Professional Documents
Culture Documents
Musura Toni Gradst 2015 Zavrs Sveuc PDF
Musura Toni Gradst 2015 Zavrs Sveuc PDF
Musura Toni Gradst 2015 Zavrs Sveuc PDF
ZAVR NI RAD
Toni Muura
Split, 2015.
SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I
GEODEZIJE
Toni Muura
Zavrni rad
Split, 2015.
2
Statiki proraun obiteljske kue
Saetak:
Kljune rijei:
Abstract:
The static design of small family house is presented in this work. The building consist
of two stories: ground floor and attic with hip roof.
The construction of house is masonry walls with reinforced concrete slab between
stories and fert structure as roof structure.
The work include tehnical description of the structure, general and particular
conditions of civil engineering works, control plan and quality assurance plan,
calcuation of the main structural elements as well as characteristic structural plans and
reinforcement plans.
Keywords:
3
STUDIJ: SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ
Opis Zadatka: Na temelju danih arhitektonskih podloga, potrebno je izraditi glavni projekt
manje obiteljske kue u Splitu. Izraeni projekt mora sadravati:
- tehniki opis
- plan kontrole i osiguranja kvalitete
- proraune
- graevinske nacrte
Prof. dr. sc. Alen Harapin Prof. dr. sc. Ivica Boko
4
1. TEHNIKI OPIS
5
Presjek 1 - 1
Tlocrt prizemlja
6
Tlocrt potkrovlja
7
Nakon iskopa potrebno je temeljnu plohu runo oistiti od ostataka razlomljenog materijala,
kao i eventualnu glinovitu ispunu iz pukotina. Po obavljenom ienju temeljne plohe potrebno je
neravnine i udubine (krape) popuniti i izravnati podlonim betonom C 16/20 (MB-20) do projektirane
kote temeljenja.
Ukoliko se naie na kavernu (pukotinu), vee udubine i relativno manje irine, a nije mogue
potpuno uklanjanje gline crvenice, sanaciju izvesti tako da se glina oisti do dubine cca 50 cm ispod
kote temeljenja, a nastali prostor do projektiranje kote temeljenja "plombira" zapuni podbetonom.
Doputena centrina naprezanja tla na detaljno oienim naslagama matine stijene uzeta su
za osnovna optereenja 0.70 MPa.
1.4. Materijali
Beton
Za izradu konstruktivnog betona smiju se koristiti samo CEM I ili CEM II/A-S. Zbog opasnosti od
korozije armature ne smiju se upotrebljavati betoni koji sadre cemente tipa CEM II/C, CEM IV i CEM
V, prema normi HRN EN 197-1.
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi ili koji mu se pri proizvodnji dodaju moraju
ispunjavati zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema prilozima C, D, E i
F Tehnikih propisa za betonske konstrukcije (TPBK).
Za izvedbu konstruktivnih dijelova graevine smiju se upotrijebiti samo oni sastavi betona za koje je
dokazano da ispunjavaju gore navedene tehnike uvjete.
8
Betonski elik
Kao armatura koristi se betonski elik B 500 (tip A ili B, prema TPBK) za sve elemente, u obliku
ipki ili mrea. Zatitni slojevi betona do armature iznose 2.0 3.0 cm.
Veliinu zatitnog sloja osigurati dostatnim brojem kvalitetnih razmanika (distancera). Kvalitetu
zatitnog sloja osigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona, te dodacima betonu i ostalim
rjeenjima prema zahtjevima ovog projekta i projektu betona, kojeg je duan izraditi izvoa radova.
Veliina i kvaliteta zatitnog sloja betona presudni su za trajnost objekta. U potpunosti potivati
projektirani raspored i poloaj armaturnih ipki, koje trebaju biti nepomine kod betoniranja. Sva
uporabljena armatura treba imati odgovarajue ateste o kakvoi.
Elementi za zidanje
Za zidanje su predvieni opekarski blokovi d=25 cm. Ovi blokovi moraju biti u skladu s
normom EN 771-1, i biti 1. razreda (ovisno o kontroli proizvodnje) tamo gdje je proizvoa
sporazuman isporuivati zidne elemente odreene tlane vrstoe, a ima program kontrole kvalitete s
rezultatima koji pokazuju da srednja tlana vrstoa poiljke uzorkovana i ispitana prema
odgovarajuoj normi ima vjerojatnost podbaaja odreene tlane vrstoe manju od 5%. Razred
izvedbe moe biti A ili B. Prema udjelu upljina blokovi mogu biti grupe 2a ili 2b.
Mort za zidanje
Za zidanje je predvien produni mort vrstoe M5, ope namjene. Mort mora biti u skladu s
normom EN 998-2.
Beton
Sve komponente betona (agregat, cement, voda, dodaci), te beton kao materijal, trebaju
udovoljavati zahtjevima vaeih normi, propisa i pravila struke. Izvoditelj je duan izraditi projekt
betona u skladu s projektom konstrukcije i dostaviti ga na suglasnost projektantu objekta.
Kontrola kvalitete betona sastoji se od kontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti s uvjetima
projekta konstrukcije i projekta betona.
Betonski radovi moraju se izvoditi prema projektu konstrukcije i projektu betona (kojeg je duan
izraditi Izvoa), a u svemu sukladno s: Tehniki propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05.), te
svim prateim normativima
Kod projektiranog betona u projektu mora biti specificiran razred tlane vrstoe (marka betona)
i to kao karakteristina vrijednost 95%-tne vjerojatnosti s kriterijima sukladnosti prema normi HRN EN
206-1.
9
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati
zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema Tehnikom propisu za
betonske konstrukcije.
Zahtjevi za isporuku betona i informacije proizvoaa betona korisniku moraju sadravati podatke
prema normi HRN EN 206-1.
Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svjeeg betona provodi se
prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava ovrsnulog betona prema normama niza
HRN EN 12390.
Eventualna vremenski ubrzana proizvodnja betonskih elemenata, u cilju ubrzanja graenja,
doputena je samo uz poseban projekt tehnologije izvoenja i dokaz zahtijevanih svojstava
prethodnim ispitivanjima.
Za svako odstupanje od projekta, nadzorni inenjer je duan izvijestiti Projektanta i Investitora.
Nuna je njega ugraenog betona da se ne pojave tetne pukotine, a u svemu prema projektu
betona, vaeim propisima i pravilima struke.
Betonski elik
Betonski elici trebaju udovoljavati zahtjevima vaeih propisa. Za elik za armiranje primjenjuju
se norme nHRN EN 10080-1 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 1. dio: Opi
zahtjevi (prEN 10080-1:1999), nHRN EN 10080-2 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni
elik 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda A (prEN 10080-2:1999), nHRNEN 10080-3 elik
za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda B
(prEN 10080-3:1999), nHRN EN 10080-4 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 4.
dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C (prEN 10080-4:1999), nHRN EN 10080-5 elik za
armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih
mrea (prEN 10080-5:1999), nHRN EN 10080-6 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik
6. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih reetki za gredice (prEN 10080-6:1999).
Potvrivanje sukladnosti elika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka A norme
nHRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa.
Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava elika za armiranje provodi
se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN
EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1.
Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehnikim pravilima iz Priloga H Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije, odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004.
Sva armatura je iz elika B500 u obliku ipki ili mrea. Osobito potivati projektom predviene
razmake i zatitne slojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne moe zapoeti bez prethodnog
detaljnog pregleda armature od strane nadzornog inenjera i njegove dozvole.
10
Prekidi betoniranja
Oplata
Primijenjeni standardi
HRN EN 206-1/A1:2004 Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/A1:2004)
nHRN EN 206-1/A2 Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/prA2:2004)
HRN EN 12350-7 Ispitivanje svjeeg betona 7. dio: Sadraj pora Tlane metode
HRN EN 12390-1 Ispitivanje ovrsnulog betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe
HRN EN 12390-2 Ispitivanje ovrsnulog betona 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje vrstoe
HRN EN 12390-6 Ispitivanje ovrsnulog betona 6. dio: Vlana vrstoa cijepanjem uzoraka
HRN EN 12390-8 Ispitivanje ovrsnulog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom
11
prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje ovrsnulog betona 9. dio: otpornost na smrzavanje ljutenjem
ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom
kvalitete (AQL) za nadzor koliine po koliine
HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama Metode ispitivanja 11. dio: Utvrivanje
karakteristika zranih pora u ovrsnulom betonu
HRN EN12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane
vrstoe
HRN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama 2. dio: Nerazorno ispitivanje Odreivanje veliine odskoka
prEN 13791:2003 Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima
nHRN EN 10080-2 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika
razreda A (prEN 10080-2:1999)
nHRNEN 10080-3 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika
razreda B (prEN 10080-3:1999)
nHRN EN 10080-4 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 4. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika
razreda C (prEN 10080-4:1999)
nHRN EN 10080-5 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih
armaturnih mrea (prEN 10080-5:1999)
HRN EN 10025 Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika Tehniki uvjeti isporuke
HRN EN 10027-1 Sustavi oznaivanja elika 1. dio: Nazivi elika, glavni simboli
HRN EN 10204 Metalni proizvodi Vrste dokumenata o ispitivanju (ukljuuje dopunu A1:1995)
HRN EN 729-3 Zahtjevi za kakvou zavarivanja Zavarivanje taljenjem metalnih materijala 3. dio: Standardni
zahtjevi za kakvou
HRN EN ISO 4063 Zavarivanje i srodni postupci Nomenklatura postupaka i referentni brojevi
12
HRN EN ISO 377 elik i elini proizvodi Poloaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka za mehanika ispitivanja
HRN EN 10002-1 Metalni materijali Vlani pokus 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi)
HRN EN ISO 15630-1 elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 1. dio: Armaturne ipke i ice
HRN EN ISO 15630-2 elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 2. dio: Zavarene mree
Ostali standardi
ENV 1992-1-1 Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1. dio: Opa pravila i pravila za zgrade
ENV 1992-1-2 Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1-2 dio: Opa pravila Projektiranje konstrukcije
na poar
Nadzorni inenjer duan je voditi rauna da je kvaliteta radova, ugraenih proizvoda i opreme u
skladu sa zahtjevima projekta te da je kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima
(lanak 23 Zakona). Nadzorni inenjer duan je da za tehniki pregled priredi zavrno izvjee o
izvedbi graevine (lanak 71. Zakona o graenju).
13
1.7. Posebni tehniki uvjeti
Oplate i skele
Skele i oplate moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i tetnih deformacija
mogu primiti optereenja i utjecaje koji nastaju tijekom izvedbe radova. Skela i oplata moraju biti
izvedeni tako da se osigurava puna sigurnost radnika i sredstava rada kao i sigurnost prolaznika,
prometa, susjednih objekata i okoline uope.
Materijali za izradu skela i oplata moraju biti propisane kvalitete. Nadzorni inenjer treba
odobriti oplatu prije poetka betoniranja.
Kod izrade projekta oplate mora se uzeti u obzir kompaktiranje pomou vibratora na oplati
tamo gdje je to potrebno.
Oplata mora sadravati sve otvore i detalje prikazane u nacrtima, odnosno traene od
nadzornog inenjera.
Oplata odnosno skela treba osigurati da se beton ne oneisti. Obje moraju biti dovoljno vrste
i krute da odole pritiscima kod ugradnje i vibriranja i da sprijee ispupenja. Nadzorni inenjer e, tamo
gdje mu se ini potrebno, traiti proraunski dokaz stabilnosti i progibanja.
Nadvienja oplate dokazuju se raunski i geodetski se provjeravaju prije betoniranja.
Oplata mora biti toliko vodotijesna da sprijei istjecanje cementnog mlijeka.
Ukoliko se za uvrenje oplate rabe metalne ipke od kojih dio ostaje ugraen u betonu, kraj
stalno ugraenog dijela ne smije biti blii povrini od 5 cm. upljina koja ostaje nakon uklanjanja ipke
mora se dobro ispuniti, naroito ako se radi o plohama koje e biti izloene protjecanju vode. Ovakav
nain uvrenja ne smije se upotrijebiti za vidljive plohe betona.
iane spojnice za pridravanje oplate ne smiju prolaziti kroz vanjske plohe gdje bi bile
vidljive.
Radne reke moraju biti, gdje god je mogue, horizontalne ili vertikalne i moraju biti na istoj
visini zadravajui kontinuitet.
Pristup oplati i skeli radi ienja, kontrole i preuzimanja, mora biti osiguran.
Oplata mora biti tako izraena, naroito za nosae i konstrukcije izloene proticanju vode, da
se skidanje moe obaviti lako i bez oteenja rubova i povrine.
Povrina oplate mora biti oiena od inkrustacija i sveg materijala koji bi mogao tetno
djelovati na izloene vanjske plohe.
Kad se oplata premazuje uljem, mora se sprijeiti prljanje betona i armature.
Oplata, ukoliko je drvena, mora prije betoniranja biti natopljena vodom na svim povrinama
koje e doi u dodir s betonom i zatiena od prianjanja za beton premazom vapnom.
Skidanje oplate se mora izvriti im je to provedivo, naroito tamo gdje oplata ne dozvoljava
polijevanje betona, ali nakon to je beton dovoljno ovrsnuo. Svi popravci betona trebaju se izvriti na
predvien nain i to to je prije mogue.
14
Oplata se mora skidati prema odreenom redoslijedu, paljivo i struno, da se izbjegnu
oteenja. Moraju se poduzeti mjere predostronosti za sluaj neplaniranog kolapsa. Nadzorni
inenjer e odrediti kad se mora, odnosno moe, skidati oplata.
Sve skele (za oplatu, pomone i fasadne) moraju se izvesti od zdravoga drva ili elinih cijevi
potrebnih dimenzija.
Sve skele moraju biti stabilne, ukruene dijagonalno u poprenom i uzdunom smislu, te
solidno vezane sponama i klijetima. Mosnice i ograde trebaju biti takoer dovoljno ukruene.
Skelama treba dati nadvienje koje se odreuje iskustveno u ovisnosti o graevini ili proraunski. Ako
to trai nadzorni inenjer, vanjska skela, s vanjske strane, treba biti prekrivena tranim ili lanenim
pletivom kako bi se uz openitu zatitu osigurala i kvalitetnija izvedba i zatita fasadnog lica.
Skele moraju biti izraene prema pravilima struke i propisima Pravilnika o higijenskim i
tehnikim zatitnim mjerama u graevinarstvu.
Nadzorni inenjer mora zabraniti izradu i primjenu oplata i skela koje prema njegovom
miljenju ne bi mogle osigurati traenu kvalitetu lica gotovog betona ili su neprihvatljive kvalitete ili
sigurnosti. Prijem gotove skele ili oplate vri se vizualno, geodetskom kontrolom i ostalom izmjerom.
Pregled i prijem gotove skele, oplate i armature vri nadzorni inenjer. Bez obzira na odobrenu
primjenu skela, oplate i armature, izvoa snosi punu odgovornost za sigurnost i kvalitetu radova.
15
Ako doe do neizbjenog, nepredvidljivog prekida rada, betoniranje mora biti zavreno tako
da se na mjestu prekida moe izraditi konstruktivno i tehnoloki odgovarajui radni spoj. Izrada takvog
radnog spoja mogua je samo uz odobrenje nadzornog inenjera.
Svjei beton mora se ugraivati vibriranjem u slojevima ija debljina ne smije biti vea od 70
cm. Sloj betona koji se ugrauje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem
betona. Ako doe do prekida betoniranja, prije nastavka betoniranja povrina donjeg sloja betona
mora biti dobro oiena ispuhivanjem i ispiranjem, a po potrebi i pjeskarenjem.
Beton treba ubaciti to blie njegovom konanom poloaju u konstrukciji da bi se izbjegla
segregacija. Smije se vibrirati samo oplatom uklijeten beton. Nije dozvoljeno transportiranje betona
pomou pervibratora.
Ugraeni beton ne smije imati temperaturu veu od 45 C u periodu od 3 dana nakon ugradnje.
Niska poetna temperatura svjeeg betona ima viestruko povoljan utjecaj na poboljanje
uvjeta za betoniranje masivnih konstrukcija. Stoga je snienje temperature svjeeg betona i
odravanje iste u propisanim granicama od posebnog znaaja. Za odravanje temperature svjeeg
betona unutar doputenih 25 C, neophodno je poduzeti sljedee mjere:
silose za cement, rezervoare, mijealicu, cijevi itd. zatititi od sunca bojenjem u bijelo.
Ukoliko ovi postupci hlaenja nisu dostatni, daljnje snienje temperature moe se postii
hlaenjem vode u posebnim postrojenjima (coolerima).
Za vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30 C), kada postoje potekoe s odravanjem
dozvoljene temperature svjeeg betona, poetak radova na betoniranju treba pomaknuti prema
hladnijem dijelu dana (no, jutro).
Vrijeme od spravljanja betona do ugradnje treba biti to krae, kako bi se izbjegli problemi pri
pranjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti.
Ugraivanje se mora odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omoguiti
povezivanje novog betona s prethodnim.
16
U uvjetima vrueg vremena najpogodnije je njegovanje vodom. Njegovanje treba poeti im
beton pone ovrivati. Ako je intenzitet isparavanja blizu kritine granice, povrina se moe finim
rasprivanjem vode odravati vlanom, bez opasnosti od ispiranja.
eline oplate treba rashlaivati vodom, a podloga prije betoniranja mora biti dobro
nakvaena.
Ukoliko se u svjeem betonu pojave pukotine, treba ih zatvoriti revibriranjem.
Voda koja se upotrebljava za njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike
izmeu temperature betona na povrini i unutar jezgre ne bi prouzroile pojavu pukotina. Stoga je
efikasan nain njegovanja pokrivanje betona materijalima koji vodu upijaju i zadravaju (juta, spuvasti
materijal i sl.) te dodatno prekrivanje plastinom folijom.
Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura no - dan.
Zidni elementi na gradilitu moraju biti sloeni po vrstama i razredima i osigurani od djelovanja
atmosferilija (kie, snijega, leda). Zidni elementi ne smiju se postavljati na stropne konstrukcije ako
imaju ukupnu masu kojom bi se izazvale trajne deformacije na konstrukciji.
17
Mort mora biti transportiran do gradilita i skladiten na nain da je zatien od utjecaje vlage i
drugih tetnih utjecaja na specificirana tehnika svojstva. Mort mora biti sloen po vrstama i
razredima.
Mort i veziva ne smiju se, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugraivati odnosno
primjenjivati nakon provedena 3 mjeseca na gradilitu. Mort se mora mijeati strojno i ne smije se
ugraivati ukoliko je zapoeo proces stvrdnjavanja.
Prije zidanja zia iz Priloga A mora se provesti sljedee:
pregled svake otpremnice i oznaka na zidnim elementima, mortu i drugim graevnim
proizvodima, koji se koriste,
vizualnu kontrolu zidnih elemenata, vrea morta i ambalae ostalih graevnih
proizvoda da se utvrde mogua oteenja,
utvrivanje razreda kontrole proizvodnje zidnih elemenata (I ili II).
18
1.8. Uvjeti odravanja i projektni vijek trajanja
HRN ENV 13670-1:2002 Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio: Openito (ENV 13670-1:2000)
HRN EN 4866:1999 Mehanike vibracije i udari Vibracije graevina Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova
utjecaja na graevine (ISO 4866:1990+Dopuna 1:1994+Dopuna 2:1996)
prEN 13791:2003 Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima
HRN ISO 15686-1:2002 Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 1. dio: Opa naela (ISO 15686-1:2000)
HRN ISO 15686-3:2004 Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava
19
(ISO 15686-3:2002)
HRN 12504-1:2000 Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane
vrstoe (EN 12504-1:2000)
HRN 12504-2:2001 Svojstva betona u konstrukcijama 2.dio: Nerozorno ispitivanje Odreivanje indeksa sklerometra (EN
12504-2:2001)
nHRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukcijama 3. dio: Odreivanje sile upanja (pull-out) (prEN 12504-3:2003)
HRN EN 12504-4:2004 Ispitivanje betona 4. dio: Odreivanje brzine ultrazvunog impulsa (EN 12504-4:2004)
HRN EN 12390-1:2001 Ispitivanje ovrsloga betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-
1:2000)
HRN EN 12390-3:2002 Ispitivanje ovrsloga betona 3. dio: Tlana vrstoa ispitnih uzoraka (EN 12390-3:2001)
20
2. ANALIZA OPTEREENJA
a) stalno optereenje
d(m) dx
(kN/m3)
Pregrade 1,00
b) pokretno optereenje
21
2.2. Pozicije 200 - Krov
a) stalno optereenje
- GLINENI CRIJEP 3 cm
- DRVENA LETVA 4 cm - GLINENI CRIJEP 3.3 cm
- DRVENA LETVA 4 cm - DRVENA LETVA 4.4 cm
- HIDRO IZOLACIJA 0.5 cm - DRVENA LETVA 4.4 cm
- TERMOIZOLACIJA 4 cm - TERMOIZOLACIJA 4.5 cm
- AB PLOA 4 cm - HIDROIZOLACIJA 0.5 cm
- ISPUNA 14 cm - AB PLOA 4.4 cm
- ISPUNE 15.5 cm
- GLINENI CRIJEP 3 cm
- DRVENA LETVA 4 cm
- DRVENA LETVA 4 cm
- HIDROIZOLACIJA 0.5 cm
- TERMO IZOLACIJA 4 cm
- AB PLOA 14 cm
- GREDICA 4 cm
d(m) dx
(kN/m3)
Glineni crijep + drvene letve 0.6
b) pokretno optereenje
22
2.3. Stubite
a) stalno optereenje
d(m) dx
(kN/m3)
Zavrna obrada gazita- kamena ploa 0,02 28,0 0,56
b) pokretno optereenje
23
3. PRORAUN PLOA POZICIJA 200
24
3.1. Proraun pozicije 201 i 202
2
- stalno optereenje g =4.04 (kN/m )
2
- pokretno optereenje p =1.0 (kN/m )
2
- ukupno eksploatacijsko optereenje q = g + p = 5.04 (kN/m )
ukupna
armatura granini moment radni moment
visina stropa vrsta tip FERT
(svedeno na a/b nosivosti presjeka nosivosti presjeka
d (cm) stropa gredice ()
RA 400/500) Mu (kNm/m') Mn (kNm/m')
(cm2/m')
G1 1.92 0.8/10 11.59 7.02
G2 2.97 01/10 17.82 10.80
G3 3.49 1.1/10 20.88 12.65
G4 4.18 1.2/10 24.93 15.11
G5 4.49 1.3/10 26.7 16.18
14+4=18 cm S1 G6 5.06 1.4/10 29.99 18.18
G7 5.75 1.5/10 33.97 20.59
G8 6.44 1.6/10 37.93 22.99
G9 7.26 1.7/10 42.63 25.84
G10 8.08 1.9/10 47.14 28.57
S2 nosivost stropa S2 u odnosu na S1 vea je za oko 60 %
16+4=20 cm nosivost stropa visine d=20 cm, u odnosu na d=18 cm, vea je za oko 10 %
Ukupno eksploatacijsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm* kada je
sustava slobodno poloene grede
q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko optereenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija moe nositi
tip gredice
tip stropa
2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0 5,2 5,4 5,6 5,8 6,0
G2 15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08
G4 10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45
G7 9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58
Vlastita teina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2
* Nosivost konstrukcije visine 16+4=20 cm, priblino je za oko 10% vea od one s visinom 14+4=18 cm
25
Iskaz fert gredica
26
Iskaz koliine i vrste fert gredica
TIP FERT SVIJETLI OTVOR DULJINA GREDICE ARMATURA ELINOG DOPUNSKA ARMATURA PROIZVODNA DULJINA
POZICIJA UKUPNA ARMATURA KOMADA
GREDICA L0 (cm) (cm) NOSAA NOSAA (cm)
1 G3 390 655 27 10 3,49 655 21
2 G1 190 279 27 / 1,92 279 9
3 G1 250 538 27 / 1,92 538 9
4 G9 570 785 27 14 7,26 785 10
5 G1 288 440 27 / 1,92 440 16
Okomito na pravac pruanja gredice, 1 cm ispod vrha stropa, potrebno je postaviti zavarene
armaturne mree R-196 po itavoj povrini stropa.
Na svim konzolnim pozicijama potrebno je postaviti zavarene armaturne mree R-385 dimenzija
200x215 cm.
27
4. PRORAUN PLOA POZICIJA 100
28
4.1. Prikaz rezultata momenta na numerikom modelu
Momenti u polju mx
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,20*1,50
Momenti u polju my
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,20*1,50
29
Momenti na leaju mx
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,50
Momenti na leaju my
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,50
30
4.2. Proraun pozicije 106 Stubite
g=7,53 kN/m
q=2,0 kN/m2
31
4.3. Prikaz dobivenih rezultata momenata na ploama pozicija 100
32
4.4. Dimenzioniranje ploa pozicija 100
Ploa 101-polje
Med=7,20 kNm/m
Ploa 102-polje
Med=8,64 kNm/m
Med=14,10 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1410/ 1001222,0=0,049
Ploa 104-polje
Med=4,95 kNm/m
34
Ploa 105-polje
Med=13,85 kNm/m
Ploa 106-polje
Med=2,96 kNm/m
35
Leaj 101-102
Med=14,82 kNm/m
Leaj 101-105
Med=10,81 kNm/m
36
Leaj 101-106
Med=1,72 kNm/m
Leaj 102-103
Med=21,45 kNm/m
37
Leaj 102-106
Med=0,63 kNm/m
Leaj 103-104
Med=18,52 kNm/m
38
Leaj 103-106
Med=9,48 kNm/m
Leaj 104-105
Med=18,36 kNm/m
39
Leaj 104-106
Med=2,18 kNm/m
40
4.5. Dimenzioniranje stubita
Med=7,27 kNm/m
Med=12,71 kNm/m
41
Iskaz potrebne armature (u cm2 /m) po pozicijama:
42
Plan armature ploe pozicija 100 donja zona
43
Plan armature ploe pozicija 100 gornja zona
44
5. PRORAUN GREDNOG NOSAA POZICIJA 200
45
5.2. Analiza optereenja
Stalno optereenje
Korisno optereenje:
46
Analiza optereenja greda 2
Stalno optereenje
Korisno optereenje:
47
Analiza optereenja greda 3
Stalno optereenje
Korisno optereenje:
48
5.3. Proraun nosaa
Greda - 1
Momenti:
Poprene sile:
49
Greda 2
Momenti:
Poprene sile:
50
Greda 3
Momenti:
Poprene sile:
51
5.4. Dimenzioniranje nosaa na moment savijanja
Greda 1
Polje
Io 0,85 350
Utjecajna irina: beff b0 e beff 24 84,0cm 350 cm
5 5
Med=33,62 kNm/m
Leaj
Med=2,63 kNm/m
52
Greda 2
Polje
Io 0,85 325
Utjecajna irina: beff b0 e beff 24 80,0cm 325 cm
5 5
Med=26,73 kNm/m
Leaj 1
Med=3,76 kNm/m
53
Leaj 2
Med=31,0 kNm/m
54
Greda 3
Polje
Io 0,85 355
Utjecajna irina: beff b0 e beff 24 85,0cm 355cm
5 5
Med=37,16 kNm/m
2 2
sd=Med / beffd fcd= 3716/ 8521 2,0=0,050
Leaj 1
Med=4,18 kNm/m
2 2
sd=Med / bwd fcd= 418/ 2421 2,0=0,020
55
Leaj 2
Med=44,34 kNm/m
x= limd= 0,25921=5,44 cm
z= limd= 0,89221=18,73 cm
x d2 5,44 3
s2 c2 3,5 1,57
x 5,44
f yd 434,8
v 1000 2,17
ES 200000
1,57
s 2 s 2 Es 200000 314 Mpa
1000
56
6. PRORAUN KONTINUIRANOG NOSAA POZICIJA 100
57
6.2.Analiza optereenja
Greda
Stalno optereenje:
Optereenje od ploe:
Lg 2,8
g pl,100 g100 6,5 9,1 kN / m
2 2
Zamjenjujue optereenje od ploe:
5
g pl,100, zam g pl,100 0,625 9,1 5,7 kN / m
8
Optereenje od zida krova:
g zid ,krov d zid hzid , zam zid 0,25 1,33 18,0 5,99 kN / m
Optereenje od grede:
g gr,100,1 bgr hsv ab 0,25 0,30 25,00 1,88 kn / m
Korisno optereenje
Lg 2,80
Optereenje od ploe: q pl,100,max q100 2,0 2,80 kN / m
2 2
Zamjenjujue optereenje od ploe:
5
q pl,100, zam q pl,100 0,625 2,80 1,75 kN / m
8
Ukupno korisno optereenje na gredi:
qn,100,1 1,75 kN / m
58
6.3. Proraun nosaa
Greda
Momenti:
g L2 13,57 2,80 2
Mg 13,30 kNm / m
8 8
q L2 1,75 2,80 2
Mq 1,72 kNm / m
8 8
Poprene sile:
L
Ved , 0 2 M ed / 2 20,54 / 1,4 29,34 kN
2
L
Ved ,1 2 M ed / 2 20,54 / 1,4 29,34 kN
2
59
6.4. Dimenzioniranje nosaa na moment savijanja
Greda
Io 0,85 280
Utjecajna irina: beff b0 e beff 25 73 cm 305cm
5 5
Med=20,54 kNm/m
60
6.5. Dimenzioniranje nosaa na poprenu silu
Greda
C 30/37
VEd =29,34 kN
NEd=0.0 kN
VRd ,c C Rdc k 100 l fck 3 bw d
1
bw 25 cm ; d 42 cm
200 200
k 1 1 1,71 2,0
d 400
A 212 210 3,83
l s 0.003404
Ac 25 45 1125
N Ed
cp 0.0
Ac
0.18 0.18
C Rdc 0.12
c 1.5
1
VRd ,c 0.12 1.71 (100 0.003404 30) 3 250 420 46745,19 N 46,75 kN
VRd ,c 46,75 kN VEd
3 1 3 1
0.035 k f ck 0.035 1.71 30 0,429
2 2 2 2
61
7. HORIZONTALNI SERKLAI POZICIJA 200
7.1. Skica sustava
62
7.2. Prikaz horizontalnih serklaa pozicija 200
63
8. HORIZONTALNI SERKLAI POZICIJA 100
8.1. Skica sustava
64
8.2. Prikaz horizontalnih serklaa pozicija 100
65
9. VERTIKALNI SERKLAI POZICIJA 200
66
10. VERTIKALNI SERKLAI POZICIJA 100
67
11. TEMELJI
Faktor ponaanja q:
q q0 k d k r k w
q0 - osnovna vrijednost faktora ponaanja; q0 =4.0 (sustav s nosivim zidovima)
k d - faktor klase duktilnosti; uzima se srednja klasa duktilnosti (M); kd 0.75
k r - faktor pravilnosti konstrukcije; kr 1.0 - pravilna konstrukcija
k w - faktor loma, k w 1.0
q 4.0 0.75 1.0 1.0 3.0
Sd (T)
gS 0
q
a g S
0 TB TC TD
68
Skica potresnih sila
q 200 1,0
G200, pl ( g 200 ) ( d ) (4,04 ) 10,15 11,05 509,2 kN
2 2
h 3,0
G200, zid zid d zid Lzid zid 18,0 0,25 58,54 395,2 kN
2 2
G200,uk G200, pl G200, zid 509,2 395,2 904,4 kN
q100 2,0
G100, pl ( g100 ) ( d ) (6,50 ) 87,43 655,73 kN
2 2
G100, zid zid d zid Lzid hzid 18,0 0,25 58,54 3 790,3 kN
69
Ukupna raunska teina objekta
G200,uk 2 H 904,4 6
S 200 S uk 399,6 222,1 kN
G100,uk H G200,uk 2 H 1446,0 3 904,4 6
G100,uk H 1446,0 3
S100 S uk 399,6 177,5 kN
G100,uk H G200,uk 2 H 1446,0 3 904,4 6
M s S i hi 1865,1 kNm
l obj 9,45 m ; s obj 9,35 m
N stl
S h i i
1865,1
199,5 kN m
s obj 9,35
N tlp 199,5
N tl
s m 21,1 kN ; N svl m N stl m 21,1 kN
l obj 9,45
70
11.2. Kontrola stabilnosti temelja
Atm 2,43 m 2 m
Gz Atm (q100,uk q200,uk ) hzgr z d z 2,43 (7,50 4,54) 6 18,0 0,25 56,3 kN
Gz
1
AT
At 1,0 0,6 0,6 m 2
56,3
1
0,6
1 93,8 kPa tla,dop 700 kPa
Gz N s
1, 2
AT AT
G z N stl 56,3 21,1
1 129,0 kPa tla ,dop 700 kPa
AT AT 0,6 0,6
G z N svl 56,3 21,1
2 58,7 kPa 0
AT AT 0,6 0,6
71
11.3. Prikaz temelja
72