Lynch, K.

(1974): Slika jednog grada

I SLIKA OVJEKOVE SREDINE

- grad je konstrukcija u prostoru, kao arhitektura, samo veih razmjera

- Svaki graanin se na neki nain srodio s nekim dijelom grada, a njegova slika o gradu je
natopljena uspomenama i znaenjima. (2)
- nae opaanje grada nije neprekidno, nego fragmentarno
- slika grada stvara se od uz pomo svih naih osjetila koja su neprekidno ukljuena, tvorei
tako niz utisaka i opaanja
- grad u svojim opim obrisima moe povremeno biti nepromjenjiv, ali on to nikad nije u
svojim pojedinostima
- vanost slike grada: ugodna okolina za svakodnevno uivanje, pouzdano sidrite naeg
ivota, proirenje ivotnog smisla i obilja
itljivost
- knjiga razmatra vizualne kvalitete amerikih gradova prouavanjem mentalnih slika koje
imaju njegovi stanovnici
- posebna koncentracija na vizualnoj kvaliteti itljivosti lakoa s kojom se dijelovi grada
mogu raspoznati i organizirati u konkretnu sliku
- itljivost prema Lynchu najbitnija kvaliteta dispozicije grada
- mogunost orijentacije elementarna za ljude; povezana s naim osjeajem ravnotee i
samopouzdanja
- u procesu snalaenja strateka veza je slika nae okoline, uopena mentalna predstava
fizikog svijeta koju ima pojedinac (5)
- strukturalnim poznavanjem nekog grada ili njegovog dijela, ovjek moe u sebi srediti
supstancijalnu koliinu injenica i ideja o prirodi svijeta u kojem ivi, to mu prua
mogunost izbora i polaznu toku za pribavljanje drugih informacija; zbog toga se moe
rei da je jasna slika nae okoline korisna i neophodna osnova za rast pojedinca (6)
- dobra slika nae okoline prua nam osjeaj emocionalne sigurnosti koja pomae da se
uspostave harmonine veze izmeu sebe i vanjskog svijeta (6)
- itljiva okolina povisuje i potencijalnu dubinu i intenzitet naeg doivljaja
- grad je moan simbol naeg kompleksnog drutva: ako je i vizualno dobro stvoren, on
moe imati vrlo snaan izraajni smisao (6)
- Moramo priznati da postoji izvesna vrednost ako okolina ima u sebi neto od
mistifkacije, labirinta ili iznenaenja. (7) !!
- to moe postoji samo pod odreenim uvjetima: ne smije postojati opasnost od gubljenja
osnovne forme, mistifikacija se moe dogaati samo u malim cjelinama; labirint mora biti
tako oblikovan da se moe istraiti i dosta brzo shvatiti; potpuni kao bez povezanosti
nikad nije ugodan
- to dovodi do vanosti promatraa koji igra aktivnu ulogu u opaanju svijeta, tako da ima
kreativnu ulogu u stvaranju svoje slike svijeta
- okolina sreena do preciznih detalja moe postati konica novih vrsta djelatnosti (Pejza
u kome nam svaka stena pripoveda svoju priu oteava nastajanje novih pria. 8)
- ne trai se konani red, nego red iji je jedan kraj otvoren, tj. sposoban za neprekidni
daljnji razvoj
Izgraivanje slike
- slika nae okoline rezultat je dvosmjernog procesa izmeu promatraa i njegove okoline
- Okolina sugerie razlike i odnose, a posmatra uz veliku prilagodljivost i u svetlosti
svojih sopstvenih ciljeva i namera bira, organizuje i pridaje odreeni znaaj onome to
vidi. (8)

1
- zato slika neke stvarnosi osjetno varira izmeu promatraa
- studija se ne bavi pojedinanim razliitim shvaanjima nego shvaanjima pojedinih
homogenih grupa, to je vano za urbaniste , manipulatore fizike gradske sredine
koji bi s obzirom na to trebali oblikovati gradsku sredinu
- prvi zadatak-pronai javnu sliku, tj. zajedniku mentalnu sliku koju u sebi nose brojni
stanovnici nekog grada
Struktura i identitet
- slika ovjekove okoline se moe analizirati tako da se razloi na tri komponente: njen
identitet, strukturu i znaaj
Slikovitost
- ona kvaliteta fizikog objekta koji nam prua visoku vjerojatnost da e na bilo kojeg
promatraa proizvesti snaan utisak koji daje jasnu sliku (13)
- slikovitost sainjavaju oblici, boje ili opi rsporedi koji olakavaju nastajanje ivopisno
identificirane, snano konstruirane i veoma korisne mentalne slike okoline
- izrazito itljiv i slikovit grad privlait e na pogled i i sluh da paljivije oslukujemo i
tako vie sudjelujemo
- takav grad e biti onaj kojeg lako i brzo shvatimo kao sliku izrazitog kontinuiteta sa
mnogim izrazitim dijelovima, jasno povezanim u skladnu cjelinu
- Venecija primjer itljive i slikovite sredine
- koncept slikovitosti ne treba povezivati s niim to je fiksno, ogranieno, precizno,
objedinjeno ili pravilno sreeno (14)
- cilj jest razmotriti potrebu za identitetom i strukturom naeg opaajnog svijeta i da
ilustriramo specijalnu povezanost tih kvaliteta sa sloenom urbanom sredinom
- teza danas je da smo u stanju stvoriti sliku svoje okoline, ne samo na osnovu fizikog
oblika, ve isto tako i putem naeg internog, misaonog procesa saznavanja
- svjesno modeliranje fizike okoline u velikim razmjerima postalo je ostvarljivo tek
nedavno, pa je tako i problem sagledavanja slike iroke ovjekove okoline sasvim nov

II TRI GRADA

- bilo potrebno istraiti ideju slikovitosti u kontaktu sa stanovnitvom, kako bi se saznalo

koji oblici stvaraju snane slike i to bi pripomoglo ustanovljenju nekih naela za urbano
projektiranje
- izabrana tri grada: Boston zbog svoje slikovitost, New Jersey zbog bezlinosti i LA zbog
ortogonalne mree ulica
- provedene dvije osnovne studije: sustavno prouavanje povrine hodanjem iskusnog
istraivaa koji je u plan grada ucrtavao razne elemente, njihovu uoljivost, jainu i
slabost njihove slike, meusobne veze ili rastrganost; druga studija ticala se razgovora s
ispitanicima kako bi se evocirala njihova slika fizike okoline
Boston
- promatran centralni dio-trgovaki dio sa stambenim povrinama razliitih kategorija
- za ispitanike je Boston grad razliitih predjela, sa vijugavim ulicama koje mogu dovesti
do zabune; istaknuti su prostorni markeri; ulice su zaguene pjeacima i autima, postoji
veliki kontrast izmeu glavnih ulica i malih bonih sokaia, nedostatak povrina za
rekreaciju; kao pozitivno istaknuti panoramski pogledi..
- veina ih je izjavila da im je grad itljiv-rijeka predstavlja jasnu kraljenicu grada, zajedno
s glavnim ulicama
New Jersey
- Murdarluk, prljavtina i smrad te varoi dominiraju prvim utiskom. 33
- manje markantnih elemenata gradske strukture; ispresijecanost snanim pregradama

2
- malobrojni su izraziti dijelovi grada, a rijetka su i istaknuta pojedinana obiljeja, malo je
centara ili vorita koja bi veina intervjuiranih osoba znala kao svoje reperne toke
- grad je obiljeen sa graninim linijama auto-cesta i eljeznice i rijekama
- mape pokazale da ne postoji cjelovita slika grada, nego fragmentarna, s puno bijelih
povrina, s koncentracijom na povrinu u blizini stana
- odgovori na opi karakter grada: ne predstavlja cjelinu, nema neko svoje posebno
znaenje ili simboliku, samo je zbir mnogih zaselaka, u ulicama nema nieg izrazitog, sve
su iste
Los Angeles
- ulina mrea pod pravim kutom neizdiferencirana matrica u kojoj ovjek ne moe sa
sigurnou identificirati i locirati odreene elemente
- centralna djelatnost se prostorno rasplinjujee i pomjera, to slabi psiholoki dojam
- opis grada: irok, prostran, ez centra, bezoblian, dezorijentacija
- ljudi se izgube im napuste svoje uobiajene pravce kretanja, a onda ovise samo o ulinim
nazivima i prometnim znakovima
- U blizini stana ljudi su bili puni detalja u pogledu nagiba ulice ili zakrivljenosti ulinih
pravaca, ulinih drvoreda i drugog zelenila; videlo se da su pratili s interesovanjem
scenografiju okoline u kojoj stanuju. Sa pribliavanjem centru, gradska slika je postajala
sve blea i sve apstraktnija. 51
- dobro ostvarena panorama kao jedno od glavnih izvora uivanja u gradu

III SLIKA GRADA I NJENI ELEMENTI

- o svakom pojedinom gradu postoji izvjesna opa , javna slika nastala iz preklapanja
mnogih individualnih slika
- a moda postoji i niz javnih slika, od kojih je svaka podrana od nekog znaajnog broja
graana
- ova analiza se ograniava na vidljive, uoljive objekte (ne na socijalni znaaj, funkcije
urbanog prostora, njegovu povijest..)
- ope je shvaanje danas da pri projektiranju oblik treba pojaati znaaj, a ne ga negirati
- sadraj slike moe se razdvojiti na pet elemenata: putevi, granice, distrikti, vorita i
orijentiri (58)
- PUTEVI: one putanje kojima se promatra kree; mogu biti ulice, etnice, prometnice,
kanali, eljeznica; za mnoge ljude su dominantni elementi u prostoru
- GRANICE/RUBOVI: oni linearni elementi koje promatra ne koristi, pa ih niti ne smatra
putanjama/putevima; one predstavljaju prekide u kontinuitetu obale, eljezniki usjeci,
pregradni zidovi, barijere koje okruuju i izdvajaju neki prostor od susjednih prostora;
iako nisu dominantni elementi za veinu ljudi, vaan su organizacijski faktor zbog uloge
odravanja na skupini uopenih urbanih povrina (npr. gradovi okrueni vodom ili
zidovima)
- DISTRIKTI/PODRUJA: veliki ili srednje veliki dijelovi grada, promatrani kao 2D
elementi u koje promatra ulazi kao u neto novi, jer zna da taj urbani dio ima svoj
posebni karakter; distrikti se uvijek lako raspoznaju iznutra, ali esto slue i kao vanjski
orijentiri, ukoliko imaju svoja obiljeja vidljiva iz daljine
- VORITA: strateke toke nekog grada, gdje promatra moe ui, a isto tako i one
intenzivne toke od kojih on polazi ili prema kojima se kree; to mogu biti raskrija,
mjesta gdje zavravaju ili poinju prometnice, kao i toke gdje jedna gradska struktura
prelazi u drugu, to mogu biti i izvjesne koncentracije neke djelatnosti ili fizike
karakteristike, a moe biti i ulini ugao ili zatvoreni skver; mnoga vorita spajaju u sebi
dvije uloge- raskrija i koncentracije

3
- OBILJEJA: orijentiri, najee fiziki objekti zgrade, tornjevi, brda ili trgovine, njihov
znaaj je u tome to se izdvajaju kao pojedinani biljezi meu mnotvom drugih objekata
- ni jedan od tipskih elemenata ne postoji kao izdvojena jedinica: distrikti su konstruirani od
vorita, definirani granicama, kroz njih prolaze putevi po kojima su razasuta obiljeja
elementi se preklapaju i uzajamno proimaju
Putevi-putanje
- ljudi koji najbolje poznaju grad oslanjaju se na manja obiljeja lokalnog karaktera, oni
koji su neto manje poznavali grad orijentirali su se preko putanja
- ljudi uvijek pamte ulice koje su vrlo uske ili jako iroke; u iroke ulice imaju
povjerenja, jer je to najee prostor kretanja
- ljudi se orijentiraju i pamte pravce svojih kretanja i po posebnim proeljima zgrada
- obino putevi koji imaju svoj identitet, imaju i svoj kontinuitet (65)
- ljudi imaju ugodan osjeaj povezanosti sa sreditem grada ako se nalaze na ulici koja
dopire do centra, ma koliko on udaljen bio (66)
- ulice mogu imati i svoje kvalitete usmjerenosti; usmjerenost u jednom smjeru moe se
izrazito razlikovati od usmjerenosti u drugom smjeru, najee postignuto topografskim
gradijentom, ali moe biti rije i o prometnom gradijentu ili gradijentu starosti graevina
- Putevi sa jasnim i dobro poznatim poecima i krajnjim svojim ciljevima su za ljude imali
jasniji identitet; oni su pomagali da se mentalno grad povee u celini, a kad god bi
posmatra naiao na njih, to je u njemu izazvalo izvesno lagodno oseanje. (67)
- ispitanici obino nameu izvjestan poredak svojoj okolini teei da organiziraju svoje
putove u neku geometrijsku mreu, bez obzira na krivine i zaobljena raskrija (77)
Granice
- najee granice izmeu dviju vrsta urbanih povrina
- najsnanije su one granice koje nisu samo vizualno izrazite, ve su i kontinuirane u svojoj
formi, a neprolazne za popreno kretanje
- negdje granice mogu biti i putovi
Distrikti
- relativno veliki dijelovi grada koji imaju posebni karakter; moe se spoznati po svojoj
unutranjosti, ali moe posluiti i kao vanjska odrednica ovjeku koji ide prema njemu
- ameriki gradovi, naroito Boston imaju dosta izdiferenciranu mreu distrikta posebnih
obiljeja prema kojima se stanovnici orijentiraju
- za neke ispitanike distrikti su bili osnova konstruiranja gradske slike
- fizike karakteristiske koje odreuju jedan distrikt su tematski kontinuumi koji mogu u
sebi sadravati raznovrsne komponente: teksturu, prostore, oblike, detalje, simbole, tipove
zgrada, namjenu, djelatnost, stanovnitvo, topografiju.. (85)
- distrikti/podruja mogu imati vrlo raznolike granice neke su od njih vrste, definitivne i
vrlo precizne, a neke opet meke, neodreene, neki distrikti niti nemaju granice
- esta pojava tip distrikta sa snanom jezgrom, koja je okruena nekim tematskim
gradijentom koji potpuno iezava
- neki distrikti mogu biti jako introvertirani, tj. okrenuti samima sebi, a slabo povezani s
gradom izvan svog kruga; drugi opet mogu biti ekstrovertirani i povezani s okolnim
elementima (90)
vorita i ie/centri
- iako su one koncepcijski relativno male toke u slici jednog grada, one u prirodi mogu biti
vrlo prostrani trgovi; kad se promatra na nacionalnoj razini, jedan grad moe biti vorite
- poto se odluke (o smjeru) esto moraju donositi na raskrijim, ljudi na njima zaotravaju
svoju panju i zapaaju elemente upeatljivije nego obino.
- glavne eljeznike stanice su skoro uvijek znaajne gradske ie/centri
- centri mogu biti i mjesta koncentracije npr autobusa, automobila ili trgovina

4
- i vorita, kao i distrikti, mogu biti introvertirani i ekstrovertirani
- navedene kvalitete mogu se sumirati na primjeru uvenog venecijanskog vorita Piazza
San Marco: taj trg, visoko izdiferenciran, bogat i sloen stoji u otrom kontrastu prema
opem karakteru grada i okoline, sastavljene od spleta krivudavih uliica kojima se dolazi
na Piazzu
- on je vrsto povezan s glavnim elementom Venecije Canal Grande-om; uz to je bogat
mnogim obiljejima Duomo, Kneeva palaa, Campanile, Libreria..
Obiljeja
- orijentiri koje smatramo eksternim u odnosu na promatraa, su jednostavni fiziki
elementi razliitih dimenzija
- bolji poznavatelji grada se vie oslanjaju na sustav obiljeja, uvaavajui njihovu lokalnu
jedinstvenost
- gradska obiljeja se lake odabiru iz mnotvo drugih ukoliko je njihov oblik ii i
ukoliko vie odudaraju od svog zalea, emu pogoduje i istaknutost njihove prostorne
lokacije
- svaka zgrada uz koju ide neka povijesna pojedinost, neki znaajan simbol ili uope neko
znaenje, automatski dobiva na vrijednosti kao gradsko obiljeje (102)
- obiljeja mogu biti i udaljeni objekti, primjer Firentinskog Duoma ija je kupola vidljiva
iz blizine, kao i iz daljine (103), dominira gradom veliinom i konturom, postavljena je u
urbano, vjersko i prometno sredite Firence
Uzajamne veze elemenata
- spomenuti elementi su sirovina od koje se formira slika gradske sredine na razini cijelog
grada; oni se moraju srediti u cjelinu ako se eli dobiti zadovoljavajua slika (105)
- vano napraviti grupaciju elemenata, a onda uoiti njihove meusobne veze
- razliito djelovanje pojedinih elemenata na ostale: ako je obiljeje locirano kako treba,
ono e pojaati i uvrstiti znaaj kraja oko sebe, ako je situiran ekscentrino, zavest e
prolaznika na pogrean put, neko obiljeje moe u toj mjeri biti u neskladu po svojoj
prirodi u odnosu na distrikt u kojem se nalazi, da e mu razarati njegov lokalni kontinuitet,
ali s druge strane, svojim kontrastnim izgledom moe i intenzivirati taj kontinuitet
Promjenjiva slika
- izgleda da ne postoji jedna jedinstvena, obuhvatna slika nekog urbanog podruja, ve se tu
radi o itavim kompleksima slika koje se preklapaju i meusobno su povezane; one se
mogu sreivati ovisno o veliini promatranih povrina, tako da se promatra nuno kree
od slike ulice, preko razine stambene zajednice do razine grada i na kraju do
metropolitanske regije (108)
- naini na koji se slika grada razvija, paralelno s rastuim poznavanjem promatrane
okoline:
tip A: Urbane slike se najee formiraju du pravaca kretanja, a tek potom se
razvijaju i u irinu
tip B: Neke mape su otpoete tako to bi se povukla ograujua kriva linija koja bi se
potom popunjavala prema sreditu zaokruene povrine
tip C: Neki su poinjali tako to su skicirali osnovnu shemu uline kvadratne mree na
koju su dodavali detalji
tip D: Neto rjee ljudi su otpoinjali crtanje mape od nekoliko krugova, koji su
predstavljali susjedne distrikte, koje su zatim popunjavali meusobnim vezama
i unutarnjim detaljima
tip E: Neki su crtanje poeli od jedne jezgre, koja im je bila dobro poznata, a zatim su
na nju prikaili sve ostalo

5
Kvaliteta slike
- razlike izmeu individualnih crtea otkrile su razlike izmeu istih elemenata prema
stupnju njihove opremljenosti detaljima
- slika se moe razlikovati po svojim strukturnim kvalitetama: po nainu na koji su njezini
dijelovi sreeni i uzajamno povezani; uoena su 4 stupnja rastue strukturne tonosti
a) pojedini elementi su bili samostalni; slika nije imala svoju strukturu ili povezanost
meu elementima slike s velikim rupama i s nepovezanim elementima
b) struktura je pozicijska/relacijska dijelovi su samo grubo povezani i prikazani
uopenim pravcima
c) fleksibilna slika dijelovi povezani na rastresit nain, kao da je rije o labavim
vezama
d) ukoliko se veze mnoe konstrukcija postaje krua: dijelovi se spajaju vrstim
vezama; autor takve slike moe se puno slobodnije kretati gradom i moe po volji
uspostavljati veze izmeu novih toaka

IV OBLIK GRADA

- Grad je mnogoznana struktura, promenljive organizacije, skup mnogih funkcija,

sagraen mnogim rukama i relativnom brzinom. (115)
- kompletna specijalizacija, finalno uobliavanje nije ni poeljno ni mogue
- oblik grada treba da bude neto neobavezno, neto to se moe uobliavati prema
potrebama i shvaanjima graana (116) !!
- ako je urbana sredina vidljivo organizirana i otro definirana, tada graanin moe da je
dopuni svojim osobnim znaenjima tada e ona postati pravo mjesto! (116)
- jako malo metropolitanskih povrina koje kao cjelina imaju snaan vizualni karakter i
strukturu; najee je rije o bezoblinoj rasplinutosti njihovih periferija
- Ako se takva modifikacija (prirodne sredine) obavi sa uspehom, onda se to uvek vri uz
potovanje uzajamnih veza prirode i ovekove nadgradnje, no s tim da i prirodni
fenomeni, kao i ljudske tvorevine ouvaju svoju individualnost. (120)
- treba usmjeriti napore prilagoavanju svoje sredine perceptualnoj shemi i simbolinom
procesu ljudskog bia
Projektiranje puteva
- poveavanjem slikovitosti urbane sredine mi olakavamo njenu vizualnu identifikaciju i
strukturu (121)
- putevi-najmonije orue za sreeno organiziranje gradske cjeline
- osnovne linije moraju imati neku posebnu kvalitetu koja ih izdvaja od okolnih pravaca:
neku koncentraciju djelatnosti posebne vrste, teksturu plonika, posebno osvjetljenje,
kune fasade
- ako se ista karakteristika dosljedno provlai du itave ulice, onda se ona pamti kao
kontinuirani, cjeloviti element; karakteristika moe biti i ritmino ponavljanja
- to vodi do vizualne hijerarhije ulica i puteva, po analogiji s funkcionalnom hijerarhijom tj.
svjesnim odabirom glavnih pravaca i njihovim uobliavanjem u kontinualnu cjelinu
opaajnih elemenata-tako se dobiva kostur gradske slike
Kvaliteta oblika
1. Singularnost ili jasnost slike-zalea: otrina granice, zatvorenost, kontrastnost
povrina, oblika, namjene, ako promatra bolje poznaje grad, on utoliko manje
ovisi o grubom fizikom kontinuitetu kada organizira sliku cjeline, ve sve vie
uiva u kontrastima i izuzetnostima koje oivljavaju scenu (135)

6
 2. Jednostavnost oblika: jasnost i jednostavnost vidljive forme u njenom
geometrijskom smislu, ralanjenost dijelova i njihova ogranienost; oblici takve
vrste se daleko lake ugrauju u sliku
3. Kontinuitet: neprekidnost ruba ili povrine; bliskost dijelova; ponavljanje
ritmikog intervala; slinost, analogija ili harmonija povrine, oblika ili materijala
4. Dominiranje: dominacija jednog dijela nad ostalima pomou veliine, intenziteta
ili interesa kojeg on pobuuje pri promatranju cjeline
5. Jasnost veza: visoka vidljivost veza i spojnih avova; jasni odnosi i uzajamne veze
6. Diferencijacija po usmjerenosti: asimetrija, gradijenti i radijalne reference kojima
se jedan kraj neke ulice diferencira od drugog
7. Vizualno podruje: kvalitete koje potenciraju obujam i prodor vizure: prozranost,
preklapanje, viste i panorame koje produbljuju domet vienja
8. Osjeanje kretanja: one kvalitete koje sainjavju svjesnost promatraa, vidnim i
kinestetikim osjeajem, njegovog stvarnog ili potencijalnog kretanja
9. Vremenski nizovi: nizovi koji se doivljavaju po vremenu
10. Nazivi i znaenja: ne-fizike karakteristike koje mogu potencirati slikovitost
elemenata (znaenja i psiholoke asocijacije socijalne, povijesne, funkcionalne,
ekonomske..)
Osjeanje cjeline
- funkcija jedne vizualno dobre okoline nije samo da nam olaka rutinsko kretanje kroz nju,
niti samo da odri znaenja ili osjeanja koja smo ve doivjeli, nego i da poslui kao
vodi i stimulans za novo istraivanje grada (140)

- U samoj stvari, nama treba takva urbana sredina koja nee biti samo dobro organizovana,
ve i poetina, i simbolina. Ona treba da nam govori o pojedincima i njihovom sloenom
drutvu, o njihovim tenjama i njihovoj istorijskoj tradiciji, o prirodnoj okolini, ali i o
komplikovanim funkcijama i kretanjima u gradskom svetu. 154