Professional Documents
Culture Documents
Primjena Suvremene Tehnologije U Tunelogradnji: Željko Žderiü, Goran Pervan, Ĉani Radiü
Primjena Suvremene Tehnologije U Tunelogradnji: Željko Žderiü, Goran Pervan, Ĉani Radiü
Primjena Suvremene Tehnologije U Tunelogradnji: Željko Žderiü, Goran Pervan, Ĉani Radiü
. , . , .
,
, , -o,
. ,
, , ,
. , . ,
. .
.
.
Autori: eljko deri, dipl. ing. gra., generalni direktor; Goran Pervan, dipl. ing. gra., glavni inenjer
projekta; ani Radi, dipl. ing. geot., glavni inenjer gradilita, Konstruktor-inenjering, d.d., Svaieva 4/1
a) tuneli s klasinim podgradama po NATM: Sv. Rok, Prvi put je na ovome tunelu primijenjen neelektrini sus-
Ledenik, Dubrave, Bisko, Stupe, Grude, Konjsko tav miniranja (koji je omoguio veu sigurnost i uinko-
b) tuneli s dodatnom zatitom cijevnim kiobranom vitost na iskopu tunela), koji je od tada do danas primi-
(pipe roof) u mekanim materijalima: Vrtlinovac, jenjen na svim ostalim izgraenim tunelima i tunelima
Konjsko, Javorova kosa, Roman brdo. koji se trenutno grade u Hrvatskoj.
Skupine cestovnih tunela moemo dalje podijeliti na Posebno je vano istaknuti da je na ovoj graevini pro-
dvije grupe: jektirano i izvedeno dvanaest zaustavnih nia i etiri ok-
retita sa po dva poprena prolaza koja spajaju lijevu i
a) vrlo dugi tuneli vie od 4 000,0 m desnu tunelsku cijev. Upravo na ovim lokacijama uz
b) srednje dugi tuneli 500 do 2 000,0 m oplatu normalnog poprenog presjeka tunela (58,09 m2)
Slika 2. Iskop tunela buenjem Slika 5. Pogled na portal desne tune cijevi Sv. Roka
vrlo tekim tunelima. Nalazi se na dionici autoceste Za- enju konvergencije tunela, da bi se odredili pomaci
greb Split od Prgometa do Dugopolja. Projektiran je i (smjer, veliina, prirast) i usporedili s predvienim.
izveden sa dvije tunelske cijevi duljina 1 265,80 m i 1
Ovaj nain zatite kalote primijenjen je na tunelima:
137,90 m , ukljuujui i portalne graevine. U ovom je
Javorova kosa (dio tunela), Konjsko (zapadna strana) i
tunelu primijenjena i tehnologija gradnje pipe-roof (ci-
Vrtlinovec (u cijeloj duljini).
jevni kiobran), tj. iskop je izvren u izrazito raspadnu-
tim i tronim stijenama s pojavom dotoka vode. Tunel Vrtlinovec je primjer tunela u materijalu izrazito
loih karakteristika i velike plotine iskopa (oko 123 m2),
3 Zatita tunelske kalote cijevnim kiobranima to ga je svrstalo u najteu kategoriju za izvoenje. Pri-
Izgradnja tunela u materijalima loih geomehanikih ka- mijenjen je "cijevni kiobran" od 35 cijevi duljine 15 m,
rakteristika problematina je i vrlo sloena. Izrazita nes- s preklopom od 3 m. Cijevi su izraene od pojedinanih
tabilnost tih materijala nakon izvrenog iskopa zahtijeva cijevi duljine 3 m, meusobno spojenih i ugraenih uz
vrlo brzu izradu primarne podgrade, uz vrlo rizinu sta- pomo postojee tunelske opreme.
bilizaciju kalote tunela. Razvojem metode cijevnog ki- Oprema i ljudi dimenzionirani su za optimalni rad u ob-
obrana kao dodatnog osiguranja kalotnom dijelu vrlo je cijevi paralelno ali s pomakom faza u svakoj cijevi,
je efikasno rijeena stabilnost kalote, a rad na iskopu koji omoguuje najbolje iskoritavanje svih resursa. Izu
znatno je sigurniji i efikasniji. zetno zahtjevni rok gradnje tunela ostvaren j e dobrom
Slika 11. Lasersko odreivanje smjera cijevi Slika 12. Buenje i ugradnja cijevi za cijevni kiobran
Cijevni kiobran je sustav zacijeljenih i injektiranih bu- organizacijom, izvrsnim uincima i dobrim zalaganjem
otina u konturi kalote tunela. Cijevi su najee duljine te je tunel puten u promet i prije ugovorenog roka.
15,0 m na meusobnom razmaku od 30 - 35 m injektira- Vrlo je bitno naglasiti da su svi tuneli, a pogotovo oni
ne pod tlakom od 20 bara. Uobiajeni preklop je 3,0 m, na autocesti Zagreb Split raeni najmodernijom svjet-
to znai da se pod jednim cijevnim kiobranom izvri skom tehnologijom s iznimno kratkim rokovima izvoe-
iskop tunela u duljini od 12 m. Cijevi se bue pod nagi-
nja, koji nisu utjecali na kvalitetu izvedenih radova.
bom (do 5) i radijalno kako bi se nakon 12,0 m ostvari-
lo nadvienje (prostor) za buenje novoga cijevnog kio-
brana. Smjer buenja odreuje se najee geodetski i u 4 Zakljuak
kombinaciji s laserom postavljenim u fokusu. Prikazan je desetogodinji rad Konstruktorinenjeringa
Nakon ugradnje cijevi za cijevni kiobran obavljaju se na izvoenju tunela.
iskop i ugradnja primarne podgrade sustavom "korak po
Uglavnom se radilo o cestovnim tunelima na dionicama
korak". Iskop se najee obavlja u kampadama od 1,0
autoceste, poev od najsjevernijeg tunela Vrtlinovec po-
m i to u vie faza (najee 3: kalota, ben i podnoni
kraj Varadina do zadnjeg tunela Konjsko pokraj Splita,
svod). Primarna se podgrada sastoji od reetkastih eli-
prolazei kroz tunel Sv. Rok, za koji se moe rei da je
nih lukova, armaturnih mrea i mlaznog betona debljine
odredio trasu autoceste Zagreb Split.
d = 30 cm. Kroz ovako formiranu armiranobetonsku pod-
gradu radijalno se bue i ugrauju samobuea sidra uz Tuneli su bili raznih profila (malih do velikih tunelskih
injektiranje cementnom smjesom pod tlakom. Posebnu profila), raznih duljina (srednji i vrlo dugi), s jednom ili
panju treba posvetiti permanentnom geodetskom pra- dvije cijevi, i prolazili su kroz materijale razliitih geo-
mehanikih svojstava. Kod svih tunela primjenjivala se Na kraju svakako treba istaknuti da u nastavku graenja
nova austrijska metoda (NATM), to je i uobiajena praksa autoceste od Splita do Dubrovnika osobitu pozornost
svjetske tunelogradnje. valja posvetiti poetku izvoenja svih tunela, jer tuneli
ipak pripadaju kritinim graevinama na svim dionica-
U ovom razdoblju napravljena su i dva duga hidrotehnika
ma pa ih je potrebno posebno promatrati. Pod tim se mi-
tunela koji zbog svog relativno malog presjeka postav-
sli da tunele nije mogue graditi bre (za razliku npr. od
ljaju izvoau dodatne zahtjeve organizacije i tehnolo-
trase) zbog specifine tehnologije i pristupanosti, a da
gije graenja.
pritom budu potovani rokovi, sigurnost rada i kvaliteta
U pojedinom razdoblju gradnje Konstruktorinenjering radova.
d.d. je istodobno obavljao iskop i osiguranje iskopa u
Shodno tome na ovim su novim dionicama ve izgrae-
pet razliitih tunela, od kojih su neki graeni s obje stra-
ni tuneli Bisko i Zarana na dionici Dugopolje Bisko,
ne i to su uglavnom bili tuneli sa dvije paralelne cijevi,
koji e omoguiti prolaz za laki rad pri nastavku rado-
to najbolje pokazuje kapacitete u tunelogradnji. Pri to-
va na trasi ove dionice.
me je sve do izvedeno u ekstremno kratkim rokovima,
uz visoku kvalitetu.
Posebno je vano napomenuti da je mladi inenjerski
kadar u ovome razdoblju stekao iskustvo i temelj je dalj-
IZVORI
njeg razvoja tunelogradnje ne samo u Konstruktorine-
njeringu d.d. nego i u Hrvatskoj. [1] Projektna dokumentacija i arhiva Konstruktor-inenjeringa