STRANICA 14 BROJ 128 NARODNE NOVINE

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.

PRILOG VI.
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I
Prihvatljivi trokovi za mjere obuhvaene Programom su slje-
dei: PROSTORNOGA UREENJA
1. Trokovi osoblja (ukljuujui trokove koji se navode u 2428
putnom nalogu: putovanje, smjetaj i dnevnice): Na temelju lanka 17. stavka 2. i lanka 20. stavka 3. Zakona o
1.1 sudaca gradnji (Narodne novine, broj 153/2013) ministrica graditeljstva i
prostornoga ureenja, donosi
1.2 potkivaa
1.3 veterinara
1.4 veterinarske inspekcije TEHNIKI PROPIS
1.5 lijenika O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I
1.6 redara TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
1.7 najavljivaa
1.8 komentatora I. OPE ODREDBE
1.9 slubenog fotografa
lanak 1.
1.10 informatiara
(1) Ovim se Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: propis)
1.11 startera propisuju:
1.12 efa padoka
tehniki zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i to-
1.13 zapisniara natjecanja plinske zatite graevinskog dijela zgrade, tehnikih sustava grijanja,
1.14 vozaa start maine ventilacije, hlaenja, klimatizacije, pripreme potrone tople vode i
1.15 handicapera rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i graenja novih
1.16 stewarda zgrada, te tijekom uporabe zgrada koje se griju na unutarnju tem-
1.17 postavljaa parkura peraturu viu od 12 C,
1.18 vozaa autostarta tehniki zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i
toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekon-
1.19 tajnika utrka
strukcije i vee rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na
1.20 pomonog osoblja unutarnju temperaturu viu od 12 C,
1.21 lanova povjerenstva (komisije) za ocjenu grla ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i to-
1.22 doping kontrole (prisutnosti zabranjenih supstanci ili njihovih plinsku zatitu u zgradama,
metabolita u tjelesnom uzorku) sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu
2. Trokovi hitnih slubi: energije te toplinsku zatitu,
2.1 hitna pomo sadraj Iskaznice energetskih svojstava zgrade,
2.2 vatrogasci odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije
2.3 policija i toplinsku zatitu.
(2) Ovim se propisom u pravni poredak Republike Hrvatske
3. Trokovi osiguranja i promidbe: prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19.
3.1 police osiguranja od sluaja nezgode prema treoj osobi svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L 153,
3.2 police osiguranja grla 18. 6. 2010.) u dijelu koji se odnosi na:
3.3 tiskani letci s programom natjecanja, plakati, obavijesti u ti- propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva no-
skanim medijima, radiju, TV-u vih zgrada i postojeih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije
i vee rekonstrukcije,
4. Trokovi ureenja mjesta odvijanja natjecanja: minimalne zahtjeve na dijelove zgrade koji ine dio ovojnice
4.1 obiljeavanja staze, terena, veterinarskih vrata i startno-cilj- zgrade i tehnikih sustava zgrada kada se ugrauju, zamjenjuju ili
nog mjesta moderniziraju i
5. Trokovi nagrada: potrebu izrade elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske
primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove
5.1 trofeji, rozete, vijenac, deka, novana nagrada
zgrade i kod vee rekonstrukcije postojeih zgrada.
6. Trokovi nabave i najma opreme: (3) Ovim se propisom osigurava provedba Delegirane uredbe
6.1 oprema neophodna za provoenje testiranja Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. sijenja 2012. o dopuni Direkti-
6.2 oprema za elektronsko mjerenje natjecateljskog vremena ve 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea o energetskim svoj-
stvima zgrada utvrivanjem usporednog metodolokog okvira za
6.3 oprema za razglas (ozvuenje)
izraunavanje trokovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve
7. Trokovi najma: energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst znaajan za
7.1 najma smjetaja za konje (boksovi, hrana, stelja) EGP) (SL L 81, 21. 3. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br.
7.2 najma prostora neophodnog za provoenje testiranja 244/2012).
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
lanak 2.
(1) Zahtjeve iz ovoga propisa koji se moraju ispuniti projek-
tiranjem i graenjem novih zgrada, odnosno projektiranjem re-
konstrukcije i rekonstrukcijom postojeih zgrada, vlasnik zgrade je
duan ouvati njezinim odravanjem.
(2) Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju
do temperature 12 C, moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri
projektiranju i graenju novih, odnosno projektiranju rekonstrukcije
i rekonstrukciji postojeih zgrada, ispuniti zahtjevi ovoga propisa
koji se odnose na:
toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
sprjeavanje nastajanja graevinske tete, koja nastaje npr.
zbog kondenzacije vodene pare,
racionalnu uporabu energije za rasvjetu.
lanak 3.
(1) Ovaj propis ne primjenjuje se na:
1. privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine,
2. industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljopri-
vredne zgrade s niskim energetskim potrebama (staklenike u po-
ljoprivredi, staje i sl),
3. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i zgrade po-
ljoprivredne i skladine namjene koje se, u skladu sa svojom namje-
nom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena
ako nemaju ugraene zrane zavjese,
4. zgrade i radove odreene posebnim propisom koji se mogu
graditi, odnosno izvoditi bez graevinske dozvole i bez glavnog pro-
jekta,
5. zgrade ili dio zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;
(2) Racionalna uporaba energije za rasvjetu mora se ostvariti
i u graevinama navedenim u stavku 1. ovoga lanka uz primjenu
prihvatljivih ekonomskih i tehnikih rjeenja.
Znaenje pojedinih pojmova u ovom propisu
lanak 4.
(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smi-
slu ovoga propisa sljedee znaenje:
1. Bolnica jest zgrada u kojoj se prua medicinski i kirurki
tretman, te njega za bolesne i ozlijeene osobe, sanatorij, zgrada koja
se upotrebljava za rehabilitaciju, veterinarsko lijeenje i sl.;
2. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena unutarnjeg zraka
zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu;
3. Daljinsko grijanje ili daljinsko hlaenje jest sustav koji se sa-
stoji od centralnog izvora za proizvodnju energije, razvoda toplinske
ili rashladne energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica
u vie meusobno udaljenih zgrada na razliitim lokacijama radi
koritenja za grijanje, ili hlaenje prostora ili tehnolokih procesa
ili pripremu potrone tople vode. Toplinska podstanica jest sklop
ureaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje toplinske ili
rashladne energije na lokaciji zgrade;
4. Dio zgrade znai tehniki sustav zgrade ili dio ovojnice zgra-
de (npr. zid, pod, krov, graevinski otvor i dr.);
5. Dizalica topline jest ureaj koji prenosi toplinu iz toplinskog
spremnika nie temperaturne razine prema toplinskom spremniku
vie temperaturne razine. Toplinski spremnik moe biti zrak, voda
ili tlo. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se takoer moe
prenositi iz zgrade u prirodno okruenje;
BROJ 128 STRANICA 15
6. Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih ne-
fosilnih izvora, tj. energija vjetra, suneva energija, aerotermalna,
geotermalna, hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija,
biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za proiavanje otpad-
nih voda i bioplinovi;
7. Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik oploja, A
(m ), i obujma, Ve (m3), grijanog dijela zgrade;
2
8. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja,
FC (-), jest kolinik izmeu prosjene suneve energije koja dospije u
zgradu kroz prozor s napravom za zatitu od suneva zraenja i sun-
eve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave;
9. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd
(kWh/a), jest raunski odreena koliina topline koju sustavom
grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje
unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja
zgrade;
10. Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje, QC,nd
(kWh/a), jest raunski odreena koliina topline koju sustavom
hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za odra-
vanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja
hlaenja zgrade;
11. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom
temperaturom viom od 12 C, koja se grije neposredno ogrjevnim
tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno gri-
janim prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio zgrade;
12. Hotel ili restoran ukljuuje hotel, motel, gostionicu, restoran,
pansion, planinarski dom;
13. Isporuena energija jest energija, izraena po nositelju ener-
gije, koja se dovodi u tehniki sustav u zgradi kroz granicu sustava
kako bi se zadovoljile promatrane potrebe (za grijanjem, hlaenjem,
prozraivanjem, toplom vodom za kuanstva, rasvjetom, ureajima
itd.) odnosno kako bi se proizvela elektrina energija;
14. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K),
jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade
prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim
zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja
i vanjske temperature;
15. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K),
jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz
grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje
projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
16. Ministarstvo jest sredinje tijelo dravne uprave nadleno
za poslove graditeljstva;
17. Ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlean
za poslove graditeljstva;
18. Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je putena u
pogon, odnosno prije poetka uporabe, a koja se gradi na temelju
akta za graenje izdanog nakon 1. listopada 2007.;
19. Obiteljska kua jest stambena zgrada s najvie tri samo-
stalne uporabne cjeline stambene namjene i koja ima graevinsku
(bruto) povrinu manju ili jednaku 600 m2;
20. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest bruto obujam,
obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A (m2);
21. Obujam grijanog zraka, V (m3), jest neto obujam, obu-
jam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam
odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu
V = 0,76Ve za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim
sluajevima;
STRANICA 16 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
22. Oploje grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna plotina
graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog
prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela
zgrade), ureena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, za
sluaj vanjskih dimenzija graevnih dijelova;
23. Ostala nestambena zgrada jest muzej, knjinica i informa-
cijsko-dokumentacijski centar, zgrada za uvanje arhivske grae (ar-
hiva), kinodvorana, koncertna dvorana, operna kua, kazalite i sl.;
24. Ovojnica zgrade jesu ugraeni dijelovi zgrade koji odvajaju
unutranjost zgrade od vanjskog okolia.
25. Ovojnica hladnjae jest skup objedinjenih elemenata zgra-
de ili dijela zgrade projektirane i hlaene na unutarnju projektnu
temperaturu od 12 C ili niu, za graevne dijelove koji razdvajaju
unutarnji prostor hladnjae od vanjskog prostora ili dijelova zgrade
koji nisu u funkciji hladnjae;
26. Plotina korisne povrine zgrade, AK (m2), jest ukupna plo-
tina neto podne povrine grijanog dijela zgrade.
27. Plotina neto podne povrine zgrade jest ukupna plotina
poda svih etaa zgrade izmeu elemenata koji ga omeuju i rauna
se prema toki 5.1.5. HRN ISO 9836:2011;
28. Primarna energija jest energija iz obnovljivih i neobnov-
ljivih izvora koja nije podvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe;
29. Referentna klima jest klima za meteoroloke postaje preu-
zete kao karakteristine za podruje kontinentalnog (kada srednja
mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na loka-
ciji zgrade prema podacima iz Meteorolokih podataka za najbliu
klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju mm jest 3 C) i za
podruje primorskog (kada srednja mjesena temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz
Meteorolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteo-
roloku postaju mm jest > 3 C) dijela Hrvatske;
30. Regulacijski element temperature jest element termotehni-
kog sustava pomou kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao
npr. termostatski ventil;
31. Samostalna uporabna cjelina zgrade jest stan odnosno apar-
tman, poslovni prostor i slino unutar zgrade koji je predvien ili
preureen za zasebno koritenje;
32. Sportska dvorana jest zgrada za sportove koji se odravaju
u zatvorenom prostoru (koarkaka i teniska igralita, plivalita, gi-
mnastike dvorane, dvorane za klizanje i sl.);
33. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj
je vie od 90% graevinske (bruto) povrine namijenjeno za sta-
novanje;
34. Stvarni klimatski podaci su podaci dobiveni statistikom
obradom prema meteorolokoj postaji najblioj lokaciji zgrade;
35. Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (u daljnjem
tekstu: SAUZ) jesu proizvodi, softver i tehnike usluge za automat-
sku regulaciju, nadgledanje i optimizaciju, intervenciju ljudi i uprav-
ljanje, u cilju postizanja energetski uinkovitog, ekonominog i si-
gurnog rada opreme i sustava zgrade, a ukljuuju elektrine kontrol-
ne sustave grijanja, hlaenja, ventilacije, osvjetljenja zgrade i slino;
36. Termotehniki sustav jest tehnika oprema za grijanje, hla-
enje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode zgra-
de ili samostalne uporabne cjeline zgrade;
37. Tehniki sustav jest tehnika oprema za grijanje, hlaenje,
ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode, sustav ra-
svjete te sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili samostalne
uporabne cjeline zgrade ili kombinacija navedenog;
38. Toplinski most jest manje podruje u ovojnici grijanog dijela
zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene proizvoda,
debljine ili geometrije graevnog dijela;
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
39. Trokovno optimalna razina jest razina energetskih svojstava
koja rezultira najmanjim trokom tijekom procijenjenoga gospodar-
skog vijeka trajanja, pri emu se najmanji troak odreuje uzimajui
u obzir trokove ulaganja povezanih s energijom, trokove odra-
vanja i operativne trokove (ukljuujui trokove i utede energije,
kategoriju dotine zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je
primjenjivo, kao i trokove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a pro-
cijenjeni gospodarski vijek trajanja odreuje svaka drava lanica.
Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni
vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstva odreuju
u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodar-
ski vijek trajanja dijela zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava
odreuju u odnosu na dijelove zgrade. Trokovno optimalna razina
nalazi se unutar podruja razina energetskih svojstava za koje je
analiza trokova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vi-
jeka trajanja pozitivna;
40. Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f (-), jest
kolinik plotine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata
proelja (graevinski otvor) i ukupne plotine proelja (zid + pro-
zor,). Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se plotina
krovnih prozora, a ukupnoj plotini proelja dodaje se pripadna plo-
tina kosog krova s krovnim prozorima;
41. Unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H (C), jest
projektom predviena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora
grijanog dijela zgrade;
42. Uredska zgrada jest zgrada koja se upotrebljava u poslov-
ne svrhe, za administrativne i upravne svrhe, npr. banka, potanski
ured, ured lokalne uprave i dravnih tijela, sud i sl.;
43. Vanjska temperatura, e (C), jest srednja mjesena tempe-
ratura vanjskog zraka na lokaciji zgrade prema podacima iz Mete-
orolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku
postaju mm ;
44. Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grija-
nja jest temperatura vanjskog zraka minym (C) prema podacima iz
Meteorolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteo-
roloku postaju;
45. Vea rekonstrukcija zgrade jest rekonstrukcija zgrade gdje
se rekonstrukciji podvrgava vie od 25% povrine ovojnice zgrade;
46. Viestambena zgrada jest stambena zgrada s etiri ili vie
stana, stambeni blok, stambena zgrada za stanovanje zajednica (npr.
dom umirovljenika, radniki, djeji, aki, studentski dom, sirotite,
vojarna, zatvor i sl.) zgrada s apartmanima za povremeni boravak
i sl.;
47. Zgrada jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi
energija radi ostvarivanja odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena
boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji
se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade;
48. Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo viso-
ka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska koliina
energije trebala bi se u vrlo znaajnoj mjeri pokrivati energijom iz
obnovljivih izvora, ukljuujui energiju iz obnovljivih izvora koja se
proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvr-
eni ovim propisom. Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju
biti zgrade gotovo nulte energije; a nakon 31. prosinca 2018. nove
zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti moraju biti zgrade
gotovo nulte energije.
49. Zgrada trgovine na veliko i malo jest trgovaki centar, zgra-
da s duanima, robna kua, samostojei duan i butik i sl.;
50. Zgrada za obrazovanje jest zgrada za predkolsko, osnovno
i srednje obrazovanje (npr. jaslice, vrti, kola), zgrada koja se upo-
trebljava za vie obrazovanje i istraivanje i sl.;
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Prilozi propisu
lanak 5.
(1) Sastavni dio ovoga propisa su prilozi:
1. Prilog A u kojemu su popisane hrvatske norme i druge teh-
nike specifikacije za proraune i ispitivanja graevnih dijelova zgra-
de i zgrade kao cjeline u pogledu zahtjeva za racionalnu uporabu
energije i zahtjeva za toplinsku zatitu koje treba ispuniti prilikom
projektiranja novih i rekonstrukcije postojeih zgrada na primjenu
kojih upuuje ovaj propis;
2. Prilog B u kojemu su popisane najvee doputene vrijedno-
sti koeficijenata prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova
zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju
rekonstrukcije postojeih zgrada, utvrene vrijednosti tehnikih
svojstava nekih graevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi
dokazni prorauni propisani ovim propisom, te propisane najvee
doputene vrijednosti godinje potrebne toplinske energije za grija-
nje po jedinici plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m2a)],
najvee doputene vrijednosti godinje isporuene energije po jedi-
nici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m2a)], najvee do-
putene vrijednosti godinje primarne energije po jedinici plotine
korisne povrine zgrade Eprim [kWh/(m2a)], za nove zgrade grijane
i/ili hlaene na temperaturu 18 C ili viu, za postojee zgrade na
kojima se provodi rekonstrukcija na nain propisan lankom 45.
stavkom 5. ovog propisa i zgrade gotovo nulte energije;
3. Prilog C u kojemu su propisani obrasci Iskaznica energetskih
svojstava zgrade za zgradu grijanu na temperaturu 18 C ili viu i
Iskaznice energetskih svojstava zgrade za zgradu grijanu na tempe-
raturu od 12 C do 18 C;
4. Prilog D u kojemu je sadran katalog s grafikim prikazima
dobro rijeenih toplinskih mostova na zgradama.
5. Prilog E u kojemu su sadrane tablice energetske uinkovi-
tosti sustava za automatizaciju i upravljanje i tablica organizacije i
funkcija sustava automatizacije i upravljanja.
(2) Meteoroloke podatke u kojima su sadrane meteoroloke
veliine za klimatski mjerodavne meteoroloke postaje (u daljnjem
tekstu: postaje) potrebne za proraun fizikalnih svojstava zgrade u
pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite (Meteoro-
loki parametri u tablicama po postajama, Reprezentativna godina
Zagreb Maksimir, Reprezentativna godina Split Marjan, Brzine vje-
tra referentne postaje, Brzine vjetra ostale postaje, Satni podaci
i smjer brzine vjetra za Zagreb i Split) objavljuje ministar na slu-
benim internetskim stranicama Ministarstva.
lanak 6.
(1) Ako je glavni projekt zgrade u odnosu na racionalnu upora-
bu energije i toplinsku zatitu nove zgrade, odnosno rekonstrukciju
postojee zgrade, izraen u skladu s ovim propisom te ako je zgrada
izgraena, odravana odnosno rekonstruirana u skladu s tim pro-
jektom, smatra se da zgrada ispunjava temeljni zahtjev za graevinu
gospodarenje energijom i ouvanje topline u dijelu utede energije
za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu potrone tople vode i to-
plinske zatite zgrade te da ispunjava energetska svojstva propisana
ovim propisom.
(2) Uporabni vijek zgrade u odnosu na temeljni zahtjev za gra-
evinu gospodarenje energijom i ouvanje topline je najmanje 50
godina ako zakonom kojim se ureuje gradnja nije drukije pro-
pisano.
BROJ 128 STRANICA 17
lanak 7.
Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku
zatitu u zgradama utvruju se:
1. najveom doputenom godinjom potrebnom toplinskom
energijom za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade,
2. najveom doputenom godinjom isporuenom energijom
po jedinici plotine korisne povrine zgrade,
3. najveom doputenom godinjom primarnom energijom po
jedinici plotine korisne povrine zgrade,
4. najveim doputenim koeficijentom transmisijskog toplin-
skog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade,
5. sprjeavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelova-
nja suneva zraenja tijekom ljeta,
6. doputenom zrakopropusnosti ovojnice zgrade,
7. najveim doputenim koeficijentima prolaska topline poje-
dinih graevnih dijelova ovojnice grijanog dijela zgrade i pojedinih
graevnih dijelova izmeu grijanih dijelova zgrade razliitih kori-
snika,
8. smanjenjem utjecaja toplinskih mostova,
9. najveom doputenom kondenzacijom vodene pare unutar
graevnog dijela zgrade,
10. sprjeavanjem povrinske kondenzacije vodene pare,
11. uinkovitou tehnikog sustava grijanja, hlaenja, ventila-
cije, klimatizacije i pripreme potrone tople vode,
12. najveom doputenom godinjom potrebnom energijom za
rasvjetu zgrade, osim obiteljskih kua i viestambenih zgrada,
13. razredom uinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja
zgrade,
14. udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji pri-
marne energije, ako ovim propisom nije drukije odreeno.
lanak 8.
(1) Tehniki zahtjev za racionalnu uporabu energije i toplinsku
zatitu zgrade utvruje se najveom doputenom godinjom potreb-
nom toplinskom energijom za grijanje po jedinici plotine korisne
povrine zgrade QH,nd [kWh/(m2a)], najveom doputenom godi-
njom isporuenom energijom po jedinici plotine korisne povrine
zgrade Edel [kWh/(m2a)] te najveom doputenom godinjom pri-
marnom energijom po jedinici plotine korisne povrine zgrade Eprim
[kWh/(m2a)] na temelju trokovno optimalnih razina.
(2) O rezultatima provedenih trokovno optimalnih razina
Ministarstvo e izvijestiti Europsku komisiju u skladu s lankom
6. Uredbe (EU) br. 244/2012, svakih pet godina, putem utvriva-
nja usporednog metodolokog okvira za izraunavanje trokovno
optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetske uinkovitosti
zgrada i elemenata zgrada.
II. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU
UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU ZA
NOVE ZGRADE
Zahtjevi za zgrade grijane i/ili hlaene na temperaturu 18 C
ili viu
lanak 9.
(1) Stambena zgrada (viestambena zgrada ili obiteljska kua)
i nestambena zgrada ovisno o kategoriji, mora biti projektirana i
izgraena na nain da:
STRANICA 18 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedini-
ci plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m2a)], nije vea bolnice, hoteli i restorani kod kojih je udio plotine prozora u uku-
od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga
propisa;
godinja isporuena energija po jedinici plotine korisne po-
vrine zgrade Edel [kWh/(m2a)], nije vea od doputenih vrijednosti
utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa za nove zgrade;
godinja primarna energija po jedinici plotine korisne po-
vrine zgrade Eprim [kWh/(m2a)], koja ukljuuje energiju za grijanje,
hlaenje, ventilaciju i pripremu potrone tople vode nije vea od
doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga pro-
pisa za nove zgrade.
(2) Stambena zgrada i nestambena zgrada gotovo nulte ener-
gije, jest zgrada kod koje:
godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedini-
ci plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m2a)], nije vea
od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga
propisa;
godinja primarna energija po jedinici plotine korisne po-
vrine zgrade Eprim [kWh/(m2a)], koja ukljuuje energiju za grijanje,
hlaenje, ventilaciju i pripremu potrone tople vode nije vea od do-
putenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa
za zgrade gotovo nulte energije.
(3) Iznimno, za samostojeu stambenu zgradu i nestambenu
zgradu ija plotina korisne povrine zgrade (Ak) iznosi manje ili
jednako 50m2 smatra se da su ispunjeni zahtjevi utvreni odredba-
ma ovoga lanka ako su ispunjeni uvjeti iz Tablice 1. iz Priloga B
ovoga propisa.
(4) Glavni projekt zgrade osim zgrade koje kao vlasnici koriste
tijela javne vlasti, koji prilei zahtjevu za izdavanje graevinske do-
zvole mora biti izraen u skladu s odredbama stavka 2. ovog lanka
ako je zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnesen nakon 31.
prosinca 2019. godine.
(5) Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne
vlasti, koji prilei zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole mora
biti izraen u skladu s odredbama stavka 2. ovog lanka ako je za-
htjev za izdavanje graevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca
2017. godine.
(6) Primarna energija iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka rauna se
u skladu s Algoritmom za izraun energetskih svojstava zgrade koji
je sastavni dio Metodologije za provoenje energetskih pregleda gra-
evina (dalje u tekstu Algoritam), osim dijelova koji su definirani
ovim propisom.
(7) Ako je proraunata vrijednost godinje isporuene energije
po jedinici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m2a)] i go-
dinje primarne energije po jedinici plotine korisne povrine zgra-
de Eprim [kWh/(m2a)] za zgradu nia za najmanje 20% od najveih
doputenih vrijednosti iz Tablice 8. iz Priloga B, smatra se da su
ispunjeni uvjeti za godinju potrebnu toplinsku energiju za grijanje
po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m2a)] i
za godinju potrebnu toplinsku energiju za hlaenje po jedinici plo-
tine korisne povrine zgrade QC,nd [kWh/(m2a)] propisane ovim
propisom.
lanak 10.
(1) Stambena zgrada i nestambene zgrade uredske namjene,
obrazovne namjene, bolnice, hoteli i restorani moraju biti projekti-
rane i izgraene na nain da godinja potrebna toplinska energija
za hlaenje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QC,nd nije
vea od vrijednosti 50 kWh/(m2a).
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
(2) Nestambene zgrade uredske namjene, obrazovne namjene,
pnoj plotini proelja f > 30% moraju biti projektirane i izgraene na
nain da godinja potrebna toplinska energija za hlaenje po jedinici
plotine korisne povrine zgrade, QC,nd nije vea od vrijednosti 70
kWh/(m2a).
lanak 11.
Doputena godinja potrebna toplinska energija za grijanje iz
odredbi lanka 9. ovoga propisa ne primjenjuje se na:
zgradu koja najmanje 70% potrebne toplinske energije za gri-
janje podmiruje iz obnovljivih izvora energije
zgradu kod koje se vie od 50% toplinskih gubitaka nadokna-
uje unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa.
lanak 12.
(1) Prilikom projektiranja i graenja novih te prilikom vee
rekonstrukcije postojeih zgrada nije doputeno rabiti sustave elek-
trootpornog grijanja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, elektrootporno grijanje
moe se koristiti kao pomoni sustav u pojedinim dijelovima zgrade
gdje je takvo tehniko rjeenje optimalno. Pri tome, udio instalirane
snage elektrootpornog grijanja u ukupnoj projektnoj ogrjevnoj snazi
sustava grijanja zgrade ili dijela zgrade sa zasebnim sustavom grija-
nja, ne smije biti vei od 20%.
lanak 13.
(1) Stambena zgrada mora biti projektirana i izgraena na
nain da koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici
oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj = H tr,adj /A [W/(m2K)], ovi-
sno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti utvrene
jednadbom:
Htr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C,
odnosno
Htr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.
(2) Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1.
ovoga lanka dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20
m-1. Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga
lanka dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na
nestambene zgrade kod kojih je udio plotine prozora u ukupnoj
plotini proelja f 30%.
lanak 14.
(1) Nestambena zgrada kod koje je udio plotine prozora u
ukupnoj plotini proelja f > 30%, mora biti projektirana i izgra-
ena na nain da koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po
jedinici oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj = Htr,adj /A [W/(m2K)],
ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti utvrene
jednadbom:
Htr,adj = 0,45 + 0,24/f0 kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C,
odnosno
Htr,adj = 0,35 + 0,24/f0 kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.
(2) Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1.
ovoga lanka dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
m-1. Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga
lanka dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
lanak 15.
(1) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka potrebna za
proraune iz lanaka 9., 13., 14., 16., 17., i 32. oitava se za najbliu,
klimatski mjerodavnu postaju iz podataka sadranih u Meteorolo-
kim podacima.
(2) Temperature iz stavka 1. ovoga lanka korigiraju se prema
stvarnoj nadmorskoj visini lokacije zgrade u odnosu na nadmorsku
visinu mjerodavne meteoroloke postaje po principu +1 C za svakih
-100 m visinske razlike, odnosno -1 C za svakih +100 m visinske
razlike.
lanak 16.
(1) Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade,
QH,nd (kWh/a), izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO
13790:2008, za stvarne klimatske podatke, uz sljedee uvjete:
za proraun potrebne toplinske energije za grijanje zgrade
QH,nd (kWh/a), za zgradu s uvedenim sustavom za klimatizaciju za
unutarnju temperaturu grijanja, int,set,H, primjenjuje se projektom
predviena vrijednost;
za proraun potrebne toplinske energije za grijanje zgrade
QH,nd (kWh/a), koja nema uveden sustav za klimatizaciju, primjenjuje
se unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H, u skladu s Algo-
ritmom, tablica 1.1 Unutarnje proraunske temperature;
za proraun potrebne toplinske energije za grijanje zgrade,
QH,nd (kWh/a), koja nema uveden sustav za klimatizaciju i koja nije
navedena u Algoritmu u tablici 1.1 Unutarnje proraunske tempe-
rature, za unutarnju temperaturu grijanja, int,set,H, primjenjuje se
projektom predviena vrijednost;
svi prekidi grijanja (dnevni i satni), izraunavaju se u skladu
s Algoritmom;
kod zgrada stambene namjene izrauni za sustave s nekon-
tinuiranim radom mogu se primijeniti samo u sluaju postojanja
elemenata automatske regulacije rada sustava grijanja kojim je omo-
guen automatski prekid rada tijekom noi;
unutarnji dobici topline, Qint, raunaju se s vrijednou 6 W/
m2 plotine korisne povrine poslovne zgrade (uredi i sl.), 5 W/m2
plotine korisne povrine stambene i ostale zgrade, to se odnosi
na dobitke topline od osoba, rasvjete, kuanskih i uredskih ureaja;
ostali unutarnji dobici topline od opreme, procesa, odnosno
ureaja, trebaju se dodatno ukljuiti u proraun;
kod prorauna solarnih dobitaka topline, Qsol ne uzimaju se
u obzir neprozirne plohe vanjskih graevnih dijelova koje su izlo-
ene sunevu zraenju, a kod prozirnih povrina potrebno je uzeti
u obzir zasjenjenost od pominog zasjenjenja kako je navedeno u
Algoritmu;
za efektivni toplinski kapacitet Cm (kJ/K), grijanog dijela zgra-
de, koji se koristi kod utvrivanja stupnja iskoritenja dobitaka to-
pline, dozvoljeno je koristiti pribline vrijednosti dobivene pomou
izraza:
1. Cm = 80Af (kJ/K) za sluaj vrlo laganih pregrada zgrade, pro-
sjene plone mase m 100 (kg/m2),
2. Cm = 110Af (kJ/K) za sluaj laganih pregrada zgrade, prosje-
ne plone mase 100 < m 250 (kg/m2),
3. Cm = 165Af (kJ/K) za sluaj srednje tekih pregrada zgrade,
prosjene plone mase 250 < m 400 (kg/m2),
BROJ 128 STRANICA 19
4. Cm = 260Af (kJ/K) za sluaj tekih pregrada zgrade, prosjene
plone mase 400 < m 550 (kg/m2),
5. Cm = 370Af (kJ/K) za sluaj pregrada zgrade masivne grad-
nje, plone mase m > 550 (kg/m2),
gdje je Af povrina kondicionirane toplinske zone zgrade, pro-
raunata s vanjskim dimenzijama;
kod prorauna gubitaka topline prostor zatvorene zajedni-
ke garae s kojim granii grijana prostorija zgrade promatra se kao
vanjski prostor.
(2) Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade,
QC,nd (kWh/a), izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO
13790:2008.
za dimenzioniranje sustava hlaenja za stambenu zgradu i
nestambenu zgradu uredske namjene, obrazovne namjene, bolnice,
hotela i restorana koja nema uveden sustav za klimatizaciju, primje-
njuje se unutarnja projektna temperatura hlaenja, int,set,C, u skladu s
Algoritmom, tablica 1.1 Unutarnje proraunske temperature;
svi prekidi hlaenja (dnevni), izraunavaju se u skladu s Al-
goritmom;
(3) Godinja potrebna energija za rasvjetu zgrade, EL (kWh/a),
izraunava se u skladu s normom HRN EN 15193:2008 i HRN EN
15193:2008/Ispr.1:2011 na temelju instalirane snage rasvjete i kori-
tenja na godinjoj razini, a prema vrsti zgrade, prisutnosti i nainu
upravljanja rasvjetom;
(4) Primjenu izraza iz stavka 1. podstavka 8. ovoga lanka treba
navesti u dijelu projekta kojim se daje tehniko rjeenje zgrade u
odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
lanak 17.
(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zra-
enja tijekom ljeta potrebno je sprijeiti odgovarajuim tehnikim
rjeenjima.
(2) Kada je tehniko rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka napra-
va za zatitu od suneva zraenja prozirnih elemenata u ovojnici
zgrade, tada za prostoriju s najveim udjelom ostakljenja u plotini
proelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt stupnja
proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene
naprave za zatitu od suneva zraenja, gtot, i udjela plotine prozir-
nih elemenata u plotini proelja, odnosno krova promatrane pro-
storije, f, treba ispuniti zahtjev:
1. gtotf < 0,15 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zra-
ka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 21 C,
2. gtotf < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zra-
ka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 C i 19,5 C,
3. gtotf < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zra-
ka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 19,5 C.
(3) Za sve prozirne elemente iz stavka 2. ovoga lanka ija plo-
tina po pripadajuoj prostoriji iznosi vie od 2 m2, stupanj propu-
tanja ukupne energije, ukljuivo predviene naprave za zatitu od
suneva zraenja, gtot, treba ispuniti i zahtjev: gtot < 0,40.
(4) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka
provodi se za svaku projektom predvienu razliitu vrstu naprave za
zatitu od suneva zraenja.
(5) Vrijednosti produkta gtotf iz stavka 2. i vrijednost gtot iz stav-
ka 3. ovoga lanka odnose se na sluaj kada je pokretna naprava za
zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju.
(6) Stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz osta-
kljenje, ukljuivo i predvienu jednu napravu iz stavaka 2. i 3. ovoga
lanka, odreuje se prema izrazu gtot = Fw g  Ff FC.
STRANICA 20 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
(7) Izraz iz stavka 6. ovoga lanka podrazumijeva:
1. Fw = 0,9 faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva
zraenja,
2. g  stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz osta-
kljenje kod okomitog upada zraenja,
3. Ff faktor umanjenja zbog uea okvira u prozirnom gra-
evnom dijelu, izraen kao kolinik izmeu plotine prozirnog dije-
la i ukupne plotine graevnog dijela (prozirni dio + okvir),
4. FC faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja.
(8) Vrijednosti veliina g  i FC iz stavka 7. ovoga lanka utvr-
ene su u Prilogu B ovoga propisa i to: za g  u tablici 2., a za FC
u tablici 3. toga Priloga. U sluaju da se vrijednosti veliina g  i FC
ne nalaze u tablicama Priloga B ovoga propisa, koriste se podaci iz
proizvoakih specifikacija.
(9) Ako se zatita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nasta-
je zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta rjeava tehnikim
rjeenjem razliitim od rjeenja iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, tada
primjena takvog drugog rjeenja ne smije dati nepovoljniji rezultat
zatite od zahtjeva iz istog stavka.
lanak 18.
Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u
sjeni, najvee doputene vrijednosti produkta gtotf i gtot iz lanka 18.
stavaka 2. i 3. ovoga propisa smiju se poveati za 0,25. Kao sjeverna
orijentacija podrazumijeva se podruje kuta izmeu smjera sjever i
pravca okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever
do 22,5.
lanak 19.
Projektirani i izvedeni sustav grijanja zgrade mora gubitke to-
pline predvidjeti najmanje na razini unutarnje toplinske ugodnosti
koja je odreena ovim propisom ili je navedena u projektnom za-
datku, ako je stroa od propisane.
lanak 20.
U cilju ispunjavanja zahtjeva za racionalnu uporabu energije
termotehnikog sustava u zgradi, sustav grijanja se mora projekti-
rati i izvesti tako da ukljuuje energetski uinkovito postrojenje za
proizvodnju topline, toplinski izoliran cjevovod u skladu s lankom
54. ovoga propisa, nisku projektnu temperaturu ogrjevnog medija i
uravnoteenu regulaciju unutarnje temperature u zgradi ili grijanom
dijelu zgrade, sve u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i
tehnologije u vrijeme izrade projekta.
lanak 21.
(1) Projektiranjem i ugradnjom graevnih elemenata i ostalih
graevnih dijelova zgrade (strehe, istake, brisoleji i sl.) treba osigu-
rati, da se u trenutku suneva zraenja i visokih vanjskih tempera-
tura zraka, prostori u zgradi zbog suneva zraenja ne pregriju na
temperaturu viu od 4 C iznad unutarnje projektne temperature
utvrene ovim propisom.
(2) Ako rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka u zgradi nije mo-
gue postii propisanu toplinsku ugodnost, moe se projektirati i
izvesti sustav nonog hlaenja ili ventilacije zgrade i druga alter-
nativna rjeenja.
(3) Ako rjeenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka u zgradi nije
mogue postii propisanu toplinsku ugodnost, moe se projektirati i
izvesti sustav za hlaenje zgrada. Energetski uinkovit sustav hlae-
nja se ispunjava izborom energetski uinkovitog generatora hlaenja
i pripadajuih elemenata, energetski uinkovitim razvodom, izbo-
rom prikladne projektne temperature sustava hlaenja i njegovom
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
uravnoteenom regulacijom temperature zraka u zgradi, pojedinim
dijelovima ili prostorima, sve u skladu s dosegnutim stupnjem ra-
zvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.
Zahtjev za zgrade grijane na temperaturu viu od 12 C, a
manju od 18 C
lanak 22.
(1) Zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu viu
od 12 C, a manju od 18 C, mora biti projektirana i izgraena na
nain da koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici
oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj = Htr,adj /A [W/(m2K)], ovisno
o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti utvrene jed-
nadbom:
1. Htr,adj = 0,65 + 0,10/f0 kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C,
odnosno
2. Htr,adj = 0,53 + 0,10/f0 kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.
(2) Vrijednost Htr,adj, koja se prema jednadbama iz stavka 1.
ovoga lanka dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1.
(3) Vrijednost Htr,adj, koja se prema jednadbama iz stavka 1.
ovoga lanka dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(4) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka iz stavka 1.
ovoga lanka oitava se za najbliu postaju iz podataka sadranih u
Meteorolokim podacima.
(5) Zahtjevi iz lanka 10., 17. i 18. ovog propisa odnose se i na
zgrade iz stavka 1. ovoga lanka ukoliko su hlaene.
lanak 23.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplo-
ja grijanog dijela zgrade, Htr,adj [W/(m2K)], rauna se i prema HRN
EN ISO 13790:2008, u svezi s HRN EN ISO 13789:2008.
Zahtjev za zgrade koje se ne griju
lanak 24.
(1) Zahtjeve iz lanaka 17. i 18. ovoga propisa mora ispuniti
zgrada koja se ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba odrediti
doputeni porast unutarnje temperature, u skladu s njezinom na-
mjenom.
(2) Zahtjevi iz lanka 10. odnose se i na zgrade iz stavka 1.
ovoga lanka.
(3) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka odnose se i na sve vrste
ili naine koritenja hotelskih i apartmanskih zgrada.
Priprema potrone tople vode
lanak 25.
(1) Energetska uinkovitost sustava za pripremu potrone tople
vode ispunjava se izborom energetski uinkovitih spremnika tople
vode ili protonih sustava i pripadajuih elemenata, energetski uin-
kovitim razvodom, uravnoteenom regulacijom sustava u zgradi,
pojedinim dijelovima ili prostorima.
(2) Potrebna toplinska energija za pripremu potrone tople
vode odreuje se prema izrazu:
1. QW = (QW,A,a / 365) Ak d [kWh] za stambene zgrade, od-
nosno
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
2. QW = 4,182 VW,f,day f (W,del W,0) d / 3600 [kWh] za
nestambene zgrade.
(3) Izraz is stavka 2. podstavka 1. ovoga lanka podrazumijeva:
1. Ak korisna povrina zgrade (m2),
2. d broj dana u promatranom periodu (-),
3. QW toplinska energija potrebna za pripremu potrone tople
vode u promatranom periodu (kWh),
4. QW,A,a specifina toplinska energija potrebna za pripremu
potrone tople vode (kWh/m2a).
(4) Vrijednost QW,A,a iz stavka 3. podstavka 4. ovoga lanka
iznosi:
1. QW,A,a = 12,5 kWh/(m2a) za stambene zgrade koje imaju tri ili
manje stanova (prema Algoritmu, poglavlje 6.), odnosno
2. QW,A,a = 16 kWh/(m2a) za stambene zgrade koje imaju vie od
tri stana (prema Algoritmu, poglavlje 6.).
(5) Izraz is stavka 2. podstavka 2. ovoga lanka podrazumijeva:
1. VW,f,day dnevna potronja potrone tople vode po jedinici pri
temperaturi W,del (litara/jedinici/dan) (prema Algoritmu, poglavlju
6.), dodatno, dnevna potronja za urede moe se odrediti prema
broju radnih mjesta i iznosi VW,f,day = 16 l/radnom mjestu,
2. f broj jedinica (npr. kreveta, radnih mjesta i sl.),
3. W,del temperatura potrone tople vode (C), koja iznosi W,del
= 60 C,
4. W,0 temperatura svjee vode (C), koja iznosi W,0 = 13,5 C.
Doputena zrakopropusnost ovojnice zgrade, ventiliranje
prostora zgrade
lanak 26.
(1) Zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da di-
jelovi zgrade koji ine ovojnicu grijanog prostora zgrade, ukljuivo
spojnice izmeu pojedinih graevnih dijelova i otvora ili prozirnih
elemenata koji nemaju mogunost otvaranja, budu minimalne zra-
kopropusnosti u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i
tehnologije u vrijeme izrade projekta.
(2) Zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih pro-
zora mora ispuniti zahtjeve iz tablice 4. iz Priloga B ovoga propisa.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka doputena je i vea zra-
kopropusnost od propisane ako je to potrebno:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim
plamenom.
(4) Spojnice izmeu punih graevnih dijelova ovojnice zgrade
i otvora ili drugih prozirnih elemenata (prozori, vrata, ostakljene
stijene, nadsvjetla i slino) moraju biti izvedene na razini minimal-
ne tehniki ostvarive zrakopropusnosti, uz istovremeno sprjeavanje
pojave graevinskih teta zbog unutranje kondenzacije (uslijed ne-
odgovarajue primjene proizvoda za brtvljenje ili folija niske paro-
propusnosti) i sprjeavanje povrinske kondenzacije na unutranjim
stranama spojnica (uslijed nedovoljne razine, mjesta ili nepostojanja
toplinske izolacije na spojnicama).
lanak 27.
(1) Kod stambenih zgrada broj izmjena unutarnjeg zraka s
vanjskim zrakom u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najma-
nje n = 0,5 h-1.
(2) Kod nestambenih zgrada broj izmjena unutarnjeg zraka
s vanjskim zrakom utvruje se prema Algoritmu, tablici 2.1 Stan-
BROJ 128 STRANICA 21
dardne vrijednosti vremena rada sustava mehanike ventilacije za
nestambene zgrade, ako propisom donesenim u skladu sa zakonom
kojim se ureuje gradnja to podruje nije drukije propisano.
(3) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je na-
mijenjen za rad i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu
unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.
(4) Za izraun ventilacijskih gubitaka za potrebe izrauna QH,nd
prilikom projektiranja novih zgrada i rekonstrukcije postojeih zgra-
da, koriste se metode prorauna navedene u Algoritmu.
(5) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1., 2. i stavka 3. ovo-
ga lanka mora biti vei u pojedinim dijelovima zgrade ako je to
potrebno:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim
plamenom.
lanak 28.
(1) Ako nije mogue izvesti prirodnu ventilaciju za ispunjavanje
kvalitete zraka u prostoru u skladu s propisima koji ureuju ven-
tilaciju i klimatizaciju zgrada, moe se projektirati i izvesti sistem
hibridne ili mehanike ventilacije.
(2) Energetska uinkovitost ventilacijskog sustava ispunjava se
izborom energetski uinkovitih ureaja i pripadajuih elemenata,
energetski uinkovitim razvodom, najmanjom potrebnom kolii-
nom zraka, uravnoteenom regulacijom kvalitete zraka u zgradi,
pojedinim dijelovima ili prostorima.
(3) Ugraeni mehaniki ili hibridni sustavi ventilacije zgrada
moraju ispuniti povrat topline iz istroenog zraka sa sljedeim mi-
nimalnim stupnjevima korisnosti :
kruni cirkulacijski sustav povrata topline: ukupni 0,55
(primjena samo u sluaju razdvojene montae tlane i odsisne ven-
tilacijske jedinice),
ostali sustavi povrata topline: ukupni 0,70.
lanak 29.
(1) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih
koriste i posebni ureaji s otvorima za ventiliranje, tada mora posto-
jati mogunost njihova jednostavnog ugaanja sukladno potrebama
korisnika zgrade.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kod
ugradnje ureaja za ventiliranje s automatskom regulacijom propu-
snosti vanjskog zraka.
(3) Ureaji za ventiliranje u zatvorenom stanju moraju ispuniti
zahtjeve utvrene u tablici 4. iz Priloga B ovoga propisa.
lanak 30.
(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakopropusnosti iz odredbi lanka
27. ovoga propisa dokazuje se ispitivanjem na izgraenoj novoj ili
rekonstruiranoj postojeoj zgradi prema HRN EN 13829:2002, me-
toda odreivanja A, prije tehnikog pregleda zgrade.
(2) Prilikom ispitivanja iz stavka 1. ovoga lanka, za razliku
tlakova izmeu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni pro-
tok zraka, sveden na obujam unutarnjeg zraka, ne smije biti vei
od vrijednosti n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez mehanikog ureaja za
ventilaciju, odnosno n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehanikim ureajem
za ventilaciju.
(3) Obvezna primjena zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka odnosi
se na zgrade gotovo nulte energije i zgrade koje se projektiraju na:
STRANICA 22 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
QH,nd 50 kWh/(m2a) kada srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C
prema podacima iz Meteorolokih podataka, odnosno
QH,nd 25 kWh/(m2a) kada srednja mjesena temperatura U [W/(m2K)].
vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C
prema podacima iz Meteorolokih podataka.
lanak 31.
(1) Za stambene zgrade koje imaju vie od jednog stana zahtje-
vi iz lanka 26., 27., 28., 29. i 30. ovoga propisa moraju biti ispunjeni
za svaki stan.
(2) Za nestambene zgrade zahtjevi iz lanaka 26., 27., 28., 29.
i 30. ovoga propisa odnose se na ovojnicu grijanog dijela zgrade.
Minimalna toplinska zatita
lanak 32.
(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C koe-
ficijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova zgrade
koji granie s vanjskim zrakom, tlom, stanom ili poslovnim prosto-
rom drugog korisnika ili dijelom zgrade s temperaturom 12 C
ne smiju biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B
ovoga propisa.
(2) U tablici iz stavka 1. ovoga lanka navedene vrijednosti ko-
eficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], vrijede za svaki dio ovoj-
nice zgrade plotine 0,5 m2 ili vei.
(3) Vrijednosti u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa dane su u
odnosu na srednju mjesenu temperaturu vanjskog zraka najhlad-
nijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min.
Toplinski mostovi
lanak 33.
(1) Zgrada koja se grije na temperaturu viu od 12 C i hla-
di na temperaturu niu od 4 C mora biti projektirana i izgrae-
na na nain da utjecaj toplinskih mostova na godinju potrebnu
toplinu za grijanje i hlaenje bude to manji te da ne dolazi do
pojave graevinskih teta u vidu unutarnje ili vanjske povrinske
kondenzacije u projektnim uvjetima koritenja prostora zgrade.
Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primijeniti
sve ekonomski prihvatljive mogunosti u skladu s dostignutim stup-
njem razvoja tehnike.
(2) Utjecaj toplinskih mostova kod prorauna godinje potreb-
ne toplinske energije za grijanje i koeficijent transmisijskog toplin-
skog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade proraunavaju
se prema HRN EN ISO 13789:2008, HRN EN ISO 14683:2008, HRN
EN ISO 10211:2008 i HRN EN ISO 13370:2008.
(3) Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s
katalogom dobrih rjeenja toplinskih mostova iz Priloga D ovoga
propisa, tada se moe umjesto prorauna iz stavka 2. ovoga lan-
ka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir poveanjem koeficijenta
prolaska topline, U [W/(m2K)], svakog graevnog dijela oploja
grijanog dijela zgrade za UTM = 0,05 W/(m2K), osim kod otvora i
drugih prozirnih konstrukcija.
(4) Kod projektiranja novih zgrada, ako rjeenje toplinskog
mosta nije prikazano u katalogu iz stavka 3. ovoga lanka tada se
umjesto prorauna, utjecaj toplinskih mostova moe uzeti u obzir
s poveanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], svakog
graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,10 W/
(m2K).
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
(5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovoga lanka ne primjenju-
ju se na graevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mosto-
va ve bio uzet u obzir u proraunu koeficijenta prolaska topline,
lanak 34.
Za zgradu s parcijalnim tlakom vodene pare veim od 1750 Pa
(npr. 20 C/75%), koja ima toplinske mostove s duljinskim koefici-
jentom prolaska topline i > 0,20 W/(mK) ili e > 0,15 W/(mK),
potrebno je dokazati da se vodena para nee kondenzirati na unu-
tarnjoj povrini toplinskih mostova. Ovaj dokaz se provodi prema
HRN EN ISO 10211:2008 i HRN EN ISO 13788:2002.
Kondenzacija vodene pare unutar graevnih dijelova zgrade
lanak 35.
(1) Dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili
negrijanim prostorijama projektiraju se i izvode na nain da se spri-
jei nastajanje graevinske tete uslijed kondenzacije vodene pare
koja difuzijom ulazi u dio ovojnice zgrade.
(2) Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade i
njeno isparavanje raunaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002,
uzimajui u obzir sljedee uvjete:
za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene,
u kojima nije uveden sustav klimatizacije, proraun se provodi za
temperaturu unutarnjeg zraka i = 20 C i projektnu vlanost zraka
u skladu s intenzitetom koritenja prostora ili prema drugaijoj pro-
jektnoj temperaturi i vlanosti zraka definiranoj Algoritmom, ovisno
o preteitoj namjeni prostora cijele zgrade ili toplinske zone zgra-
de (npr. djeji vrtii, domovi za starije osobe, bolniki stacionari,
bazeni, sportske dvorane i dr. izvedeni kao samostalne zgrade ili
toplinske zone zgrade iz lanka 49. ovoga propisa),
za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije proraun se
provodi za projektom predvienu vrijednost temperature i projektnu
vlanost zraka.
(3) Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)],
odreuju se u skladu s odredbama lanka 47. stavaka 4. i 5. ovoga
propisa, a pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare,
(-), prema tablici 5. iz Priloga B ovoga propisa, odnosno prema
HRN EN ISO 13788:2002. Ako su vrijednosti za (-) utvrene u
rasponu, tada za proraun treba odabrati onu vrijednost (-), koja
je nepovoljnija za kondenzaciju odnosno isparavanje vodene pare.
(4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar graevnog dijela
ne nastane graevinska teta potrebno je ispuniti sljedee uvjete:
1. graevni proizvod koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smi-
je biti oteen (npr. uslijed korozije i sl.);
2. nastali kondenzat na jednoj ili vie graninih povrina, na
svakoj od tih povrina, mora potpuno ispariti tijekom ljetnih mje-
seci;
3. najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela
ne smije biti vea od 1,0 kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u pro-
izvodu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije
biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifikaciji za
taj proizvod. Ovo se ne primjenjuje na sluaj propisan u podstavku
4. ovoga stavka;
4. ako kondenzat nastaje na graninoj povrini sa slojem pro-
izvoda koji kapilarno ne upija vodu, tada najvea ukupna koliina
kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 0,5 kg/m2,
odnosno najvei sadraj vlage u proizvodu sloja u kojem dolazi do
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
kondenzacije vodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je
utvrena u tehnikoj specifikaciji za taj proizvod;
5. ako se radi o drvu nije doputeno poveanje njegovog sadra-
ja vlage u kg/kg za vie od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih proizvoda
koji su na bazi drva poveanje sadraja vlage ne smije biti vie od
0,03 kg/kg. Ovo se ne primjenjuje na jednoslojne i vieslojne ploe
od drvene vune.
Kondenzacija vodene pare na povrini graevnog dijela
zgrade
lanak 36.
(1) Dijelovi ovojnice grijane zgrade ili hladnjae, koji granie s
vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama (npr.
tavan, garaa) moraju se projektirati i izvesti na nain da se sprijei
nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se sprijei
kondenzacija vodene pare na povrinama tih dijelova.
(2) Raunski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lan-
ka provodi se prema HRN EN ISO 13788:2002, uz sljedee uvjete:
za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene,
koje nisu klimatizirane, proraun se provodi za temperaturu unu-
tarnjeg zraka i = 20 C, a projektna vlanost u skladu s intenzite-
tom koritenja prostora i zahtjevom za zatitu od korozije, prema
dodatku A navedene norme,
za zgrade iz podstavka 1. ovoga stavka, a kod kojih je pred-
viena drugaija projektna temperatura i vlanost zraka definirana
Algoritmom, ovisno o preteitoj namjeni prostora cijele zgrade ili
toplinske zone zgrade (npr. djeji vrtii, domovi za starije osobe,
bolniki stacionari, bazeni, sportske dvorane i dr. izvedeni kao sa-
mostalne zgrade ili toplinske zone zgrade iz lanka 48. ovoga propi-
sa), proraun se provodi za projektnu temperaturu i vlanost zraka
definiranu Algoritmom,
za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije proraun se
provodi za projektom predvienu vrijednost temperature i projektnu
vlanost zraka.
(3) Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)],
odreuju se u skladu s odredbama lanka 47. stavaka 4. i 5. ovoga
propisa.
(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i
ostakljenim elementima proelja doputeno je prolazno nastajanje
manje koliine povrinskog kondenzata ukoliko su predviene odgo-
varajue mjere kojima se sprjeava dodir kondenzata sa susjednim,
na vlagu osjetljivim, proizvodima.
Rasvjeta
lanak 37.
(1) Racionalna uporaba energije za rasvjetu se prvenstveno
ostvaruje koritenjem dnevnog svjetla, a ako to nije mogue, treba
koristiti energetski uinkovite svjetiljke sa uinkovitim i ekoloki
prihvatljivim izvorima svjetlosti i pripadne ureaje, kao i odgova-
rajuu regulaciju.
(2) Prilikom projektiranja treba voditi rauna o veliini i na-
mjeni prostora kao i o broju osoba koje ga koriste, te o posebnim
zahtjevima prema vrstama zadatka i aktivnosti.
(3) Rasvijetljenost prostora projektirati u skladu s normom
HRN EN 12464-1:2012, prema zahtijevanim vrijednostima iz ta-
blica i tekstualno opisanim zahtjevima za pojedine svjetlotehnike
veliine.
BROJ 128 STRANICA 23
lanak 38.
(1) Energetske zahtjeve za rasvjetu odreuje norma HRN EN
15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011, na temelju instali-
rane snage rasvjete i koritenja na godinjoj razini, a prema vrsti
zgrade, prisutnosti i nainu upravljanja rasvjetom.
(2) Doputene vrijednosti numerikog indikatora energije ra-
svjete [kWh/(m2a)] iz dodatka F norme HRN EN 15193:2008 i HRN
EN 15193:2008/Ispr.1:2011 se ne smiju prekoraiti. Ukoliko su za-
htjevi za klasu svjetlotehnikog rjeenja visoki, pa je i ukupna insta-
lirana snaga rasvjete velika, potrebno je primijeniti dodatne tehnike
mogunosti koje smanjuju godinju potronju energije rasvjete.
Sustavi automatizacije i upravljanja (SAUZ)
lanak 39.
(1) Sustavi automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) projek-
tiraju se prema normi HRN EN 15232:2012.
(2) Sustavi automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) defini-
rani su u etiri razreda uinkovitosti:
A: zgrade s visoko uinkovitim SAUZ,
B: zgrade s naprednim SAUZ,
C: standardni SAUZ,
D: energetski neuinkoviti sustavi SAUZ.
(3) U novim zgradama i postojeim zgradama koje se rekon-
struiraju, a u kojima se projektira sustav automatizacije i upravljanja,
isti se mora projektirati i izvesti u razredu uinkovitosti A ili B ili C
prema normi HRN EN 15232:2012.
lanak 40.
Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i upravljanje,
odnosno mogue utede energije prikazana je u tablicama 1. 4.
Priloga E.
lanak 41.
Organizacija i funkcije sustava automatizacije i upravljanja za
pojedine razrede uinkovitosti i za dijelove zgrade prikazana je u
tablici 5. Priloga E.
Obnovljivi izvori energije
lanak 42.
(1) Zgrada mora biti projektirana i izvedena na nain da ispu-
njava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije.
(2) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka su ispunjeni ako:
omjer energije iz obnovljivih izvora energije i ukupne ispo-
ruene energije za rad tehnikih sustava u zgradi iznosi najmanje
20%, ili
omjer energije iz obnovljivih izvora energije i ukupne ispo-
ruene toplinske energije za grijanje, hlaenje zgrade i pripremu
potrone tople vode iznosi najmanje:
1. 25% iz suneva zraenja ili,
2. 30% iz plinovite biomase ili,
3. 50% iz vrste biomase ili,
4. 70% iz geotermalne energije ili,
5. 50% iz topline okoline ili,
6. 50% iz kogeneracijskog postrojenja s visokom uinkovitou
u skladu s posebnim propisom, ili
STRANICA 24 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
50% energetskih potreba zgrade podmireno iz daljinskog gri-
janja koje ispunjava zahtjev iz podstavka 2. ovoga stavka, ili
je godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici
plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m2a)] za najmanje ugrauju, obnavljaju ili zamjenjuju samo pojedini dijelovi ovojnice
20% nia od doputene vrijednosti iz lanka 9. ovoga propisa.
(3) Iznimno za obiteljske kue, ako nisu ispunjeni zahtjevi iz
stavka 1. i 2. ovoga lanka, smatra se da je zahtjev u pogledu primje-
ne obnovljivih izvora energije ispunjen ako je ugraeno najmanje 4
m2 sunanih kolektora za grijanje i/ili pripremu potrone tople vode.
(4) Zgrada koja se ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba
ograniiti porast unutarnje temperature koritenjem sustava hlae-
nja, u skladu s njezinom namjenom, ispunjava zahtjeve u pogle-
du primjene obnovljivih izvora energije ako je godinja potrebna
toplina za hlaenje zgrade, izraunata po jedinici plotine korisne
povrine zgrade, za najmanje 20% nia od doputene vrijednosti iz
lanka 10. ovoga propisa.
(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga lanka ne primjenjuje se na zgra-
de hladnjae ili zgrade preteito hladnjae.
(6) Zgrade gotovo nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu
primjene obnovljivih izvora energije ako je najmanje 30% godinje
primarne energije podmireno iz obnovljivih izvora energije.
(7) Postojee zgrade na kojima se provodi vea rekonstrukcija
ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energi-
je ako je najmanje 10% energetskih potreba zgrade podmireno iz
obnovljivih izvora energije, a koji mogu ukljuivati daljinsko ili blo-
kovsko grijanje koje se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji
iz obnovljivih izvora, osim u sluaju kada postizanje ovih uvjeta nije
gospodarski, tehniki i funkcionalno izvedivo.
Ugodnost unutarnjeg prostora
lanak 43.
(1) Ugodnost unutarnjeg prostora osigurava se ispunjenjem
uvjeta za grijanje, hlaenje i ventilaciju, toplinsku stabilnost i unu-
tarnje povrinske temperature, reguliranu vlanost, pravilnu rasvjetu
i doputenu razinu buke u prostoru.
(2) Preporuene proraunske vrijednosti definirane su HRN EN
15251:2008 u kojoj se nalaze ulazni mikroklimatski parametri za
projektiranje i ocjenjivanje energetskog svojstva zgrade koji se od-
nose na kvalitetu zraka, toplinsku ugodnost, osvjetljenje i akustiku.
Posebni zahtjevi za samostojee zgrade s plotinom korisne
povrine zgrade AK manjom od 50 m2
lanak 44.
Za samostojee zgrade s plotinom korisne povrine, AK ma-
njom od 50 m2 smatrat e se da su ispunjeni zahtjevi utvreni odred-
bama lanaka: 9., 13., 14., 16., 22., 24., 32., 45. i 66. ovoga propisa,
ako koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova
koji ine ovojnicu grijanog dijela zgrade, nisu vei od vrijednosti
utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
III. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU
UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU
PRILIKOM REKONSTRUKCIJE POSTOJEIH ZGRADA
lanak 45.
(1) Kod vee rekonstrukcije postojee zgrade, koeficijent prola-
ska topline, U [W/(m2K)], svih graevnih dijelova na kojem je pro-
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
veden graevinski zahvat ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih
u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(2) Kod rekonstrukcije postojee zgrade, kojom se naknadno
grijanog dijela zgrade na povrini veoj od 25%, koeficijent prolaska
topline, U [W/(m2K)], itavog graevnog dijela na kojem je prove-
den graevinski zahvat ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih u
tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(3) Kod vanjskih zidova i prozirnih elemenata proelja, odredba
iz stavka 2. ovoga lanka odnosi se pojedinano na svaku geografsku
orijentaciju tog graevnog dijela (odnosno na npr. ukupnu povrinu
svih otvora jedne orijentacije ili npr. ukupnu povrinu zida jedne
orijentacije).
(4) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se obnavljaju,
djelomino ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni
prozori, odnosno prozirni elementi proelja, uz zahtjeve iz stavka 2.
ovoga lanka, oni moraju ispuniti i zahtjeve iz lanaka 17., 18. i 21.,
te lanka 26. stavka 2.
(5) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se postoje-
a zgrada dograuje i/ili nadograuje, tako da se plotina korisne
povrine zgrade, AK, koja se grije na temperaturu viu od 12 C,
povea za vie ili jednako 50 m2, na dograeni i/ili nadograeni
dio postojee zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga propisa koji se
odnose na nove zgrade.
Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se negrijana zgrada
ili njezin dio plotine korisne povrine zgrade, AK, vee ili jednako
50 m2, prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu viu od
12 C, na rekonstruirani dio zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga
propisa koji se odnose na nove zgrade.
(6) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se postojea
zgrada dograuje i/ili nadograuje, tako da se plotina korisne po-
vrine zgrade, AK, koja se grije na temperaturu viu od 12 C, pove-
a za manje od 50 m2, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2K)],
pojedinih graevnih dijelove dograenog i/ili nadograenog dijela
postojee zgrade ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici
1. iz Priloga B ovoga propisa.
Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se negrijana zgrada
ili njezin dio plotine korisne povrine zgrade, AK, manje od 50 m2,
prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12 C,
koeficijent prolaska topline, U [W/(m2K)], pojedinih graevnih di-
jelova rekonstruiranog dijela zgrade ne smije biti vei od vrijednosti
utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(7) Rekonstrukcija postojee zgrade kojom se obnavljaju, djelo-
mino ili potpuno zamjenjuju dijelovi ovojnice grijanog dijela zgra-
de, te ako ti radovi obuhvaaju jednako ili vie od 75% ovojnice
grijanog dijela zgrade, osim ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovog
lanka, mora biti projektirana i izvedena, ovisno o kategoriji zgrade,
na nain da:
godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedini-
ci plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m2a)], nije vea
od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga
propisa;
godinja isporuena energija Edel, nije vea od doputenih vri-
jednosti utvrenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa.
godinja primarna energija Eprim, koja ukljuuje energiju za
grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu potrone tople vode te kod
nestambenih zgrada i rasvjetu nije vea od doputenih vrijednosti
utvrenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa.
(8) Ako je proraunata vrijednost godinje isporuene energije
po jedinici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m2a)] i go-
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
dinje primarne energije po jedinici plotine korisne povrine zgrade
Eprim [kWh/(m2a)] za rekonstrukciju postojee zgrade iz stavka 7.
ovoga lanka nia za najmanje 20% od najveih doputenih vrijed-
nosti iz Tablice 9. iz Priloga B, smatra se da su ispunjeni uvjeti za
godinju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici plotine
korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m2a)] i za godinju potrebnu HRN EN ISO 12567-1:2011;
toplinsku energiju za hlaenje po jedinici plotine korisne povrine
zgrade, QC,nd [kWh/(m2a)] propisane ovim propisom.
(9) Iznimno kod rekonstrukcije postojee zgrade iz stavka 7.
ovoga lanka nije potrebno ispuniti minimalne zahtjeve na energet-
sko svojstvo propisane u Tablici 9. iz Priloga B ukoliko ispunjenje
istih nije gospodarski isplativo, odnosno tehniki ili funkcionalno
izvedivo to se utvruje u glavnom projektu.
(10) Kod zamjene i modernizacije tehnikog sustava (kao npr.
zamjene generatora topline, zamjene energenta, zamjene centralne
ventilacijske jedinice, zamjene sustava rasvjete i sl.) te dogradnje
istog primjenjuju se zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na teh-
nike sustave ili njihove dijelove koji se ugrauju u nove zgrade.
(11) Kod vee rekonstrukcije postojee zgrade potrebno je raz-
motriti primjenu visokouinkovitih alternativnih sustava u mjeri u
kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Takoer je
potrebno razmotriti uvoenje inteligentnih mjernih sustava.
(12) Primarna energije iz stavka 7. rauna se u skladu s Algo-
ritmom, osim dijelova koji su definirani ovim propisom.
lanak 46.
(1) Zahtjevi iz lanka 45. ovoga propisa ne primjenjuju se:
kod obnove vanjske buke postojeeg vanjskog zida zgrade,
koji ima koeficijent prolaska topline U = 0,50 W/(m2K) ili manji,
ureen prema HRN EN ISO 6946:2008;
na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu do 4 m2 ili
ukoliko postoji dodatna pregrada izmeu izloga i unutarnjeg grija-
nog prostora zgrade;
na staklene dijelove vjetrobrana;
na krov kod kojeg se postojea hidroizolacija samo popravlja
kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj;
na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanj-
skom prostoru, koji se obnavlja ili dograuje samo na strani grijane
prostorije;
na graevne dijelove zgrade ili zgradu u cjelini koja je upisa-
na u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgradu koja
se nalazi u kulturno povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, uz
suglasnost Ministarstva, ako bi se njima naruila bitna spomenika
svojstva zgrade.
(2) Kod graevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga
lanka smatra se da su zahtjevi iz lanka 45. ovoga propisa ispunjeni
kada je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najveom mogu-
om debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s 0,04 W/(mK)) za
koju nije potrebno podrezivati krila vrata.
IV. OSTALI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU
UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU
Odreivanje koeficijenata prolaska topline, U
lanak 47.
(1) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], odreuju se:
za neprozirne graevne dijelove prema HRN EN ISO
6946:2008, s tim da se za graevne dijelove koji granie s tlom uzi-
ma da je Rse = 0;
BROJ 128 STRANICA 25
za prozore, balkonska i ostakljena vrata prema HRN EN
ISO 10077-1:2008 i HRN EN ISO 10077-1:2008/Ispr.1:2010, s tim
da se mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN
EN 12412-2:2004 i ostakljenja prema HRN EN 674:2012, ili prema
tehnikim specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjem prema
za ostakljenje prema HRN EN 673:2011, ili prema tehnikim
specifikacijama za proizvode.
(2) U proraunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)],
kod podova na tlu i krovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su
sa strane prostorije do ukljuivo sloja hidroizolacije.
(3) Iznimno, odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se
u sluaju sustava obrnutog krova na toplinsko-izolacijski sloj i na
perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska toplinska izolacija dijela
zgrade koji je u dodiru s tlom koja ne lei u podzemnoj vodi kada
su oni izvedeni od odgovarajueg vodoneupojnog toplinsko izolacij-
skog proizvoda).
(4) Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)] i
projektne vrijednosti toplinskog otpora, R (m2K/W), za sadraj vla-
ge u proizvodu koji je u ravnotei sa zrakom temperature 23 C i
relativne vlanosti 80%, koje su potrebne za proraun koeficijenata
prolaska topline, U [W/(m2K)], za odreene graevne proizvode
ureene su u HRN EN ISO 10456:2008 i/ili u tablici 5. Priloga B
ovoga propisa.
(5) Za neke graevne materijale koji nisu ureeni u HRN EN
ISO 10456:2008 ili u tablici 5. iz Priloga B ovoga propisa, projektne
vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)], i projektne vrijednosti
toplinskog otpora, R (m2K/W), odreuju se prema odgovarajuoj
tehnikoj specifikaciji za graevni proizvod i/ili prema postupku
ureenom u HRN EN ISO 10456:2008 za sadraj vlage u proizvodu
koji je u ravnotei sa zrakom temperature 23 C i relativne vlanosti
80%.
(6) Podaci o ravnotenom sadraju vlage u kg/kg i koeficijenti-
ma preraunavanja za ravnoteni sadraj vlage za odreene graev-
ne proizvode kod temperature zraka 23 C i relativne vlanosti zraka
80% ureeni su u HRN EN ISO 10456:2008.
(7) Za neke graevne proizvode podaci o ravnotenom sadraju
vlage ureeni su u tablici 6. iz Priloga B ovoga propisa. Faktori pre-
raunavanja za ravnoteni sadraj vlage, Fm (23 C/ 80%), u odnosu
na vrijednost toplinske vodljivosti suhog proizvoda, ureeni su u
tablici 7. Priloga B ovoga propisa.
Odvojeni prorauni energetskih svojstava za dio zgrade
lanak 48.
(1) Proraun energetskih svojstava dijela zgrade u pogledu ra-
cionalne uporabe energije te toplinske zatite mora se izraditi za dio
zgrade kao za samostalnu zgradu (toplinska zona) ako se taj dio od
preostalog dijela zgrade razlikuje:
1. prema namjeni,
2. prema unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od 4 C,
3. prema unutarnjoj projektnoj temperaturi (int,set,H 18 C ili
12C < int,set,H < 18 C),
4. po vrsti i reimu koritenja termotehnikih sustava.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, kada se proraun ener-
getskih svojstava dijelova zgrade radi odvojeno i kada je razlika tem-
perature grijanja do 4 C smatra se da kroz razdjelne plohe izmeu
tih dijelova zgrade ne prolazi toplina i njihova plotina se ne uzima
u obzir kod izraunavanja oploja grijanog dijela zgrade.
STRANICA 26 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Zahtjev za kue u nizu
lanak 49.
Ako kod kua u nizu (ili dvojnih zgrada) izgradnja susjedne
kue nije istovremena, razdjelni zidovi prema toj kui moraju imati
minimalnu toplinsku zatitu u skladu s odredbama lanka 32. ovoga
propisa.
Doputeni koeficijent prolaska topline u sluaju panelnog
grijanja
lanak 50.
Kod panelnog grijanja (npr. podno, zidno, stropno grijanje)
koeficijent prolaska topline slojeva graevnog dijela, U [W/(m2K)],
koji se nalaze izmeu povrine grijanja i vanjskog zraka, zemlje,
stana ili poslovnog prostora drugog korisnika ili negrijanog dijela
zgrade, ne smije biti vei od 0,30 W/(m2K).
Tipske montane zgrade
lanak 51.
Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima koji se primje-
njuju na razliitim lokacijama, kod prorauna dobitaka topline od
suneva zraenja moe se raunati kao da su svi prozori te zgrade
orijentirani prema istoku ili prema zapadu.
Smjetaj ogrjevnih tijela ispred prozora
lanak 52.
Ogrjevno tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih
povrina samo ako je ono sa stranje strane zatieno oblogom i
ako koeficijent prolaska topline, U [W/(m2K)], te obloge nije vei
od 0,75 W/(m2K).
Ugradnja elemenata za regulaciju topline
lanak 53.
Ogrjevno tijelo, koje dovodi toplinu u prostoriju, mora imati
ugraen element za regulaciju topline (npr. termostatski radijatorski
ventil u sustavu centralnog grijanja) kada je korisna plotina neto
podne povrine prostorije vea od 6 m2.
Razdioba topline tehnike mjere za elemente razvoda
topline u zgradi
lanak 54.
(1) Glavnim projektom novog, odnosno projektom rekonstruk-
cije postojeeg termotehnikog sustava s razdiobom topline i razvo-
dom tople vode za grijanje i razvoda potrone tople vode ukljuivo
armatura, potrebno je predvidjeti toplinski izolirane vodove odno-
sno armaturu.
(2) Najmanja debljina toplinske izolacije iz stavka 1. ovoga
lanka iznosi:
2/3 promjera cijevi, a najvie do 100 mm za vodove odnosno
armaturu u prostoru zgrade u kojemu se ne odrava kontrolirana
temperatura;
1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu
u zidovima i utorima u meukatnoj konstrukciji, na mjestu krianja
vodova, kod sredinjih razdjeljivaa ogrjevnog medija;
1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu
u prostoru zgrade u kojemu se odrava kontrolirana temperatura;
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
6 mm (moe se izostaviti kod postavljanja zvune izolacije u
meukatnoj konstrukciji prema prostoru zgrade u kojemu se odr-
ava kontrolirana temperatura za vodove i armature u povrinskom
sloju poda).
(3) Za prikljuni ogranak nema zahtjeva za primjenu toplinske
izolacije.
(4) Podaci navedeni u stavku 2. ovoga lanka svedeni su na
toplinsku vodljivost izolacije =0,035 W/(mK). Toplinsku izolaci-
ju s toplinskom vodljivosti veom od 0,035 W/(mK) potrebno je
proraunati na potrebnu debljinu prema priznatim pravilima struke.
Spremnik za akumulaciju topline
lanak 55.
Kod projektiranja novog ili projektiranja rekonstrukcije posto-
jeeg sustava sa spremnikom za akumulaciju topline (tople vode),
treba izvesti sustav s postavljenom izolacijom spremnika debljine
najmanje 50 mm i to tako da se na najmanju mjeru svedu toplinski
gubici prikljunih vodova i armature prema mjerama iz lanka 54.
ovoga propisa.
Sustav prisilne ventilacije ili klimatizacije
lanak 56.
(1) Kod ugradnje novog sustava prisilne ventilacije ili klimati-
zacije, odnosno prilikom opsene rekonstrukcije postojeeg sustava,
specifina apsorbirana elektrina snaga novougraenih ventilatora
u sustav treba biti najmanje klase III prema HRN EN 13779:2008.
(2) Povrat topline iz odsisnog zraka potrebno je osigurati u
zgradi kod koje su ispunjeni kumulativno sljedei uvjeti:
da se ventilira mehanikim ureajem,
broj izmjena zraka, u skladu s namjenom zgrade, vei je od
0,7 h-1,
protok vanjskog zraka prelazi ukupno 2500 m3/h.
Centralna proizvodnja/priprema topline
lanak 57.
(1) Za nove stambene zgrade s vie od 3 stambene jedinice
obvezno je koristiti centralno postrojenje za proizvodnju topline.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka centralno postrojenje za
proizvodnju topline nije obvezno za:
zgrade s prikljukom na daljinsko grijanje,
zgrade sa sustavima grijanja loenim na plin,
zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak zrak
ako sezonski faktor grijanja pojedine dizalice topline iznosi SCOP
4,0,
zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak voda,
voda voda i tlo voda ako sezonski faktor grijanja pojedine dizali-
ce topline iznosi SPFH3 3,0. H3 je proraunska granica sustava koja
ukljuuje dizalicu topline, regulaciju, pomoni grija i sve dijelove
sustava ukljuivo pumpe i ventilatore na strani toplinskog spremni-
ka izvora (zrak, voda, tlo),
ako godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedi-
nici plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m2a)], u kojoj se
odrava kontrolirana temperatura ne prelazi 15 kWh/(m2a).
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Zamjena graevnih dijelova i ureaja
lanak 58.
(1) Dijelovi zgrade koji ine oploje grijanog dijela zgrade i
ureaji kod kojih je energetska uinkovitost uzeta u obzir kod do-
kazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga propisa ne smiju se tijekom
uporabe zgrade zamijeniti na nain da se pogoraju energetska svoj-
stva zgrade.
(2) Dijelovi zgrade koji ine oploje grijanog dijela zgrade i ure-
aji kod kojih je energetska uinkovitost uzeta u obzir kod dokazi-
vanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga propisa, moraju nakon njihove
zamjene, imati tehnika svojstva propisana ovim propisom.
(3) Iznimno, ako se radi o rekonstrukciji zgrade kojom se ne
utjee bitno na tehnika svojstva dijelova zgrade i ureaja iz stavka
1. ovoga lanka, isti moraju imati najmanje tehnika svojstva koja su
imali prije rekonstrukcije (zateena tehnika svojstva).
Pregrade prema prostorijama druge namjene i prostorijama
koje se povremeno koriste
lanak 59.
(1) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], razdjelnih gra-
evnih dijelova, koji u grijanoj zgradi odjeljuju prostorije koje se
koriste stalno od prostorija koje se koriste povremeno, moraju ispu-
niti zahtjeve odreene u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa koji se
primjenjuju na zidove i meukatne konstrukcije prema negrijanom
prostoru.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na razdjel-
ne graevne dijelove izmeu stambenih i nestambenih (npr. poslov-
nih) prostorija u zgradama mjeovite namjene.
(3) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na razdjel-
ne graevne dijelove izmeu stambenih ili izmeu poslovnih pro-
stora razliitih korisnika koji imaju mogunost nezavisne regulacije
grijanja unutar prostora pojedinog korisnika.
Dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova zgrade
lanak 60.
(1) Kod zgrada iji prostor s obzirom na njegovu namjenu treba
zatiti od pregrijavanja uslijed sunevog zraenja, vanjski neprozirni
dijelovi ovojnice zgrade, koji su izloeni sunevu zraenju, moraju
imati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se
smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih
mjeseci.
(2) Za vanjske graevne dijelove zgrada s plonom masom ve-
om od 100 kg/m2 smatra se da su zahtjevi za dinamikim toplin-
skim karakteristikama ispunjeni kada je njihov koeficijent prolaska
topline U [W/(m2K)]manji od vrijednosti iz Tablice 1. u Prilogu B.
(3) Zahtjevi za dinamike toplinske karakteristike za lagane
vanjske graevne dijelove iz stavka 1. izloene sunevu zraenju, s
plonom masom manjom od 100 kg/m2 dokazuju se posredno preko
koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], koji:
za zidove ne smije biti vei od 0,35 W/(m2K),
za krovove ne smije biti vei od 0,30 W/(m2K).
osim ako se prema Tablici 1. u Prilogu B ne zahtjeva zadovo-
ljenje manje vrijednosti.
lanak 61.
Graevni proizvodi koji se ugrauju u zgradu u svrhu ispunja-
vanja temeljnog zahtjeva za graevinu gospodarenje energijom i
BROJ 128 STRANICA 27
ouvanje topline moraju ispuniti uvjete iz ovoga propisa i posebnih
propisa kojima su regulirani graevni proizvodi.
V. SADRAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA
RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU
ZATITU U ZGRADAMA
lanak 62.
U svrhu postizanja zahtjeva energetskih svojstava zgrade, sa-
draj glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu upora-
bu energije i toplinsku zatitu ukljuuje tehniko rjeenje zgrade i
uvjete za njezino graenje i odravanje u projektima arhitektonske
ili graevinske struke, te u projektima strojarske struke i/ili elektro-
tehnike struke u dijelu koji se odnosi na zahtjeve u odnosu na teh-
nike sustave, osim rasvjete obiteljskih kua i viestambenih zgrada
te ukljuuje i dokaze o ispunjavanju zahtjeva energetskih svojstava
zgrade.
lanak 63.
(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zatitu u projektima arhitektonske ili
graevinske struke, ovisno o vrsti i namjeni zgrade, sadri Iskazni-
cu energetskih svojstava zgrade te osim obveznog sadraja glavnog
projekta, propisanog posebnim propisom,
1. u Tehnikom opisu sadri i podatke o:
koritenim meteorolokim parametrima,
podjeli zgrade u toplinske zone prema odredbi lanka 48.
stavka 1. ovoga propisa ako je zgrada podijeljena u toplinske zone,
projektnim temperaturama i reimu koritenja zgrade (preki-
di grijanja, ventilacije, hlaenja, nain ventiliranja i koliina izmjena
zraka) prema odredbama lanka 16. ovoga propisa,
geometrijskim karakteristikama zgrade/toplinske zone (oplo-
je i obujam grijanog dijela zgrade, faktor oblika zgrade, plotina ko-
risne povrine zgrade, udio plotine prozirnih graevnih dijelova u
ukupnoj plotini proelja),
sastavu pojedinih graevnih dijelova zgrade sa svojstvima bit-
nih znaajki koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju
u zgradu,
predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje unutranje
povrinske kondenzacije na mjestima konstruktivnih i geometrijskih
toplinskih mostova na ovojnici zgrade,
predvienim tehnikim rjeenjima za ispravno osiguranje
minimalne zrakopropusnosti spojnica punih graevnih dijelova i
otvora (i ostalih prozirnih graevnih dijelova),
vrsti izvora energije za grijanje i hlaenje te sustavu grijanja
odnosno hlaenja,
vrsti, nainu uporabe i ueu obnovljivih izvora energije u
podmirenju potrebne topline za grijanje ako je predviena uporaba
obnovljive energije za grijanje,
predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje pregrija-
vanja prostora zgrade tijekom ljeta,
ugraenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racional-
ne uporabe energije za grijanje i hlaenje te toplinske zatite zgrade.
2. U proraunima i drugim dokazima o ispunjavanju temeljnih
i drugih zahtjeva za graevinu, sadri i proraun fizikalnih svojsta-
va zgrade u pogledu racionalne uporabe energije, toplinske zatite i
kondenzacije vodene pare i zahtjeva energetskih svojstava i to:
STRANICA 28 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga propisa, kako za po-
jedine dijelove zgrade, tako i za zgradu kao cjelinu,
ulazne podatke koji su posluili kao podloga kod prorau-
navanja,
proraune godinje potrebne toplinske energije za grijanje i
hlaenje zgrade za stvarne ili referentne dostupne klimatske podatke.
3. U Programu kontrole i osiguranja kvalitete, sadri i:
preporuke korisnicima zgrade o mogunostima (ili nainu)
koritenja zgrade kojima se osigurava uteda energije, higijena i
zdravlje te izbjegavaju graevinske tete.
druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih
ovim propisom (npr. obveza ispitivanja zrakopropusnosti zgrade),
4. U grafikim prikazima, sadri i:
shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom grani-
com ovojnice zgrade, granicom negrijanog zatvorenog dijela zgrade
i granicom izmeu toplinskih zona definiranih u lanku 50. ovoga
propisa, s upisanom srednjom unutarnjom projektnom temperatu-
rom za grijanje i hlaenje te oznakama geografske orijentacije na
tlocrtima,
ucrtane oznake sastava graevnih dijelova zgrade na tlocrti-
ma i presjecima,
opis svih elemenata zatite od pregrijavanja tijekom ljeta koji
se koriste na prozirnim graevnim dijelovima.
(2) Sadraj Iskaznice energetskih svojstava zgrade iz stavka 1.
ovoga lanka propisan je u Prilogu C ovoga propisa.
(3) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati i
druge podatke ovisno o vrsti zgrade.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka za odreene vrste zgra-
da, kada je to odreeno posebnim propisom donesenim u skladu
sa zakonom kojim se ureuje gradnja, izrauje se poseban projekt
u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu zgrade.
(5) Zahtjevi za graevni proizvod sukladno uvjetima, postupci-
ma i drugim okolnostima graenja detaljnije se razrauju u izved-
benom projektu.
(6) Proraune godinje potrebne toplinske energije za grijanje
i hlaenje zgrade provode projektanti arhitektonske, graevinske,
odnosno strojarske struke.
lanak 64.
(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zatitu u projektima strojarske struke
ovisno o vrsti i namjeni zgrade, osim obveznog sadraja propisanog
posebnim propisom,
1. U Tehnikom opisu, sadri i:
opis rada sustava, nain montae i uporabe te opis procesa
gospodarenja energijom u svrhu tednje energije,
utjecaj sustava na okoli (buka, vibracije, zagaenost, povrat
topline),
projektne temperature i reim koritenja zgrade (reim rada
sustava grijanja, hlaenja, ventilacije, nain ventiliranja i koliina
izmjena zraka)
opis rjeenja ugradnje, privrenja i ovjeenja na nosivu
konstrukciju zgrade,
uvjete za odravanje sustava, ukljuivo uvjete za zbrinjava-
nje dijelova sustava nakon zamjene ili djelominog uklanjanja koji
moraju biti ukljueni u izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima
odravanja zgrade,
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
procedure i postupke kontrole, kvalitete izvedbe i funkcije
sustava, certificiranja i izvjea o ispitivanjima.
2. U proraunima (ovisno o sustavu), sadri i:
termodinamiki proraun toplinskih gubitaka zgrade (zima)
temeljem vanjskih projektnih temperatura iz Meteorolokih poda-
taka,
termodinamiki proraun toplinskih optereenja zgrade (ljeto),
proraun protoka zraka za ventilaciju,
proraun tehnikih karakteristika elemenata odnosno kom-
ponenata s postupkom odabira,
proraun i odabir sustava ekspanzije,
proraun toplinskih istezanja s planom kliznih i vrstih toa-
ka hidraulikog (cijevnog) razvoda energenata,
hidrauliki proraun cijevnog razvoda ogrjevnog odnosno
rashladnog medija i kanalnog razvoda zraka,
po potrebi akustiki proraun sustava ukljuivo utjecaj buke
na zgradu i okoli te rjeenje sprjeavanja prijenosa vibracija sustava
na konstrukciju zgrade,
bilancu toplinske, rashladne i elektrine energije,
3. U Programu kontrole i osiguranja kvalitete, sadri i:
ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata
sustava i sustava u cjelini (tlanim i funkcionalnim probama)
tehnologiju zavarivanja i spajanja ukljuivo metode ispitiva-
nja zavarenih spojeva kod visokih zgrada,
uvjeti izvoenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni
tijekom izvoenja sustava,
postupak izvoenja i ugradnje komponenata i elemenata su-
stava,
izvjee uravnoteenja razdiobe energije po elementima su-
stava (uravnoteenje sustava)
postupak ispitivanja uinkovitosti projektiranih i izvedenih
sustava.
4. U grafikim prikazima, sadri i:
sklopove i poglede,
prikaze sa tonim poloajem sustava i elemenata sustava u
zgradi i izvan zgrade,
funkcionalne sheme sustava,
funkcionalnu shemu automatske regulacije i upravljanja.
(2) Glavni strojarski projekt obvezan je za sve nove zgrade koje
se griju i/ili hlade te imaju predvienu pripremu potrone tople vode
i mehaniku ventilaciju, kao i za rekonstrukciju sustava grijanja, hla-
enja ili klimatizacije postojeih zgrada nazivne snage vee od 30
kW.
lanak 65.
(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zatitu u projektima elektrotehnike
struke ovisno o vrsti i namjeni zgrade, osim obveznog sadraja pro-
pisanog posebnim propisom
1. U Tehnikom opisu sadri i:
opis i uvjete izvoenja elektrine opreme za rasvjetu,
opis i uvjete izvoenja elektrine opreme za sustav za auto-
matizaciju i upravljanje
opis racionalne uporabe energije za rasvjetu te prikaz organi-
zacije i funkcija sustava za automatizaciju i upravljanje,
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
opis i uvjete izvoenja za opskrbu obnovljivim izvorima ener-
gije,
odreivanje opih znaajki elektrine instalacije na osnovu
klasifikacije zgrade prema vanjskim utjecajima,
posebne uvjete,
eventualne utjecaje elektrine instalacije i opreme na okoli
i obratno,
uvjete za odravanje elektrine opreme, ukljuivo uvjete za
zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili djelominog ukla-
njanja koji moraju biti ukljueni u izjavu o izvedenim radovima i o
uvjetima odravanja zgrade,
procedure i postupke kontrole, kvalitete izvedbe i funkcije
sustava, certificiranja i izvjea o ispitivanjima.
2. U proraunima sadri i:
proraun rasvjete,
izraun godinje potrebne energije za rasvjetu zgrade,
odreivanje i kontrola doputenih vrijednosti numerikog
indikatora energije rasvjete,
opravdanost izvoenja i odreivanja tehnikih znaajki susta-
va automatizacije i upravljanja, odreivanje razreda sustava,
opravdanost izvoenja i odreivanja tehnikih znaajki ob-
novljivih izvora energije,
odreivanje ukupne instalirane i vrne snage elektrine insta-
lacije, te dijela koji se odnosi na rasvjetu,
odreivanje ukupne instalirane i vrne snage elektrine insta-
lacije, te dijela koji se odnosi na obnovljive izvore energije.
3. U Programu kontrole i osiguranja kvalitete sadri i:
ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata
sustava i sustava u cjelini
uvjete izvoenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni
tijekom izvoenja sustava, a koji imaju utjecaj na postizanje projek-
tiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava
tehnoloki postupak izvoenja i ugradnje komponenata i ele-
menata sustava,
4. U grafikim prikazima sadri i:
situaciju zgrade s poloajem elektrinih prikljuaka,
tlocrte, presjeke,
funkcionalne sheme obnovljivih izvora energije,
funkcionalnu shemu sustava automatizacije i upravljanja.
lanak 66.
(1) Za zgrade s plotinom korisne povrine, AK, 50 m2 i vee,
koje moraju ispuniti zahtjeve energetskih svojstava zgrade i koje se
griju na unutarnju temperaturu 18 C, izrauje se Elaborat alter-
nativnih sustava opskrbe energijom.
(2) Elaborat iz stavka 1. ovoga lanka izrauje se za nove zgrade
i kod vee rekonstrukcije postojeih zgrada prema Studiji primjenji-
vosti alternativnih sustava.
(3) Za zgrade s plotinom korisne povrine, AK, jednakom ili
veom od 50 m2 i manjom ili jednakom od 1000 m2 koje moraju
ispuniti zahtjeve energetskih svojstava zgrade, Elaborat iz stavka 1.
ovoga lanka izrauje se na temelju tipskog rjeenja prema Studiji
katalogu tipskih rjeenja za primjenu alternativnih sustava i Studije
iz stavka 2. ovog lanka.
(4) Studije iz stavka 2. i stavka 3. ovoga lanka objavljuju se na
slubenim internetskim stranicama Ministarstva.
BROJ 128 STRANICA 29
(5) Iznimno od stavka 1. i 3. ovoga lanka, elaborat odnosno
tipsko rjeenje se ne izrauje ukoliko godinja potreba za toplinskom
energijom za grijanje zgrade po jedinici plotine korisne povrine
zgrade u kojoj se odrava kontrolirana temperatura ne prelazi QH,nd
= 25 kWh/(m2a), ili ukoliko se najmanje 70% potrebne toplinske
energije za grijanje podmiruje iz obnovljivih izvora energije, te za
zgradu kod koje se vie od polovice toplinskih gubitaka nadokna-
uje unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa, o emu
projektant prilae izjavu.
(6) Iznimno od stavka 1. i stavka 3. Elaborat alternativnih su-
stava opskrbe energijom ne izrauje se ako glavni projekt sustava
grijanja i pripreme potrone tople vode ve sadri tehniko rjeenje s
alternativnim sustavom opskrbe energijom kao temeljnim sustavom
grijanja i pripreme potrone tople vode, o emu projektant prilae
izjavu.
lanak 67.
(1) Glavni projekt kojim se daje tehniko rjeenje za grijanje
za zgrade iz lanka 11. podstavka 1. ovoga propisa obvezno sadri i
tehniko rjeenje uporabe individualnih obnovljivih izvora energije
za grijanje.
(2) Glavni projekt kojim se daje tehniko rjeenje za grijanje
za zgrade iz lanka 11. podstavka 2. ovoga propisa obvezno sadri
i dokaz o uporabi unutarnjih izvora topline iz tehnolokog procesa
za potrebe grijanja.
lanak 68.
(1) Izvedbeni projekt zgrade u projektima arhitektonske ili
graevinske struke sadri grafike prikaze karakteristinih detalja i
opise pojedinih dijelova zgrade koji imaju utjecaja na ispunjavanje
propisanih uvjeta u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske
zatite zgrade:
za podruje potencijalnih toplinskih mostova,
za sprjeavanje pojave unutranje ili vanjske povrinske kon-
denzacije na toplinskim mostovima,
za osiguravanje minimalne zrakopropusnosti spojnica izme-
u graevnih dijelova zgrade i na mjestima prodora instalacijskih
kanala i vodova.
(2) Izvedbeni projekt zgrade u projektima strojarske struke
sadri:
grafike prikaze karakteristinih detalja i opise svih strojar-
skih sustava koji imaju utjecaja na ispunjavanje propisanih uvjeta u
pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite zgrade, za
izvoenje strojarskih sustava.
(3) Izvedbeni projekt zgrade u projektima elektrotehnike stru-
ke sadri:
grafike prikaze karakteristinih detalja i opise rasvjete te
sustava za automatizaciju i upravljanje koji imaju utjecaja na ispu-
njavanje propisanih uvjeta u pogledu racionalne uporabe energije i
toplinske zatite zgrade, te opskrbu obnovljivim izvorima energije.
lanak 69.
(1) Za rekonstrukciju postojee zgrade opisane u poglavlju III.
ovoga propisa, glavni projekt kojim se daje tehniko rjeenje zgrade
u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, osim
sadraja iz lanaka 63., 64. i 65. ovoga propisa sadri i detaljan opis i
tehnike karakteristike postojeeg stanja zgrade, odnosno postojeeg
graevnog dijela zgrade obuhvaenog rekonstrukcijom, u odnosu na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu prije predvienog
graevinskog zahvata.
STRANICA 30 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.

(2) Zateena tehnika svojstva postojeeg graevnog dijela u
odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu prije po-
etka projektiranja rekonstrukcije, utvruju se oevidom na zgradi,
uvidom u dokumentaciju zgrade, uzimanjem uzoraka, proraunima
ili na drugi primjeren nain.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za odreene vrste zgra-
da, izradi glavnog projekta, ako je potrebno, prethodi izrada snimke
postojeeg stanja kao podloga za izradu glavnog projekta.
Meteoroloke veliine
lanak 70.
Za toplinske proraune prema propisanim zahtjevima iz ovoga
propisa primjenjuju se meteoroloke veliine za mjerodavne postaje
sadrane u Meteorolokim podacima.
VI. ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
lanak 71.
(1) Iskaznica energetskih svojstava zgrade je sastavni dio glav-
nog projekta iz lanka 63. ovoga propisa.
(2) Posebna Iskaznica energetskih svojstava zgrade izrauje se
za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni prorauni prema
odredbi lanka 48. stavka 1. ovoga propisa.
(3) Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu i glavni projektant
potpisuju Iskaznicu iz stavka 1. ovoga lanka i ovjeravaju je svojim
peatom.
(4) Iskaznicu energetskih svojstava zgrade nije potrebno izra-
diti za zgrade plotine korisne povrine AK manje od 50 m2, zgrade
hladnjae, dio zgrade koji je hladnjaa i rekonstrukcije postojeih
zgrada u skladu s odredbama lanaka 44., 45. i 46.
VII. ODRAVANJE ZGRADE U ODNOSU NA
RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU
ZATITU
lanak 72.
Odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i
toplinsku zatitu mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade ou-
vaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni pro-
jektom zgrade i ovim propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora
ispunjavati u skladu s posebnim propisom donesenim u skladu sa
Zakonom o gradnji.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 73.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga propisa prestaje vaiti
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama (Narodne novine br. 97/14 i 130/14).
(2) Glavni projekt zgrade u kojemu je tehniko rjeenje zgrade
dano prema Propisu iz stavka 1. ovoga lanka smatra se valjanim
dokumentom za izdavanje akata na temelju kojega se odobrava gra-
enje ako je zahtjev za izdavanje tog akta zajedno s glavnim projek-
tom podnesen do 1. lipnja 2016. godine.
(3) Glavni projekt zgrade izraen za potrebe energetske obnove
zgrade ili rekonstrukcije zgrade za koju se ne izdaje akt kojim se
odobrava graenje, a ija je izrada zapoela nakon 1. srpnja 2013. do
stupanja na snagu ovoga propisa smatra se glavnim projektom izra-
enim u skladu s ovim propisom ako je izraen u skladu s tehnikim
propisom kojim se ureuju tehniki zahtjevi u pogledu racionalne
uporabe energije i toplinske zatite u zgradama koji je bio na snazi
na dan poetka izrade tog projekta.
(4) Poetkom izrade glavnog projekta u smislu stavka 3. ovoga
lanka smatra se dan sklapanja ugovora o izradi tog projekta ili dan
pokretanja postupka javne nabave za izradu tog projekta ili dan po-
kretanja postupka javne nabave za energetsku uslugu koja obuhvaa
izradu glavnog projekta.
lanak 74.
Ovaj propis notificiran je u skladu s izmijenjenom Direktivom
98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 22. lipnja 1998. o utvr-
ivanju postupka osiguravanja informacija u podruju tehnikih
normi pod brojem 2015/319/HR.
lanak 75.
Ovaj propis objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na
snagu od 1. sijenja 2016.
Klasa: 360-01/15-12/1
Urbroj: 531-04-2-15-37
Zagreb, 11. studenoga 2015.
Ministrica
Anka Mrak-Tarita, dipl. ing. arh., v. r.
PRILOG A
POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH
TEHNIKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAUNE I
ISPITIVANJA GRAEVNIH DIJELOVA ZGRADE
I ZGRADE KAO CJELINE
A.1 NORME ZA PRORAUN NA KOJE UPUUJE
OVAJ PROPIS
HRN EN 410:2011
Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje svjetlosnih i sunanih znaajka
ostakljenja (EN 410:2011)
HRN EN 673:2011
Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje koeficijenta prolaska topline
(U vrijednost)
-- Proraunska metoda (EN 673:2011)
HRN EN ISO 6946:2008
Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrade -- Toplinski otpor i ko-
eficijent prolaska topline -- Metoda prorauna (ISO 6946:2007; EN
ISO 6946:2007)
HRN ISO 9836:2011
Standardi za svojstva zgrada -- Definiranje i proraun povrina i
prostora (ISO 9836:2011)
HRN EN ISO 10077-1:2008
Toplinska svojstva prozora, vrata i zaslona -- Proraun koeficijen-
ta prolaska topline -- 1. dio: Openito (ISO 10077-1:2006; EN ISO
10077-1:2006)
HRN EN ISO 10077-1:2008/Ispr.1:2010
Toplinska svojstva prozora, vrata i zaslona -- Proraun koeficijenta
prolaska topline -- 1. dio: Openito (ISO 10077-1:2006/Cor 1:2009;
EN ISO 10077-1:2006/AC:2009)
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 31

HRN EN ISO 10211:2008 A.2 NORME ZA ISPITIVANJE NA KOJE UPUUJE OVAJ

Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i povrinske tem- PROPIS
perature -- Detaljni prorauni (ISO 10211:2007; EN ISO 10211:2007) HRN EN 674:2012
HRN EN ISO 10456:2008 Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje koeficijenta prolaska topli-
Graevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i ne (U-vrijednost) -- Metoda sa zatienom vruom ploom (EN
vlagu -- Tabline projektne vrijednosti i postupci odreivanja na- 674:2011)
zivnih i projektnih toplinskih vrijednosti (ISO 10456:2007; EN ISO HRN EN 1026:2001
10456:2007) Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Metoda ispitivanja (EN
HRN EN 12464-1:2012 1026:2000)
Svjetlo i rasvjeta -- Rasvjeta radnih mjesta -- 1. dio: Unutranji radni HRN EN 12207:2001
prostori (EN 12464-1:2011) Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Razredba (EN 12207:1999)
HRN EN 12524:2002 HRN EN ISO 12412-2:2004
Toplinske znaajke prozora, vrata i zaslona -- Odreivanje koefici-
Graevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i
jenta prolaska topline metodom vrue komore -- 2. dio: Okviri (EN
vlagu -- Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000)
12412-2:2003)
HRN EN 12831:2004 HRN EN ISO 12567-1:2011
Sustavi grijanja u graevinama -- Postupak prorauna normiranoga Toplinske znaajke prozora i vrata -- Odreivanje prolaza topline
toplinskog optereenja (EN 12831:2003) metodom vrue komore -- 1. dio: Prozori i vrata u cjelini (ISO
HRN EN ISO 13370:2008 12567-1:2010+Cor 1:2010; EN ISO 12567-1:2010+AC:2010)
Toplinske znaajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode HRN EN 13829:2002
prorauna (ISO 13370:2007; EN ISO 13370:2007) Toplinske znaajke zgrada -- Odreivanje propusnosti zraka kod
HRN EN 13779:2008 zgrada -- Metoda razlike tlakova (ISO 9972:1996, preinaena; EN
13829:2000)
Ventilacija u nestambenim zgradama -- Zahtjevi za sustave ventila-
cije i klimatizacije (EN 13779:2007)
HRN EN ISO 13788:2002 PRILOG B
Znaajke graevnih dijelova i graevnih dijelova zgrada s obzirom
na toplinu i vlagu -- Temperatura unutarnje povrine kojom se izbje- POPIS NAJVEIH DOPUTENIH VRIJEDNOSTI
gava kritina vlanost povrine i unutarnja kondenzacija -- Metode KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U,
prorauna (ISO 13788:2001; EN ISO 13788:2001) GRAEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA
HRN EN ISO 13789:2008 ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I
Toplinske znaajke zgrada -- Koeficijenti prijelaza topline transmi- REKONSTRUKCIJI POSTOJEIH ZGRADA I
sijom i ventilacijom -- Metoda prorauna (ISO 13789:2007; EN ISO UTVRENE VRIJEDNOSTI TEHNIKIH SVOJSTAVA
13789:2007) NEKIH GRAEVNIH PROIZVODA S KOJIMA
HRN EN ISO 13790:2008 SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAUNI
Energetska svojstva zgrada -- Proraun potrebne energije za grijanje PROPISANI OVIM PROPISOM
i hlaenje prostora (EN ISO 13790:2008)
Tablica 1. Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska to-
HRN EN ISO 14683:2008 pline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova novih zgrada, i
Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Linearni koeficijent prolaska to- nakon rekonstrukcije postojeih zgrada
pline -- Pojednostavnjene metode i zadane utvrene vrijednosti (ISO U [W/(m2K)]
14683:2007; EN ISO 14683:2007) Red-
int,set,H 18 C 12C < int,set,H < 18 C
ni Graevni dio
HRN EN 15193:2008 broj e,mj,min 3 e,mj,min >3 e,mj,min 3 e,mj,min >3
Energijska svojstva zgrade -- Energijski zahtjevi za rasvjetu (EN C C C C
15193:2007) 1. Vanjski zidovi, zidovi prema
garai, zidovi prema provje- 0,30 0,45 0,50 0,60
HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 travanom tavanu
Energijska svojstva zgrade -- Energijski zahtjevi za rasvjetu (EN 2. Prozori, balkonska vrata,
krovni prozori, ostali
15193:2007/AC:2010) prozirni elementi ovojnice
1,60 1,80 2,50 2,80
HRN EN 15232:2012 zgrade
Energijske znaajke zgrada -- Utjecaj automatizacije zgrada, nadzor 3. Ostakljeni dio prozora, bal-
konskih vrata, krovnih pro-
i upravljanje zgradama (EN 15232:2012) 1,10 1,40 1,40 1,40
zora, prozirnih elemenata
HRN EN 15251:2008 ovojnice zgrade (Ug)
4. Ravni i kosi krovovi iznad
Ulazni mikroklimatski parametri za projektiranje i ocjenjivanje grijanog prostora, stropovi
0,25 0,30 0,40 0,50
energijskih znaajka zgrada koji se odnose na kvalitetu zraka, to- prema provjetravanom ta-
plinsku lagodnost, osvjetljenje i akustiku (EN 15251:2007) vanu
STRANICA 32 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.

5. Stropovi iznad vanjskog 0,25 0,30 0,40 0,50

Tablica 4. Minimalni razred zrakopropusnosti prozora, balkonska
zraka, stropovi iznad garae vrata i krovnih prozora
6. Zidovi i stropovi prema
negrijanim prostorijama i Redni Razred zrakopropusnosti prema
0,40 0,60 0,90 1,20 Broj katova zgrade
negrijanom stubitu tempe- broj HRN EN 12207:2001
rature vie od 0 C
7. Zidovi prema tlu, podovi 1. Zgrada do 2 kata 2
0,401) 0,50 1) 0,65 1) 0,80 1)
na tlu 2. Zgrada s vie od 2 kata 3
8. Vanjska vrata, vrata prema
negrijanom stubitu, s ne- Tablica 5. Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)], i
prozirnim vratnim krilom
i ostakljene pregrade prema 2,00 2,40 2,90 2,90 pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare,
negrijanom ili provjetrava- (-)
nom prostoru
Specifini
9. Stjenke kutija za rolete 0,60 0,80 0,80 0,80 Toplinska
Red- Gustoa toplinski Faktor ot-
10. Stropovi i zidovi izmeu vodljivost
ni Graevni materijal kapacitet pora difuziji
stanova ili izmeu razliitih vodene pare
grijanih posebnih dijelova 0,60 0,80 1,20 1,20 broj kg/m3 cp
W/(mK)
zgrade (poslovnih prostora J/(kgK)
i sl.) 1. ZIDOVI, ukljuivo mort u rekama
11. Kupole i svjetlosne trake 2,5 2,5 2,5 2,5 1.01 puna opeka od gline 1800 0,81 900 5/10
12. Vjetrobrani, promatrano u 1.02 puna opeka od gline 1600 0,68 900 5/10
3,0 3,0 3,0 3,0
smjeru otvaranja vrata 1.03 klinker opeka 1900 0,85 800 50/100
Napomena: e,mj,min je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka 1.04 klinker opeka 1700 0,80 800 50/100
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. 1.05 puna fasadna opeka od gline 1800 0,83 900 5/10
1) 1.06 puna fasadna opeka od gline 1600 0,70 900 5/10
Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanj-
skog zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora, osim u sluaju projektiranja 1.07 uplja fasadna opeka od gline 1200 0,55 900 5/10
podnog grijanja. 1.08 uplji blokovi od gline 1100 0,48 900 5/10
1.09 uplji blokovi od gline 1000 0,45 900 5/10
Tablica 2. Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije 1.10 uplji blokovi od gline 900 0,42 900 5/10
kroz ostakljenje, Jg , za sluaj okomitog upada suneva 1.11 uplji blokovi od gline 800 0,39 900 5/10
zraenja 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1800 0,99 900 15/25
1.13 puna vapneno silikatna opeka 1600 0,79 900 15/25
Redni J 
Tip ostakljenja 1.14 vapneno silikatni uplji
broj 1200 0,56 900 15/25
blokovi
1. Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87
1.15 prirodni kamen 2000 1,40 1000 50
2. Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem zraka) 0,80
1.16 uplji blokovi od betona 1000 0,70 1000 5/15
3. Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja zraka) 0,70
1.17 uplji blokovi od betona 1200 0,80 1000 5/15
4. Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije 0,60
(Low-E obloga) 1.18 uplji blokovi od betona 1400 0,90 1000 20/30
5. Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low- 0,50 1.19 uplji blokovi od betona 1600 1,10 1000 20/30
E obloge) 1.20 uplji blokovi od betona 1800 1,20 1000 20/30
6. Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od suneva 0,50- 1.21 uplji blokovi od betona 2000 1,40 1000 20/30
zraenja 0,25 1.22 uplji blokovi od laganog
500 0,30 1000 5/10
7. Staklena opeka 0,60 betona
8. Dvostruke staklene talpe 0,60 1.23 uplji blokovi od laganog
700 0,37 1000 5/10
betona
Napomena: za ostakljenja navedena u tokama 6., 7. i 8. te ostale 1.24 uplji blokovi od laganog
prozirne plohe koristiti podatke iz specifikacija proizvoaa. 900 0,46 1000 5/10
betona
Tablica 3. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, 1.25 uplji blokovi od laganog
1000 0,52 1000 5/10
betona
FC (-) 1.26 uplji blokovi od laganog
1200 0,60 1000 5/10
Redni betona
Naprava za zatitu od suneva zraenja FC (-)
broj 1.27 uplji blokovi od laganog
1400 0,72 1000 5/10
1. Bez naprave za zatitu od suneva zraenja 1 betona
2. Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala 2. BETON I ARMIRANI BETON
2.1 bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnostia) 0,75 2.01 armirani beton 2500 2,60 1000 80/130
2.2 svijetle boje ili malene transparentnosti 0,80 2.02 teki beton 3200 2,60 1000 80/130
2.3 tamne boje ili poviene transparentnosti 0,90 2.03 beton 2400 2,00 1000 80/130
3. Naprava s vanjske strane 2.04 beton 2200 1,65 1000 70/120
3.1 aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25 2.05 beton 2000 1,35 1000 60/100
3.2 aluzine, rolete, kapci (kure, grilje) 0,30 2.06 beton s laganim agregatom 2000 1,35 1000 60/100
4. Strehe, loeb) 0,50 2.07 beton s laganim agregatom 1800 1,30 1000 60/100
5. Markize, gore i bono provjetravaneb) 0,40 2.08 beton s laganim agregatom 1600 1,00 1000 60/100
a)
Transparentnost naprave za zatitu od suneva zraenja manja od 15% 2.09 beton s laganim agregatom 1500 0,89 1000 60/100
smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili veem smatra se 2.10 beton s laganim agregatom 1400 0,79 1000 60/100
povienom. 2.11 beton s laganim agregatom 1300 0,70 1000 60/100
b)
Navedena vrijednost primjenjuje se za sluaj kad je sprijeeno direktno 2.12 beton s laganim agregatom 1200 0,62 1000 60/100
osunanje prozora. 2.13 beton s laganim agregatom 1100 0,55 1000 60/100
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 33

2.14 beton s laganim agregatom 1000 0,49 1000 60/100 5.03 bitumenska traka s ulokom 1100 0,23 1000 50000
2.15 beton s laganim agregatom 900 0,44 1000 60/100 poliesterskog filca
2.16 beton s laganim agregatom 800 0,39 1000 60/100 5.04 bitumenska traka s ulokom 1100 0,23 1000 50000
krovnog kartona
2.17 porobeton 1000 0,31 1000 6/10
5.05 polimerna hidroizolacijska
2.18 porobeton 900 0,29 1000 6/10 1200 0,14 1000 100000
traka na bazi PVC-P
2.19 porobeton 800 0,25 1000 6/10 5.06 polimerna hidroizolacijska
2.20 porobeton 750 0,24 1000 6/10 1600 0,26 960 300000
traka na bazi PIB
2,21 porobeton 700 0,22 1000 6/10 5.07 polimerna hidroizolacijska 1300 0,23 1000 100000
2.22 porobeton 650 0,21 1000 6/10 traka na bazi CR
2.23 porobeton 600 0,19 1000 6/10 5.08 polimerna hidroizolacijska 1300 0,14 1000 20000
2.24 porobeton 550 0,18 1000 6/10 traka na bazi VAE
2.25 porobeton 500 0,16 1000 6/10 5.09 polimerna hidroizolacijska
1600 0,26 960 90000
2.26 porobeton 450 0,15 1000 6/10 traka na bazi ECB
2.27 porobeton 400 0,13 1000 6/10 5.10 polimerna hidroizolacijska
1600 0,26 960 90000
2.28 porobeton 350 0,11 1000 6/10 traka na bazi FPO/TPO
5.11 polimerna hidroizolacijska
2.29 porobeton 300 0,10 1000 6/10 1600 0,50 960 50000
traka na bazi PEHD
2.30 beton s jednozrnatim 2000 1,40 1000 60/100 5.12 PE folija, preklopljena 1000 0,19 1250 50000
ljunkom
2.31 beton s jednozrnatim 5.13 Al folija, prelijepljena 2800 160 880
1800 1,10 1000 60/100
ljunkom 6. RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE
2.32 beton s jednozrnatim 6.01 ekspandirani perlit 100 0,060 1000 3
1600 0,81 1000 60/100
ljunkom 6.02 lomljevina ekspandiranog
3. BUKE, MORTOVI, ESTRISI 200 0,055 1300 3
pluta
3.01 cementna buka 2000 1,60 1000 15/35 6.03 lomljevina opeke od gline 800 0,41 900 3
3.02 vapnena buka 1600 0,80 1000 6/10 6.04 pijesak, ljunak, tucanik 1700 0,81 1000 3
3.03 vapneno-cementna buka 1800 1,00 1000 15/35 (drobljenac)
3.04 vapneno-gipsana buka 1400 0,70 1000 6/10 7. TOPLINSKO-IZOLACIJSKI MATERIJALI
3.05 gipsana buka 1500 0,54 1000 6/10 7.01 mineralna vuna (MW) 10 do 0,035 do 1030 1-1,2
200 0,050
3.06 gipsana buka 1400 0,51 1000 6/10
7.02 ekspandirani polistiren (EPS) 12 do 0,032 do 20/40-
3.07 gipsana buka 1300 0,47 1000 6/10 1260
30 0,042 40/100
3.08 gipsana buka 1200 0,43 1000 6/10 7.03 ekstrudirana polistirenska 25 do 0,033 do
3.09 lagana buka 1300 0,56 1000 15/20 1450 80-200
pjena (XPS) 50 0,040
3.10 lagana buka 1000 0,38 1000 15/20 7.04 tvrda poliuretanska pjena
25 0,023 do
3.11 lagana buka 700 0,25 1000 15/20 (PUR) ili polizocijanuratna 1400 60
0,040
3.12 toplinsko-izolacijska buka 400 0,11 1000 5/20 pjena (PIR)
3.13 toplinsko-izolacijska buka 250 0,08 1000 5/20 7.05 fenolna pjena (PF) 0,020 do
25 1400 50
0,045
3.14 sanacijska buka 1400 0,65 1000 6/15
7.06 elijasto (pjenasto) staklo 100 do 0,045 do
3.15 polimerna buka 1100 0,70 1000 50/200 1000
(CG) 150 0,060
3.16 silikatna buka 1800 0,90 1000 50/70 7.07 drvena vuna (WW) 360 do 0,065 do 1470 3/5
3.17 buka na bazi akrilata 1700 0,90 1000 100/150 460 0,09
3.18 cementni mort 2000 1,60 1000 15/35 7.08 drvena vuna (WW), debljina 550 0,150 1470 4/8
3.19 cementni estrih 2000 1,60 1100 50 ploa 15 mm d 25 mm
3.20 anhidrit estrih 2100 1,20 1000 15/35 7.09 ekspandirani perlit (EPB) 140 do 0,040 do 900 5
240 0,065
3.22 magnezitni estrih 2300 0,70 1000 15/35
7.10 ekspandirano pluto (ICB) 80 do 0,045 do
4. PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE 1560 5/10
500 0,055
4.01 gipskartonske ploe 900 0,25 900 8 7.11 drvena vlakanca (WF) 50 do 0,035
4.02 gipsane ploe s dodatkom 1400 5/10
1300 0,38 1000 10/15 450 0,070
celuloznih vlakanaca 7.12 porobeton ploe 115 0,045 850 3/3
4.03 keramike i gres ploice 2300 1,30 840 200
4.04 kamene ploe 2500 2,80 1000 40/200 Napomena: za materijale navedene u tablici 5 i sve ostale materijale
4.05 drvo meko crnogorica 500 0,13 1600 50/70 mogue je koristiti i podatke iz odgovarajuih dokaza o svojstvima
4.06 drvo tvrdo bjelogorica 700 0,18 1600 200 graevinskih proizvoda.
4.07 vlaknocementne ploe 1500 1,20 1200 15/35
(oblone i fasadne)
4.08 ploe od ukoenog drvo 300- 0,09
Tablica 6. Ravnoteni sadraj vlage u graevnom materijalu kod
1600 150/250 temperature zraka 23 C i relativne vlanosti zraka 80%
1000 -0,24
4.09 drvene ploe od usmjerenog Redni Sadraj vla-
650 0,13 1700 50 Graevni materijal
iverja (OSB) broj ge u kg/kg
4.10 drvene ploe od iverja 300- 0,10 1700 50 1. beton guste strukture sa upljikavim agregatom 0,130
(iverica) 900 0,18
5. HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE (KONICE) 2. beton upljikave strukture s gustim agregatom 0,030
5.01 bitumenska traka s ulokom 3. beton upljikave strukture sa upljikavim agregatom 0,045
1100 0,23 1000 50000 4. gips, anhidrit 0,020
staklenog voala
5.02 bitumenska traka s ulokom 5. drvo, proizvodi na bazi drva, proizvodi na bazi biljnih vla-
1100 0,23 1000 50000 0,150
staklene tkanine kanaca
STRANICA 34 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.

Tablica 7. Faktori preraunavanja za ravnoteni sadraj vlage (23 C/80%) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala
Redni Faktor preraunavanja
Graevni materijal ili zid
broj Fm
1. opeka od gline 1,13
2. vapneno silikatna opeka 1,27
3. Porobeton 1,20
4. beton s granulama polistirena 1,13
5. beton s laganim agregatom 1,22
6. mort i buka 1,27
7. beton s tekim agregatom 1,17
8. beton guste strukture sa upljikavim agregatom 1,45
9. gips, anhidrit 1,25
10. blokovi na bazi drva 1,60
11. asfalt, bitumen 1,00

Tablica 8. Najvee doputene vrijednosti za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije zgrade grijane i/ili hlaene na temperaturu 18 C ili viu
ZAHTJEVI ZA NOVE QH,nd [kWh/(m2a)] Eprim [kWh/(m2a)] Edel [kWh/(m2a)]
ZGRADE i G0EZ NOVA ZGRADA i G0EZ NOVA G0EZ NOVA
kontinent, mm 3 C primorje, mm > 3 C kont mm prim mm kont mm prim mm kont mm prim mm
KATEGORIJA ZGRADE
f0 0,20 0,20 < f0 < 1,05 f0 1,05 f0 0,20 0,20 < f0 < 1,05 f0 1,05 3 C > 3 C 3 C > 3 C 3 C > 3 C
Viestambena 40,50 32,39 + 40,58f0 75,00 24,84 19,86 + 24,89f0 45,99 120 90 80 50 80 60
Obiteljska kua 40,50 32,39 + 40,58 f0 75,00 24,84 17,16 + 38,42f0 57,50 115 70 45 35 80 50
Uredska 16,94 8,82 + 40,58 f0 51,43 16,19 11,21 + 24,89f0 37,34 70 70 35 25 40 40
Obrazovna 11,98 3,86 + 40,58 f0 46,48 9,95 4,97 + 24,91f0 31,13 65 60 55 55 60 60
Bolnica 18,72 10,61 + 40,58f0 53,21 46,44 41,46 + 24,89f0 67,60 300 300 250 250 220 220
Hotel i restoran 35,48 27,37 + 40,58f0 69,98 11,50 6,52 + 24,89f0 32,65 130 80 90 70 90 50
Sportska dvorana 96,39 88,28 + 40,58f0 130,89 37,64 32,66 + 24,91f0 58,82 400 170 210 150 290 110
Trgovina 48,91 40,79 + 40,58f0 83,40 13,90 8,92 + 24,91f0 35,08 450 280 170 150 290 170
Ostale nestambene 40,50 32,39 + 40,58f0 75,00 24,84 19,86 + 24,89 f0 45,99 150 100 / / 80 60

Kod zgrade ili zone zgrade visine kata vee od 4,2 m moe se izraditi proraunski iskaz AK kao raunske vrijednosti za provjeru zadovoljavanja
uvjeta iz tablica 8. i 9. iz ovog priloga propisa, na nain da se zgrada ili dio zgrade visine kata vee od 4,2 m podijeli na horizontalne odsjeke
visine po 4,2 m i za broj odsjeaka visine 4,2 se multiplicira stvarni AK tog dijela zgrade.
Tablica 9. Najvee doputene vrijednosti za postojee zgrade grijane i/ili hlaene na temperaturu 18 C ili viu prilikom rekonstrukcije prema
lanku 45. stavku 5.
ZAHTJEVI RE- QH,nd [kWh/(m2a)] Eprim [kWh/(m2a)] Edel [kWh/(m2a)]
KONSTRUKCIJA kontinent, mm 3 C primorje, mm > 3 C
kontinent primorje kontinent primorje
KATEGORIJA mm 3 C mm > 3 C mm 3 C mm > 3 C
f0 0,20 0,20 < f0 < 1,05 f0 1,05 f0 0,20 0,20 < f0 < 1,05 f0 1,05
ZGRADE
Viestambena 50,63 40,49 + 50,73f0 93,75 27,00 21,59 + 27,06f0 50,00 180 130 120 85
Obiteljska kua 50,63 40,49 + 50,73f0 93,75 27,00 19,24+38,82f0 60,00 135 80 120 60
Uredska 21,18 11,03 + 50,73f0 64,29 17,60 12,19 + 27,06f0 40,60 75 75 40 40
Obrazovna 14,98 4,84 + 50,73f0 58,10 10,81 5,40 + 27,06f0 33,83 90 75 60 60
Bolnica 23,40 13,26 + 50,73f0 66,51 50,48 45,06 + 27,06f0 73,48 340 330 250 230
Hotel i restoran 44,35 34,21 + 50,73f0 87,48 12,50 7,09 + 27,06f0 35,50 145 115 90 80
Sportska dvorana 120,49 110,35 + 50,73f0 163,61 40,91 35,50 + 27,06f0 63,93 420 215 295 190
Trgovina 61,14 50,99 + 50,73f0 104,25 15,11 9,71 + 27,06f0 38,13 475 300 290 185
Ostale nestambene 50,63 40,49 + 50,73f0 93,75 27,00 21,59 + 27,06f0 50,00 180 130 / /

PRILOG C
Obrazac 1, list 1/4
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
1. INVESTITOR Mjesec i godina izrade projekta
2. OZNAKA PROJEKTA Oploje grijanog dijela zgrade A (m2)
3. OPIS ZGRADE Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3)
Naziv zgrade ili dijela zgrade
Faktor oblika zgrade f0 (m-1)
Lokacija zgrade (katastarska estica, katastarska opina, naselje s po-
tanskim brojem, ulica, kuni broj, nadmorska visina) Plotina korisne povrine zgrade AK (m2)
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Nain grijanja (lokalno, etano, centralno, toplansko)
Prosjena unutarnja projektna temperatura grijanja C
Prosjena unutarnja projektna temperatura hlaenja C
Meteoroloka postaja s nadmorskom visinom
Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na
lokaciji zgrade e,mj,min (C)
Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade e,mj,max (C)
4. POTREBNA PRIMARNA ENERGIJA, TOPLINSKA ENERGIJA ZA
ZGRADE I IZRAUNATA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE
Godinja potrebna primarna energija za stvarne
klimatske podatke Eprim [kWh/a]
Godinja potrebna primarna energija po jedinici najvea doputena
plotine korisne povrine zgrade za stvarne kli-
matske podatke Eprim [kWh/(m2a)] (za stambene
ili nestambene zgrade)
Godinja potrebna toplinska energija za grijanje za
stvarne klimatske podatke QH,nd [kWh/a]
Godinja potrebna toplinska energija za grijanje po najvea doputena
jedinici plotine korisne povrine zgrade za stvarne
klimatske podatke QH,nd [kWh/(m2a)] (za stambe-
ne ili nestambene zgrade)
Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje
QC,nd [kWh/a] (za zgrade sa sustavom hlaenja)
Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje najvea doputena
po jedinici plotine korisne povrine zgrade QC,nd
[kWh/(m2a)] (za zgrade sa sustavom hlaenja)
5. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
POTREBNO ZA OSTVARENJE UVJETA OSTVARENO
(%)
Najmanje 20% ukupne isporuene energije za rad
sustava u zgradi podmireno energijom iz obnovlji-
vih izvora energije
energije i ukupne isporuene toplinske
energije za grijanje, hlaenje zgrade i
Omjer energije iz obnovljivih izvora
Najmanje 25% iz suneva zra-
enja
Najmanje 30% iz plinovite bi-
omase
pripremu potrone tople vode
Najmanje 50% iz vrste bio-
mase
Najmanje 70% iz geotermalne
energije
Najmanje 50% iz topline oko-
line
Najmanje 50% iz kogenera-
cijskog postrojenja s visokom
uinkovitou
Najmanje 50% opskrbljena iz sustava energetski
uinkovitog daljinskog grijanja prema lanku 42.
stavku 2.
Najmanje 20% nia od dozvoljene godinje potreb-
ne toplinske energije za grijanje po jedinici plotine
korisne povrine zgrade QH,nd
Najmanje 4 m2 ugraenih sunanih kolektora (vri-
jedi iznimno za obiteljske kue)
6. DRUGA ENERGETSKA OBILJEJA ZGRADE
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po najvei dopu-
jedinici oploja grijanog dijela zgrade Htr,adj [W/ teni
(m2K)]
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka Htr,adj
(W/K)
BROJ 128 STRANICA 35
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem
HVe,adj (W/K)
Ukupni godinji gubici topline Ql (kWh)
Godinji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi
(kWh)
Godinji iskoristivi solarni dobici topline Qs (kWh)
Ukupni godinji iskoristivi dobici topline Qg (kWh)
list 4/4
7. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektant (ime i prezime / naziv i adresa)
list 2/4 Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se
odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku
GRIJANJE
zatitu (potpis i ig)
Glavni projektant zgrade (potpis i ig)
Datum i peat projektantske tvrtke
izraunata
Obrazac 2, list 1/2
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
prema poglavlju VI Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi
izraunata energije i toplinskoj zatiti u zgradama, za zgradu grijanu na
temperaturu viu od 12 C a manju od 18 C
1. INVESTITOR
2. OZNAKA PROJEKTA
izraunata 3. OPIS ZGRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade
Lokacija zgrade (katastarska estica, katastarska op-
ina, naselje s potanskim brojem, ulica, kuni broj,
list 3/4 nadmorska visina)
Mjesec i godina izrade projekta
ISPUNJENO
Oploje grijanog dijela zgrade A (m2)
(DA/NE)
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3)
Faktor oblika zgrade f0 (m-1)
Plotina korisne povrine zgrade AK (m2)
Meteoroloka postaja s nadmorskom visinom
Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka naj-
hladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min (C)
Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najto-
plijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,max (C)
3. TRANSMISIJSKI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po najvei dopu-
izraunati
jedinici oploja grijanog dijela zgrade Htr,adj [W/ teni
(m2K)]
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka Htr,adj
(W/K)
list 2/2
4. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektant (ime i prezime / naziv i adresa)
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se
odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku
izraunati zatitu (potpisi i ig)
Glavni projektant zgrade (potpis i ig)
Datum i peat projektantske tvrtke
STRANICA 36 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.

PRILOG D

KATALOG DOBRO RIJEENIH TOPLINSKIH MOSTOVA NA ZGRADAMA

u skladu sa zahtjevima iz lanka 33. stavak 3. Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
Tablica 1. Grafiki prikaz materijala na prikazima detalja u Tablici 2. PRILOGA D.
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 37

Tablica 2. Grafiki prikazi detalja

STRANICA 38 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 39
STRANICA 40 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 41
STRANICA 42 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 43
STRANICA 44 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 128 STRANICA 45
STRANICA 46 BROJ 128 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.

PRILOG E

TABLINI PRIKAZI ENERGETSKE UINKOVITOSTI TE ORGANIZACIJE I FUNKCIJA SUSTAVA ZA

AUTOMATIZACIJU I UPRAVLJANJE
Tablica 1. Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i uprav- Tablica 3. Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i uprav-
ljanje nestambene zgrade grijanje i hlaenje ljanje stambene zgrade grijanje i hlaenje
faktor uinkovitosti za energiju grijanja i hlaenja faktor uinkovitosti za energiju grijanja i hlaenja za zgrade za
Razred BACS Razred BACS
uredi kole bolnice hoteli individualno stanovanje i viestambene zgrade
A 0,70 0,80 0,86 0,68 A 0,92
B 0,80 0,88 0,91 0,85 B 0,93
C 1,00 1,00 1,00 1,00 C 1,00
D 1,51 1,20 1,31 1,31 D 1,08

Tablica 2. Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i uprav- Tablica 4. Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i uprav-
ljanje nestambene zgrade elektrina energija ljanje stambene zgrade elektrina energija
faktor uinkovitosti za elektrinu energiju faktor uinkovitosti za elektrinu energiju za zgrade za individu-
Razred BACS Razred BACS
uredi kole bolnice hoteli alno stanovanje i viestambene zgrade
A 0,87 0,86 0,96 0,90 A 0,81
B 0,93 0,93 0,98 0,95 B 0,88
C 1,00 1,00 1,00 1,00 C 1,00
D 1,10 1,07 1,05 1,07 D 1,10

Tablica 5. Organizacija i funkcije sustava za automatizaciju i upravljanje

Grijanje / hlaenje Ventilacija Rasvjeta Zatita od sunca

A regulacija temperature prostorija komunikacijom izme- upravljanje protokom zraka u prostori- automatsko upravljanje dnevnim kombinirano upravljanje
u upravljakih jedinica jama na zahtjev ili pomou kontrole pri- svjetlom** svjetlo/sjenilo* pomou su-
sutnosti stava automatskog upravljanja
dodatno voenje polazne temperature vode prema automatska kontrola prisutnosti grijanja/hlaenja
unutarnjoj temperaturi varijabilne postavne vrijednosti tempe- (automatsko/runo ukljuivanje i
rature dobavnog zraka u ovisnosti o opte- automatsko iskljuivanje ili prigu-
upravljanje protokom medija uz automatsko hidrau- reenju enje)
liko uravnoteenje protoka i odravanje tlaka medija u
pojedinim troilima regulacija vlanosti zraka u prostorijama
potpuno usklaen rad grijanja i hlaenja
B regulacija temperature prostorija komunikacijom izme- upravljanje protokom zraka u prostori- runo upravljanje dnevnim svje- motorni pogon s automat-
u upravljakih jedinica jama na zahtjev ili pomou kontrole pri- tlom** skim upravljanjem sjenilom*
sutnosti
dodatno voenje polazne temperature vode prema automatska kontrola prisutnosti
unutarnjoj temperaturi varijabilne postavne vrijednosti tempe- (automatsko/runo ukljuivanje i
rature dobavnog zraka u ovisnosti o opte- automatsko iskljuivanje ili prigu-
upravljanje protokom medija uz automatsko hidrau- reenju enje)
liko uravnoteenje protoka i odravanje tlaka medija u
ograncima razvoda regulacija vlanosti zraka u prostorijama
djelomino usklaen rad grijanja i hlaenja
C regulacija temperature prostorija termostatskim venti- vremensko upravljanje protoka zraka u runo upravljanje dnevnim svje- motorni pogon s runim
lima ili elektronikim upravljakim jedinicama prostorijama tlom** upravljanjem sjenila*
voenje polazne temperature vode prema vanjskoj konstantna postavna vrijednost tempera- runo ukljuivanje i iskljuivanje
temperaturi ture dobavnog zraka
djelomino usklaen rad grijanja i hlaenja doputena vlanost dobavnog zraka
D nema automatske regulacije nema upravljanja protokom zraka runo upravljanje dnevnim svje- runo upravljanje sjenilom*
tlom**
nema regulacije polazne temperature vode nema regulacije temperature dobavnog
zraka runo ukljuivanje i iskljuivanje
nije usklaen rad grijanja i hlaenja

*sjenilo naprava za zatitu od sunevog zraenja

**upravljanje sjenilima i drugim elementima (npr. unutranji zastori, aluzine, paneli te vanjski elementi za zatitu od suneva zraenja)