Zatiena prirodna podruja u Hrvatskoj

Brojne prirodne vrijednosti koje je Sabor zatitio Zakonom o zatiti prirode

Tim zakonom izdvajaju se zatiene prirodne vrijednosti koje ine zatiena
podruja, zatiena svojta i zatieni minerali, sirovine i fosili
Organizirana zatita prirode prola je tri karakteristine etape razvoja
Zatiuju se prirodne ljepote i vrijednosti (pr. prva zatiena uma je bila oko
dvorca Fontainebleaua, 1848. god.)
Zatita prirode zbog industrijalizacije i urbanizacije oko sredine 19. stoljea
(pr. Yellowstone je 1872. proglaen prvim nacionalnim parkom u svijetu)
U treoj etapi sve vie se titi cjelokupan okoli a ne samo podruja
izvanrednih prirodnih ljepota
Prve ideje o zatiti prirode u Hrvatskoj javljaju se u drugoj polovici 19. stoljea
1885. u Zagrebu osnovano je Hrvatsko prirodoslovno drutvo
1893. nastaje i Drutvo za ureenje i proljepavanje Plitvikih jezera i okolice
1893. Zakon o zatiti ptica te Zakon o lovu
1900. Zakon o zatiti pilja
1914. Plitvika jezera proglaena nacionalnim parkom
Kratkotrajno su nacionalnim parkovima (1928.-1929.) bili proglaena i
podruja Bijelih stijena i tirovae
Nakon 2. sv. rata mnogi dijelovi prirode u Hrvatskoj su pod zatitom (8 %
teritorija)

Zakonom o zatiti prirode zatiena podruja u Hrvatskoj podijeljena su u 9

kategorija:
Strogi rezervat
Nacionalni park
Posebni rezervat
Park prirode
Regionalni park
Spomenik prirode
Znaajni krajobraz
Park-uma
Spomenik parkovne arhitekture
Strogi rezervat
Podruje kopna ili mora u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno
izmijenjena ljudskom djelatnou
U njima se priroda nastoji ouvati u prirodnom (izvornom ) obliku
To su: 1.Bijele i Samarske stijene na podruju Velike Kapele u Gorskom
kotaru
2.Hajduki i Roanski kukovi u sklopu NP Sjeverni Velebit

Nacionalni parkovi podruje osobite prirodne, kulturne, znanstvene i dr.

vrijednosti
U Hrvatskoj je 8 NP:
Plitvika jezera
Risnjak
Brijuni
Sjeverni Velebit
Paklenica
Kornati
Krka
 Mljet
Posebni rezervat
Podruje kopna/mora zatieno radi svoje jedinstvenosti ili rijetkosti, S
izraenim biljnim i ivotinjskim vrstama, reljefom i vodama
vie od 80 rezervata Npr. Vraji prolaz, Limski zaljev, Motovunska uma,
Lokrum itd.
Park prirode
Podruje naglaene odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i turistike-
rekreacijske vrijednosti
11 parkova prirode:
Kopaki rit, Papuk,Lonjsko polje, Medvednica, umberak-Samoborsko gorje,
Uka, Velebit, Telaica, Vransko jezero (kod Biograda), Biokovo i Lastovsko
otoje
Regionalni park
prirodno ili dijelom kultivirano podruje velikih ekolokih vrijednosti
Moslavaka gora i koridor rijeke Mura-Drava
Spomenik prirode
Pojedinani objekt ili skupina objekata ive i neive prirode koji imaju veliku
ekoloku, znanstvenu ili kulturnu vrijednost
Vie od 115 spomenika prirode meu kojima su npr.otok Jabuka (geoloki
spomenik), Crveno jezero (geomorfoloki), vrelo Cetine (hidroloki),
Hunjakovo (paleontoloki) i te 30 zatienih drvea.
Znaajni krajolik
Prirodni ili kulturni predjel koji ima veliku estetsku vrijednost ali relativno male
zatite
Meu 80-tak tako zatienih krajobraza primjerice su Zelenjak u Hrvatskom
zagorju, Pakleni otoci, uvala Zavratnica itd.
Park uma
Prirodna ili saena uma koja je namijenjena rekreaciji ili odmoru ljudi
Najpoznatije su Trakoan i Marjan
Spomenik parkovne arhitekture
Umjetno oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park,
drvored) ili pojedinano ili skupina stabala koji imaju stilsku, umjetniku,
kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost
Opeka i Trsteno (arboretumi), Maksimir (najstariji i najvei hrvatski gradski
park) i Velebitski botaniki vrt