Professional Documents
Culture Documents
Lemljenje
Lemljenje
Lemljenje
Izrada bilo kojeg elektronikog ureaja ukljuuje i (meko) lemljenje. Prednost lemnog spoja je u tome to on trajno
osigurava dobru mehaniku privrenost komponenti i elektrinu (galvansku) vezu. U sluaju kvara, svaki zalemljeni
dio moe se zamjeniti. Elektroniari profesionalci, bez izuzetka, ue lemiti u koli i na poslu. Osim njih, postoje i
brojni elektroniari hobisti (hobi = razbibriga), dijelom nedovoljno educirani, ili ak samouki, i zato podloni
pogrekama.
UPOZNAVANJE S PRIBOROM
TAPNA LEMILICA 230V LEMNA STANICA WELLER 24V BRZA LEMILICA PITOLJ 230V
Povoljan odabir za hobiste je klasina tapna lemilica za napon od 230V i snage 25 - 40W sa iljastim vrhom.
Cijena je od 50 kuna, pa na vie. Mjesto kupnje : specijalizirana elektronika trgovina tipa Chipoteka, Elmatis,
Conrad i sl. Tu se odmah moe kupiti i dodatni materijal i pribor. Lemne stanice na 24V znatno su skuplje i koriste se
najvie u profesionalnim radionicama i uionicama. One su i sigurnije za rad. Posebno su cijenjene lemne stanice
marke Weller. Na slikama su i drugi modeli lemilica, s razliitim izvorima napajanja.
Moe se kupiti i objedinjeni poetniki pribor za lemljenje, koji sadri lemilicu, stalak sa spuvicom, usisnu
pumpicu i lemnu icu. Cijena je oko 90 kuna. Dovoljno je za uenje, a onome tko e rijetko lemiti moe biti i za
stalno.
Lemilice snage do 40W nisu dovoljno jake za mjesta gdje se spaja vie debljih ica, od kojih svaka odvodi toplinu.
Iz tog razloga, naprednijim hobistima, dobro e doi jo jedna jaa lemilicu snage 60 - 100W. Ona e se rjee koristiti
i takoer moe biti iz jeftinijeg cjenovnog razreda. Radi vee dimenzije bit e potreban i vei stalak. Ako ga nema u
prodaji, moe se napraviti u samogradnji.
Kod prvog ukljuenja nove lemilice njezin vrh je potrebno formirati. im se zagrije, vrh se tretira s tinolom na
nain da oko njega nastane sjajni sloj. U daljnjem radu, vrh uvijek treba biti pokriven tankim slojem tinola.
Spuvica za ienje vrha proizvodi se ba za tu namjenu. Treba je namoiti s vodom. iana vuna vrh lemilice
isti na suho i bez da ga hladi. Salmijak se koristi u kombinaciji s mokrom spuvicom (video), U prodaji je i posebna
pasta za ienje vrha.
Stalak za lemilicu
Stalak za lemilicu je ujedno i zatitno sredstvo od njezine visoke temperature. Za manje lemilice, tvorniki model
sa spuvicom (lijevo) moe se kupiti za tridesetak kuna, a sa ianom vunom za ezdesetak kuna.
Tuba 17 grama Kolut 100 grama Skupe bezolovne lemne ice za posebne profesionalne namjene
1,0 mm 60/40 0,7mm 60/40
Osnovni sastojak lemne ice je KOSITAR. Latinski = STANNUM (Sn), njemaki = ZINN, turski = KALAY,
engleski = TIN. TINOL je zatiena trgovaka oznaka, ali i sinonim za lemnu icu. Za najiru primjenu koristi se
lemna ica koja sadri 60% kositra i 40% olova (60/40), promjera 0,71,0 mm. Temperatura talenja je niskih 188 C.
Nisko talite je prednost, jer se elektroniki elementi prilikom lemljenja manje zagrijavaju. Kolut od 100 grama kota
oko 45 kuna.
Uveana slika presjeka lemne ice. U sredini je smolasta tvar na bazi kolofonija.
Dra trea ruka
Koristan dio pribora za lemljenje. Cijena za model bez poveala je oko 50 kuna.
Usisna pumpica
Usisna pumpica koristi se kod odlemljivanja dijelova s tiskane ploice. Kota tridesetak kuna. Ako je antistatik
onda je malo skuplja. U naim trgovinama pojavile su se i pumpice s grijaem, a kotaju samo 55 kuna. Za istu
namjenu slui i iana traka za odlemljivanje koja na sebe privlai rastopljeni tinol. Pumpica i traka poetniku nisu
nuno potrebni.
U trgovinama gdje se prodaju lemilice i pribor mogu se kupiti i razliite paste za lemljenje. Pri odabiru, laik esto
napravi greku. Problem je to jedan dio tih pasti sadri kiselinu. Zato je potrebno jasno napisati da se kisele paste za
lemljenje ne koriste u elektronici. Njih koriste npr. vodoinstalateri, limari ili izraivai ukrasnih predmeta,
uglavnom s plinskim lemilicama - brenerima. Takva pasta unitava vrh nae lemilice, i radi tetu na elektronikoj
komponenti.
U elektronici, predmet lemljenja mora biti ist. Onda je dovoljna samo tinol ica s kolofonijem u sredini. U
rijetkim sluajevima, moe se koristiti i kolofonij iz zasebne kutije. Ostale razne paste za pospjeivanje lemljena ne
treba niti imati, a kamoli koristiti.
Kolofonij (ili kalafonij) se je nekada vie primjenjivao. U dananje vrijeme, kao zasebni artikl za pospjeivanje
lemljenja rjee se koristi, jer se optimalna koliina smolaste tvari na bazi kolofonija ve nalazi u sredini tinola. Iz tog
razloga, jedna kutijica moe trajati godinama. Kolofonij moe biti u krutom stanju ili rastopljen kao gusta pasta.
Navedeni pribor predstavlja samo kratki pregled osnovnog asortimana. Za ilustraciju, trgovaka tvrtka
TME u svom Internet katalogu, pod rubrikom Oprema za lemljenje, ima vie od 2.800 razliitih artikala.
LEMLJENJE
Preporuke i pravila :
- sve povrine koje se leme moraju biti iste. Kod tiskanih ploica, bakrenu povrinu je dobro blago
ispolirati. Za skidanje tankih slojeva oksida moe se koristiti i obina gumica za brisanje.
- predmet lemljenja (npr. bakrena ica) uvijek doe izmeu zagrijanog vrha lemilice s jedne strane
i tinola s druge strane, kao na prikazanim crteima. Time se osigurava rastapanje i prijanjanje
tinola tek nakon to predmet lemljenja postigne potrebnu temperaturu. U protivnom, moe doi
do tzv. hladnog lema. To je nona mora. Lemno mjesto izvana izgleda normalno, ali spoj se
galvanski povremeno prekida ili ga uope nema.
- ako je vrh lemilice iljast, zagrijavanje predmeta koji se lemi vri se prislanjanjem povrine sa
strane vrha.
Primjeri lemljenja
Najbolja prva vjeba je pokositravanje kraja finoianog vodia (licne). PVC izolacija s kraja licne skida se
neposredno prije postupka. Goli snop iica prstima se dodatno zakrene da budu zajedno. Prilikom zagrijavanja tinol
se rastapa i upija meu iice. Nakon hlaenja kraj licne postaje krut i lake se spaja na mehanike stezaljke. Slinim
postupkom mogu se pokositriti i ostale bakrene povrine (npr. krute ice, lemne uice). Takva predradnja olakava
meusobno spajanje.
Primjer lemljenja elementa (u ovom sluaju otpornika) na tiskanu ploicu. Vrh lemilice je s jedne strane, a lemna
ica s druge strane spojnog mjesta. Ako viak ice od elementa stoji okomito, kao na crteu, njezino skraivanje e se
raditi sa sjekaicom nakon lemljenja. Suprotno tome, ako se odluimo iicu od elementa savinuti prema foliji (tako se
je nekada radilo), onda se mora odmah i skratiti, pa tek onda zalemiti. Izrada tiskanih ploica za potrebe hobista, od
kreiranja do realizacije, je zasebna iroka tema.
STATIKI ELEKTRICITET
Treba znati da neke vrste aktivnih elektronikih komponenti (CMOS, MOSFET) prilikom lemljenja mogu biti
unitene djelovanjem statikog elektriciteta. Kod kvalitetnih ESD safe (electrostatic discharge safe) lemnih stanica
ovog problema nema. Ako se radi s jeftinijom lemilicom, postoje razne mogunosti amaterskog snalaenja. To moe
biti kratkotrajno iskapanje lemilice iz struje, privremeno meusobno spajanje svih noica komponente s tankom
iicom ili koritenje podnoja u koje se osjetljivi elementi utiskuju nakon lemljena.
Na Internetu ima kvalitetnih tekstova o lemljenju, a tema je prisutna i na forumima. Primjeri lemljenja za razne
posebne sluajeve mogu se nai na YouTube-u. UPOZORENJE : dio tih filmia sadrajno nije u skladu s abecedom
lemljenja u elektronici. To je zato jer na YouTube-u video uratke slobodno postavljaju i samouvjereni diletanti. Tako
moemo nauiti
- da je kod tiskanih ploica pasta za lemljenje obavezna,
- prilikom lemljenja tinol se dozira izmeu vrha lemilice i spojnog mjesta,
- prije lemljenja, vrh treba i malo isturpijati,
- turpijanjem se vrh lemilice ak moe i oblikovati prema elji.
Ovakvi naputci su potpuno pogreni, pa ak i glupi.
RADIOAMATERSKI KLUBOVI
Pravo mjesto gdje hobi elektroniari mogu savladati osnove lemljenja, ali i proiriti znanje iz elektronike, je
radioamaterski klub. Ulanjenje je preporuljiv potez. Popis klubova je na http://9a3al.com/LINKOVIHRVATSKA.html
Lemljenje uenje uenike uenici poetnike radioamater radioamaterizam elektronika Ognjen Prodanovi Kako se lemi kako lemiti
lemilica amater meko lemljenje 9A3AL 11/2014