) od pet (5)
ispitanih oglednih uzoraka trebaju zadovoljiti propisanu vrstou spoja.
Ako su navedena laboratorijska ispitivanja zadovoljila, tada spoj treba biti prekriven
(ponovno presvuen) izmeu tog podruja i podruja koje nije zadovoljilo. Ako ispitivanja na
terenu ili u laboratoriju nisu zadovoljila, postupak treba ponoviti. Nakon prekrivanja, cijeli
prekriveni spoj treba biti nerazorno ispitan.
9.4.5 Vizualni pregled i procjena
Neposredno prije prekrivanja, geomembrana, spojevi i podruja bez spojeva trebaju biti
vizualno pregledani od strane Nadzornog inenjera zbog mogunosti pojave nedostataka,
rupa ili oteenja zbog vremenskih uvjeta ili aktivnosti za vrijeme izvoenja. Prema odluci
Nadzornog inenjera, povrinu geomembrane Izvoa treba oistiti, propuhati ili oprati ako
koliina praine, blata ili nekog drugog materijala ometa nadgledanje.
9.4.6 Zatita i zatrpavanje
Rasprostrta i spojena geomembrana treba biti prekrivena geosintetskim komponentnim

drenom za vodu i zatitnim zemljanim i drenanim slojem unutar tri (3) kalendarska dana od
prihvaanja. Materijal ne smije biti bacan s visine vee od jednog (1,00) m. Materijal treba
oprezno gurati preko geomembrane, odnosno drena za vodu ugraenog preko
geomembrane. Oprema s pritiskom na tlo manjim od etrdeset (40) kPa treba biti koritena
za postavljanje prvog sloja iznad geomembrane i drena za vodu.
Minimalno 100 cm materijala treba ugraditi na geomembranu prije nego to se po njoj

ponu kretati ostali strojevi i oprema. Strojevi kojima se ugrauju ostali materijali i prvi sloj
otpada iznad geomembrane ne smiju se naglo zaustavljati, raditi nagla okretanja, naglo
kretati i voziti brzinom veom od 5 km/h.
9.4.7 Nacrt izvedenog stanja
Konaan nacrt izvedenog stanja geomembrane temeljnog brtvenog sustava treba biti
izraen u roku 15 dana od zavretka radova pojedine faze izgradnje. Ovi nacrti trebaju
ukljuivati: brojeve role, brojeve spojeva i lokacija gdje su izvreni popravci te podatke o
ispitivanjima svih zavara.



specifikacijama sirovine i materijala te nainima transporta, manipulacije i skladitenja,
- Situaciju, odnosno plan postavljanja geomembrane izraen od strane Izvoaa,
- Ateste o kvaliteti zavarivanja zavarivaa koji e raditi na zavarivanju geomembrane,
izdane od ovlatenog laboratorija.
Potvrde o kontroli kvalitete, plan postavljanja geomembrane i ateste, Izvoa mora predati
Nadzornom inenjeru najmanje etrnaest (14) dana prije poetka ugradnje materijala, a
Nadzorni inenjer ih mora predati Projektantu najmanje deset (10) dana prije planiranog
poetka ugradnje materijala.



duan ovjeriti ih.
Tekua ispitivanja koja provodi Izvoa na svoj teret u ovlatenom laboratoriju, su slijedea,
- gustoa geomembrane, mjeri se na svakih 5.000 m 2 ugraenog materijala,
- specifina teina geomembrane, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- debljina geomembrane, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala
- vrstoa pri lomu, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- izduenje kod loma, mjeri se na svakih 5.000 m 2 ugraenog materijala,
- otpornost na kidanje, mjeri se na svakih 5.000 m 2 ugraenog materijala.
Prilikom zavarivanja treba stalno nerazorno ispitivati izvedene spojevi na neprekinutost po

cijeloj duini. Ispitivanje spojeva treba vriti paralelno kako izrada spojeva napreduje, a ne
po zavretku spajanja na kraju radnog dana. Bilo koji spoj koji ne zadovolji treba biti
popravljen, a rad dokumentiran u protokolima zavarivanja.
Izvoa o svom troku treba pribaviti uzorke i dati ih na ispitivanje ovlatenom laboratoriju
kako bi se odredile karakteristike spojeva. Minimalno jedan primjer razornog ispitivanja na
tisuu (1000) metara podruja spajanja treba biti proveden na lokacijama odobrenim od
Nadzornog inenjera. Podruja ispitivanja ne smiju biti odreena prije samog spajanja.
Uzorci trebaju biti irine minimalno tristo (300) mm na jedan (1,00) m duine s uzduno
centriranim spojem. Svaki uzorak treba izrezati na tri jednaka dijela od kojih jedan zadrava
Izvoa, jedan ide u laboratorij, a trei dio se daje Nadzornom inenjeru za ispitivanje i/ili
trajnu evidenciju. Svaki uzorak treba biti numeriran i jednoznano vezan s terenskom
evidencijom koja ukljuuje:
- broj role,
- broj spoja,
- datum i vrijeme izrezivanja,
- okolna temperatura mjerena u podruju max. do stopedeset (150) mm iznad
geomembrane,
- oznaka grupe za spajanje,
- ime osobe koja vri spajanje i
- temperature i pritisci aparata za spajanje.
Deset dvadesetpet (25) mm irokih oglednih primjeraka treba odrezati od Izvoaevog

uzorka. Pet (5) oglednih primjeraka treba ispitati na posmik i pet (5) na guljenje koristei
odgovarajui terenski mjerni tenzometar. Da bi bilo prihvatljivo, etiri (4) od pet (5) ispitanih
oglednih uzoraka trebaju zadovoljiti odreenu vrstou spoja propisanu u donjoj tabeli. Ako
terensko ispitivanje zadovolji, pet (5) primjeraka e se ispitati na posminu vrstou u
ovlatenom laboratoriju i pet (5) na guljenje u skladu s postupcima odobrenim od
ovlatenog laboratorija. Da bi bilo prihvatljivo, etiri (4) od pet (5) ispitanih uzoraka trebaju
zadovoljiti odreenu vrstou spoja propisanu u donjoj tabeli. Ako ispitivanje na terenu ili u
laboratoriju ne zadovolji, spoj se treba popraviti. Rupe napravljene u svrhu uzimanja uzoraka
za razorna ispitivanja trebaju se popraviti u istom danu kad su i izrezane.
Tablica 2: Svojstva spojeva HDPE geomembrane
Svojstvo Vrijednost Metoda ispitivanja
Posmina vrstoa spoja (min) (1) 35 kN/m Izvoa osigurava postupak

vrstoa spoja na guljenje (min) (1) (2) 25.7 kN/m i FTB (1) Izvoa osigurava postupak
Napomena (1): Pri ispitivanju spoja na posmik i guljenje poputanje mora nastupiti trganjem
spoja, ali ne u materijalu spoja (Film Tear Bond Mode). Ovo je poputanje u duktilnom
stadiju jedne od spojenih geomembrana trganjem ili slamanjem prije potpunog odvajanja
spojnih zona.
Napomena (2): Obje linije dvostrukog vrue zavarenog spoja trebaju biti ispitane na
otpornost na guljenje.
Rad se plaa po kvadratnom metru ukupne tlocrtne povrine prekrivene geomembranom,

ugradnju geomembrane, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na
gradilitu, razastiranje, ugradnju i ispitivanje geomembrane te iskop i zatrpavanje sidrenih
rovova po ugradnji materijala.

sidrenog rova i sl.
10.ZATITNI GEOTEKSTIL
10.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji zatitnog geotekstila.
10.1.1 Opseg radova
Radovi u ovom poglavlju tehnikih uvjeta graenja ukljuuju nabavljanje cjelokupne radne
snage, materijala, opreme i izvedbu svih radova potrebnih za proizvodnju, skladitenje,
dopremu, postavljanje i ispitivanje zatitnog geotekstila.
Postavljanje zatitnog geotekstila mora se provesti usklaeno s izvedbom hrapave LLDPE

geomembrane u krovnom dijelu prekrivnog brtvenog sustava Zone I. Zatitni geotekstil se
postavlja ispod i iznad LLDPE geomembrane.
10.1.2 Norme
HRN EN 918 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi ispitivanje

dinamikim probijanjem
HRN EN 963 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi uzorkovanje i
priprema ispitnih uzoraka
HRN EN 964 1 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje
debljine pri odreenom tlaku 1. dio: Jednoslojni
HRN EN 965 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje mase
po jedinici povrine
HRN EN 1897 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom odreivanje
svojstva kod puzanja pod tlakom
HRN EN ISO 10319 Geotekstili vlano ispitivanje na irokim trakama
HRN EN ISO 10320 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi identifikacija na
gradilitu
HRN EN ISO 10321 Geotekstili vlano ispitivanje spojeva na irokim trakama
HRN ENV ISO 10722-1 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi postupak
simulacije oteenja za vrijeme ugradnje 1. dio: Ugradnja u
zrnati materijal
HRN EN ISO 11058 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje
vodopropusnosti okomito na ravninu, bez optereenja
HRN EN 12224 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje
otpornosti na starenje
HRN EN 12225 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi metoda za
odreivanje mikrobioloke otpornosti postupkom zakapanja u
tlo
HRN EN 12226 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi opi postupci za

vrednovanje nakon ispitivanja postojanosti
HRN EN ISO 12236 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi ispitivanje
statikim probijanjem (CBR ispitivanje)
karakteristine veliine otvora
kapaciteta otjecanja vode u ravnini
HRN EN 13249 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi zahtjevana svojstva
za uporabu pri izgradnji cesta i ostalih prometnih povrina
HRN EN ISO 13257 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom zahtjevana
svojstva za uporabu na odlagalitima otpada
otpornosti prema prodiranju vode (hidrostatiko tlano
ispitivanje)
10.2 Materijal
Zatitni geotekstil treba biti netkani propusni proizvod od istog, nerecikliranog, bijelog
polipropilena s osnovnim UV stabilizatorima. Stabilizatore i/ili inhibitore treba dodavati
osnovnom polimeru, po potrebi, kako bi vlakna bila otporna na ultravioletno zraenje,
oksidaciju i izlaganju toplini. Smrvljeni materijali, koje ine krhotine rubova ili drugi ostaci
koji nisu nikad doli do potroaa, mogu se koristiti u proizvodnji zatitnog geotekstila.
Zatitni geotekstil treba biti oblikovan u mreu tako da vlakna ili niti sauvaju jedan prema
drugom relativnu stabilnost u dimenzijama, ukljuujui i rubna vlakna. Zatitni geotekstil
treba zadovoljiti uvjete navedene u Tablici 1.
Tablica 1: Fizika svojstva zatitnog geotekstila:
Svojstvo Metoda ispitivanja Jedinica Vrijednost
Vlana vrstoa
MD glavni smjer kN/m 50(10%)
CD popreni smjer kN/m 90(10%)
Produljenje pri maksimalnom optereenju
HRN EN ISO 10319
MD glavni smjer % 90(10%)
CD popreni smjer %. 70(10%)
CBR ispitivanje HRN EN ISO 12236 N 11800(10%)
Cone drop test HRN EN 918 mm 0
Debljina
mm 7,5
2kPa HRN EN 964-1
Masa HRN EN 965 g/m. 1200
Role trebaju biti pakirane u neprozirni, vodonepropusni, zatitni plastini omot. Plastini
omot ne smije biti uklonjen do ugradnje. Ako su sakupljeni uzorci za osiguranje kvalitete,
role trebaju odmah biti ponovo zamotane plastinim omotom. Geotekstil ili plastini omot
koji je oteen za vrijeme skladitenja ili rukovanja treba biti popravljen ili zamijenjen,
ovisno o direktivi Nadzornog inenjera. Svaka rola treba biti oznaena imenom proizvoaa,
tipom geotekstila, brojem role, dimenzijama role (duljina, irina, bruto teina) i datumom
proizvodnje.
Role geotekstila trebaju biti zatiene od vlaenja. Role trebaju ili biti uzdignute nad
zemljom ili biti poloene na plastine folije zadovoljavajue kvalitete. Role geotekstila
trebaju takoer biti zatiene od slijedeeg: opreme koja se koristi pri gradnji, ultravioletnog
zraenja, kemikalija, iskri i plamena, temperature iznad sedamdeset (70) stupnjeva C i bilo
kojih drugih utjecaja okolia koji mogu smanjiti fizikalna svojstva geotekstila.
S geotekstilnim rolama treba rukovati i treba ih istovarivati pomou trakastih omi, viliara s
produenom ipkom ili na neki slian nain. Role se ne smiju vui po zemlji, podizati na
jednom kraju ili bacati na zemlju.
10.4 Izvedba
10.4.1 Postavljanje
Podloga ispod zatitnog geotekstila treba biti bez oteenja i bez brazdi i izboina koje bi
mogle otetiti zatitni geotekstil. Povrina geomembrane na koju se polae zatitni
geotekstil mora biti ista.
Role zatitnog geotekstila koje su oteene ili na dijelovima manjkave kvalitete trebaju biti
popravljene ili zamijenjene. Zatitni geotekstil treba biti poloen vodoravno i jednolino
kako bi bio u direktnom kontaktu s podlogom. Zatitni geotekstil ne treba biti izloen
vlanom naprezanju, savijanju i nabiranju.
10.4.2 Spajanje
Spajanje preklopom je doputeno koristiti uz uvjet da preklop bude minimalno 300 mm.
Uporaba spajalica ili igli radi privrivanja zatitnog geotekstila za odreeni poloaj, nije
dozvoljena.
10.4.3 Zatita
Zatitni geotekstil treba biti zatien od optereivanja, cijepanja i ostalih oteenja za

vrijeme postavljanja. Oteen zatitni geotekstil treba biti popravljen ili zamijenjen prema
uputama. Adekvatno optereenje (npr. vree s pijeskom) trebaju biti koritene da se sprijei
podizanje geotekstila zbog vjetra. Zatitni geotekstil se ne smije ostaviti nepokriven vie od
tri (3) dana nakon postavljanja.
10.4.4 Popravci
Zatitni geotekstil koji je oteen za vrijeme postavljanja treba biti popravljen postavljanjem
zakrpe od zatitnog geotekstila istog tipa koja prelazi najmanje tristo (300) mm preko ruba
oteenja ili defekta. Zakrpe trebaju biti kontinuirano privrene koritenjem metode
spajanja ivanjem, vruim zrakom ili nekom drugom metodom dokazane kvalitete. Smjer
proizvodnje zakrpe se treba podudarati sa smjerom zatitnog geotekstila koji se popravlja.
Zatitni geotekstil koji se ne moe popraviti treba biti zamijenjen.
10.4.5 Prekrivanje
Zatitni geotekstil treba biti prekriven u roku tri (3) dana od postavljanja, uz prethodno
odobrenje Nadzornog inenjera.
Prekrivanje se mora obavljati niz preklop zatitnog geotekstila kako bi se sprijeilo nabiranje,
vlana naprezanja te ulaz prekrivnog materijala u zonu preklopa.



specifikacijama sirovine i materijala te nainima transporta, manipulacije i skladitenja.
Potvrdu o kontroli kvalitete, Izvoa mora predati Nadzornom inenjeru najmanje etrnaest
(14) dana prije poetka ugradnje materijala, a Nadzorni inenjer ih mora predati Projektantu
najmanje deset (10) dana prije planiranog poetka ugradnje materijala.


Prilikom ugradnje materijala, vri se kontrola kvalitete ugraenog materijala.

Uzorci za kontrolu kvalitete graenja trebaju biti oznaeni vodootpornim flomasterom i
sadravati ime proizvoaa, identifikaciju proizvoda, broj partije, broj role i smjer
proizvodnje. Datum i jedinstveni broj uzorka trebaju takoer biti oznaeni na uzorku.
Zatitni omot role od zatitnog geotekstila treba biti odbaen prije uzimanja uzoraka role.
Uzorci e zatim biti sakupljeni reui punu irinu role zatitnog geotekstila u debljini od
najmanje jedan (1,00) metar u smjeru proizvodnje.
Role s kojih je uzet uzorak moraju odmah biti ponovno omotane u svoj zatitni omot.
Izvoa treba o svom troku ispitati uzorke kod ovlatenog laboratorija za ispitivanje
kontrole kvalitete. Uzorci e biti ispitivani da se potvrdi da zatitni geotekstil odgovara
zahtjevima postavljenim u Tablici 1. Rezultati ispitivanja koji ne odgovaraju navedenim
zahtjevima trebaju rezultirati u odbijanju odgovarajuih rola.
Tekua ispitivanja povrinske mase, debljine, vlane vrstoe i produljenja te CBR-a

potrebno je vriti na svakih 5.000 m2 ugraenog geotekstila. Ukoliko su ugraene koliine
manje od 5.000 m2, mora se obaviti jedno ispitivanje, bez obzira na koliinu ugraenog
materijala.
Vizualna kontrola obuhvaa kontrolu oteenja, spojeva, naina rada i potivanje

projektiranih dimenzija. Vizualnu kontrolu vri Nadzorni inenjer.
Ispitivanja iji rezultati ne zadovoljavaju navedene zahtjeve trebaju rezultirati u odbijanju

ispitanih rola.
Rad se plaa po kvadratnom metru ukupne tlocrtne povrine prekrivene zatitnim

geotekstilom, po jedininim cijenama.
ugradnju geotekstila, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na gradilitu,
razastiranje, ugradnju i ispitivanje geotekstila te iskop i zatrpavanje sidrenih rovova po
ugradnji materijala.

sidrenog rova i sl.
11. ZATITNI ZEMLJANI I DRENANI SLOJ
11.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja zatitnog zemljanog i drenanog sloja.
11.1.1 Opseg radova
Radovi u ovom poglavlju tehnikih uvjeta graenja obuhvaaju nabavku cjelokupne radne
snage, materijala, opreme i izvoenja svih radova neophodnih za nabavu i ugradnju
materijala iznad sustava za sakupljanje procjednih voda u temeljnom brtvenom sustavu
Zone II.
11.1.2 Norme

HRN U.B1.026 Odreivanje sadraja karbonata tla
HRN U.B1.034 Odreivanje koeficijenta vodopropustljivosti
11.2 Materijal
Materijali koji se mogu koristiti za ugradnju su kamene drobine, mijeani kameni i zemljani
materijali i trone stijene, bez neistoa, kao to je korijenje i drugi organski materijal.
Granulometrijski sastav materijala mora odgovarati zahtjevima: od 32 mm do 64 mm.
Propusnost materijala mora biti vea ili jednaka 1x10 -3 m/s.
11.3 Ugradnja
Materijal se ugrauje zajedno s ostalim slojevima temeljnog brtvenog sustava.
Materijal treba ugraivati na nain koji ne dovodi do oteenja prethodno poloenih slojeva
tako da se ne stvaraju valovi i bore na geosintetskim materijalima.
Materijal se ugrauje u jednom sloju debljine 50 cm. Zbijanje materijala nije predvieno.
Oprema koja se koristi za ugradnju materijala ne smije se kretati direktno preko

geosintetskih materijala. Minimalna debljina od pedeset (50) cm pokrova potrebna je
izmeu lakog dozera (kao to je gusjeniar D-3 ili laki) i geosintetika. U vrlo prometnim
podrujima (npr. za prijelaz kamiona) pokrivna debljina mora biti najmanje sto (100) cm.
Treba se ravnati prema podacima iz slijedee tablice:
Pritisak opreme na tlo (kPa) Minimalna debljina sloja (mm)

<40 500
40-55 600
55-110 800
>110 1000
Vozila ne smiju prelaziti preko ugraenih drenanih cijevi dok iznad njih nije poloen
adekvatan sloj materijala prema preporukama proizvoaa. U nedostatku preporuka
zahtijeva se da vozila ne prelaze preko mjesta na kojem su ugraene drenane cijevi osim u
sluaju ako je debljina sloja iznad vea od jedan (1) m.
Postavljanje materijala u dodiru s geosintetskim materijalima mora biti takvo da se sprijei

nastanak nabora, grba i pukotina u postavljenim geosinteticima. Postavljanje se mora izvesti
u nazonosti Nadzornog inenjera.
Izvoa je odgovoran za ispitivanja.
Izvoa ne smije ugraivati materijale dok Nadzorni inenjer ne pregleda i odobri predloeni
materijal.

nije prikladan za upotrebu, Izvoa mora predloiti drugi materijal.
Tek po ishoenju potvrde o prihvaanju materijala od strane Nadzornog inenjera, Izvoa

moe poeti s ugradnjom materijala.
Prilikom ugradnje materijala, vri se kontrola ugradnje materijala.
Kontrolira se debljina ugraenog materijala koja se mora dokazati provjerom visina poetnih
i zavrnih povrina. Prihvatljiva vertikalna tolerancija iznosi do tri (3) cm.
Rad se plaa po kubinom metru ugraenog materijala, po jedininim cijenama.

izvedbu zatitnog zemljanog i drenanog sloja, ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju i
ispitivanje.
12. FILTERSKI/SEPARACIJSKI GEOTEKSTIL
12.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji filtetrskog/separacijskog
geotekstila.
12.1.1 Opseg radova
dopremu, postavljanje i ispitivanje filterskog/separacijskog geotekstila u temeljnom
brtvenom sustavu Zone II, u kolniku konstrukciju prometnih povrina (interne prometnice,
protupoarnog puta i okretita) i u kolniku konstrukciju manipulativnih povrina (Zone VII i
upravnog dijela Zone V).
12.1.2 Norme
HRN EN 918 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi ispitivanje

dinamikim probijanjem
HRN EN 963 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi uzrkovanje i
priprema ispitnih uzoraka
HRN EN 964-1 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje
debljine pri odreenom tlaku 1. dio: Jednoslojni
HRN EN 965 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje mase
po jedinici povrine
svojstva kod puzanja pod tlakom
HRN EN ISO 10319 Geotekstili vlano ispitivanje na irokim trakama
HRN EN ISO 10320 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi identifikacija na
gradilitu
HRN EN ISO 10321 Geotekstili vlano ispitivanje spojeva na irokim trakama
HRN ENV ISO 10722-1 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi postupak
simulacije oteenja za vrijeme ugradnje 1. dio: Ugradnja u
zrnati materijal
vodopropusnosti okomito na ravninu, bez optereenja
HRN EN 12224 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje
otpornosti na starenje
HRN EN 12225 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi metoda za
odreivanje mikrobioloke otpornosti postupkom zakapanja u
tlo
HRN EN 12226 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi opi postupci za

vrednovanje nakon ispitivanja postojanosti
HRN EN ISO 12236 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi ispitivanje
statikim probijanjem (CBR ispitivanje)
karakteristine veliine otvora
kapaciteta otjecanja vode u ravnini
HRN EN 13249 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi zahtjevana svojstva
za uporabu pri izgradnji cesta i ostalih prometnih povrina
HRN EN ISO 13257 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom zahtjevana
svojstva za uporabu na odlagalitima otpada
otpornosti prema prodiranju vode (hidrostatiko tlano
ispitivanje)
12.2 Materijali
Filterski/separacijski geotekstil treba biti netkani propusni proizvod od istog,

nerecikliranog, bijelog polipropilena s osnovnim UV stabilizatorima. Stabilizatore i/ili
inhibitore treba dodavati osnovnom polimeru, po potrebi, kako bi vlakna bila otporna na
ultravioletno zraenje, oksidaciju i izlaganje toplini. Smrvljeni materijali, koje ine krhotine
rubova ili drugi ostaci koji nisu nikad doli do potroaa, mogu se koristiti da se proizvede
filterski geotekstil. Filterski/separacijski geotekstil treba biti oblikovan u mreu tako da
vlakna ili niti sauvaju jedan prema drugom relativnu stabilnost u dimenzijama, ukljuujui i
rubna vlakna. Filterski/separacijski geotekstil treba zadovoljiti uvjete navede u Tablici 1. ovih
tehnikih uvjeta.
Tablica 1: Fizika svojstva filterskog/separacijskog geotekstila:
Svojstvo Metoda ispitivanja Jedinice Vrijednost
Vlana vrstoa
kN/m 20(10%)
MDglavni smjer
kN/m 27(10%)
CD popreni smjer
HRN EN ISO 10319
Produljenje pri maksimalnom optereenju
MD glavni smjer
% 70(20%)
CD popreni smjer
%. 75(20%)
Veliina pora O90 HRN EN ISO 12956 mm 0,09(0,01mm)
Vodopropusnost
Okomito na ravninu (i = 1) HRN EN ISO 11058 -2
m/s 5,5 x 10
2 kPa
Debljina
HRN EN 964-1 mm 3,7
2 kPa
Masa HRN EN 965 g/m 400
Role trebaju biti pakirane u neprozirni, vodonepropusni, zatitni plastini omot. Plastini
omot ne smije biti uklonjen do ugradnje. Ako su sakupljeni uzorci za osiguranje kvalitete,
role trebaju odmah biti ponovo zamotane plastinim omotom. Geotekstil ili plastini omot
koji je oteen za vrijeme skladitenja ili rukovanja treba biti popravljen ili zamijenjen,
ovisno o direktivi. Svaka rola treba biti oznaena imenom proizvoaa, tipom geotekstila,
brojem role, dimenzijama role (duljina, irina, bruto teina) i datumom proizvodnje.
Role geotekstila trebaju biti zatiene od vlaenja. Role trebaju ili biti uzdignute nad
zemljom ili biti poloene na plastine folije zadovoljavajue kvalitete. Role geotekstila
trebaju takoer biti zatiene od slijedeeg: opreme koja se koristi pri gradnji, ultravioletnog
zraenja, kemikalija, iskri i plamena, temperature iznad sedamdeset (70) stupnjeva C i bilo
kojih drugih utjecaja okolia koji mogu smanjiti fizikalna svojstva geotekstila.
S geotekstilnim rolama treba rukovati i treba ih istovarivati pomou trakastih omi, viliara s
produenom ipkom ili na neki slian nain. Role se ne smiju vui po zemlji, podizati na
jednom kraju ili bacati na zemlju.
12.4 Izvedba
12.4.1 Postavljanje
Podloga koja je ispod filterskog/separacijskog geotekstila treba biti ureena i bez brazdi i
izboina koje bi mogle otetiti geotekstil.
Role geotekstila koje su oteene ili na dijelovima manjkave kvalitete trebaju biti
popravljene ili zamijenjene po uputama. Geotekstil treba biti poloen vodoravno i
jednolino kako bi bio u direktnom kontaktu s podlogom. Geotekstil ne treba biti izloen
vlanom naprezanju, savijanju i nabiranju. Na padinama veim od dva (2) horizontalno i
jedan (1) vertikalno, filterski/separacijski geotekstil treba biti poloen da smjer proizvodnje
bude paralelan sa smjerom padine.
12.4.2 Spajanje
Spajanje preklopom je doputeno koristiti uz uvjet da preklop bude minimalno 300 mm.
Uporaba spajalica ili igli radi privrivanja filterskog geotekstila za odreeni poloaj nije
dozvoljena.
12.4.3 Zatita
Filterski/separacijski geotekstil treba biti zatien od optereivanja, cijepanja i ostalih

oteenja za vrijeme postavljanja. Oteen geotekstil treba biti popravljen ili zamijenjen
prema uputama. Adekvatno optereenje (npr. vree s pijeskom) trebaju biti koritene da se
sprijei podizanje zbog vjetra. Filterski/separacijski geotekstil se ne smije ostaviti nepokriven
vie od deset (10) dana nakon postavljanja ispod prometnih povrina.
12.4.4 Popravci
Geotekstil koji je oteen za vrijeme postavljanja treba biti popravljen postavljanjem zakrpe
od geotekstila istog tipa koja prelazi najmanje tristo (300) mm preko ruba oteenja ili
defekta. Zakrpe trebaju biti kontinuirano privrene koritenjem metode spajanja ivanjem
ili nekom drugom metodom dokazane kvalitete. Smjer proizvodnje zakrpe se treba
podudarati sa smjerom geotekstila koji se popravlja. Geotekstil koji se ne moe popraviti
treba biti zamijenjen.
12.4.5 Prekrivanje
Geotekstil ne smije biti prekriven prije odobrenja Nadzornog inenjera. Smjer prekrivanja
treba se odvijati u smjeru niz preklop geotekstila.



- potvrdu o kontroli kvalitete izdanu od strane Proizvoaa materijala s tehnikim



proizvodnje. Datum i jedinstveni broj uzorka trebaju takoer biti oznaeni na uzorku.
Zatitni omot role od filterskog/separacijskog geotekstila treba biti odbaen prije uzimanja
uzoraka role. Uzorci e zatim biti sakupljeni reui punu irinu role geotekstila u debljini od
najmanje 1,00 metar u smjeru proizvodnje.
kontrole kvalitete. Uzorci e biti ispitivani da se potvrdi da geotekstil odgovara zahtjevima
postavljenim u Tablici 1. Rezultati ispitivanja koji ne odgovaraju navedenim zahtjevima
trebaju rezultirati u odbijanju odgovarajuih rola.
Tekua ispitivanja povrinske mase, debljine, vlane vrstoe i vodopropusnosti potrebno je

vriti na svakih 5.000 m2 ugraenog geotekstila. Ukoliko su ugraene koliine manje od
5.000 m2, mora se obaviti jedno ispitivanje, bez obzira na koliinu ugraenog materijala.


ispitanih rola.
Rad se plaa po kvadratnom metru ukupne tlocrtne povrine prekrivene

filterskim/separacijskim geotekstilom, po jedininim cijenama.
ugradnju geotekstila, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na gradilitu,
razastiranje, ugradnju i ispitivanje geotekstila te iskop i zatrpavanje sidrenih rovova po
ugradnji materijala.

sidrenog rova i sl.
13. CIJEVI ZA PROCJEDNE VODE
13.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji cijevi za procjedne vode.
13.1.1 Opseg radova
Izvoa radova mora osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijal, opremu, alate, pribor za
zavravanje poslova oko nabavke, postavljanja i ugradnje cjevovodnog sustava za
sakupljanje i odvodnju procjednih voda s nove plohe u Zoni II kako je to prikazano i
odreeno tehnikim uvjetima te prikazano u nacrtima.
13.2 Materijal
Drenane i pune cijevi sustava prikupljanja i odvodnje procjednih voda te svi pratei dodatni
elementi (spojevi, prijelazni dijelovi, oblikovni komadi, itd.) izrauju se od polietilena visoke
gustoe (HDPE).
Drenane perforirane cijevi za procjedne vode izrauju se od polietilena visoke gustoe

(HDPE) prema HRN 12201-2, ISO 4427 i DIN 8074 u posebnoj kategoriji cijevi otpornih na
statiko, termiko i kemijsko optereenje. Cijevi su vanjskog promjera 315 mm, SDR11,
perforirane po itavom opsegu. Promjer perforacija (rupa) drenane cijevi iznosi 10 mm.
Broj rupa po opsegu je 8, a udaljenost rupa po duini cijevi je 30 mm.
Pune cijevi za procjedne vode izvode se od polietilena visoke gustoe (HDPE) prema HRN
12201-2, ISO 4427 i DIN 8074 u posebnoj kategoriji cijevi otpornih na statiko, termiko i
kemijsko optereenje. Pune cijevi za procjedne vode su glatke, vanjskog promjera 450 mm i
160 mm, SDR 11.
Sa svim cijevima i priborom za montau mora se paljivo rukovati prilikom utovara i istovara.
Dizanje i sputanje mora se izvoditi kontrolirano, bez bacanja i udaraca.
Cijevi i materijal treba skladititi tako da one dolaze to manje u koliziju s drugim radovima
na odlagalitu, putovima za vozila i sl. Po uputama Nadzornog inenjera treba premjestiti
onaj materijal i opremu koji na bilo koji nain ometaju aktivnosti na gradilitu.
Cijevi i dijelovi za montau moraju se zatititi od ultraviolentnog zraenja sunca, za bilo koji
vremenski period skladitenja. Zatita se provodi na nain da se cijevi pokriju platnom ili
drugim slinim materijalima koje preporuuje proizvoa. Plastini pokrivai na mjestima

gdje se skladite cijevi ne smiju se koristiti zbog mogunosti poveanja temperature. Sve
cijevi koje su se iskrivile ili na bilo koji drugi nain deformirale zbog visokih temperatura
moraju biti vraene - odbijene, bez obzira, na stanje cijevi nakon vraanja temperature na
normalu. Odbijene cijevi moraju se ukloniti i zamijeniti novim cijevima o troku Izvoaa.
Moraju se slijediti preporuke proizvoaa za postupak slaganja cijevi u hrpe piramide.

Kada se cijevi slau u hrpu zbog skladitenja, najtee cijevi se moraju postaviti na dno.
Cijevi moraju biti zatiene od oteenja otrim predmetima kroz sve faze obavljanja radova.
Cijevi moraju biti na najbolji mogui nain, zatiene od prodora neistoe u njihovu
unutranjosti te moraju biti oiene prije ugradnje.
Gdje je potrebno, zbog teine materijala te sigurnosti i zatite radnika, materijala, opreme,
posjeda i samog posla, treba koristiti dizalice, uad i drugu prikladnu opremu za sputanje
cijevi u jarke. Posebno se treba voditi briga o tome da se izbjegne oteivanje cijevi.
Ako se otkrije bilo koja deformirana cijev nakon njihovog polaganja ili postavljanja, potrebno
ih je ukloniti i zamijeniti sa ispravnim materijalom o troku Izvoaa.
13.4 Izvedba
13.4.1 Openito
Sav materijal mora biti paljivo pregledan prije ugradnje. Sav materijal koji ne zadovoljava
zahtjevima ovih tehnikih uvjeta ili Nadzorni inenjer na neki drugi nain ustanovi da je
materijal oteen ili nezadovoljavajui, mora biti odbijen, odmah oznaen, a Izvoa ga
mora ukloniti s odlagalita isti dan kada je to ustanovljeno.
Izvoa mora pribaviti prikladan zamjenski materijal, u skladu s ovim tehnikim uvjetima,
bez dodatnih trokova za Investitora i bez promjena u vremenskom planu izgradnje.
13.4.2 Priprema
Unutranjosti cijevi te povrine spojeva moraju biti temeljito oieni prije ugradnje u skladu
s ovim tehnikim uvjetima.
13.4.3 Ugradnja cijevi
Cijevi i spojevi moraju biti ugraeni bez devijacija na mjestima spajanja i na nain da dna
cijevi budu glatka (bez lomova i skokova) uz pravilno nalijeganje na ugraenu posteljicu
(60).
Nije doputeno spajati cijevi i spojnice koje ne odgovaraju meusobno i na taj nain ne tvore
vrst i nepropustan spoj.
Cijevi moraju biti ugraene na mjesta i prema odreenim smjerovima i nagibima kako je to
prikazano na nacrtima i opisano u ovim tehnikim uvjetima, uz koritenje dokazanih metoda
kontrole. Nadzorni inenjer ima ovlasti narediti uklanjanje i ponovno polaganje svih cijevi
koje nisu poloene u skladu s tehnikim uvjetima.
Spajanje drenanih i punih HDPE cijevi za procjedne vode se obavlja sueonim zavarivanjem.
Iznimno se cijevi za procjedne vode mogu spajati elektrofuzijskim spojnicama, ako spajanje
sueonim zavarivanjem nije mogue izvesti.
Prije poetka radova, Nadzorni inenjer mora odobriti materijal. Izvoa mora predati
Nadzornom inenjeru, najmanje etrnaest (14) dana prije poetka ugradnje materijala
tehnike specifikacije o gotovom proizvodu (vrsta cijevi, oznaka, osnovne dimenzije).
Na zavarivanju cijevi mogu raditi samo radnici koje je Izvoa odredio za taj posao i koji
posjeduju valjane ateste. Radnik dobiva atest nakon to je utvreno da su uzorci koje je
zavario u laboratoriju i sam zavar, zadovoljavajue kakvoe.
Prilikom polaganja cijevi, izvodi se provjera nagiba, u intervalima od 10 m, geodetskom

izmjerom, s tonou oitanja od 1 cm.
Po zavretku radova Izvoa je duan izvriti o svom troku, a u prisutnosti Nadzornog

inenjera i predstavnika ovlatenog laboratorija, ispitivanje vodonepropusnosti svih punih
cjevovoda za procjedne vode, sukladno normi HRN 1610.
Ispitivanje se mora provesti vodom. Svi spojevi moraju biti vidljivi, a cijevi se moraju pravilno
opteretiti pijeskom cca 50 cm iznad tjemena cijevi. Ispitni tlak u cijevima mora biti 0,5 bara
pri trajanju minimalno 30 minuta. Ispitivanje je uspjeno provedeno ukoliko gubitak vode
nije vei od 0,20 l/m2 povrine cijevi kroz 30 minuta. Ukoliko ispitivanje ne zadovoljava,
potrebno je sanirati nedostatke i ispitivanje provoditi dok rezultati ne budu zadovoljavajui.
Rad se plaa po dunom metru ugraene cijevi, po jedininim cijenama.
ugradnju cijevi, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na gradilitu,
polaganje, ugradnju, spajanje, zavarivanje i ispitivanje cijevi.
14. CIJEVI, OKNA I SLIVNICI ZA OBORINSKE VODE
14.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji cijevi, okana i slivnika za oborinske
vode.
14.1.1 Opseg radova
Izvoa radova mora osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijal, opremu, alate, pribor za
zavravanje poslova oko nabavke, postavljanja i ugradnje cjevovodnog sustava za
sakupljanje i odvodnju oborinskih voda kako je to prikazano i odreeno tehnikim uvjetima
te prikazano u nacrtima.
14.2 Materijal
Pune cijevi i slivnici sustava prikupljanja i odvodnje oborinskih voda te svi pratei dodatni
elementi (spojevi, prijelazni dijelovi, oblikovni komadi, itd.) izrauju se od polietilena visoke
gustoe (HDPE).
Reviziona okna sustava prikupljanja i odvodnje oborinskih voda izrauju se od polietilena

visoke gustoe (HDPE).
Pune cijevi za oborinske vode izvode se od polietilena visoke gustoe (HDPE) prema HRN
12201-2, ISO 4427 i DIN 8074 u posebnoj kategoriji cijevi otpornih na statiko, termiko i
kemijsko optereenje. Pune cijevi za oborinske vode su glatke, vanjskog promjera 200 mm i
160 mm, SDR11.
Okna za oborinske vode izrauju se od polietilena visoke gustoe (HDPE). Moraju biti
opremljena kinetom, tijelom okna, stupaljkama, poklopcem i odgovarajuim prikljucima
sukladno nacrtima. Okna su vanjskog promjera 1200 mm.
Slivnici za oborinske vode izrauju se od polietilena visoke gustoe (HDPE) prema nHRN EN
13598-2. Slivnici su vanjskog promjera 500 mm i debljine stjenke i dna d=2,00 cm. Slivnici
moraju biti opremljeni L linijskom reetkom 40x40 cm, nosivosti 250 kN, ugraenom u
armirano betonski vijenac te odgovarajuim prikljucima, sve sukladno nacrtima.

Sa svim cijevima, oknima, slivnicima i priborom za montau mora se paljivo rukovati

prilikom utovara i istovara. Dizanje i sputanje mora se izvoditi kontrolirano, bez bacanja i
udaraca.
Cijevi i materijal treba skladititi tako da one dolaze to manje u koliziju s drugim radovima
na odlagalitu, putevima za vozila i sl. Po uputama Nadzornog inenjera treba premjestiti
onaj materijal i opremu koji na bilo koji nain ometaju aktivnosti na gradilitu.
Cijevi i dijelovi za montau moraju se zatititi od ultraviolentnog zraenja sunca, za bilo koji
vremenski period skladitenja. Zatita se provodi na nain da se cijevi pokriju platnom ili
drugim slinim materijalima koje preporuuje proizvoa. Plastini pokrivai na mjestima
gdje se uskladituju cijevi ne smiju se koristiti zbog mogunosti poveanja temperature. Sve
cijevi koje su se iskrivile ili na bilo koji drugi nain deformirale zbog visokih temperatura
moraju biti vraene - odbijene, bez obzira, na stanje cijevi nakon vraanja temperature na
normalu. Odbijene cijevi moraju se ukloniti i zamijeniti novim cijevima o troku Izvoaa.
Moraju se slijediti preporuke proizvoaa za postupak slaganja cijevi u hrpe piramide.

Kada se cijevi slau u hrpu zbog skladitenja, najtee cijevi se moraju postaviti na dno.
Cijevi, okna i slivnici moraju biti zatieni od oteenja otrim predmetima kroz sve faze
obavljanja radova. Cijevi, okna i slivnici moraju biti na najbolji mogui nain, zatieni od
prodora neistoe u njihovu unutranjosti. Cijevi, okna i slivnici moraju biti oieni prije
ugradnje.
Gdje je potrebno, zbog teine materijala te sigurnosti i zatite radnika, materijala, opreme,
posjeda i samog posla, treba koristiti dizalice, uad i drugu prikladnu opremu za sputanje
cijevi u jarke. Posebno se treba voditi briga o tome da se izbjegne oteivanje cijevi, okana i
slivnika.
Ako se otkrije bilo koja deformirana cijev, okno i slivnik nakon njihovog polaganja ili
postavljanja, potrebno ih je ukloniti i zamijeniti sa ispravnim materijalom o troku Izvoaa.
14.4 Izvedba
14.4.1 Openito
Sav materijal mora biti paljivo pregledan prije ugradnje. Sav materijal koji ne zadovoljava
zahtjevima ovih tehnikih uvjeta ili Nadzorni inenjer na neki drugi nain ustanovi da je
materijal oteen ili nezadovoljavajui, mora biti odbijen, odmah oznaen, a Izvoa ga
mora ukloniti s odlagalita isti dan kada je to ustanovljeno.
Izvoa mora pribaviti prikladan zamjenski materijal, u skladu s ovim tehnikim uvjetima,
bez dodatnih trokova za Investitora i bez promjena u vremenskom planu izgradnje.
14.4.2 Priprema
Unutranjosti cijevi, okana i slivnika te povrine spojeva moraju biti temeljito oieni prije
ugradnje u skladu s ovim tehnikim uvjetima.
14.4.3 Ugradnja cijevi, okana i slivnika
Cijevi i spojevi moraju biti ugraeni bez devijacija na mjestima spajanja i na nain da dna
cijevi budu glatka (bez lomova i skokova) uz pravilno nalijeganje na ugraenu posteljicu
(60).
Nije doputeno spajati cijevi i spojnice koje ne odgovaraju meusobno i na taj nain ne tvore
vrst i nepropustan spoj.
Cijevi moraju biti ugraene na mjesta i prema odreenim smjerovima i nagibima kako je to
prikazano na nacrtima i opisano u ovim tehnikim uvjetima, uz koritenje dokazanih metoda
kontrole. Nadzorni inenjer ima ovlasti narediti uklanjanje i ponovno polaganje svih cijevi
koje nisu poloene u skladu s tehnikim uvjetima.
Spajanje punih HDPE cijevi za oborinske vode se obavlja elektrofuzijskim spojnicama.
Ista se pravila provode i prilikom spajanja slivnika i cijevi te okana i cijevi uz prethodno
pravilno polaganje okana i slivnika na pripremljenu betonsku podlogu sukladno nacrtima.
Zasip oko ugraenih okana i slivnika se ugrauje runo uz paljivo runo zbijanje u
horizontalnim slojevima debljine do 30 cm. Materijal koji se koristi kao zasip oko okana
mora biti materijalom iz iskopa, sukladno nacrtima. Materijal koji se koristi kao zasip oko
slivnika mora biti pijesak granulacije od 0 do 16 mm, sukladno nacrtima i ATV_A 127.
Reetke slivnika moraju biti ugraene na betonsku podlogu vijenca sukladno nacrtima.
Ugrauju se u armirano betonsku plou izvedenu od betona C30/37 i armiranu elikom
B500B.
Prije poetka radova, Nadzorni inenjer mora odobriti materijal. Izvoa mora predati
Nadzornom inenjeru, najmanje etrnaest (14) dana prije poetka ugradnje materijala
tehnike specifikacije o gotovom proizvodu (vrsta cijevi, oznaka, osnovne dimenzije).
Na zavarivanju cijevi, okana i slivnika mogu raditi samo radnici koje je Izvoa odredio za taj
posao i koji posjeduju valjane ateste. Radnik dobiva atest nakon to je utvreno da su uzorci
koje je zavario u laboratoriju i sam zavar, zadovoljavajue kakvoe.
Prilikom polaganja cijevi, izvodi se provjera nagiba, u intervalima od 10 m, geodetskom

izmjerom, s tonou oitanja od 1 cm.
Po zavretku radova Izvoa je duan izvriti o svom troku, a u prisutnosti Nadzornog

inenjera i predstavnika ovlatenog laboratorija, ispitivanje vodonepropusnosti svih punih
cjevovoda, slivnika i okana za oborinske vode, sukladno normi HRN 1610.
Ispitivanje se mora provesti vodom. Svi spojevi moraju biti vidljivi, a cijevi se moraju pravilno
opteretiti pijeskom cca 50 cm iznad tjemena cijevi. Ispitni tlak u cijevima mora biti 0,5 bara
pri trajanju minimalno 30 minuta. Ispitivanje je uspjeno provedeno ukoliko gubitak vode
nije vei od 0,20 l/m2 povrine cijevi kroz 30 minuta. Ukoliko ispitivanje ne zadovoljava,
potrebno je sanirati nedostatke i ispitivanje provoditi dok rezultati ne budu zadovoljavajui.
Rad se plaa po dunom metru ugraene cijevi, po jedininim cijenama, odnosno po

komadu okna i slivnika, po jedininim cijenama.
Rad na ugradnji okana i slivnika ukljuuje sve graevinske i betonske radove, spojeve okna i
slivnika na cijevi ukljuivo poklopce i slivnike reetke.
ugradnju cijevi, okana i slivnika, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na
gradilitu, polaganje, ugradnju, spajanje, zavarivanje i ispitivanje cijevi, okana i slivnika.
15. IZRAVNAVAJUI SLOJ MJEOVITOG MATERIJALA PREKO OTPADA
15.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja izravnavajueg sloja mjeovitog materijala preko
otpada.
15.1.1 Opseg radova
snage, materijala, strojeva, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za ugradnju
izravnavajueg materijala preko otpada u prekrivni sustav Zone I i Zone II.
15.1.2 Norme

15.2 Materijali
materijali, trone stijene, gline niske do srednje plastinosti, prah, pjeskoviti materijali te
mjeavine ovih materijala, bez neistoa, kao to je korijenje i drugi organski materijal.
Granulometrijski sastav materijala mora odgovarati zahtjevima od 4 mm do 32 mm.
Propusnost materijala mora biti manja ili jednaka 1x10-5 m/s.
15.3 Ugradnja
Materijal se ugrauje na pokose i vrh formiranog tijela ugraenog otpada.
Materijal se ugrauje laganim buldozerima, u jednom sloju, debljine 20 cm. Zbijanje

materijala nije predvieno.
materijal.


izvedbu sloja mjeovitog materijala preko otpada, ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju i
ispitivanje.
16. GEOKOMPOZITNI DREN ZA VODU I PLIN
16.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji geokompozitnog drena za vodu i
plin.
16.1.1 Opseg radova
dopremu, postavljanje i ispitivanje geokompozitnog drena (ili geosintetskog komponentnog
drena) za vodu i plin.
Postavljanje drena za plin (u prekrivnom brtvenom sustavu Zone I) mora se provesti

usklaeno s izvedbom prekrivnog sustava Zone I. Postavljanje drena za vodu (u temeljnom i
prekrivnom brtvenom sustavu Zone II) mora se provesti usklaeno s izvedbom temeljnog i
prekrivnog sustava Zone II.
16.1.2 Norme
Geokompozitni drenovi za vodu i plin moraju biti obiljeeni sukladno normi ISO 10320 i
izraeni sukladno ISO 9001 sustavu kvalitete. Drenovi za vodu i plin moraju imati oznaku
CE sukladno zahtjevima slijedeih normi:
EN 13249 Zahtjevane karakteristike za uporabu na cestama i prometnim povrinama

EN 13251 Zahtjevane karakteristke za uporabu prilikom izvoenja zemljanih radova i
temeljenja
EN 13252 Zahtjevane karakteristke za uporabu u drenanim sustavima
EN 13254 Zahtjevane karakteristke za uporabu u rezervoarima i branama
EN 13255 Zahtjevane karakteristke za uporabu u konstrukciji kanala
EN 13257 Zahtjevane karakteristke za uporabu na odlagalitima otpada
EN 13265 Zahtjevane karakteristke za uporabu na objektima koji sadravaju otpad u
tekuem obliku
Ostale norme:
EN ISO 12958 Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini

EN ISO 10319 Vlano ispitivanje na irokim trakama
ASTM D 5321 Odreivanje koeficijenta trenja izmeu tla i geosintetike ili izmeu dva
sloja geosintetike metodom direktnog posmika
HRN EN 964 Odreivanje debljine pri odreenom tlaku
HRN EN 965 Odreivanje mase po jedinici povrine

HRN EN ISO Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi odreivanje
11058 vodopropusnosti okomito na ravninu, bez optereenja
16.2 Materijal
Polimer koji se koristi za proizvodnju sastavnog dijela jezgre geokompozitnog drena mora
biti polietilen koji ne sadri nikakve strane zagaivae. Otpadni materijal koji se sastoji od
odrezanih krajeva i ostalog otpada moe se upotrijebiti za proizvodnju jezgre. Meutim, ve
upotrebljavani reciklirani materijali ne smiju se ponovo upotrijebiti.
Geokompozitni dren mora zadovoljiti uvjete navedene u Tablici 1 i ne smije biti oteen.
Jezgra s obje strane mora biti prekrivena netkanim geotekstilom. Geokompozit se proizvodi
spajanjem geotekstila na jezgru termikim procesom. Geotekstil spojen na jezgru mora
zadovoljiti uvjete navedene u Tablici 1.
Tablica 1: Svojstva geokompozitnog drena za vodu i plin:
Svojstvo Metoda ispitivanja Jedinica mjere Vrijednost
Materijal jezgre HDPE

Materijal geotekstila PP
Hidrauliki protok (minimalni)

2 -3
i=1 v=50 kPa EN ISO 12958 m /s 1,3x10
2 -3
i=1 v=100 kPa EN ISO 12958 m /s 1,1x10
2 -3
i=1 v=200 kPa EN ISO 12958 m /s 1,0x10
Vlana vrstoa md/cmd EN ISO 10319 kN/m 20/20 (10%)
Izduenje md/cmd EN ISO 10319 % 50/50 (10%)
Debljina jezgre pri 20 kPa HRN EN 964 mm 6,0

Debljina jezgre pri 200 kPa HRN EN 964 mm 5,5
2
Teina HRN EN 965 g/m 1030 (10%)
irina role (min) m 3,50
Duljina role (min) m 50,00
2
Teina geotekstila HRN EN 965 g/m 140 140 (10%)
-1
Vodopropusnost geotekstila HRN EN ISO 11058 m/s 1x10 (10%)
Materijal za geokompozitni dren za vodu i plin ne smije se otetiti za vrijeme otpreme,

pohrane i rukovanja. Svaki komad drena koji se oteti, mora se popraviti ili zamijeniti.
Materijal se moe isporuiti tek nakon to se odobri potrebna dokumentacija. Svaka rola
mora imati oznaku proizvoaa, identifikaciju proizvoda, broj isporuke, broj role i dimenzije
role te mora biti zamotana u neprozirnu plastiku.
16.4 Izvedba
16.4.1 Priprema povrine
Nadzorni inenjer duan je pregledati povrinu na koju se ugrauje dren. Podloga drena za
vodu mora biti bez ikakvih neistoa.
16.4.2 Ugradnja
Geokompozitni dren se ne smije otetiti za vrijeme ugradnje. Neispravan ili oteen

materijal mora se zamijeniti ili popraviti. Rola drena se mora odmotati u smjeru najveeg
pokosa, tako da jezgra bude ravna u odnosu na podlogu kako bi se izbjeglo naboravanje i
preklapanje. Prije prekrivanja odgovarajui se balast (npr. vree pijeska) mora postaviti kako
bi se sprijeilo uzdizanje materijala zbog djelovanja vjetra. Radovi na ugradnji moraju se
prekinuti ako se oekuje kia, a dren se mora odmah prekriti.
Preklopi moraju biti postavljeni u smjeru protoka. Krajevi jezgre geokompozitnog drena
moraju se spajati na sueljak.
Role materijala moraju se vezati plastinim spojkama. Spojke moraju biti kontrastne boje u
odnosu na boju jezgre i privrenog geotekstila. Metalne spojke nisu dozvoljene.
Geotekstil kao sastavni dio geokompozita mora se preklapati u smjeru protoka. Rupe u
geotekstilu namijenjene za ivanje rola jezgre moraju se prekriti zatitnim trakama za
geotekstil. Zatitne trake moraju biti najmanje 600 mm iroke i spojene termikim procesom
na geotekstil, sastavni dio geokompozita. Zatitne trake moraju se postaviti na sve izloene
rubove drena. Geotekstil jedne role se mora spojiti na geotekstilni sastojak druge role
termikim procesom.
16.4.3 Popravci
Popravak se mora izvriti postavljanjem komada geokompozitnog dena preko oteenog

podruja. Zakrpa mora prelaziti rubove oteenja za najmanje 600 mm. Odobrene spojke, s
razmakom od 150 mm okolo zakrpe, moraju se upotrijebiti za privrivanje zakrpe. Ako je
vie od 25% irine role oteeno, mora se dobiti odobrenje da se popravi ili zamijeni
oteena rola.
Oteeni geotekstil mora se popraviti postavljanjem komada geotekstila preko oteenog

podruja s najmanje 300 mm preklopa u svim smjerovima. Zakrpa od geotekstila mora se
spojiti termikim procesom.
16.4.4 Zatita i zatrpavanje
Geokompozitni dren za vodu se mora prekriti zatitnim zemljanim i drenanim slojem u

temeljnom brtvenom sustavu, odnosno slojem mjeovitog materijala u prekrivnom
brtvenom sustavu najkasnije unutar dva (2) kalendarska dana. Geokompozitni dren za plin
mora se prekriti LLDPE geomembranom najkasnije unutar etiri (4) kalendarska dana.



- potvrdu o kontroli kvalitete izdanu od strane Proizvoaa materijala s tehnikim



proizvodnje. Datum i jedinstveni broj uzorka trebaju takoer biti oznaeni na uzorku. Uzorci
e zatim biti sakupljeni reui punu irinu role drena u debljini od najmanje jedan (1,00)
metar u smjeru proizvodnje.
kontrole kvalitete. Uzorci e biti ispitivani da se potvrdi da dren odgovara zahtjevima
postavljenim u Tablici 1. Rezultati ispitivanja koji ne odgovaraju navedenim zahtjevima
trebaju rezultirati u odbijanju odgovarajuih rola.
Tekua ispitivanja povrinske mase, debljine, vlane vrstoe i produljenja te

vodopropusnosti, potrebno je vriti na svakih 5.000 m2 ugraenog svakog sloja drena (dva
sloja drena za vodu i jedan sloj drena za plin). Ukoliko su ugraene koliine manje od 5.000
m2, mora se obaviti jedno ispitivanje za svaki sloj drena (dva sloja drena za vodu i jedan sloj
drena za plin), bez obzira na koliinu ugraenog materijala.


ispitanih rola.
Rad se plaa po kvadratnom metru ukupne tlocrtne povrine prekrivene geokompozitnim

drenom, po jedininim cijenama.
ugradnju geokompozitnog drena, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na
gradilitu, razastiranje, ugradnju i ispitivanje geokompozitnog drena te iskop i zatrpavanje
sidrenih rovova po ugradnji materijala.

sidrenog rova i sl.
17. OBOSTRANO HRAPAVA LLDPE GEOMEMBRANA
17.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja radova na ugradnji obostrano hrapave LLDPE
geomembrane.
17.1.1 Opseg radova
Izvoa mora osigurati cjelokupnu radnu snagu, materijal i opremu, te izvoenje svih radova
potrebnih za izradu, uskladitenje, isporuku, ugradnju i ispitivanje 1,00 mm obostrano
hrapave LLDPE geomembrane prekrivnog brtvenog sustava Zone I i Zone II.
17.1.2 Norme
ASTM D 638 Tensile Properties of Plastics Vlane karakteristike plastike

ASTM D 751 Coated Fabrics Presvueni proizvodi
ASTM D 792 Density and Specific Gravity Gustoa i specifina teina (relativna
(Relative Density) of Plastics by gustoa) plastike kod deformacija.
Displacement
ASTM D814 Standard Test Methods for Rubber Standardne metode ispitivanja za
Cements Gumene Cemente
ASTM D 882 Tensile Properties of Thin Plastic Vlane karakteristike tankih listova
Sheeting plastike
ASTM D 1004 Initial Tear Resistance of Plastic Film Poetna otpornost plastinog filma i
and Sheeting listova na paranje
ASTM D 1203 Volatile Loss from Plastics Using Hlapivi gubitak plastike koristei metode s
Activated Carbon Methods aktivnim ugljikom
ASTM D 1204 Linear Dimensional Changes of Linearne promjene dimenzija nekrutih
Nonrigid Thermoplastic Sheeting or termoplastinih listova ili filma na
Film at Elevated Temperature povienoj temperaturi
ASTM D 1505 Density of Plastics by the Density- Odreivanje gustoe plastike tehnikom
Gradient Technique gustoa gradijent
ASTM D 1603 Carbon Black in Olefin Plastics Ugljina aa u olefinskoj plastici
ASTM D 1790 Brittleness Temperature of Plastic Temperaturna granica krtosti za plastiku.
ASTM D 3895 Method for Oxidative-Induction Metoda za poetno vrijeme oksidacije
Time of Polyolefins by Differential poliolefina preciznom diferencijalnom
Scanning Calorimetry kalorimetrijom
ASTM D 4218 Determination of Carbon Black Odreivanje sadraja ugljine ae u
Content in Polyethylene Compounds Polietilenskim mjeavinama tehnikom
By the Muffle-Furnace Technique priguenog zagrijavanja
ASTM D 4833 Index Puncture Resistance of Otpornost na proboj
Filter/Separation Geotextiles, filterskog/separacijskog geotekstila,
Geomembranes, and Related geomembrane, i sline proizvode
Products
ASTM D 5199 Measuring Nominal Thickness of Mjerenje nominalne debljine geotekstila i
Geotextiles and Geomembranes geomembrane.
ASTM D 5321 Determining the Coefficient of Soil Odreivanje koeficijenta trenja izmeu tla
and Geosynthetic or Geosynthetic i geosintetike ili izmeu dva sloja

and Geosynthetic Friction by the geosintetike metodom direktnog posmika
Direct Shear Method
ASTM D 5397 Evaluation of Stress Crack Procjena otpornosti na stvaranje pokutina
Resistance of Polyolefin kod Poliolefina koristei se metodom
Geomembranes Using Notched ureza kod testa sa konstantnim vlanim
Constant Tensile Load Test optereenjem
ASTM D 5596 Microscopic Evaluation of the Mikroskopska procjena disperzije ugljine
Dispersion of Carbon Black in ae u poliefinskom geosintetiku
Polyolefin Geosynthetics
ASTM D 5617 Multi-Axial Tension Test for Vieosno vlano testiranje geosintetike
Geosynthetics
ASTM D 5721 Air-Oven Aging of Polyolefin Ispitivanje umjetnog starenja
Geomembranes geomembrane zranim zagrijavanjem u
penici
ASTM D 5885 Oxidative Induction Time of Vrijeme poetka oksidacijske indukcije
Polyolefin Geosynthetics by High- kod poliolefinskog geosintetika pri
Pressure Differential Scanning visokom tlaku koritenjem precizne
Calorimetry diferencijalne kalorimetrije
17.2 Materijal
17.2.1 Openito
Geomembrana prekrivnog brtvenog sustava mora biti debljine 1,00 mm, izraena od
fleksibilnog membranskog polietilena niske gustoe (LLDPE), hrapava na obje strane.
17.2.2 Sirovine (smola)
Smola koritena u proizvodnji geomembrane treba biti napravljena od istih, nezagaenih

sastojaka. U proizvodnji geomembrane ne smije se koristiti vie od deset (10)% usitnjenog,
preraenog materijala i izrezanih okrajaka. Svi usitnjeni, preraeni ili izrezani materijali
trebaju biti od istog proizvoaa i identinog sastava kao to je i proizvedena geomembrana.
Ve upotrijebljeni materijal ili sastojci topivi u vodi ne smiju se upotrijebiti u proizvodnji
geomembrane. Kod geomembrana sa plastifikatorima, smiju se koristiti samo primarni
plastifikatori koji su otporni na migracije. Izvoa treba izdati kopiju izvjetaja o ispitivanju
te potvrdu za materijale koritene u proizvodnji geomembrane dopremljene na gradilite.
17.2.3 Materijal geomembrane
Geomembrana treba biti nearmirana i proizvedena to je mogue ira kako bi bila minimalna
potreba za spajanjem na terenu. Geomembrane moraju biti jednake po boji, debljini i
hrapavosti povrine. Geomembrane moraju biti hrapave na obje strane. Hrapavost povrine
treba ostvariti upotrebom istih nepreraenih materijala kao to je i geomembrana i mora
biti jednaka po cijeloj povrini geomembrane. Plohe ne smiju sadravati i moraju biti
otporne na nastanak gljivica ili bakterija i ne smiju na sebi imati rupe, rezove, bilo kakve
prljavtine ili plikove te ne smiju biti nagriene ili s bilo kakvim drugim nedostacima i
nepravilnostima. Geomembrane i spojevi moraju odgovarati zahtjevima prikazanim u Tablici

1 za kontrolu kvalitete pri proizvodnji i kontrolu kvalitete graenja.
Tablica 1: Svojstva hrapave LLDPE geomembrane
Debljina (min prosjena) 0,9 mm ASTM D 5199

Najnia pojedinana vrijednost od 10 vrijednosti -10 % ASTM D 5199
Visina hrapavosti (min. prosjena) 0.4 mm GRI Test Meth GM-12
3
Gustoa (min) 0.915 g/cm ASTM D 1505
Svojstva na vlak (min prosjena) ASTM D 638 Tip IV
-granica poputanja 10.5 kN/m
-granica loma 29.8 kN/m
-izduenje pri granici poputanja 13 %
-izduenje pri slomu 800 %
Otpornost na trganje (min prosjena) 97.9 N ASTM D 1004
Otpornost pri probijanju (min. prosjena) 302.5 N ASTM D 4833
Otpornost na naprezanje pri pucanju (30% do min. 200 hr ASTM D 5397 (Dodatak)
granice poputanja)
Sadraj ae od ugljika postotak 2.0-3.0 % ASTM D 1603 (3)
Rasprenost ugljine ae ASTM D 5596
Vrijeme poetka oksidacije (OIT) (min prosjeno)
-Standardno OIT ili 100 min ASTM D 3895

-OIT kod visokog tlaka 400 min ASTM D 5885
o
Umjetno starenje u pei na 85 C (min prosjeno) ASTM D 5721
-Standardno OIT ili 55 % za 90 dana ASTM D 3895
- OIT kod visokog tlaka 80 % za 90 dana ASTM D 5885
UV Otpornost (min prosjeno) GRI Test Meth GM-11
- OIT kod visokog tlaka 60 % ASTM D 5885
Nadzorni inenjer treba biti nazoan za vrijeme isporuke i istovara geomembrane. Svaka
rola/panel geomembrane treba biti oznaena imenom tvornice, identifikacijskim brojem
proizvoda, brojem role/panela i dimenzijama role.
Privremeno uskladitenje na gradilitu treba biti na ravnoj povrini, zatieno od otrih

predmeta i na mjestima gdje nema zadravanja vode. Geomembrana treba biti zatiena od
proboja, habanja, pretjerane topline ili hladnoe, propadanja materijala, ili drugih tetnih
okolnosti. Uskladitenje ne smije izazvati gnjeenje u sredini role ili spljotenje role. Role ne
smiju biti uskladitene vie od dvije po visini. Materijal na paletama treba se uskladititi na
ravnoj povrini i ne smiju biti sloene jedna na drugu. Materijal osjetljiv na ultraljubiaste
zrake treba biti pokriven tamnim, neprozirnim i vodootpornim prekrivaem ili smjeten u
zatieni prostor. Oteena geomembrana treba biti uklonjena s gradilita i zamijenjena
geomembranom koja zadovoljava unaprijed odreene zahtjeve.
Role/paneli se ne smiju povlaiti, podizati na jednom kraju, ili bacati. Cijev ili puna ipka,
dovoljno vrsta da podnese ukupnu teinu role bez veeg krivljenja, trebala bi se koristiti za
sve aktivnosti prilikom rukovanja. Promjer te ipke treba biti dovoljno mali da bi se lagano
provukao kroz sredinu role. Lanac treba koristiti za povezivanje krajeva te ipke za krajeve
ipke za produljenje. ipka za produljenje treba biti dovoljno velika da sprijei trenje lanca
na krajevima role. Alternativno, moe se koristiti produena ipka viliara ili se moe koristiti
druga oprema. Provuena ipka treba biti najmanje tri etvrtine (3/4) duine role i takoer
mora biti sposobna da podri cijelu teinu role bez znaajnih krivljenja. Ako proizvoa to
preporua, kao metoda rukovanja za prebacivanje optereenja moe se koristiti metoda s
odgovarajuim trakastim omama.
Geomembrana se ne smije polagati ili spajati u prisutnosti pretjerane vlage (npr. kia, magla,
rosa), u podrujima gdje se zadrava voda ili u prisutnosti pretjeranog vjetra. Osim ako nije
odobreno od Nadzornog inenjera ne smije se postavljati ili spajati geomembrana na
temperaturi okoline ispod nula (0) 0C ili iznad etrdeset (40) 0C. Okolna temperatura treba
biti mjerena na visini ne veoj od 150 mm iznad zemlje ili povrine geomembrane.
Oprema koja se koristi za izvoenje radova treba biti u skladu s preporukama proizvoaa
geomembrane i treba biti odravana u zadovoljavajuem upotrebljivom stanju.
17.4 Izvedba
17.4.1 Priprema
Prije ugradnje hrapave LLDPE geomembrane, zatitni geotekstil (Zona I), odnosno
geosintetski komponentni dren za plin (Zona II) se moraju oistiti od svih neistoa koje se
na njemu nalaze. Na podlozi ne smiju biti nikakve neravnine ili otri predmeti koji bi mogli
otetiti geomembranu.
17.4.2 Rasprostiranje geomembrane
Postupci i oprema koji se koriste, ne smiju rastezati, naborati, izgrebati ili na bilo koji drugi
nain otetiti geomembranu ili podlogu na koju se postavlja. tete nastale na geomembrani
za vrijeme ugradbe moraju biti uklonjene ili popravljene, prema odluci Nadzornog inenjera.
Samo paneli geomembrane koji mogu biti u istom danu uvreni i spojeni meusobno
trebaju se rasprostrijeti. Za sprijeavanje odizanja geomembrane vjetrom na nju treba
postaviti adekvatni teret koji ne oteuje geomembranu (npr. vree pjeska). Ne smiju se
koristiti nikakvi strojevi na gornjoj povrini geomembrane bez dozvole Nadzornog inenjera.
Spojevi trebaju biti u smjeru paralelno s linijom maksimalnog nagiba. Na mjestima gdje
spojevi mogu jedino biti u smjeru okomitom na nagib, gornji panel treba prekriti donji.
Metode koritene za rasprostiranje i zatrpavanje preko geomembrane trebaju svesti na

minimum boranje i vlana naprezanja u geomembrani. Geomembrana ne smije biti
zategnuta, da se sprijei nastajanje vlanih naprezanja. Bore na geomemrani ne smiju prijei
visinu od 150 mm. Bore koje ne zadovoljavaju navedene uvjete trebaju se odstraniti i
popraviti.
17.4.3 Spajanje na terenu
Probni spojevi trebaju biti napravljeni u terenskim uvjetima na dijelovima koji se odstranjuju
kao viak geomembrane. Probne spojeve treba raditi svakog dana prije nego se izvodi
stvarno spajanje, uvijek kada doe do promjena u osoblju koje izvodi spajanje ili u opremi
kojom se izvodi spajanje, te najmanje jednom u svaka etiri sata za svakog izvoaa spajanja
i za svaki dio opreme za spajanje koji se koristi tog dana. Po jedan uzorak treba biti
dostavljen Nadzornom inenjeru od svakog probnog spoja. Taj uzorak treba biti najmanje 1
m dugaak, 500 mm irok, sa spojem centriranim uzduno. Deset sluajno izabranih
primjeraka, 25 mm irokih, bit e odrezani od uzorka. Pet primjeraka e biti ispitano na
posminu vrstou, a pet e biti ispitano na guljenje koristei odgovarajui mjerni
tenzometar. Gdje je neophodno, pospjeiti vezivanje probnog spoja pomou kemijskih
metoda, ispitivanje u skladu sa GRI Test Meth GM-7. Da bi se prihvatilo ispitivanje, 4 od 5
ispitanih uzoraka moraju odgovarati zahtijevanoj vrstoi spoja prikazanoj u Tablici 2 toke
5. ovog poglavlja. Ako ispitivanja ne odgovaraju tim zahtjevima, cijeli postupak treba
ponoviti. Ako ni naknadni probni spojevi ne zadovoljavaju, aparatura kojom se vri spajanje
ili osoba koja vri spajanje ne moe se koristiti u daljnjem postupku dok izvoditelj ugradnje
ne ispravi nedostatke i dok se ne izvedu dva uzastopna uspjena probna spoja.
Role se moraju spajati u skladu s normom ONORM S 2076-1. Na uglovima i geometrijski

nepravilnim mjestima broj spojeva treba svesti na minimum. Spajanje treba produiti do
vanjskog ruba panela. Mokre povrine treba temeljito osuiti, meke dijelove posteljice
dobro nabiti i odobriti prije spajanja. Podruje spajanja treba biti osloboeno od vlage,
praine, prljavtine i ostalog tetnog materijala za vrijeme spajanja.
Geomembrana treba biti spojena metodama vrueg spajanja s ispitnim kanalom.

Ekstrudorsko zavarivanje se koristi samo za zakrpavanje i spajanje na mjestima gdje metoda
vrueg spajanja nije izvediva. Preklopi spojeva koji e biti izvedeni ekstrudorskim
zavarivanjem moraju biti posebno pripremljeni. Sve spojeve treba odmah po zavretku
zavarivanja ispitati sukladno ONORM S 2076-1 i o tome voditi oevidnik.
17.4.4 Nedostaci i popravci
Spojevi koji nisu zadovoljili pri razornom ispitivanju spoja mogu biti presvueni trakom
novog materijala i spojeni (prekrivena zona). Alternativno, na udaljenostima 3 m na svaku
stranu od mjesta neispravnog spoja treba uzeti uzorke dimenzija najmanje tristo (300) puta
petsto (500) mm za dva (2) dodatna ispitivanja posmine vrstoe i dva (2) dodatna
ispitivanja na guljenje, koristei odobreni terenski mjerni tenzometar. Ako ta ispitivanja
zadovoljavaju, tada preostali uzorci spoja trebaju biti poslani u ovlateni laboratorij da bi se
na pet (5) ispitivala posmina vrstoa i na pet (5) otpornost na guljenje u skladu s
odobrenim postupcima ovlatenog laboratorija. Da bi bilo prihvatljivo, etiri (4) od pet (5)
ispitanih oglednih uzoraka trebaju zadovoljiti propisanu vrstou spoja. Ako su navedena
laboratorijska ispitivanja zadovoljila, tada spoj treba biti prekriven (ponovno presvuen)
izmeu tog podruja i podruja koje nije zadovoljilo. Ako ispitivanja na terenu ili u
laboratoriju nisu zadovoljila, postupak treba ponoviti. Nakon prekrivanja, cijeli prekriveni
spoj treba biti nerazorno ispitan.
Razderotine, rupe, plikovi i drugi nedostaci trebaju se zakrpati. Zakrpe moraju imati
zaobljene rubove, biti napravljene od iste geomembrane i produljene minimalno stopedeset
(150) mm preko ruba oteenja. Neznatne ograniene pukotine treba popraviti tokastim
varenjem ili spojiti kako odredi Nadzorni inenjer. Popravci se trebaju nerazorno ispitivati.
Nadzorni inenjer moe takoer odluiti da se izvode razorna ispitivanja spoja na sumljivim
podrujima.
17.4.5 Vizualni pregled i procjena
Neposredno prije prekrivanja, geomembrana, spojevi i podruja bez spojeva trebaju biti
vizualno pregledani od strane Nadzornog inenjera zbog mogunosti pojave nedostataka,
rupa ili oteenja zbog vremenskih uvjeta ili aktivnosti za vrijeme izvoenja. Prema odluci
Nadzornog inenjera, povrinu geomembrane izvoditelj ugradnje treba oistiti, propuhati ili
oprati ako koliina praine, blata ili nekog drugog materijala ometa nadgledanje.
17.4.6 Nacrt izvedenog stanja
Konaan nacrt izvedenog stanja geomembrane prekrivnog sustava treba biti izraen u roku
15 dana od zavretka radova pojedine faze izgradnje. Ovi nacrti trebaju ukljuivati: brojeve
role, brojeve spojeva i lokacija gdje su izvreni popravci te podatke o ispitivanjima svih
zavara.



specifikacijama sirovine i materijala te nainima transporta, manipulacije i skladitenja,
- Situaciju, odnosno plan postavljanja geomembrane izraen od strane Izvoaa,
- ateste o kvaliteti zavarivanja zavarivaa koji e raditi na zavarivanju geomembrane,

izdane od ovlatenog laboratorija.
Potvrde o kontroli kvalitete, plan postavljanja geomembrane i ateste, Izvoa mora predati
Nadzornom inenjeru najmanje etrnaest (14) dana prije poetka ugradnje materijala, a
Nadzorni inenjer ih mora predati Projektantu najmanje deset (10) dana prije planiranog
poetka ugradnje materijala.



duan ovjeriti ih.
Tekua ispitivanja koja provodi Izvoa na svoj teret u ovlatenom laboratoriju, su slijedea,
- gustoa geomembrane, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- specifina teina geomembrane, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- debljina geomembrane, mjeri se na svakih 5.000 m 2 ugraenog materijala
- vrstoa pri lomu, mjeri se na svakih 5.000 m2 ugraenog materijala,
- izduenje kod loma, mjeri se na svakih 5.000 m 2 ugraenog materijala,
- otpornost na kidanje, mjeri se na svakih 5.000 m 2 ugraenog materijala.
Prilikom zavarivanja treba stalno nerazorno ispitivati izvedene spojevi na neprekinutost po

cijeloj duini. Ispitivanje spojeva treba vriti paralelno kako izrada spojeva napreduje, a ne
po zavretku spajanja na kraju radnog dana. Bilo koji spoj koji ne zadovolji treba biti
popravljen, a rad dokumentiran u protokolima zavarivanja.
Izvoa o svom troku treba pribaviti uzorke i dati ih na ispitivanje ovlatenom laboratoriju
kako bi se odredile karakteristike spojeva. Minimalno jedan primjer razornog ispitivanja na
tisuu (1000) metara podruja spajanja treba biti proveden na lokacijama odobrenim od
Nadzornog inenjera. Podruja ispitivanja ne smiju biti odreena prije samog spajanja.
Uzorci trebaju biti irine minimalno tristo (300) mm na jedan (1,00) m duine s uzduno
centriranim spojem. Svaki uzorak treba izrezati na tri jednaka dijela od kojih jedan zadrava
Izvoa, jedan ide u laboratorij, a trei dio se daje Nadzornom inenjeru za ispitivanje i/ili
trajnu evidenciju. Svaki uzorak treba biti numeriran i jednoznano vezan s terenskom
evidencijom koja ukljuuje:
- broj role,
- broj spoja,
- datum i vrijeme izrezivanja,
- okolna temperatura mjerena u podruju max. do stopedeset (150) mm iznad
geomembrane,
- oznaka grupe za spajanje,
- ime osobe koja vri spajanje i
- temperature i pritisci aparata za spajanje.
Deset dvadesetpet (25) mm irokih oglednih primjeraka treba odrezati od Izvoaevog

uzorka. Pet (5) oglednih primjeraka treba ispitati na posmik i pet (5) na guljenje koristei
odgovarajui terenski mjerni tenzometar. Da bi bilo prihvatljivo, etiri (4) od pet (5) ispitanih
oglednih uzoraka trebaju zadovoljiti odreenu vrstou spoja propisanu u donjoj tabeli. Ako
terensko ispitivanje zadovolji, pet (5) primjeraka e se ispitati na posminu vrstou u
ovlatenom laboratoriju i pet (5) na guljenje u skladu s postupcima odobrenim od
ovlatenog laboratorija. Da bi bilo prihvatljivo, etiri (4) od pet (5) ispitanih uzoraka trebaju
zadovoljiti odreenu vrstou spoja propisanu u donjoj tabeli. Ako ispitivanje na terenu ili u
laboratoriju ne zadovolji, spoj se treba popraviti. Rupe napravljene u svrhu uzimanja uzoraka
za razorna ispitivanja trebaju se popraviti u istom danu kad su i izrezane.
Tablica 2: Svojstva spojeva LLDPE geomembrane
Posmina vrstoa spoja (min) (1) 10 kN/m Izvoa osigurava postupak

vrstoa spoja na guljenje (min) (1) (2) 8,5 kN/m i FTB (1) Izvoa osigurava postupak
Napomena (1): Pri ispitivanju spoja na posmik i guljenje poputanje mora nastupiti trganjem
spoja, ali ne u materijalu spoja (Film Tear Bond Mode). Ovo je poputanje u duktilnom
stadiju jedne od spojenih geomembrana trganjem ili slamanjem prije potpunog odvajanja
spojnih zona.
Napomena (2): Obje linije dvostrukog vrue zavarenog spoja trebaju biti ispitane na
otpornost na guljenje.
Rad se plaa po kvadratnom metru ukupne tlocrtne povrine prekrivene geomembranom,

ugradnju geomembrane, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na
gradilitu, razastiranje, ugradnju i ispitivanje geomembrane te iskop i zatrpavanje sidrenih
rovova po ugradnji materijala.

sidrenog rova i sl.
18. ZATITNI SLOJ MJEOVITOG MATERIJALA PREKO OTPADA
18.1 Openito

i radove koji se koriste kod izvoenja zatitnog sloja mjeovitog materijala preko otpada.
18.1.1 Opseg radova
snage, materijala, strojeva, opreme i izvoenje svih radova potrebnih za ugradnju zatitnog
sloja materijala preko otpada u prekrivni sustav Zone I i Zone II te u Zonu III.
18.1.2 Norme

18.2 Materijali
materijali, trone stijene te mjeavine ovih materijala, bez neistoa, kao to je korijenje i
drugi organski materijal.
Granulometrijski sastav materijala mora odgovarati zahtjevima: od 4 mm do 64 mm.
Propusnost materijala mora biti vea ili jednaka 5x10-7 m/s.
18.3 Ugradnja
Materijal se ugrauje kao zavrni sloj brtvenog sustava Zone I i Zone II te na plohu budue
pretovarne stanice u Zoni III.
Materijal se ugrauje laganim buldozerima (kontaktnog pritiska manjeg od 40 kPa), u

slojevima, debljine do 20 cm. Zbijanje materijala nije predvieno.
materijal.


izvedbu zatitinog sloja mjeovitog materijala preko otpada, ukljuivo nabavu, dopremu,
ugradnju i ispitivanje.
19. SUSTAV OTPLINJAVANJA
19.1 Openito

koji se koriste kod izvoenja radova na sustavu otplinjavanja.
19.1.1 Opseg radova
Ovo poglavlje tehnikih uvjeta ukljuuje osiguranje svog osoblja, radne snage i opreme, kao i
izvedbu svih radova potrebnih za proizvodnju, skladitenje, dopremu, ugradnju i ispitivanje
svog materijala za ugradnju u plinske instalacije sustava otplinjavanja Zone I i Zone II,
sukladno ovim specifikacijama i nacrtima.
Sustav otplinjavanja mora se izvesti usklaeno s izvedbom prekrivnog brtvenog sustava.
19.1.2 Norme i smjernice
HRN EN 1555-1:2002 Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima

Polietilen (PE) 1. dio: Openito
Polietilen (PE) 2. dio: Cijevi
Polietilen (PE) 3. dio: Spojnice
Polietilen (PE) 4. dio: Ventili
Polietilen (PE) 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu
HRN CEN/TS 1555-7:2003 Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima
Polietilen (PE) 1. dio: Ocjena sukladnosti
DVGW G-465/1 Nadzor nad mreom plinovoda pogonskog pretlaka do 4
bara
DVGW G-465/3 Kriteriji za odreivanje mjesta proputanja na podzemnim
plinovodima za javnu opskrbu
DVGW G-469 Postupci tlanih proba cjevovoda i postrojenja za
plinoopskrbu
DVGW G-472 Plinovodi od polietilena visoke gustoe za pogonski tlak do
4 bara i od polivinilklorida za pogonski tlak do 1 bar
DVGW GW 330 Zavarivanje cijevi i dijelovi cjevovoda od PE-HD za
plinovode i vodovode; Program obuke i polaganja ispita
DVS 2207 Zavarivanje termoplastike
19.2 Materijali
19.2.1 Cijevi
Pune i perforirane cijevi moraju biti izraene iskljuivo od crnog polietilena visoke gustoe
PE80, razliitih promjera sukladno tehnikom opisu i nacrtima. Cijevi opisane u ovom
poglavlju koriste se prilikom izrade plinskih bunara i okana za smjetaj biofiltera.
Karakteristike sirovine u formi granula potrebne za izradu cijevi
ISO 1183 Standardna gustoa pri temperaturi 23C mora biti 930 kg/m 3.
EN ISO 1133 Standardna granica teenja (MFR) pri optereenju od 5 Kg i temperaturi

190C u vremenu od 10 min mora biti 0,5 MFR 1,3 g/10m 20% od nominalne vrijednosti
koju odreuje proizvoa sirovine.
EN 728 - Indukcijsko vrijeme oksidacije pri temperaturi od 200C izmjereno na minimalno tri
uzorka mora biti > 20 min.
EN 12099 Sadraj isparavanja izmjereno na minimalno jednom uzorku mora biti 350
mg/kg.
EN 12118 Sadraj vode izmjereno na minimalno jednom uzorku mora biti 300 mg/kg.
ISO 6964 Sadraj ugljika mora biti izmeu 2 i 2,5 %.
Karakteristike cijevi izraene od PE 80
Izgled: Prema HRN EN 1555-2:2002 cijevi moraju biti glatkih povrina, bez neravnina,
homogenog presjeka, uz maksimalnu dozvoljenu ovalnost od 1,5%.
Debljina stijenke: Prema HRN EN 1555-2:2002 minimalna debljina stijenki za projektirane

cijevi je (u mm):
Nazivni promjer Minimalna debljina stijenki

90 8,2
1400 34,3
Ostala fizikalna i mehanika svojstva:
Svojstvo Zahtjev Parametri testiranja Norma

Parametar Vrijednost
Indukcijsko vrijeme > 20 min Temperatura 200C EN 728

oksidacije Broj uzoraka 3
MFR Max 20% otklona Optereenje 5 kg EN ISO 1133
od sirovine Temperatura 190C
Vrijeme 10 min
Broj uzoraka Prema EN ISO 1133
Uzduni povrat 3% uz Temperatura 110C EN 743
zadravanje Duljina testnog
originalnog izgleda uzorka 200 mm
cijevi Vrijeme uranjanja
Metoda testa 1h
Broj uzoraka Slobodno
Prema EN 743
Hidrostatska Bez promjene Kraj cijevi Tip a) EN 921
vrstoa uzoraka tijekom Orijentacija Slobodno
(20C, 100h) testa Vrijeme testa Prema EN 921
Broj uzoraka 3
Tip testa Voda voda
Obodni (hoop)
pritisak za:
PE 80 10 Mpa
Vrijeme 100 h
Temperatura 20C
Broj uzoraka 3
Tip testa Voda voda
Obodni (hoop)
pritisak za:
PE 80 4,5 Mpa
Vrijeme 165 h
Temperatura 80C
Broj uzoraka 3
Tip testa Voda voda
Obodni (hoop)
pritisak za:
PE 80 4,0 Mpa
Vrijeme 1000 h
Temperatura 80C
Izduenje do 350% Brzina: EN ISO 6259-1 i ISO
pucanja e < 13 mm 100 mm/min 6259-3
e 13 mm 25 mm/min
Veliina uzorka Prema ISO 6259-3

Broj uzoraka Prema HRN CEN/TS

1555-7:2003
Otpornost prema v 10 mm/dan Broj uzoraka Prema ISO 13480 ISO 13480
sporom rastu
pukotine za e 5
mm
(Cone test)
Otpornost prema Bez promjene Temperatura 80C EN ISO 13479
sporom rastu uzoraka tijekom Pritisak
pukotine za e > 5 testa PE80, SDR11 8 bar
mm Vrijeme 165 h
(Notch test) Tip testa Voda voda
Broj uzoraka Prema EN ISO
13479
Sve ostale nenavedene karakteristike moraju biti sukladne HRN 1555-2:2002.
Cijevi moraju prilikom proizvodnje biti oznaene na nain da se oznaka neizbrisivom tintom
utisne na samu cijev. Oznaka ne smije ni na koji nain oteti samu cijev. Oznaka mora biti
vidljiva i u svemu sukladna HRN 1555-2:2002. Minimalni zahtjevi za izgled oznake su
slijedei:
Znaenje Oznaka ili simbol

Norma EN 1555
Proizvoaevo ime ili naziv Ime ili simbol
Za cijevi dn > 32 mm:
nazivni vanjski promjer Npr. 90
SDR Npr. SDR11
Materijal i oznaka Npr. PE 80
Informacije proizvoaa Npr. CE oznaka, datum i vrijeme proizvodnje
ili oznaka serije.
Namjena cijevi Plin
Oznaka mora biti otisnuta na svakih 1,5 m cijevi.
Perforacija na drenanim cijevima mora biti izvedena po cijelom opsegu cijevi. Dozvoljena je
iskljuivo perforacija u obliku rupa promjera osam (8) mm, etiri rupe po opsegu, osno
meusobno udaljene stodvadeset (120) mm.
Sve navedene uvjete i karakteristike moraju ispunjavati i oblikovni komadi izraeni od PE 80

predvieni projektom, a opisani tehnikim opisom i prikazani nacrtima.
19.2.2 Ventili
Svi ventili projektirani u sustavu otplinjavanja moraju biti od polietilena crne boje, izraeni
sukladno HRN EN 1555. Svi ventili moraju, kao tvorniki izraeni dio, imati ugraenu
elektrofuzijsku spojnicu. Svi materijali koji predstavljaju sastavni dio ventila (gumeni, metalni
ili neki drugi dijelovi) moraju biti otporni na sve vanjske utjecaje i naprezanja minimalno u
onoj mjeri u kojoj je predviena otpornost cjevovoda opisanog u prethodnoj toki ovog
poglavlja. Svi metalni dijelovi moraju biti zatieni od korozije, a gumeni dijelovi moraju
odgovarati normi EN 682. Prema HRN EN 1555-4:2002 ventili moraju biti glatkih povrina,
bez neravnina, homogenog presjeka.
Fizikalne i mehanike karakteristike polietilenskih ventila:

Indukcijsko vrijeme > 20 min Temperatura 200C EN 728

oksidacije Broj uzoraka 3
MFR Max 20% otklona Optereenje 5 kg EN ISO 1133
od sirovine Temperatura 190C
Vrijeme 10 min
Broj uzoraka Prema EN ISO 1133
Hidrostatska Bez promjene Uvijeti Prema EN 917 Test A EN 917
vrstoa uzoraka tijekom Slobodna duljina
(20C, 100h) testa Broj uzoraka 2dn
Tip testa 3
Obodni (hoop) Voda voda
pritisak za:
PE 80
Vrijeme 10 Mpa
Temperatura 100 h
20C
Tip testa 3
pritisak za:
PE 80
Vrijeme 4 Mpa
Temperatura 165 h
80C
Tip testa 3
pritisak za:
PE 80
Vrijeme 4 Mpa

Temperatura 1000 h
80C
Propusnost sjedita Bez proputanja Temperatura 23C ISO 5208

ventila i brtvenog tijekom testa Pritisak 25 mbar
prstena Vrijeme 24 h
Tip testa Zrak ili duik
Broj uzoraka 1
Propusnost sjedita Bez proputanja Temperatura 23C ISO 5208
ventila i brtvenog tijekom testa Pritisak 1,5 MOP (ne smije
prstena prijei 6 bara)
30 s
Vrijeme Zrak ili duik
Tip testa 1
Broj uzoraka
Pad pritiska Protok zraka Pad pritiska za EN 12117
(vrijednosti dn>63 mm 0,1 mbar
propisane od Pritisak 25 mbar
proizvoaa) Vrijeme 30 s
Tip testa Zrak
Broj uzoraka 1
Moment pritezanja Maksimalna Temperatura - 20C i EN 28233
vrijednost + 23C
63mm < dn 125 + 40C
mm: 70Nm Broj uzoraka 1
125mm < dn 225
mm: 150Nm
Otpor zatvaranju Nema greke kod Moment 2 puta vrijednost (a) EN 28233,
zatvaranja (a) max izmjerenog nastavno
i momenta (b) ISO 5208
Nema proputanja pritezanja (min 150
kod sjedita ventila Nm) tijekom 15 s
i brtvenog prstena -20C i +40C
(b) 1
Temperatura
Broj uzoraka
Nakon pojedinanih testiranja potrebno je izvriti multiplicirano testiranje sukladno HRN
1555-4:2002. Sve ostale nenavadene karakteristike moraju biti sukladne HRN 1555-4:2002.
Svi ventili moraju prilikom proizvodnje biti oznaeni na nain da se neizbrisivom tintom
utisnu oznake na sami ventil. Oznaka ne smije ni na koji nain otetiti sami ventil. Oznaka
mora biti vidljiva i u svemu sukladna HRN 1555-4:2002. Minimalni zahtjevi za izgled oznake
su slijedei:
Znaenje Oznaka ili simbol

Norma EN 1555
Proizvoaevo ime ili naziv Ime ili simbol
Nazivni vanjski promjer cijevi dn Npr. 20
Materijal i oznaka Npr. PE 80
Projektirana aplikacija Npr. SDR11
SDR opseg uporabe Npr. SDR 11 SDR 26
Informacije proizvoaa Npr. CE oznaka, datum i vrijeme proizvodnje
ili oznaka serije.
Namjena ventila Plin
19.2.3 Zasip u bunaru
Zasip unutar sustava otplinjavanja e se izvesti zrnatim kamenitim materijalom dobivenim iz

iskopa i zaliha pod nadzorom Nadzornog inenjera, a moe se primijeniti drobljeni kameni
materijal i mjeavine ljunka i drobljenog kamenog materijala.
Zahtjevi koje moraju ispuniti zrnati kameniti materijali predvieni za ugradnju u plinski
bunar, kao zasip, su:
- oblik zrna udio zrna nepovoljnog oblika (3:1) max. 40%,
- upijanje vode max 1,6%,
- trona, nekvalitetna zrna, max 7%,
- otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles, max 45%,
- udio zrnja manjih od 0,2 mm ne smije biti vei od 3%,
- stupanj neravnomjernosti U = d60/d10 mora se kretati u granicama 15 do 100 za ljunak,
odnosno 15 do 50 za drobljeni materijal.
Granulometrijski zahtjevi za zrnati kameniti materijal su:
Postotak prolaska Veliina estice (mm)

100 63
90 50
75 32
55 16
40 8
30 4
20 2
15 1
7 0,5
3 0,2
19.2.4 Ostalo
Pod ostalim se podrazumjeva sam materijal koji prethodno nije specificiran, a odnosi se na
sustav otplinjavanja.
Dozvoljena je uporaba iskljuivo onih montanih materijala koji su izraeni prema hrvatskim
normama i standardima i smjernicama DVGW (Deutscher Verein des Gas- und
Wasserfaches) i DVS (Deutscher Verband fur Schweissen).
Cijevi trebaju biti isporuene u palicama duine do 12 m. Krajevi cijevi moraju biti zatieni
kapama koje se pri ugradnji uklanjaju. Cijevi cijelom svojom duinom moraju nalijegati na
pod prijevoznog sredstva, odnosno moraju tvorniki biti poloene i zapakirane na palete.
Prilikom utovara, transporta i istovara ne smije ih se povlaiti, vui i bacati. Oblikovni
komadi, ventili te spojni i brtveni elementi se moraju isporuiti u tvorniki zapakiranoj
ambalai s jasno vidljivom deklaracijom proizvoda.
Skladitenje materijala se obavlja u skladu s preporukama Proizvoaa. Potrebno je zatititi

sav materijal od pretjeranog zagrijavanja i tetnih kemikalija. Nije dozvoljeno odlaganje
cijevi direktno na neravnu podlogu te direktna izloenost UV zrakama. Oblikovni komadi,
ventili te spojni i brtveni elemenati se moraju skladititi u tvorniki zapakiranoj ambalai s
jasno vidljivom deklaracijom proizvoda sve do trenutka ugradnje.
Sa cijevima se mora rukovati paljivo i manipulirati njima pomou kamiona s ureajem za

istovar, viliarom ili slinim ureajem. Nije dozvoljeno vui cijevi, povlaenje ili bacanje na
zemlju.
19.4 Izvedba
Prihvaanje gotovog proizvoda biti e bazirano na osnovu vizualne inspekcije na mjestu

ugradnje te pregledom dokumentacije, a to e izvriti Nadzorni inenjer minimalno pet (5)
dana prije same ugradnje.
Ukoliko su podaci o proizvodu nedostupni, Nadzorni inenjer zadrava pravo da ih odbije ili
moe zahtijevati dodatna testiranja da bi se potvrdila kvaliteta materijala. Trokovi ovih
testiranja idu na troak Izvoaa te ona ne smiju ni u kojem sluaju biti uzrok kanjenju
radova poto se smatraju iskljuivo pogrekom Izvoaa.
Cijevi mogu biti odbijene zbog slijedeih pogreaka:

- Loma ili pukotine koje prolaze kroz cijev, osim ukoliko se radi o jednoj pukotini koja ne
prelazi pedeset (50) mm duine i nalazi se na bilo kojoj strani cijevi, pa moe biti
odsjeena i odbaena.
- Cijevi unutar jedne poiljke biti e odbijene ukoliko pogreke postoje na vie od 5%
uzoraka iz poiljke.
- Pukotine dovoljne da ugroze vrstou, trajnost ili uporabljivost cijevi.
- Pogreke koje pokazuju nepravilne dimenzije, mijeanje materijala i loe oblikovanje.
- Oteenje krajeva, gdje ta oteenja mogu onemoguiti pravilnu izradu spojeva cijevi.
Prihvaanje ventila, spojnih dijelova, segmenata, zasipa, biofiltera ili drugih elemenata
sustava otplinjavanja, biti e bazirano na osnovu vizualne inspekcije na mjestu ugradnje i na
osnovi dokumentacije, a izvriti e ga Nadzorni inenjer.
19.4.1 Ugradnja
Iskop, zatrpavanje i zbijanje provodi se u skladu s nacrtima, tehnikim opisom i tehnikim

uvjetima graenja.
Spajanje cijevi, cijevi i oblikovnih komada, oblikovnih komada meusobno, oblikovnih

komada i ventila i ventila i cijevi je dozvoljeno iskljuivo elektrofuzijskim spojnicama.
Svi aparati za zavarivanje trebaju biti sukladni smjernici DVS 2208-1 Strojevi i oprema za
zavarivanje termoplastike te odobreni od strane Nadzornog inenjera.
Zavarivanje treba biti obavljeno sukladno smjernici DVS 2207 Zavarivanje termoplastike,
kojom su opisane pripremne radnje, postupak zavarivanja, zavrne radnje te ogranienja i
optimalni uvjeti zavarivanja.
Svi djelatnici koji rade na zavarivanju moraju biti obueni za tu djelatnost i moraju imati
odgovarajue valjane certifikate izdane od ovlatene institucije u Republici Hrvatskoj.
Tijekom zavarivanja potrebno je voditi pisani protokol o vremenskim uvjetima, mjestu i

broju zavara, podacima o stroju za zavarivanje, trajanju zavarivanja te svim ostalim
relevantnim podacima propisanim smjernicom DVS 2207 Zavarivanje termoplastike.
Polaganje zavarenih cijevi obavlja se paljivo u segmentima. Drenane cijevi moraju biti
poloene u centru bunara i paljivo zasute drenanim ljunkom ili drugim odobrenim
zasipnim materijalom.
Prije polaganja cijevi i ugradnje zasipa potrebno je obavijestiti Nadzornog inenjera i

osigurati mu dovoljno vremena za pregled.
Prije polaganja cijevi i ugradnje zasipa, potrebno je ispraviti sve nepravilnosti koje su
ustanovljene za vrijeme pregleda.
Ugradnju zasipa potrebno je izvesti paljivo, na nain da ne doe do pretjeranog

optereivanja poloenih cijevi.
materijal.

- potvrdu o kontroli kvalitete cijevi i ventila izdanu od strane Proizvoaa materijala s
tehnikim specifikacijama sirovine i materijala te nainima transporta, manipulacije i
skladitenja.
(14) dana prije poetka ugradnje materijala.

nije prikladan za upotrebu, Izvoa mora priloiti na razmatranje gore navedene potvrde, za
drugi materijal.

moe poeti s ugradnjom bilo kojeg materijala.
Prilikom ugradnje materijala, vri se vizualna kontrola kvalitete ugraenog materijala.
Rad se plaa po dunom metru ugraene cijevi, kubinom metru ugraenog zasipa i komadu
ugraenog ventila i okna s biofilterom, po jedininim cijenama.
ugradnju cijevi, zasipa, okana, ventila i biofiltera, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje,
manipulaciju na gradilitu, polaganje, ugradnju, spajanje, zavarivanje i ispitivanje.
20. BETON I BETONSKI RADOVI
20.1 Openito

koji se koriste kod izvoenja betonskih radova.
20.1.1 Opseg radova
dopremu, ugradnju i ispitivanje betona i betonskih proizvoda.
20.1.2 Norme
Kod izvedbe betonskih radova potrebno je u svemu se pridravati postojeih hrvatskih

propisa i hrvatskih normi. Prije poetka izvedbe betonskih radova Izvoa je duan dostaviti
certifikate o agregatu, cementu i vodi, odnosno faktorima koji e utjecati na kvalitetu
ugraenog betona, kao i certifikate o predgotovljenim (prefabriciranim) betonskim
elementima.
Norme za beton
HRN EN 206-1 Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost

(EN 206-1:2000)
HRN EN 12350-1 Ispitivanje svjeeg betona 1. dio: Uzorkovanje
HRN EN 12350-2 Ispitivanje svjeeg betona 2. dio: Ispitivanje slijeganjem
HRN EN 12350-3 Ispitivanje svjeeg betona 3. dio: Vebe ispitivanje
HRN EN 12350-4 Ispitivanje svjeeg betona 4. dio: Stupanj zbijenosti
HRN EN 12350-5 Ispitivanje svjeeg betona 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem
HRN EN 12350-6 Ispitivanje svjeeg betona 6. dio: Gustoa
HRN EN 12350-7 Ispitivanje svjeeg betona 7. dio: Sadraj pora Tlane
metode
HRN EN 12390-1 Ispitivanje ovrsnulog betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi
zahtjevi za uzorke i kalupe
HRN EN 12390-2 Ispitivanje ovrsnulog betona 2. dio: Izradba i njegovanje
uzoraka za ispitivanje vrstoe
HRN EN 12390-3 Ispitivanje ovrsnulog betona 3. dio: Tlana vrstoa uzoraka
HRN EN 12390-6 Ispitivanje ovrsnulog betona 6. dio: Vlana vrstoa
cijepanjem uzoraka
HRN EN 12390-7 Ispitivanje ovrsnulog betona 7. dio: Gustoa ovrsnulog
betona
HRN EN 12390-8 Ispitivanje ovrsnulog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode
pod tlakom
prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje ovrsnulog betona 9. dio: otpornost na
smrzavanje ljutenjem
ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor 1. dio: Plan uzorkovanja
indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor
koliine po koliine
ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama
nesukladnosti
HRN U.M1.057 Granulometrijski sastav mjeavina agregata za beton
HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza
HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama Metode
ispitivanja 11. dio: Utvrivanje karakteristika zranih pora u
ovrsnulom betonu
HRN EN12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: Izvaeni uzorci
Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane vrstoe
HRN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama 2. dio: Nerazarno
ispitivanje Odreivanje veliine odskoka
HRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukciji 3. dio: Odreivanje sile
upanja
HRN EN 12504-4 Ispitivanje betona u konstrukciji 4. dio: Odreivanje brzine
ultrazvuka
prEN 13791 Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim
elementima
Norme za cement
HRN CR 14245 Vodi za primjenu EN 1972 Vrednovanje sukladnosti

HRN EN 197-1 Cement 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
cemenata ope namjene
nHRN EN 197-1 Cement 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
cemenata za ope namjene
HRN EN 197-2 Cement 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
cemenata sa zgurom niske poetne vrstoe
HRN EN 14216 Cement Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
specijalnih cemenata vrlo niske topline hidratacije

HRN B.C1.015 Aluminatni cement
HRN EN 196-1 Metode ispitivanja cementa 1. dio: Odreivanje vrstoa
HRN EN 196-2 Metode ispitivanja cementa 2. dio: Kemijska analiza
cementa
HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa 21. dio: Odreivanje udjela
klorida ugljinog dioksida i alkalija u cementu
HRN EN 196-3 Metode ispitivanja cementa 3. dio: Odreivanje vremena
vezivanja i postojanosti volumena u cementu
nHRN EN 196-4 Metode ispitivanja cementa 4. dio: Kvantitativno
odreivanje konstituenata
HRN EN 196-5 Metode ispitivanja cementa 5. dio: Ispitivanje pucolaniteta
za pucolanske cemente
HRN EN 196-6 Metode ispitivanja cementa 6. dio: Odreivanje finoe
HRN EN 196-7 Metode ispitivanja cementa Metode uzorkovanja i
priprema uzoraka cementa
nHRN EN 196-8 Metode ispitivanja cementa 8. dio: Toplina hidratacije
Metoda otapanja
nHRN EN 196-9 Metode ispitivanja cementa 9. dio: Toplina hidratacije
Semiadiabatska metoda
nHRN EN 13639 Odreivanje ukupnog organskog ugljika u vapnencu
HRN CR 12793 Mjerenje dubine karbonatizacije ovrslog betona
nHRN 12390-9 Ispitivanje ovrslog betona 9. dio: Otpornost na
smrzavanje odmrzavanje Ljutenje
HRN EN 451-1 Metode ispitivanja leteeg pepela 1. dio: Odreivanje
slobodnoga kalcijevog oksida
ISO 2854 Statistika interpretacija podataka Tehnike procjene i
testovi koji se odnose na aritmetike sredine i varijance
HRN ISO 9277 Odreivanje specifine povrine krutina adsorpcijom plina
pomou BET metode
HRN EN 12878 Pigmenti za bojenje graevinskih materijala na bazi vapna
i/ili cementa
Norme za agregat
HRN EN 13055-1 Lagani agregati 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort
za zalijevanje (EN 13055-1:2002)
HRN EN 932-1 Ispitivanja opih svojstava agregata 1. dio: Metode
uzorkovanja (EN 932-1:1996)
HRN EN 932-2 Ispitivanja opih svojstava agregata 2. dio: Metode
Smanjivanja laboratorijskih uzoraka (EN 932-2:1996)
HRN EN 932-3 Ispitivanja opih svojstava agregata 3. dio: Postupak i
nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis (EN 932-3:1996)
HRN EN 932-5 Ispitivanja opih svojstava agregata 5. dio: Uobiajena

oprema i umjeravanje (EN 932-5:1999)
HRN EN 932-6 Ispitivanja opih svojstava agregata 6. dio: Definicije
ponovljivosti i obnovljivosti (EN 932-6:1999)
HRN EN 933-1 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 1. dio:

Odreivanje granulometrijskog sastava Metoda sijanja (EN
933-1:1997)
Odreivanje granulometrijskog sastava Ispitna sita, nazivne
veliine otvora (EN 933-2:1995)
Odreivanje oblika zrna Indeks plosnatosti (EN 933-3:1997)

Odreivanje oblika zrna Indeks oblika (EN 933-4:1999)
Odreivanje drobljenih i lomljenih povrina u krupnom
agregatu (EN 933-5:1998)
Procjena znaajka povrina Koeficijent protoka agregata (EN
933-6:2001)
Odreivanje sadraja koljaka Postotak koljaka u krupnom
agregatu (EN 933-7:1998)
Procjena sitnih estica Odreivanje ekvivalenta pijeska (EN
933-8:1999)
Procjena sitnih estica Ispitivanje metilenskim modrilom (EN
933-9:1998)
Procjena sitnih estica Razvrstavanje punila (sijanje
strujanjem zraka) (EN 933-10:2001)
HRN EN 1097-1 Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio:
Metode za odreivanje otpornosti na drobljenje (EN 1097-
2:1988)

Odreivanje nasipne gustoe i upljina (EN 1097-3:1988)
Odreivanje sadraja vode suenjem u ventilirajuem

suioniku (EN 1097-5:1999)
Odreivanje gustoe i upijanja vode (EN 1097-6:2000)

Odreivanje gustoe punila Piknometrijska metoda (EN
1097-7:1999)
HRN EN 1097-8 Ispitivanje mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 8. dio:
Odreivanje vrijednosti polirnosti kamena (EN 1098-8:1999)
Odreivanje usisne visine vode (EN 1097-10:2002)
HRN EN 1367-1 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva
agregata 1. dio: Odreivanje otpornosti na smrzavanje i
odmrzavanje (EN 1367-1:1999)
agregata 2. dio: Ispitivanje magnezijevim sulfatom (EN 1367-
2:1998)
agregata 4. dio: Odreivanje skupljanja uslijed suenja (EN
1367-4:1998)
HRN EN 1367-5 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata
5. dio: Odreivanje otpornosti na toplinski ok (EN 1367-
5:2002)
HRN EN 1744-1 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata 3. dio: Kemijska
analiza (EN 1744-1:1998)
HRN EN 1744-3 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata 3. dio: Priprema
eluata izluivanjem agregata (EN 1744-3:2002)
HRN EN 206-1 Beton 1. dio: Uvjeti, svojstva, proizvodnja i sukladnost
Izvjetaj CEN CR 1901 Regionalni tehniki uvjeti i preporuke za izbjegavanje
alkalnosilikatne reakcije u betonu
Norme za vodu
HRN EN 1008 Voda za pripremu betona Specifikacije za uzorkovanje,

ispitivanje i potvrivanje prikladnosti vode, ukljuujui vodu za
pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao
vode za pripremu betona (EN 1008:2002)
HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa 21. dio: Odreivanje sadraja
klorida, ugljikovog dioksida i alkalija u cementu
HRN EN ISO 9963-2 Kvaliteta vode Odreivanje alkalnosti 2. dio: Odreivanje
karbonatne alkalnosti
HRN ISO 4316 Povrinski aktivne tvari Odreivanje pH-vrijednosti vodenih
otopina Potenciometrijska metoda
HRN ISO 7890-1 Kvaliteta vode Odreivanje nitrata 1. dio: 2,6 Dimetilfenol
spektrometrijska metoda
cementa ope namjene
HRN ISO 7887 Kvaliteta vode Ispitivanje i odreivanje boje
HRN ISO 6878 Kvaliteta vode Spektrometrijsko odreivanje fosfata
uporabom amonijevog molibdata
HRN ISO 9280 Kvaliteta vode Odreivanje sulfata Gravimetrijska metoda
uporabom barijevog sulfata
HRN ISO 9297 Kvaliteta vode Odreivanje klorida titracija srebrovim
nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrrova metoda)
HRN ISO 9964-1 Kvaliteta vode Odreivanje natrija i kalija 1. dio:
Odreivanje natrija atomskim apsorpcijskim spektrometrom
Odreivanje kalija atomskim apsorpcijskim spektrometrom
Odreivanje natrija i kalija plamenim emisijskim
spektrometrom
HRN ISO 10530 Kvaliteta vode Odreivanje otopljenog sulfida
Fotometrijska metoda uporabom metilenskog modrila.
Norme za elik za armiranje
HRN EN 287-1 Provjera osposobljenosti zavarivaa Zavarivanje taljenjem

1. dio: elici
HRN EN 719 Koordinacija zavarivanja Zadaci i odgovornosti
HRN EN 729-3 Zahtjevi za kakvou zavarivanja Zavarivanje taljenjem
metalnih materijala 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvou

HRN EN ISO 4063 Zavarivanje i srodni postupci Nomenklatura postupaka i
referentni brojevi
HRN EN 10080-1 elik za armiranje betona Zavarljivi elik za armiranje 1.
dio: Opi zahtjevi (prEN 10080-1:1999)
dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C (prEN 10080-
4:1999)
dio: Teniki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mrea (prEN
10080-5:1999)
HRN CR 10260 Sustav oznaavanja elika Dodatne oznake (CR 10260:1998)
HRN EN 10020 Definicije i razredba vrsta elika
HRN EN 10027-1 Sustavi oznaavanja elika 1. dio: Nazivi elika, glavni
simboli
HRN EN 10027-2 Sustavi oznaavanja elika 1. dio: Brojani sustav
EN 10079 Definicije elinih proizvoda
EN ISO 17660 Zavarivanje elika za armiranje
Norme za oplatu
G.C1.320 PVC podmetai za armaturu

D.A1.065 Blaujke za oplatu
D.C1.041 Grede jelove piljene za oplatu
D.C1.052 Daske jelove piljene za oplatu
D.C1.052 Letve jelove za oplatu
M.B4.102 avli tesarski vueni za oplatu
C.B6.010 ica za oplatu br.32
G.S3.502 PVC cijevi za oplatu
M.B1.021 Tiranti za oplatu s maticom
C.U2.021 NP profili razni za oplatu
20.2 Materijali
Svi ugraeni materijali (agregat, cement, voda, armatura, itd.) moraju po kvaliteti, sastavu,
dimenzijama te nainu ugradnje odgovarati, uz odgovarajua certificiranja, vaeim
tehnikim propisima i standardima.
Agregat za beton
Za spravljanje betona moe se upotrijebiti drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima

priloga D Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK). Agregat moe biti prirodan,
umjetni (industrijski proizveden) ili recikliran od materijala prethodno uporabljenih u
graenju slijedeih karakteristika:
Obini agregat gustoa estica>2000 kg/m3

Lagani agregat gustoa estica<2000 kg/m3
nasipna gustoa <1200 kg/m3
Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D mora zadovoljavati razrede :
Sitni agregat razred GF85 i CP ili MP (CF ili MF)

D4 i d=0
Krupni agregat
D/d2 ili D11,2 razred GC85/20
D/d>2 ili D>11,2 razred GC90/15
Razred doputenog odstupanja na situ srednje veliine D/1,4:GT15
Nefrakcionirani agregat razred GA90

D45 i d=0
Cement
Za spravljanje betona mora se upotrijebiti portland cement specificiran prema normi HRN
EN 197-1/2000/A1 i sukladan zahtjevima priloga C TPBK. Za proizvodnju betona se mogu
upotrebljavati samo cementi ija su svojstva, uvjetovana propisima odgovarajuih
standarda, prethodno dokazana. Prethodna ispitivanja i dokaze o podobnosti cementa za
betonske radove obavlja organizacija ovlatena za atestiranje cementa. Prethodni dokaz
kvalitete cementa se mora pribaviti za svaku vrstu i klasu cementa pri emu se pod vrstom
cementa podrazumijeva cement odreene oznake i odreenog proizvoaa.
Nadzorni inenjer moe dozvoliti samo uporabu cementa prethodno dokazane kvalitete.
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti cementa, odreuje se odnosno

provodi, ovisno o vrsti cementa, prema vaeem Tehnikom propisu za cement za betonske
konstrukcije, odredbama u vaeem Tehnikom propisu za betonske te u skladu s
odredbama posebnih propisa.
Tehnika svojstva cementa specificiraju se u projektu betona, koji je duan izraditi izvoa
prije poetka izvoenja betonskih radova, a potvrditi nadzorni inenjer.
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) i u betonari na

gradilitu prema normi HRN EN 206-1.
Kasnija ispitivanja, u sluaju sumnje, provode se odgovarajuom primjenom normi

Tehnikog propisa za cement za betonske konstrukcije.
Voda za izradu betona
Za spravljanje betona mora se upotrijebiti voda iz vodovoda, sukladna zahtjevima priloga F

TPBK i normi HRN EN1008. Navedena norma odreuje zahtjeve za sadraj i granine koliine
tetnih tvari te zahtjeve za utjecaje tetnih tvari na svojstva betona i morta, tehnike uvjete i
potrebna ispitivanja za ocjenu prikladnosti vode za proizvodnju betona za razliite tipove
vode (pitka voda, otpadna voda iz industrije betona, voda iz podzemnih izvora, povrinska i
otpadna voda iz drugih industrija, morska i boata voda te voda iz kanalizacije).
Zahtjevi za vodu za pripremu betona, prema normi HRN EN 1008, odnose se na:
- prethodnu ocjenu kvalitete (prisutnost ulja i masti, deterdenata, boja, otopljenih
tvari, mirisa kiselina i gnojiva),
- kemijski sastav (dane su granine vrijednosti pojedinih tetnih tvari iji udio treba
odrediti),
- utjecaj vode na vezivanje i vrstou betona ili morta (usporedno ispitivanje vremena
vezivanja i tlane vrstoe na uzorcima pripremljenim s destiliranom ili
deioniziranom vodom i vodom koja se eli upotrebljavati. Razlike vremena poetka i
kraja vezivanja ne smije biti vea od 25% s time da vrijeme poetka vezivanja nije
manje od 1 sata, a kraj ne smije prelaziti 12 sati).
Kontrola vode za pripremu betona provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona),

periodino tijekom vremena, ovisno o kakvoj se vodi radi, a sve prema normi HRN EN 1008 i
normama na koje ta norma upuuje.
elik za armirani beton
Za armiranje betona mora se upotrijebiti elik B500B specificiran prema normi HRN EN
10080-2, HRN EN 10080-3, HRN EN 10080-4 i sukladan zahtjevima priloga B TPBK.
Armatura se izrauje (proizvodi) kao:

- armatura za armiranobetonske konstrukcije, od elika za armiranje,
- armatura za prednapete betonske konstrukcije, od elika za prednapinjanje i elika
za armiranje.
Odredbe priloga B TPBK odnose se na tehnika svojstva i druge zahtjeve za armaturu, elik
za armiranje i elik za prednapinjanje koji se ugrauje u betonsku konstrukciju.
Dokaz uporabljivosti provodi se prema projektu betonske konstrukcije, odredbama Priloga

B TPBK, ukljuujui izdavaevu kontrolu izrade i ispitivanja te nadzor proizvodnog pogona i
izvoaeve kontrole izrade armature.
Potvrivanje sukladnosti armature provodi se prema odredbama tehehnikih specifikacija,

odredbama Priloga B TPBK i posebnim propisima.
Ugradnja armature odreena je Prilogom J (Izvoenje i odravanje betonskih konstrukcija)

i Prilogom I (Projektiranje betonskih konstrukcija) TPBK.
Kontrola armature prije betoniranja predvia provoenje norme HRN ENV 13670-1 i
kontrole sukladno Prilogu B TPBK.
Oplata
Oplata mora biti izvedena tono po mjerama oznaenim u nacrtima za dijelove koji se
betoniraju i potrebnim podupiraima.
Projekt oplate je obvezan izraditi Izvoa radova i dati ga Nadzornom inenjeru na

suglasnost.
Oplata mora biti poduprta, otporna i ukruena tako da se ne moe izvrnuti, savinuti niti
popustiti.
Nakon izvedbe radova mora se skinuti tek nakon to ovrsli beton dobije punu vrstou,
lako, bez oteenja konstrukcije. Oplatu deponirati na za to odreena mjesta na gradilitu.
20.3 Izvedba
Betonski radovi
Svi se betonski i armiranobetonski radovi moraju izvriti prema vaeem Tehnikom propisu
za betonske konstrukcije TPBK te prema vaeim tehnikim propisima, normativima i
standardima.
U tijeku izvedbe je izvoa duan uzimati probne betonske uzorke od svakog

karakteristinog dijela konstrukcije prema vaeim propisima, a isto tako prema traenju
nadzornog inenjera te ih dostaviti na vrijeme na ispitivanje. Uzorci moraju biti izloeni istim
uvjetima na gradilitu kao i sama konstrukcija u koju je isti beton ugraen.
Izvoa je duan o svom troku izraditi projekt betona prema kojem e se izvoditi sve
betonske mjeavine. Izvoa je prema projektu betona duan napraviti i program
betoniranja i uzimanja kontrolnih uzoraka da bi se mogli pratiti zadani zahtjevi za kvalitetu
izvedbe.
U programu betoniranja mora biti prikazan:

- stvarni volumen ugraivanja betona te raunski dokaz da je kapacitet pogona
betonare i ostale mehanizacije dovoljan, obzirom na sve zahtjeve odnosno uvjete,
koje odreuju traena brzina napredovanja ugradnje betona,
- brojani i struni sastav radnih grupa izvoaa,
- projektirani sastav betona.
Projekt betona izvoa dostavlja Nadzornom inenjeru na potvrdu.
Nepredvieni prekid betoniranja unutar jednog elementa nije dozvoljen, pa izvoa mora
uvijek imati u pripremi rezervnu mehanizaciju odnosno kapacitete. U sluaju nemogunosti
osiguranja istih prije poetka betoniranja ne moe se zapoeti sa betoniranjem.
Treba izbjegavati betoniranje ljeti, za vrijeme velikih vruina. Takoer u sluajevima najave
eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika (kia preveliko vlaenje, jaki vjetar isuivanje,
niske temperature zraka i sl.) ne smije se zapoeti s betoniranjem kako ne bi doao u
opasnost kontinuirani zavretak betoniranja pojedinog elementa odnosno u njega
ugraenog betona do potrebnog ovrivanja. U sluaju nagle promjene vremenskih prilika
(nakon betoniranja) osigurati sredstva za zatitu i njegu novog betona.
Kod betoniranja cjelovite betonske konstrukcije valja upotrijebiti samo jednu vrstu cementa
i agregat odgovarajueg sastava. U sve elemente graevina smije se ugraditi samo strojno
mijeani beton. Prilikom mijeanja betona mora se uzeti u obzir zateena vlanost agregata.
Vrlo male koliine betona se smiju mijeati i runo (za potrebe betoniranja rigola, kanalia i
sl.).
Beton ne smije, prilikom ugraivanja u oplatu, slobodno padati s visine vee od jedan metar.
Ako to nije mogue postii, treba upotrijebiti odgovarajue lijevke, cijevi ili pumpu za beton
da ne doe do segregacije betona. Ugraivanje betonske mjeavine mora biti u skladu s
TPBK, a obavezna je ugradnja pervibratorom. Eventualni prekid betoniranja treba izvesti
stepenasto radi boljeg vezivanja s novim slojem.
Trajanje manipulacije i transporta svjeeg betona treba svesti na minimum i uvjetovano je

na osnovu kriterija da u tom vremenu ne smije doi do bitne promjene konzistencije betona.
Transportna sredstva moraju biti takva da sprijee segregaciju od mjesta izrade do mjesta
ugradnje.
Ugradnjom betona moe se zapoeti tek onda kad je oplata i armatura definitivno
postavljena i uvrena.
Za vrijeme betoniranja na gradilitu treba deurati struno osoblje koje moe otkloniti manje
kvarove na postrojenju za izradu, transport ili ugradnju betona.
Zatita betona od isuivanja mora biti efikasna ve u prvim satima nakon ugradnje, odmah
kad stanje povrina betona to dozvoljava. Intenzivna zatita mora trajati najmanje sedam
dana.
Ukoliko se zatita od isuivanja provodi polijevanjem, voda ne smije biti hladnija od

temperature povrine betona kako ne bi dolo do ubrzavanja i diferencijalnih terminskih
stiskanja betona koja mogu izazvati stvaranje pukotina.
Ukoliko se zatita od isuivanja vri postupkom zatvaranja betonskih povrina prskanjem

kemijskim sredstvima, njihovo djelovanje treba provjeriti u toku prethodnih ispitivanja
betona.
U hladnom periodu ugraeni beton mora se zatititi od naglog gubljenja topline.

Temperatura ugraenog betona u toku tri dana poslije ugraivanja mora iznositi minimalno
+50 C.
Radni spojevi (reke) moraju biti vodonepropusni. Kod horizontalnih radnih reki, po
zavretku betoniranja, kada beton dobije potrebnu vrstou, potrebno je povrinu na koju
e se dobetonirati druga faza obraditi ispiranjem i ispuhivanjem smjesom zraka i vode pod
pritiskom.
Armiraki radovi
Kod izvedbe armirakih radova treba se u svemu pridravati postojeih hrvatskih zakona,
propisa i normi.
Sve vrste elika moraju imati kompaktnu homogenu strukturu. Ne smiju imati nikakvih
nedostataka, mjehura ili vanjskih oteenja.
Prilikom isporuke betonskih elika isporuitelj je duan dostaviti ateste koji garantiraju
vlanu vrstou i zavarivost elika.
Na gradilitu, Nadzorni inenjer mora obratiti naroitu panju na eventualne pukotine, jaa
vanjska oteenja, slojeve hre, prljavtine i vrstou te dati nalog da se takav betonski elik
odstrani ili oisti.
Savijeni valjani elik, savijeni rebrasti elik i mreasta armatura moraju biti oznaeni i
dimenzionirani tono prema armaturnim nacrtima i u svemu zadovoljavati hrvatske zakone,
propise i norme.
Svaka stavka armirakih radova mora sadravati:

- pregled armature prije savijanja i sjeenja sa ienjem i sortiranjem. Sjeenje,
ravnanje i savijanje armature na radilitu sa horizontalnim transportom do mjesta
savijanja te horizontalnim i vertikalnim transportom do mjesta ugradnje, a ukoliko se
savijanje vri u centralnom savijalitu, transport do radilita te horizontalni i

vertikalni transport ve gotovog savijenog elika do mjesta ugradnje,
- postavljanje i vezivanje armature tono prema armaturnim nacrtima i statikom
proraunu, sa podmetanjem podloaka kako bi se osigurala potrebna udaljenost
izmeu armature i oplate. Pregled armature od strane izvoaa i Nadzornog
inenjera prije poetka betoniranja potrebno je konstatirati zapisom u graevinski
dnevnik.
Ugraivati se mora armatura po profilima iz statikog prorauna, odnosno nacrta savijanja.

Ukoliko je onemoguena nabava odreenih profila, zamjena se vri uz odobrenje Nadzornog
inenjera.
Kontrola kvalitete se provodi prethodnim ispitivanjima te tekuim terenskim i

laboratorijskim ispitivanjima.
Prethodna kontrola proizvodnje betona provoditi e se prema normi HRN EN 206-1 i mora
obuhvatiti sve mjere nune za odravanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima
norme HRN EN 206-1 i prilogu A TPBK.
Izvoa mora, prema normi HRN ENV 13670-1, prije poetka ugradnje provjeriti da li je
beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betona te da li je tijekom transporta dolo do
promjene njegovih svojstava koja bi mogla utjecati na tehnika svojstva betonske
konstrukcije.
Kontrolu svjeeg betona Izvoa mora provoditi pregledom svake otpremnice i vizualnom
kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te kod opravdane sumnje
ispitivanjem konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 (ispitivanje svjeeg betona
slijeganjem) o emu treba voditi evidenciju.
Ispitivanje ovrsnulog betona e se provoditi na uzorcima uzetim s mjesta ugradnje u

serijama od tri (3) kocke, tijekom izvoenja radova, u slijedeem opsegu:
- za beton razreda tlane vrstoe C16/20 i nie, na svakih 100 m 3,
- za beton razreda tlane vrstoe vie od C16/20, na svakih 50 m 3,
- u sluaju manjih koliina, potrebno je izraditi minimalno jedno (1) ispitivanje za svaki
razred tlane vrstoe ugraen na graevini.
Ispitivanje ovrsnulog betona se sastoji od ispitivanja:

- tlane vrstoe prema HRN EN 12390-3,
- vodonepropusnosti prema HRN EN 12390-3 s najveim dozvoljenim prodorom vode
od 50 mm.
Kontrolu ispitivanja vrstoe betona obavlja ovlateno poduzee registrirano za poslove

kontrole kvalitete graevinskih materijala. Prilikom svih ispitivanja vrstoe betona
obavezno se odreuje i zapreminska teina uzorka.
Za ugraeni beton u skladu sa prilogom J tokom 2.4. TPBK, dat e se zavrna ocjena
kvalitete betona koja obuhvaa:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama rezultate nadzornih radnji i
kontrolnih postupaka, koji se sukladno propisu TPBK, obvezno provode prije
ugradnje graevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,
- dokaze upotrebljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.)
koje je izvoa osigurao tijekom graenja betonske konstrukcije,
- miljenje o kvaliteti ugraenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda
konstrukcije i pregleda dokumentacije u tijeku izvoenja,
- rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem betonske konstrukcije i njezinih
dijelova,
- uvjete graenja i druge okolnosti koje, prema graevinskom dnevniku i drugoj
dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu te dokumentaciju koju mora
imati proizvoa graevinskog proizvoda, mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
betonske konstrukcije.
Zavrnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji e dati nadzorni inenjer ili po njemu
angairana pravna osoba za djelatnost kontrole i osiguranja kvalitete betona.
Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana

projektom konstrukcije i vaeim propisima ili se trai naknadni dokaz kvalitete betona.
Rad se plaa po kubinom metru za ugraeni beton i u kilogramima za armaturu, po

jedininim cijenama.
ugradnju betona, ukljuivo nabavu, dopremu, odravanje, izradu i skidanje oplate,
manipulaciju na gradilitu, ispitivanje te sav pomoni materijal (ice, plastini i drugi uloci,
itd).
21. ASFALT I ASFALTERSKI RADOVI
21.1 Openito

koji se koriste kod izvoenja asfalterskih radova.
21.1.1 Opseg radova
dopremu, ugradnju i ispitivanje asfalta i asfalterskih radova u Zoni V, Zoni VI i Zoni VII te na
prometno manipulativnim povrinama sukladno nacrtima.
21.1.2 Norme
Kod izvedbe asfalterskih radova potrebno je u svemu se pridravati postojeih hrvatskih

propisa i hrvatskih normi. Prije poetka izvedbe asfalterskih radova Izvoa je duan
dostaviti certifikate o asfaltu, odnosno faktorima koji e utjecati na kvalitetu ugraenog
asfalta.
HRN.U.M8.082 Ugljikovodine mjeavine za zastore Odreivanje prividne gustoe

mineralnih i asfaltnih mjeavina
HRN U.M8.090 Asfaltne mjeavine za kolnike Ispitivanje po Marshallu
HRN U.M8.092 Asfaltne kolnike konstrukcije Odreivanje prostorne mase
uzoraka i zastora nosivih slojeva
HRN U.M8.102 Ugljikovodine mjeavine za ceste Odreivanje granulometrijskog
sastava mineralne mjeavine
HRN U.M8.101 Ugljikovodine mjeavine za ceste Priprema laboratorijskog uzorka
asfaltne mjeavine
HRN U.M8.105 Ugljikovodine mjeavine za ceste Ispitivanje udjela bitumena
indirektnom metodom
HRN EN 12697 Bitumenske mjeavine
21.2 Materijali
Asfalterskim radovima se smije pristupiti tek poto je predhodni sloj primio Nadzorni
inenjer u pogledu sastava, zbijenosti, ravnosti i sukladnosti s projektom.
21.2.1 Nosivi sloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala
Nosivi sloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala je asfaltni sloj izraen od

mjeavine kamenog skeleta, punila i cestograevnog bitumena kao veziva, u kojoj je
granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu najgue sloenog kamenog

materijala.
Prema granulometrijskom sastavu potrebno je ugraditi asfaltnu mjeavinu BNS 22 (drobljeni

kameni materijal karbonatnog porijekla) uz primjenu bitumena BIT 60. Asfaltna mjeavina
BNS 22 je namijenjena za ugradnju u nosivi sloj na svim prometnim povrinama.
Kvaliteta gradiva mora prethodno biti certificirana i zadovoljavati traene zahtjeve prema
uvjetima hrvatske norme HRN U.E9.021/86.
Prethodnim i radnim sastavom, te pokusnom dionicom za izradu bitumeniziranog nosivog

sloja odredit e se toan udio bitumenskog veziva, kao i dozvoljena tehnoloka odstupanja
pri proizvodnji i ugradnje asfaltne mjeavine.
Fiziko - mehanika svojstva prethodnog sastava asfaltne mjeavine BNS 22 ispitana na

pokusnom tijelu po Marshallovom postupku moraju odgovarati zahtjevima prema hrvatskoj
normi HRN U. M8.090/66.
21.2.2 Habajui sloj od asfaltbetona
Habajui sloj od asfaltbetona je asfaltni sloj izraen od mjeavine kamenog skeleta, punila i
cestograevnog bitumena kao veziva, u kojoj je granulometrijski sastav kamene smjese
sastavljen po principu najgue sloenog kamenog materijala.
Prema granulometrijskom sastavu potrebno je ugraditi asfaltnu mjeavinu AB 8 uz primjenu

bitumena BIT 60 i kamenog brana.
Kvaliteta gradiva mora prethodno biti certificirana i zadovoljavati traene zahtjeve prema
uvjetima hrvatske norme HRN U.E4.014/90.
Prethodnim i radnim sastavom, te pokusnom dionicom za izradu habajueg sloja odredit e

se toan udio bitumenskog veziva, kao i dozvoljena tehnoloka odstupanja proizvodnje i
ugradnje asfaltne mjeavine.
Fiziko - mehanika svojstva prethodnog sastava asfaltne mjeavine AB 8 ispitana na

pokusnom tijelu po Marshallovom postupku moraju odgovarati zahtjevima prema hrvatskoj
normi HRN U. M8.090/66.
21.3 Proizvodnja, prijevoz i ugradnja asfaltbetonskih mjeavina
Svi mjerni ureaji na asfaltnom postrojenju moraju biti umjereni, a Izvoa mora imati
dokaz o umjeravanju od ovlatene institucije. Preporua se koritenje asfaltnog postrojenja
praktinog uinka veeg od 80 t/h. Podobnost asfaltnog postrojenja za izradu asfaltne
mjeavine dokazuje se izradom radnog sastava.
Temperatura asfaltnih mjeavina na izlazu iz mjealice mora biti postignuta u skladu s

odredbama OTU i prema tipu koritenog bitumena.
Prijevoz asfaltne mjeavine obavlja se kamionima kiperima najmanje korisne mase 10 tona.
Svi kamioni moraju za vrijeme transporta asfalta biti prekriveni zatitnim ceradama da ne
doe do hlaenja i oneienja asfalta. Preporueno vrijeme od proizvodnje do ugradnje ne
bi trebalo biti due od 1,5 sat, s time da transportna duljina ne prelazi 70 km. Cjelokupna
tehnologija proizvodnje, transporta i ugradnje asfaltnih mjeavina mora biti kontrolirana i
usklaena.
Ugradnja asfaltnih mjeavina na gradilitu mora se obavljati po povoljnim uvjetima

(temperatura zraka i podloge mora biti via od +10C). Temperatura asfaltnih mjeavina pri
ugradnji mora biti odreena prema odredbama OTU i tipu koritenog bitumena, a dokazana
izradom pokusnih dionica.
Polaganje asfaltnog sloja na prethodno izvedeni nosivi sloj moe zapoeti kada je podloga
oiena, suha i poprskana bitumenskom emulzijom u koliini 0,3 - 0,5 kg/m2. Prskanje
bitumenskom emulzijom izvodi se strojno i mora zapoeti najmanje 2-3 sata prije polaganja
asfaltnog sloja, kako bi voda isparila i bitumenski se dio vezao uz podlogu zbog bolje
prionljivosti asfaltnih slojeva.
Ugradnja asfaltnog sloja obavlja se jednim finierom u punoj irini kolnika ili u maksimalnoj
irini za manipulativne povrine. Sredstva za zbijanje (valjci kombinirani, gumeni i elini)
moraju biti ispravna i u dovoljnom broju da se osigura propisana zbijenost asfaltnog sloja.
Zbijanje asfaltnog sloja potrebno je obaviti odgovarajuim valjcima koji moraju raditi bez
trzaja tijekom rada, a reim valjanja podesiti da se osigura propisana zbijenost i ravnost
izvedenog asfaltnog sloja. Razastrta masa valja se najprije lakim valjkom teine 4-6 tona, a
zatim tekim valjkom 8-10 tona. Brzina kretanja valjka ne smije biti vea od 5 km/h kako bi
se izbjeglo guranje i klizanje razastrte tople mase. Gumeni kotai kod kombiniranog ili
gumenog valjka prije valjanja asfalta moraju biti namazani bornim uljem da ne bi dolo do
lijepljenja asfaltne mjeavine za plat kotaa. Nije doputena primjena naftnih derivata.
Uzduni i popreni spojevi moraju biti vertikalno odrezani, propisno obraeni i izvedeni kako
bi se izbjegla pojava pukotina. Rub uzdunog spoja prethodno ugraenog asfaltnog sloja
treba vertikalno odrezati rotacionom pilom za rezanje asfalta kako bi se dobila ravna
povrina koju treba premazati bitumenskim primerom (prema uputama Proizvoaa).
Kontrola ugraenih materijala treba se provoditi za vrijeme graenja. Izvoa treba

provoditi testove u skladu s odgovarajuim normama.
Izvoa treba obavijestiti Nadzornog inenjera prije nego to poduzme ispitivanja, kako bi
omoguio Nadzornom inenjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Ispitivanja se provode po
principu sluajnog pogotka. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su
provedena, trebaju se sauvati na gradilitu za vrijeme graenja.
dodatnih trokova za Investitora.
ispitivanja ugraenih materijala. Provedba ovih ispitivanja pada na teret Investitora. Ukoliko
rezultati ne zadovoljavaju trokove snosi Izvoa.
Proizvodnja asfaltnih mjeavina smatra se dokazanom kada se ispitivanjem najmanje tri

uzastopno uzeta uzorka iz kontinuirane proizvodnje utvrdi da navedeni parametri
zadovoljavaju i kada odstupanja kvalitete nisu vea o doputenih.
Ravnost povrine, doputeno visinsko odstupanje i odstupanje od projektiranog poprenog

pada izvedenog BNS i habajueg sloja moraju zadovoljavati odredbe OTU za ceste srednje
tekog prometnog optereenja.
Za sve obavljene aktivnosti na kontroli i osiguranju kvalitete asfalta, Izvoa je duan izdati
propisanu dokumentaciju.
Rad se plaa po kvadratnom metru za ugraeni asfalt, po jedininim cijenama.
ugradnju asfalta, ukljuivo nabavu, dopremu, ugradnju i ispitivanje.
22. HORTIKULTURNO UREENJE POVRINA
22.1 Openito
U ovom poglavlju propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale i radove koji se

koriste prilikom hortikulturnog ureenja povrina.
22.1.1 Opseg radova
svog materijala potrebnog za hortikulturno ureenje povrina unutar zone zahvata.
22.2 Materijali
Hortikulturno ureenje povrina e se izvesti s autohtonim grmolikim biljkama i visokim

sadnicama, i to: tetivkom (Smilax aspera), mirtom (Myrtus commumis), buinom (Cistus
monspeliensis) i sparoinom (Asparagus scutifolius) te visokim sadnicama alepskog bora
(Pinus halepensis), hrasta crnike (Quercus ilex) i crnog jasena (Fraxinus ornus).
22.3 Izvedba
Izvedba obuhvaa sadnju autohtonih grmolikih biljaka i visokih sadnica uz ogradu oko
odlagalita, na povrinama prekrivnog sustava Zone I, Zone II i Zone IV te na svim pokosima
nasipa unutar zone zahvata.
Visoke dvo i trogodinje sadnice e se posaditi uz ogradu, na meusobnom prosjenom

razmaku od 3,0 m. Izmeu visokih sadnica, posadit e se grmolike biljke na istom
meusobnom razmaku.
Prije sadnje, Izvoa e izraditi detaljno hortikulturno rjeenje i predati ga trideset (30) dana
prije poetka radova na odobrenje Nadzornom inenjeru. Detaljno rjeenje mora uzeti u
obzir rokove izgradnje i doba godine kada se pojedine biljke smiju saditi.
Sadnja visokih sadnica mora obuhvatiti iskop za sadnice te nabavu, dopremu i ugradnju
adekvatnog tla oko sadnice, to e osigurati njen razvoj i rast.
Osim uz ogradu, grmolike biljke e se posaditi na povrinama prekrivnog sustava Zone I,

Zone II i Zone IV te na svim pokosima nasipa unutar zone zahvata, i to, prosjeno, po jedna
na svaki m2.

Nadzorni inenjer preuzima onaj rad kada su nasadi dobro razvijeni i sposobni za daljnji rast i
razvoj.
Za sve sadnice koje nisu potrebne kvalitete, Izvoa e o svom troku izvesti dodatnu
sadnju, odnosno izvriti sve potrebne popravke.
Izvoa je duan sve nasade redovito odravati i orezivati te provesti sve nune popravke u
ugovorenom vremenskom periodu.
22.5 Obraun i plaanje
Rad se plaa po komadu posaene sadnice odravane u ugovorenom vremenskom

razdoblju, po jedininim cijenama.
U jedininu cijenu uraunati su radna snaga, strojevi, materijal i svi radovi potrebni za sadnju
sadnice, ukljuivo nabavu, dopremu, skladitenje, manipulaciju na gradilitu, ugradnju i
odravanje sadnice te iskop i zatrpavanje rupe za smjetaj sadnice te nabava i ugradnja
zemlje pogodne za rast sadnice.
23. HIDRANTSKA I VODOOPSKRBNA MREA
23.1 Openito
svog materijala za ugradnju u hidrantsku i vodoopskrbnu mreu sukladno ovim
specifikacijama i nacrtima.
U hidrantsku i vodoopskrbnu mreu smiju se ugraivati samo materijali koji odgovaraju

vaeim standardima. Da bi se to dokazalo, treba od proizvoaa ishoditi ispravu o kvaliteti
materijala koji se ugrauje: cement, ljunak, voda, dodaci za vodonepropusnost, pijesak za
mort, vapno, elik za armaturu i bravariju, ciglu itd.
23.1.1 Norme
HRN G.C6.684 Cijevi od polietilena visoke gustoe (HDPE).

HRN C.J1.030/61 L.. cijevi i oblikovni komadi s naglavkom za vodove pod
pritiskom.
HRN C.J1.033/61 L.. cijevi i oblikovni komadi s prirubnicom za vodove pod
pritiskom.
DIN 8074, DIN 8075 Cijevi iz PE 80
HRN EN 12201-2 Plastini cijevni sustavi za vodoopskrbu polietilen (PE)
HRN C.J1.021, HRN C.J1.043, HRN C.J1.051, HRN C.J1.064, HRN C.J1.068 HRN C.J1.071,
HRN C.J1.141, HRN C.J1.505, HRN C.J1.506 -Norme koje se odnose na oblikovne
komade
23.2 Materijal
Izvoa je duan za sve dobavljene materijale pribaviti ateste. Za materijale koje proizvodi
Izvoa, treba redovito ispitivati sve komponente, a uzorci za ispitivanje gotovog proizvoda
uzimaju se na mjestu ugradbe. Uzimanje uzoraka i ispitivanje obavlja ovlatena i odobrena
institucija. Potrebno je ispitati ugraene materijale, dati odgovarajue sheme i upute za
uzorkovanje, te ovjerene garantne listove za montiranu opremu. Za izradu i ugradnju betona
izraditi projekt betona. Sva ispitivanja i atesti pribavljaju se o troku Izvoaa.
23.3 Izvedba
Iskop rovova, zatrpavanje i zbijanje, provodi se u skladu s nacrtima, tehnikim opisom i

tehnikim uvjetima graenja.
Spajanje cijevi je previeno elektrofuzijskim spojnicama.

Svi aparati za zavarivanje trebaju biti sukladni smjernici DVS 2208-1 Strojevi i oprema za
zavarivanje termoplastike te odobreni od strane Nadzornog inenjera.
Zavarivanje treba biti obavljeno sukladno smjernici DVS 2207 Zavarivanje termoplastike,
kojom su opisane pripremne radnje, postupak zavarivanja, zavrne radnje te ogranienja i
optimalni uvjeti zavarivanja.
Svi djelatnici koji rade na zavarivanju moraju biti obueni za tu djelatnost i moraju imati
odgovarajue valjane certifikate izdane od ovlatene institucije u Republici Hrvatskoj.
Tijekom zavarivanja potrebno je voditi pisani protokol o vremenskim uvjetima, mjestu i

broju zavara, podacima o stroju za zavarivanje, trajanju zavarivanja te svim ostalim
relevantnim podacima propisanim smjernicom DVS 2207 Zavarivanje termoplastike.
Polaganje zavarenih cijevi obavlja se paljivo u segmentima. Nagibi cijevi trebaju biti
potvreni visinskim provjerama to zahtjeva konstantnu prisutnost opreme i osoblja za
kontrolu nagiba.
Prije polaganja cijevi potrebno je obavijestiti Nadzornog inenjera i osigurati mu dovoljno

vremena za pregled.
Prije polaganja potrebno je ispraviti sve nepravilnosti koje su ustanovljene za vrijeme

pregleda.
Polaganje i spajanje potrebno je izvesti na nain da ne doe do pretjeranog optereivanja

spojeva.
Potrebno je predvidjeti dovoljno vremena da se cijevi prilagode okolnoj temperaturi prije

testiranja, spajanja segmenata ili zatrpavanja. Minimalno predvieno vrijeme prilagodbe je
jedan (1) sat.
Dokumentacija koju je Izvoa duan predati Nadzornom inenjeru prilikom primopredaje

gradilita je:
- Atesti ugraene opreme i materijala.
- Atest o izvrenom funkcionalnom ispitivanju hidrantske mree (tlana proba).
23.4.1 Tlana proba
Tlana proba je vremenski ogranien postupak kojim se ispituju poloeni i montirani

cjevovodi radi provjere ispravnosti montae i utvrivanja eventualno nastalih oteenja pri
rukovanju u transportu i ugradbi.
Tlani postupak se sastoji od:

- prethodnog ispitivanja ili pretprobe,
- glavnog ispitivanja i
- skupnog ispitivanja.
Ukoliko cjevovod nije mogue ispitati odjednom, potrebno je tlane probe provesti po
dionicama, kod ega se spojna mjesta izmeu dionica ispituju skupnim ispitivanjem.
Prije tlane probe mora se svaka cijev u rovu prekriti - opteretiti pijeskom ili rastresitom
zemljom cca 30 cm iznad tjemena cijevi, odnosno cijevi slobodno poloene u zatitnoj cijevi
moraju se osigurati odgovarajuim razuporima na najmanje dva mjesta po duini cijevi. Kod
toga svi spojevi moraju ostati vidljivi. Svi betonski blokovi na horizontalnim, odnosno
vertikalnim lomovima koji predstavljaju leajeve moraju biti zavreni i sposobni za
preuzimanje odreenih optereenja pri tlanoj probi. Isto tako cjevovod se mora poduprijeti
na krajevima, odnosno poecima ispitnih dionica.
Punjenje cjevovoda vodom treba obaviti tako da se iz njega istisne sav zrak, koji nepovoljno
utjee na tijek i rezultat probe. U tu svrhu punjenje treba obaviti polagano i to s najnie toke
ispitne dionice cjevovoda, da bi zrak bio potisnut prema najvioj toci gdje se lake
odstranjuje.
Postavljanje tlane crpke treba izvesti na onim mjestima gdje je osigurana najvea
manipulativna sposobnost s jedne strane i maksimalna sigurnost u pogledu zatite radnika koji
izvode tlani pokus s druge strane.
Za mjerenje probnog tlaka Izvoa je duan osigurati badarene manometre sa podjelom

skale takovom da je mogue oitavanje promjene tlaka od 0,01 bar. Preporuuju se
automatski mjerni instrumenti i jedan kontrolni manometar. Kontrolni manometar mora biti
na najnioj dionici koja se ispituje. Preporuuje se da temperatura vode kojom se puni
cjevovod bude konstantna za vrijeme punjenja cjevovoda. Dok traje proba u rovu mora se
obustaviti svaki rad iz sigurnosnih razloga.
Po zavrenom punjenju vodom cjevovod mora biti odzraen, a zatim stavljen pod pritisak
1,5xNP (NP - radni tlak ugraenih cijevi) u trajanju od 12 sati. Kroz to vrijeme potrebno je
promatrati sve spojeve i usidrenja. Ukoliko su primjeena neka proputanja spojeva ili
naprsnua cijevi, cjevovod treba isprazniti, nedostatak ukloniti i pretprobu ponoviti.
Ako prilikom pretprobe nije dolo do nikakvih nepravilnosti na ispitnoj dionici, pristupa se
izvedbi glavnog ispitivanja, sa uspostavljanjem ispitnog tlaka 1,5xNP (NP - radni tlak ugraenih
cijevi) u trajanju 30 minuta za svakih 100 m cjevovoda ili minimum dva (2) sata bez obzira na
duinu dionice.
Po dovrenju glavnih proba i spajanja pojedinih ispitnih dionica u pogonsku cjelinu, pristupa se
izvedbi skupne probe.
Kod ovih ispitivanja sva spojna mjesta moraju ostati vidljiva i sve glavne probe uspjeno
provedene.
Ispitivanje se obavlja pod tlakom 1,5xNP (NP - radni tlak ugraenih cijevi) u trajanju od dva
sata.
Ukoliko su sva spojna mjesta dobro izvedena i ispitivanje je zadovoljavajue, cjevovod se moe
pustiti u pogon.
Za sve vrijeme trajanja i provedbi svih tlanih proba, Izvoa treba o svom troku osigurati
montersku ekipu i ovlatenu osobu za potpisivanje zapisnika o obavljenim tlanim probama,
eventualnim nedostacima i naknadnim popravcima.
Sve nedostatke izvedbe tlanih cjevovoda koji se ustanove kod tlanih proba, Izvoa je duan
otkloniti bez posebne naknade za ove radove.
23.4.2 Ispiranje i dezinfekcija cjevovoda
Nakon uspjeno obavljene tlane probe provodi se ispiranje cjevovoda od mehanikih

neistoa, te dezinfekcija cjevovoda odgovarajuim klornim rastvorom.
Efikasnost ispiranja cjevovoda moe se poveati istovremenim putanjem vode i

upuhivanjem komprimiranog zraka. Ispiranje cjevovoda provodi se poslije probe na pritisak
vodom iz mree. Jo u fazi projektiranja predvia se dovoljan broj muljnih ispusta koji treba
imati takve dimenzije da omoguavaju brzine od najmanje 0,75 m/s te zato profili ovih
ispusta zavise od profila cijevi i pritisaka u mrei. Ispiranje je zavreno onda kada iz cijevi
pone istjecati bistra voda. Poslije obavljenog ispiranja pristupa se dezinfekciji.
Dezinfekcija cjevovoda provodi se ubacivanjem klora, najee hipoklorita u dio cjevovoda koji
je ogranien zatvaraima. Dezinfekcija cjevovoda moe se izvoditi i dodavanjem klora pomou
ureaja s klorinatorom. Ponekad se prakticira da se za vrijeme samog polaganja cjevovoda u
njega ubace dovoljne koliine dezinfekcijskog sredstva koje s vodom daje rastvor pogodne
koncentracije. Pri ovom postupku treba koristiti kaporit, a ne klorno vapno koje ostavlja velike
koliine taloga. Najee se za dezinfekciju glavnih dovoda i mree koriste slijedei preparati:
natrijev hipoklorit, kalcijev hipoklorit i klorno vapno, ali u znatno jaoj koncentraciji od one
koja je uobiajena za normalno kloriranje. U zavisnosti od sluaja preporuuje se 10-100 puta
jae koncentracije prilikom dezinfekcije.
Napunjeni cjevovod treba ostaviti u mirovanju 24 sata. Nakon toga potrebno je pristupiti
ispiranju cjevovoda od vika klora. Pri ovom ispiranju treba pratiti rezidualni klor te ispiranje
nastaviti sve dok se njegova vrijednost ne svede na 0,3-0,5 mg/l i tada sustav pustiti u
normalnu eksploataciju.
Poslije dezinfekcije, uzima se potreban broj uzoraka vode i odnosi na bakterioloku analizu.
Prije putanja cjevovoda u pogon, potrebno je provjeriti da li su svi zasuni otvoreni.
Projektant:
Kristina Tomai, mag.ing.aedif.

3 Tehnicki Uvjeti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

3 Tehnicki Uvjeti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izradio: d.o.o.

Horvaanska cesta 162, Zagreb Knjiga: 1-A

3) Tehniki uvjeti graenja

GLAVNI PROJEKTANT: KRISTINA TOMAI, mag.ing.aedif.

PROJEKTANT: KRISTINA TOMAI, mag.ing.aedif.

SURADNICI: JOSIP HERENDA, dipl.ing.gra.

1 Opi dio 115

Provedbom kontrole u obliku dokaza kvalitete i izvjetajima o izvrenim pregledima

Programom tehnikih uvjeta graenja odreene su norme i standardi prema kojima se

1.2 Vaei propisi

Vaei propisi i standardi sadrani su u prikazima o pojedinim radovima (Zakon o normizaciji

1.3 Obavezna tehnika dokumentacija za izvedbu

Investitor je duan svim sudionicima izvedbe i kontrole dostaviti svu tehniku

1.4 Osnovni program rada kontrole

Osnovne aktivnosti kontrole za predmetnu graevinu jesu:

- Neprekidna kontrola projektnih rjeenja i stanja u izvedbi. Sve izmjene moraju se

1.5 Osiguranje kvalitete

Sva terenska i laboratorijska ispitivanja predviena ovim tehnikim uvjetima graenja

Eventualni negativni rezultati ispitivanja ne smiju utjecati na ugovorene rokove izgradnje.

Provedbom programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvrenim

U ovom poglavlju propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove

Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira organizacija i

Priprema gradnje su sve aktivnosti, prema Projektu organizacije graenja, koje su

2.2 Priprema gradnje

Koncepcija organizacije izgradnje graevinskih objekata pretpostavlja da se prije poetka

Osnovni zadatak projekta organizacije graenja jest razmatranje i rjeavanje organizacijskih,

Opis aktivnosti i postupaka izrade projekta organizacije graenja ukazuje na redoslijed,

Projekt organizacije graenja treba sadravati sljedee:

- pregledni plan graenja s planovima radne snage, mehanizacije, energije i opskrbe

Projekt organizacije graenja izrauje Izvoa. Nadzorni inenjer, nakon prihvaanja

Opisani radovi se ne obraunavaju i ne plaaju posebno ve su ukljueni u ukupnu cijenu

2.3 Geodetski radovi

Geodetski radovi obuhvaaju:

U te su radove ukljueni radovi na primopredaji i odravanju svih nenavedenih geodetskih

Izvoa mora Nadzornom inenjeru dati na odobrenje program geodetskih radova.

Nadzorni inenjer mora biti promptno informiran o izvrenju programa te imati na

Geodetski radovi su ukljueni u ukupnu cijenu graenja, ukoliko ugovorom i trokovnikom

2.4 ienje i priprema terena

ienje i priprema terena je ukljuena u ukupnu cijenu graenja, ukoliko ugovorom i

3. ISKOP, PREMJETANJE I UGRADNJA OTPADA

U ovom poglavlju propisuju se minimalni zahtjevi za materijale, proizvode, strojeve, opremu

3.1.1 Opseg radova

Organizacija tehnolokog postupka iskopa, premjetanja i odlaganja otpada provodi se u

Radovi obuhvaaju organizaciju:

Uz navedene tehnoloke zahvate, provode se zahvati na izvedbi i odravanju svih potrebnih

3.2 Tehnologija iskopa otpada

Navedeni strojni iskop i utovar otpada moe se istovremeno kombinirati s priguravanjem

Nema nikakvih ogranienja u primjeni nekog tipa i vrste navedenih uobiajenih

Pod podrujem zahvata podrazumijeva se cjelokupni prostor iskopa, premjetanja i

Iskop, priguravanje, utovar, meuodlaganje i pretovar starog otpada na mjestu njegova

3.3 Prijevoz otpada na mjesto ugradnje

Prijevoz (prebacivanje, premjetanje) otpada provodi se, u naelu, autoprijevoznim

Nema nikakvih ogranienja u primjeni nekog tipa i vrste navedenih uobiajenih

3.4 Ugradnja starog otpada u tijelo deponije

Ugradnja premjetenog starog otpada (istresanje, razastiranje, planiranje, zbijanje,

Nakon to je otpad istovaren, Izvoa razastire otpad u horizontalnim slojevima (nagiba do

3.5 Ugradnja novog otpada (Zona II)

Prilikom istovara i odlaganja azbestnog otpada na ureenu plohu potrebno je osigurati da

Prilikom istovara i ugradnje azbestnog otpada potrebno je pridravati se svih propisanih

3.7 Nain i redoslijed punjenja tijela odlagalita Zone II otpadom

Otpad se nasipava na temeljni brtveni sustav u horizontalnim slojevima (nagiba do 5%)

Otpad se ugrauje u horizontalnim slojevima poevi od najnie toke, prema viim

Izvoa je obvezan uspostaviti organizaciju izgradnje tijela odlagalita koja e omoguiti