4.

poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI

KNJIGOVODSTVA

U ovom poglavlju nauit ete:

O poslovnom i knjigovodstvenom dogaaju

O pojmu knjigovodstvene isprave i vrste

O evidenciji poslovnih dogaaja

to je konto, kontni plan

Pravilo dvojnoga knjigovodstva

Pravila evidentiranja na kontima imovine,

obveza, kapitala, prihoda i rashoda

O poslovne knjigama glavna knjiga, dnevnik,

pomona poslovna evidencija

O knjigovodstvenim grekama i nainima

ispravljanja
Str. 62 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

4.1 Poslovni i knjigovodstveni dogaaji

Poduzee u obavljanju svoje djelatnosti raspolae odreenom imovinom koju upotrebljava
(aktivira, pokree, iskoritava) s ciljem ostvarivanja odreenih koristi. Te se koristi oituju u
ostvarivanju prihoda i, na temelju njih, dobivenih novanih primitaka.
Na primjer, poduzee posjeduje strojeve ijom upotrebom nastaju proizvodi. Prodajom
proizvoda ostvaruju se prihodi koji za posljedicu imaju priljev novca u poduzee (naplata
potraivanja od kupaca na temelju prodaje).

Iz primjera je oito da tijekom obavljanja gospodarske djelatnosti nastaju poslovni dogaaji,

transakcije, promjene u navedenom su primjeru to proizvodnja, prodaja, naplata
potraivanja. Svi poslovni dogaaji koji se pojavljuju tijekom poslovnog procesa zbog nekog
se razloga nee moi evidentirati kao transakcija u poslovnim knjigama. Stoga treba izvriti
podjelu poslovnih dogaaja na:
KNJIGOVODSTVENE DOGAAJE,
OSTALE POSLOVNE DOGAAJE.

Poslovni dogaaji (transakcije), koji svojim nastankom utjeu tj. mijenjaju imovinu, obveze,
kapital, prihode i rashode, kao i rezultat poduzea, nazivaju se knjigovodstveni dogaaji.
Takvi dogaaji obuhvaaju one transakcije koje se mogu izraziti koliinski i u odgovarajuim
novanim jedinicama te koje mijenjaju spomenute stavke bilance i rauna dobiti i gubitka.

Dakle, da bi poslovni dogaaj ujedno bio i knjigovodstveni te da bi bio evidentiran

(knjien) u poslovnim knjigama, mora imati sljedea obiljeja:
stvarno je nastao;
moe se izraziti u novcu;
mijenja pozicije imovine, obveza i kapitala, prihoda i rashoda;
postoji knjigovodstvena isprava (dokument) kao dokaz nastanka dogaaja.

Ostali poslovni dogaaji obino su vezani za inicijalnu ili zavrnu fazu izvrenja nekog
poslovnog procesa i esto se ne mogu izraziti novcem te se kao takvi nee moi evidentirati u
poslovnim knjigama. Takvi su dogaaji predmet poslovne evidencije.

U nastavku se navodi primjer poslovnog i knjigovodstvenog dogaaja.

Pretpostavimo da poduzee zapoljava novog zaposlenika. Sam dogaaj njegova selektiranja,

testiranja, angairanja, prikupljanja kadrovske dokumentacije dokaza o steenoj strunoj
spremi, ivotopisa primjer je poslovnih dogaaja. To to je poduzee zaposlilo novog
djelatnika nikako ne utjee na promjene odreenih raunovodstvenih kategorija i nee biti
predmetom knjigovodstvene, nego operativne evidencije kadrovska sluba.

Tek kad se, s istekom prvog obraunskog razdoblja (nakon isteka mjeseca u kojem je
zaposlenik zaposlen), obrauna pripadajua plaa nastao je knjigovodstveni dogaaj koji e
biti evidentiran u poslovnim knjigama kao obveza prema djelatniku za neto-plau, obveza
prema dravi za doprinose, poreze i prireze te troak plae. Budui da ovaj poslovni dogaaj
ima sva obiljeja knjigovodstvenog dogaaja (nastao je, moe se izraziti u novcu, mijenja
pozicije obveza i rashoda te postoji vjerodostojan dokument obraunska lista), on e biti
evidentiran u poslovnim knjigama.
4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 63

4.2 Knjigovodstvene isprave

Knjigovodstvene isprave treba razlikovati od ostalih poslovnih isprava iako su one sastavni dio
poslovnih isprava.

POSLOVNE ISPRAVE (DOKUMENTACIJA) u irem smislu obuhvaaju sve pisane isprave

koje se pojavljuju u poduzeu vezano za obavljanje odreenih poslovnih aktivnosti:
korespondencije s partnerima, korespondencije pojedinih odjela unutar poduzea, normativni
akti, planovi poslovanja, tehnike izvedbene isprave, naredbodavne isprave za izvrenje
odreenih zahvata, isprave o dokazivanju obavljenog posla i dr.

KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE su one poslovne isprave uz pomo kojih raunovodstvo

prikuplja podatke. U tom se smislu ispravom dokazuje nastanak odreenog poslovnog
dogaaja s ciljem da se on knjigovodstveno evidentira i na taj nain iskae utjecaj na pojedine
ekonomske kategorije (imovine, obveze, kapital, prihode, rashode i financijski rezultat) koje je
prouzroio taj dogaaj. Tako uneseni podaci utemeljeni na knjigovodstvenim ispravama ine
podlogu za izradu financijskih izvjetaja.

Knjigovodstvena isprava ima sljedee zadatke:

temelj je za nadziranje ispravnosti nastalog poslovnog dogaaja to upuuje
na zakljuak da su isprave temelj interne kontrole. Bez knjigovodstvenih isprava
nije mogue provjeriti jesu li poslovi i transakcije u poduzeu izvreni u skladu s
danim uputama za rad, poslovnom politikom poduzea, zakonskim propisima i
slino;
temelj je za unos podataka u poslovne knjige u poslovne se knjige nijedan
podatak ne unosi bez uredne i vjerodostojne dokumentacije;
jedan je od temelja revizije financijskih izvjetaja u postupku revizije revizor
se slui svim izvorima podataka i informacija koji mu omoguuju da donese ocjenu
o financijskim izvjetajima (njihovoj objektivnosti i realnosti).

Primjer poslovnih i knjigovodstvenih isprava

Potpisan je ugovor o kreditu s poslovnom bankom. Sam ugovor predstavlja poslovnu
dokumentaciju. Tek nakon to poslovna banka uplati novac, na transakcijskom raunu
poduzea nastaje poslovni dogaaj koji mijenja njegovo financijsko stanje. Taj e dogaaj biti
evidentiran u poslovnim knjigama poduzea kao poveanje novca na raunu, ali i kao
poveanje obveze prema banci. Samo evidentiranje u poslovnim knjigama bit e izvreno na
temelju pravovaljane knjigovodstvene isprave, a to je u ovom sluaju izvadak iz banke o
prometu i stanju na raunu poduzea.

4.2.1 Vrste knjigovodstvenih isprava

Knjigovodstvene isprave, s obzirom na nekoliko kriterija, dijelimo na:
1. NAREDBODAVNE, OPRAVDAVAJUE I KOMBINIRANE
a. Naredbodavne isprave u praksi imaju formu razliitih naloga kojima se nalae
izvravanje odreenih operativnih poslova i njihove kontrole. Najee se
susreemo sa sljedeim nalozima: nalogom za izdavanje materijala sa
skladita, radnim nalogom u proizvodnji, nalogom za otpremu proizvoda sa
skladita, putnim nalogom, nalogom za isplatu gotovine iz blagajne itd.
b. Opravdavajue isprave slue kao dokaz nastalog poslovnog dogaaja za
knjigovodstvenu evidenciju. Najee takve isprave su: ulazni i izlazni rauni,
uplatnice i isplatnice iz blagajni, izvadak o stanju i prometu po transakcijskim
raunima poduzea i sl.
Str. 64 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

c. Kombinirane isprave po svojem znaenju u sebi sadravaju nalog da se neto

izvri te ujedno slue kao dokaz obavljenog posla. Primjer za to je putni nalog.
Izdavanjem putnog naloga poduzee alje zaposlenika na slubeni put s
odreenim zadatkom. Po povratku s puta zaposlenik radi obraun putnog
naloga i prilae moebitne raune za nastale putne trokove. Obraunati putni
nalog slui kao dokaz o obavljenim zadacima na slubenom putu te ujedno
opravdava nastale trokove.

2. UNUTARNJE (INTERNE) I VANJSKE (EKSTERNE)

a. Unutarnje knjigovodstvene isprave nastale su unutar samog poduzea, u
nekom od organizacijskih dijelova, gdje je nastao i sam poslovni dogaaj. U tom
smislu razlikujemo mjesta unutar poduzea kao to su skladita, blagajne,
pogoni, odjeli i sl.
b. Vanjske knjigovodstvene isprave nastale su izvan poduzea (kod poslovnih
partnera) i pritjeu u poduzee iz njegova okruenja. Najei primjeri eksternih
knjigovodstvenih isprava jesu ulazne fakture od dobavljaa, izvadak o stanju i
prometu po transakcijskom raunu.

3. IZVORNE (ORIGINALNE) I IZVEDENE (ZBIRNE)

a. Izvorne isprave su u biti pojedinani primjerak svake isprave na temelju kojih
su izvrena knjienja u poslovnim evidencijama.
b. Izvedene isprave nastale su zbirnim prikazom pojedinanih isprava i kao takve
predstavljaju rekapitulaciju veeg broja izvornih isprava. Na primjer, blagajnike
isplatnice i uplatnice pojedinane su knjigovodstvene isprave. Pregled svih
isplatnica i uplatnica u nekom obraunskom razdoblju (danu, tjednu, mjesecu)
bit e prikazan u blagajnikom izvjetaju koji je knjigovodstvena isprava za
sebe.

4.2.2 Oblik i tehnike sastavljanja knjigovodstvenih isprava

Isprave se u pravilu sastavljaju na mjestu nastanka poslovnog dogaaja, i to na
standardiziranim obrascima (tiskanicama). Poduzee koje koristi tiskanice za pojedine isprave
(raune, isplatnice, uplatnice, putne naloge, otpremnice, primke) znatno olakava elektroniku
obradu knjigovodstvenih podataka.

Osim toga, pojavljuju se i obvezatni obrasci isprave. Najee se to odnosi na poslovne

dogaaje u kojima sudjeluju banke, a ponajprije na obrasce platnog prometa (tzv. virmani
HUB-3 i HUB 3a).

Ispunjavanje knjigovodstvenih isprava moe se obavljati uz primjenu raunala, pisaih strojeva

i runo.

Isprava se moe izdati u jednom ili vie primjeraka, a kao podloga za unos u poslovne knjige
moe biti original, kopija, preslika, ovjereni prijepis, otisak telekomunikacijskog prijepisa i
nositelj podataka elektronike obrade.
4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 65

4.2.3 Odgovornost za sastavljanje knjigovodstvenih isprava

Zakonski predstavnik poduzea vodi brigu da internim pravilnicima precizno definira ovlasti i
odgovornost osoba za izdavanje naredbodavnih isprava te odgovornost osoba koje izvravaju
odreene poslove i o njima izdaju knjigovodstvenu ispravu.

Odgovornost za ispravu dokazuje se stavljanjem potpisa. Pritom je bitno razmotriti hoe li

isprava ostati u poduzeu ili se jedan primjerak alje partneru. Ako isprava slui samo za
internu upotrebu, dovoljno je staviti paraf odgovorne osobe. Ako je dokument sastavljen na
raunalu, dovoljno je upisati ime odgovorne osobe.

Ako se isprava alje van poduzea, poslovnom partneru, tada se uz potpis ovlatene osobe
stavlja i ig.

Prema tome, isprava o poslovnom dogaaju moe se potpisati:

vlastorunim potpisom,
faksimilom ovlatene osobe,
imenom i prezimenom ovlatene osobe za izdavanje isprave u obliku elektronikog
potpisa.

4.2.4 Sadraj knjigovodstvene isprave

Knjigovodstvena isprava mora imati takav sadraj da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni
dogaaj te da obuhvaa sve podatke potrebne za knjienje u poslovnim knjigama.

Svaka knjigovodstvena isprava mora sadravati osnovne elemente ili tzv. minimalne
sastojke, a to su:
Tvrtka, adresa izdavatelja isprave i OIB (Konto d.o.o., Zagrebaka ulica 6, Zagreb,
12345678911),
naziv isprave (raun R-1),
broj izdane isprave (npr. raun br. 36),
mjesto i datum izdavanja isprave (Zagreb, 18. svibnja 2014.),
imena ili oznake osoba koje sudjeluju u izvrenju posla (komercijalist Petra Peri),
sadraj poslovnog dogaaja i temelj njegova nastanka (nabavka materijala),
koliina koja treba biti izraena na nain koji odgovara prirodi izvrenja posla, a
cijena u odgovarajuoj valuti (100 kg cementa po cijeni 15 kn/kg),
svote izraene u kunama,
potpis osobe odgovorne za urednost i vjerodostojnost.

Osim osnovnih elemenata, u ispravama se navode i posebni podaci koji imaju dodatno
obiljeje i proiruju sadraj isprave. Koje e sve dodatne elemente isprava sadravati, ovisi o
tipu isprave, njezinom kretanju unutar poduzea ili od poduzea prema okruenju, ali i o
zakonskim propisima.

Tako, primjerice, Zakon o PDV-u propisuje da gotovinski i negotovinski rauni o isporuci

moraju sadravati tono odreene elemente, a tiu se cijene isporuke razvrstane po poreznim
stopama, iznosu obraunatog PDV-a, zbrojnom iznosu osnovice i PDV-a.
Str. 66 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

4.2.5 Provjera knjigovodstvenih isprava

Provjera knjigovodstvenih isprava jedan je od oblika unutarnjeg nadzora koji je bitan s motrita
daljnjeg tijeka raunovodstvene obrade podataka i u konanici sastavljanja financijskih,
poreznih, statistikih izvjetaja.

Svaka poslovna, kao i knjigovodstvena transakcija, mora biti provedena u nekoliko koraka, s
ciljem utvrivanja tko e odobriti transakciju, je li ona odobrena, je li izvrena i je li evidentirana
u poslovnim knjigama.

Osim ovakvog nadzora, postoje i drugi oblici raunovodstvenih kontrola, primjerice popis
imovine i obveza, kontrola blagajni, radnih naloga, putnih naloga, normativa i utroaka
materijala, kala, rasipa, loma i dr.
Svrha raunovodstvenih kontrola jest zatititi imovinu poduzea i pouzdanost informacija.

Provjeru isprava obavljaju osobe koje imenuje uprava poduzea. Ako kontrola isprava
izostane, u poslovne e knjige biti uneseni netoni podaci te e doi do gubitka nadzora nad
poslovanjem.

Svaka isprava mora proi provjeru tako da se utvrdi:

1. FORMALNA ISPRAVNOST ispituje sadrava li isprava sve potrebne elemente
(naziv isprave, naziv izdavatelja, adresu, datum izdavanja), sadrava li sve bitne
podatke o isporuci dobara i usluga, potpise;
2. STVARNA BIT POSLOVNE TRANSAKCIJE dokazuje da je poslovna transakcija
stvarno nastala, i to upravo onako kako je predoeno u ispravi. Na navedenom primjeru
rauna za nabavljeni materijal to znai sljedee: treba provjeriti je li isporuena koliina
u skladu s naruenom, je li poiljka isporuena i postoji li skladina primka, jesu li
kvaliteta i cijena materijala u skladu s dogovorenima;
3. RAUNSKA ISPRAVNOST ispituje ispravnost raunskih operacija (umnoak cijene
i koliine), obraun obveze za PDV, obraun razliitih popusta na prodaju i sl.

U velikim poduzeima kontrolu isprava provodi sluba likvidature. Likvidatura stavlja oznaku
da je kontrola izvrena i knjigovodstvu dostavlja ispravu na knjienje.

Prije samog knjienja izdaje se NALOG ZA KNJIENJE na kojem se naznae konta na koja
e se isprava knjiiti.

Prema Zakonu o raunovodstvu, poduzee je obvezno uvati knjigovodstvene isprave u

izvornom obliku ili snimljene na odreene nositelje podataka. O rokovima uvanja
knjigovodstvenih isprava vie je bilo rijei pri izlaganju odredaba Zakona o raunovodstvu.

4.3 Poslovne knjige

Poslovne knjige predstavljaju skup evidencija koje poduzee vodi da bi osiguralo
potrebne podatke o svojem poslovanju. U poslovnim knjigama evidentiraju se poslovni
dogaaji koji nastaju u poslovanju nekog poduzea.

Poslovne se knjige moraju voditi po odreenim raunovodstvenim naelima, prije

svega po naelima aurnosti i urednosti.

Voenje poslovnih knjiga ureeno je Zakonom o raunovodstvu.

4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 67

Zbog odreenih formalnosti u voenju poslovnih knjiga, one pred sudom imaju karakter javnih
isprava. Sama formalnost voenja poslovnih knjiga prvenstveno proizlazi iz injenice da se
knjigovodstvena evidencija mora temeljiti na dokumentima bez dokumenata nema knjienja.
U tom smislu treba razlikovati iri pojam poslovnih knjiga od knjigovodstvenih jer nemaju sve
poslovne knjige obiljeje javne isprave, nego predstavljaju operativnu evidenciju o poslovanju
poduzea.

Treba naglasiti da poslovne knjige ne moraju nuno biti u obliku knjiga jer se knjienja, tj. unos
poslovnih promjena, mogu obavljati primjenom razliitih metoda runo, strojno ili elektroniki.
U modernoj se praksi poslovne knjige vode na raunalima pomou aplikacijskih programa te
imaju oblik datoteka. U tom se sluaju poslovne knjige na kraju poslovne godine moraju izlistati
i uvezati pa tako dobiju izgled prave knjige.

Poslovne knjige koje imaju karakter javnih isprava vode se za poslovnu godinu koja je u pravilu
jednaka kalendarskoj. U knjige se unosi poetno stanje iz prethodnog razdoblja, a zatim
poslovni dogaaji za dotinu godinu. Unos podataka u poslovne knjige mora se obaviti, kako
je ve naglaeno, prema naelu urednosti. Urednim knjienjem podataka smatra se unos:
utemeljen na odgovarajuoj ispravi,
podatak upisan na hrvatskom jeziku,
u neprekidnom nizu bez ostavljanja slobodnog prostora,
bez mogunosti brisanja i promjene prvotnog teksta i iznosa,
odmah po nastanku poslovnog dogaaja, a ovisno o proteku vremena za dolazak
isprave na knjigovodstvenu obradu,
utemeljen na naelu nepromjenjivog zapisa.

Zakon o raunovodstvu propisuje obvezu voenja knjiga prema pravilu DVOSTAVNOG

KNJIGOVODSTVA. O pravilu dvostavnog knjigovodstva bit e rijei u sljedeim poglavljima.

Poslovne knjige dijele se na:

1. TEMELJNE
GLAVNA KNJIGA
DNEVNIK
2. POMONE
ANALITIKE EVIDENCIJE
DRUGE POMONE KNJIGE

4.3.1 Dnevnik
Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se KRONOLOKIM redoslijedom
evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogaaji, tj. redom kojim su nastajali.

Dnevnik se moe voditi kao jedna knjiga ili vie njih, specijaliziranih za pojedine skupine
imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. Osnovna zadaa voenja dnevnika jest osigurati
uvid u slijed dogaanja.

Evidentiranje dogaaja po redoslijedu nastanka ima bitnu ulogu u naknadnom nadzoru

poslovanja.

Nekad davno dnevnik je imao izgled knjige u koju su poslovni ljudi zapisivali sve svoje poslove
redoslijedom kojim su nastajali, a kasnije su te iste zabiljeke, sistematizirane po vrsti poslova,
prenosili u glavnu knjigu.
Str. 68 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

Kasnije, zbog ekspanzije posla, metoda prijenosa iz dnevnika u glavnu knjigu postala je
nedostatna te se umjesto nje poela primjenjivati kopirna metoda. Kod kopirne metode obavlja
se istodobno knjienje i u dnevnik, i u glavnu knjigu, pri emu se u dnevnik promjene upisuju
kronolokim redoslijedom, a u glavnu knjigu sistematizirano prema vrsti imovine, obveza,
kapitala, prihoda, rashoda i financijskog rezultata.

U dananje vrijeme raunalne obrade podataka i voenja knjiga, dnevnik gubi prijanji izgled
te predstavlja datoteku prometa u kojoj je kronologijom dogaaja zapisano sve to se dogodilo.

Budui da se iste transakcije istodobno zapisuju i u dnevnik, i u glavnu knjigu, logino je da

vrijednost transakcija zapisanih u dnevniku odgovara onima u glavnoj knjizi.

Ovo upuuje na glavnu funkciju dnevnika kontrolnu ulogu.

Osim toga, dnevnik je vrlo bitan jer se na temelju kronologije dogaaja zapisanih u njemu moe
izvriti rekonstrukcija dogaaja koji nas naknadno mogu zanimati, olakava pronalaenje
knjigovodstvenih pogreaka, omoguuje utvrivanje tekueg broja knjienja i dr.

4.3.2 Glavna knjiga

Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u koju se SUSTAVNO i KRONOLOKI upisuju
poslovni dogaaji na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom
rezultatu.

Budui da obuhvaa promjene na svim raunovodstvenim kategorijama, za glavnu knjigu se

kae da je sveobuhvatna evidencija.

Glavna knjiga u biti nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne dijelove. Za svaku stavku
bilance otvara se poseban raun (konto) na kojem se onda evidentiraju promjene tijekom
obraunskog razdoblja.
Moemo rei da je glavna knjiga zapravo skup konta (rauna) koji se po potrebi
ralanjuju i na njima prikazuju stanje i promjene pojedinih pozicija imovine, obveza,
kapitala, prihoda, rashoda, financijskog rezultata i izvanbilannih zapisa.

Izgled glavne knjige, kao i dnevnika, ovisi o nainu obrade podataka. Kod rune (kopirne)
metode glavna knjiga ima oblik slobodnih listova, odnosno kartica konta. Kad se svi listovi
(kartice) uveu, glavna knjiga stvarno poprima izgled knjige. U uvjetima raunalne obrade
podataka glavna knjiga ima oblik datoteke koja se vodi pomou izvedbenog programa. Na
kraju godine glavna se knjiga mora izlistati i uvezati.

Glavna knjiga kao cjelina ima dva meusobno nezavisna dijela:

raune (konta) bilannih zapisa,
raune (konta) izvanbilannih zapisa.

Dio glavne knjige koji se odnosi na bilannu evidenciju slui za knjienje poslovnih dogaaja
koji su nastali poslovanjem poduzea i mijenjaju pozicije aktive, pasive, prihoda i rashoda.

Za razliku od toga, u izvanbilannim zapisima predmet evidencije su poslovni dogaaji koji u

trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj na stavke bilance i rauna dobiti i gubitka poduzea,
ali su zanimljivi jer se iz njih mogu dobiti informacije o npr. uporabi imovine, buduim
potencijalnim obvezama, kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti i dr.

Raspored rauna (konta) u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed pripremljenom raunskom

(kontnom) planu.
4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 69

4.3.3 Pomone poslovne knjige

Pomone poslovne knjige slue za detaljnije prikazivanje nekih pozicija evidentiranih u
glavnoj knjizi. Dopuna su osnovnim poslovnim knjigama tako to ralanjuju neki raun
(konto) glavne knjige ili tako to sadravaju podatke koji slue kao nadopuna raunima
glavne knjige.

Iako je glavna knjiga sveobuhvatna evidencija, ona ipak nije dovoljno detaljna. Ako poduzee
ima potrebu za detaljnijim informacijama o nekoj poziciji glavne knjige, organizira se voenje
pomonih poslovnih knjiga. Razlikujemo dvije vrste pomonih poslovnih knjiga:
analitika evidencija (analitika knjigovodstva),
druge pomone knjige.

Pomone knjige organizirane su najee kao razliita analitika knjigovodstva. Tako imamo
organizirano analitiko knjigovodstvo kupaca, dobavljaa, dugotrajne imovine, zaliha sirovine,
proizvodnje, trokova, gotovih proizvoda, trgovake robe, plaa itd.

Na primjer, ako u glavnoj knjizi uzmemo poziciju potraivanja od kupaca, tada se na jednom
kontu evidentira ukupan iznos svih potraivanja od kupaca. Za razliku od toga, u analitikom
knjigovodstvu kupaca za svakog se kupca otvara zaseban raun, gdje se detaljno prate
promjene vezane za poslovanje s dotinim poslovnim partnerom izdani rauni, datumi
dospijea, naplata i zatvaranje potraivanja od kupaca. Logino je da iznos potraivanja u
glavnoj knjizi odgovara zbroju iznosa potraivanja svih pojedinanih rauna kupaca.

Druge pomone knjige slue kao nadopuna podataka za neku poziciju (raun) u glavnoj knjizi.
U okviru pomonih knjiga, prema poreznim i drugim propisima, poduzetnik je obvezan ustrojiti
odgovarajue evidencije:
1. prema zakonu i Pravilniku o PDV-u:
Knjige ulaznih rauna,
Knjige izlaznih rauna;
2. prema Zakonu o trgovakim drutvima:
Knjiga dionica,
Knjiga poslovnih udjela.

Pomone knjige koje poduzea vode, osim prethodno navedenih, najee su: knjiga blagajne,
analitiko knjigovodstvo sirovina i materijala, analitiko knjigovodstvo plaa, analitiko
knjigovodstvo dugotrajne materijalne imovine te druge pomone poslovne knjige prema potrebi
poslovnog subjekta.

Pomone poslovne knjige uvaju se jedanaest godina, dakle, ako je dokumentacija nastala
2010., rok od kojeg poinje tei vrijeme uvanja dokumentacije je 1. sijenja 2012., a rok
uvanja te iste poslovne dokumentacije je 1. sijenja 2023.

Ove smjernice vrijede od stupanja na snagu novog Opeg poreznog zakona (1. sijenja 2009.,
Nar. nov., br. 147/08.), to znai da se odrednice zakona vezane za uvanje knjigovodstvenih
isprava, poslovnih knjiga i pripadajue knjigovodstvene dokumentacije odnose na evidenciju
knjigovodstvenih dogaaja nakon 1. sijenja 2009.
Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i pripadajua knjigovodstvena dokumentacija
nastala do stupanja na snagu novog Opeg poreznog zakona uvaju se prema propisima koji
su bili na snazi u trenutku nastajanja.
Str. 70 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

4.4 Konto i kontni plan

Kako bismo mogli proknjiiti nastale poslovne dogaaje u poslovnim knjigama i poslije toga
sastaviti financijske izvjetaje, trebamo iznai nain na koji e se ti poslovni dogaaji sustavno
evidentirati u poslovnim knjigama.

Poslovne se transakcije evidentiraju na RAUNU ili KONTU (lat. conto, raun). U privrednoj
je praksi vie uvrijeen naziv konto nego raun pa e se u skladu s time u nastavku izlaganja
koristiti upravo taj termin konto. Ve je reeno da je glavna knjiga u stvari skup konta. Svaki
konto glavne knjige nosi naziv stavke koja je zastupljena u temeljnim financijskim izvjetajima.
Na njemu se biljee sve promjene na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i
financijskom rezultatu.

Konto je nosilac podataka, predstavlja instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive,

pasive, prihoda i rashoda.

4.4.1 Osnovni elementi konta

Konto se moe pojaviti u razliitim oblicima, ovisno o nainu biljeenja transakcija, nainu
obrade podataka kao i tehnikim mogunostima kojima raspolae neko poduzee (runo
obraene kartice ili raunalna obrada podataka). Bez obzira na svoj izgled, KONTO mora
imati osnovne elemente:
1. naziv konta tj. naziv pozicije koja se na kontu prikazuje,
2. broj konta,
3. datum nastanka poslovne promjene,
4. oznaku dokumenta na temelju kojeg se izvrava evidencija,
5. kratak opis poslovne promjene,
6. vrijednost promjene (poveanje ili smanjenje),
7. saldo konta, tj. novonastalo stanje.

NAZIV KONTA ifra konta

Vrijednost
Datum Opis Isprava Duguje Potrauje SALDO

Slika 16. Izgled i osnovni elementi konta

Svaki konto mora imati dva vrijednosna stupca, pri emu je:

lijeva strana DUGOVNA, a desna strana POTRANA.

Izrazi duguje i potrauje izraavaju promjene, tj. poveanje ili smanjenje ekonomskih
kategorija. Ti izrazi potjeu iz davnih dana kada je osnovna djelatnost bila trgovina. Tada su
trgovci, u nemogunosti da pamte sve svoje poslove, poeli zapisivati po jednostavnom
pravilu:
- ako primim robu, dugujem novac,
- ako dam robu, potraujem novac.
Izrazi duguje i potrauje zadrali su se do dananjih dana, iako zbog opsega poslovnih
promjena i njihova obiljeja vie nije mogue evidenciju voditi po prvotnom naelu tko prima,
duguje, tko daje, potrauje.
4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 71

4.4.2 Pravilo dvojnog knjigovodstva

Svaka poslovna promjena mora se evidentirati u knjigovodstvu prema pravilu DVOJNOG ili
DVOSTAVNOG KNJIGOVODSTVA. Ve je reeno da Zakon o raunovodstvu propisuje da
se poslovne knjige moraju voditi po svjetski priznatom dvostavnom knjigovodstvu.

Prema pravilu dvojnog knjigovodstva, svaki poslovni dogaaj izaziva barem dvije
promjene suprotnog karaktera. Drugim rijeima, odlazak sredstva s jednoga mjesta
znai istodobno i njegov dolazak na neko drugo mjesto pa se prema tome mora i
zapisati na barem dva mjesta, odnosno na barem dva konta.

Knjienje poslovnog dogaaja na dugovnu stranu konta nazivamo STAVKOM, a knjienje na

potranu stranu konta PROTUSTAVKOM.

Jednostavno knjienje je ono u kojem jedan konto duguje, a drugi potrauje.

Sloeno knjienje je ono kod kojeg jedan konto duguje, a dva ili vie konta potrauju ili obratno.

NOVAC NA RAUNU U BANCI NOVAC U BLAGAJNI

Duguje Potrauje Duguje Potrauje

1.000,00, 1.000,00

Slika 17. Jednostavno knjienje

Kada podiemo novac iz banke za potrebe blagajne, dolazi do smanjenja novca na raunu i
poveanja novca u blagajni. Ovdje vidimo da smo jedan poslovni dogaaj prikazali na dva
razliita konta na jednom smo prikazali smanjenje sredstava (novac u banci), a na drugom
poveanje sredstava (novac u blagajni).

ZALIHE SIROVINA DOBAVLJAI

Duguje Potrauje Duguje Potrauje

2.000,00 2.000,00,

Slika 18. Jednostavno knjienje

U ovom sluaju dolazak sirovina u poduzee biljeimo na dugovnu stranu, a odlazak sirovina
od dobavljaa na potranu stranu. Odlazak sirovina od dobavljaa k nama zapravo znai
poveanje nae obveze prema dobavljau, to biljeimo na potranoj strani.

Kao to se vidi iz ova dva primjera, evidencija se obavlja tako da se isti iznos evidentira dva
puta jednom na dugovnoj i drugi put na potranoj strani. Iz ovoga proizlazi temeljno pravilo
dvostavnog knjigovodstva koje moemo zapisati na sljedei nain:

DUGUJE = POTRAUJE
IMOVINA = IZVORI IMOVINE
AKTIVA = PASIVA

Za potrebe edukacije i razjanjenja nekih transakcija uglavnom se koristi tzv. T konto. To je

pojednostavljeni, izdvojeni dio iz pravog konta, a sadrava stupce duguje i potrauje. Naziv je
dobio po tome to izgleda kao slovo T koje ima dvije strane oznaene s duguje i potrauje. T
konto je koriten u potonja dva primjera.

Pri evidenciji (knjienju) poslovnih promjena na kontu uvrijeeni su sljedei nazivi, odnosno
knjienja na dugovnu i potranu stranu konta. Evo pregleda tih naziva:
Str. 72 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

Duguje, debit Potrauje, kredit

Konto se zaduuje Konto se odobrava
Konto se debitira Konto se kreditira
Konto se tereti Konto se priznaje

Slika 19. Nazivi za knjienja na dugovnu i potranu stranu konta

Razlika izmeu zbroja dugovne i zbroja potrane strane konta jest stanje ili SALDO (S).
Dugovni saldo imamo kad je dugovna strana konta vea od potrane. Potrani saldo imamo
kad je potrana strana vea od dugovne.

NOVAC NA RAUNU U BANCI

Duguje Potrauje

5.000,00 1.500,00

10.000,00 7.000,00

2.000,00 1.500,00

6.000,00

S=13.000,00

Slika 20. Saldo konta novac na raunu u banci

Iz ovog primjera vidimo da se saldo konta utvruje tako da se zbroje iznosi knjieni na dugovnoj
strani i od toga oduzme zbroj svega to je knjieno na potranoj strani. U ovom je sluaju rije
o sljedeem: zbroj dugovne strane iznosi 23.000,00 kn, a potrane 10.000,00 kn. Saldo konta,
novac na raunu u banci, iznosi 23.000,00 - 10.000,00 = 13.000,00 kn. U ovom primjeru saldo
konta je dugovni.

4.4.3 Kontni plan

Sva konta grupirana su po skupinama koje konano ine KONTNI PLAN. Kontni plan
slui kao organizacijsko sredstvo. On predstavlja sistematizirani prikaz naziva i ifri
konta. Bitan je zbog organizacije i snalaenja u poslovnim knjigama.

Za raunovou je presudno, kod unosa (knjienja) podataka na konta, prepoznati na koje se

pozicije odnosi knjigovodstveni dogaaj i kakav je njegov utjecaj na te pozicije. Utjecaj
dogaaja na poziciju imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda izraava se poveanjem ili
smanjenjem stanja na kontu.

Zakon o raunovodstvu propisuje samo okvir kontnog plana, a razradu kontnog plana radi
uprava u skladu s potrebama poslovanja poduzea.
Kontni plan ima 10 razreda (klasa) koji pojedinano predstavljaju stavke imovine, obveza,
kapitala, prihoda i rashoda.
4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 73

4.4.3.1 Naelo rasporeda konta u kontnom planu

Pri izradi kontnog plana za potrebe poduzea moraju se prvenstveno uzeti u obzir naela koja
e se potovati i koja e biti temelj razrade konta po pozicijama bilance i rauna dobiti i gubitka.

Pritom se uvijek uvaava osnovna podjela konta prema stavkama (pozicijama) financijskih
izvjetaja na:
imovinu (aktivu),
obveze i kapital (pasivu),
rashode,
prihode,
financijski rezultat.

Danas se pojavljuju sljedea naela rasporeda pozicija u kontnom planu:

FUNKCIJSKO,
BILANNO,
KOMBINIRANO NAELO.

FUNKCIJSKO NAELO razrauje pozicije financijskih izvjetaja tako da ih u kontnom planu

navodi prema njihovu kretanju tijekom poslovanja poduzea, tj. njihovoj transformaciji jednih u
druge. U Hrvatskoj razrada kontnog plana ima dugu primjenu. U nastavku e biti prikazan
primjer rasporeda razreda kontnog plana prema funkcijskom naelu to ga je razradio RRiF
(udruga raunovoa i financijskih djelatnika strukovna udruga koja se bavi nakladnitvom,
consultingom i obrazovanjem na podruju raunovodstva i financija). U seminarima iz
knjigovodstva bit e koriten upravo RRiF-ov kontni plan.

Razredi (klase) kontnog plana:

0. Potraivanja za upisani kapital, dugotrajna imovina i odgoena porezna imovina
1. Novac u banci i blagajni, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraivanja,
plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda
2. Kratkorone i dugorone obveze, dugorona rezerviranja, odgoena plaanja i prihodi
budueg razdoblja
3. Zalihe sirovina i materijala, rezervih dijelova i sitnog inventara
4. Trokovi prema prirodnim vrstama
5. Mjesta i nositelji trokova
6. Proizvodnja u tijeku, gotovi proizvodi, trgovaka roba, predujmovi dani za nabavu robe
i dugotrajna imovina namijenjena prodaji
7. Ostvareni prihodi i pokrie rashoda
8. Financijski rezultat poslovanja
9. Kapital, priuve i izvanbilanni zapisi

Kontni plan temelji se na dekadskom sustavu.

Prikazani razredi predstavljaju temeljnu podjelu koja se dalje ralanjuje. Pojedini razredi
(klase) dijele se na skupine konta.
Skupine konta dijele se na sintetika konta, a ona opet na analitika konta.
Razrada kontnog plana od razreda do analitikih konta moe se prikazati na sljedeem
primjeru:

Razred 1 kratkotrajna imovina

Skupina 12 kratkorona potraivanja
Sintetiki konto 120 potraivanja od kupaca u zemlji
Analitika konta 1200 potraivanja od kupaca za prodanu robu
1201 potraivanja od kupaca za pruene usluge
Str. 74 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

Nedostatak funkcijskog naela sastoji se u tome da redoslijed pozicija po razredima kontnoga

plana ne odgovara slijedu pozicija u bilanci i raunu dobiti i gubitka.

BILANNO NAELO potuje redoslijed pozicija u razredima kontnog plana onako kako se
one nalaze u bilanci i raunu dobiti i gubitka. U pravilu se najprije unose stavke aktive, a zatim
pasive. Slijede pozicije prihoda, rashoda i rezultat poslovanja.
KOMBINIRANO NAELO pozicije kontnoga plana unose se sljedei funkcijsko i bilanno
naelo.

4.4.3.2 Knjienja na kontima imovine i izvora imovine (aktive i pasive)

ZALIHE SIROVINA DOBAVLJAI

Duguje Potrauje Duguje Potrauje

2.000,00 2.000,00

Slika 21. Primjer knjienja aktive i pasive

U ovom primjeru vidimo da poveanje (+), tj. dolazak zaliha u poduzee, biljeimo na dugovnoj
strani.
Protustavka tom poveanju jest poveanje obveze prema dobavljau, to je protustavka
poveanju imovine koja se knjii na potranoj strani (-).

Iz navedenog proizlazi da na kontima prikazujemo:

1. ono to imamo IMOVINA, AKTIVA;
2. porijeklo te imovine IZVOR IMOVINE, PASIVA.

Pritom iznos na dugovnoj strani mora odgovarati potranoj strani.

IMOVINA = IZVORI IMOVINE

AKTIVA = PASIVA
DUGUJE = POTRAUJE

Saldo na kontima imovine je dugovni. Svako poveanje imovine provodi se na

dugovnoj, a svako smanjenje na potranoj strani.

Saldo na kontima obveza i kapitala je potrani. Svako poveanje obveze i kapitala knjii
se na potranoj strani, a svako smanjenje na dugovnoj.

Konto imovine i obveza, tj. izvora imovine, obino ima poetni saldo. Ako nema poetnog
salda, tada se prvo knjienje na imovini provodi na dugovnoj strani, a kod obveza, tj. kapitala,
na potranoj.
Na kraju godine radi se sravnavanje konta. Zakljuni saldo imovine prebacuje se na potranu
stranu radi izravnanja te prebacuje u zakljunu bilancu. Kod obveza je obratno.

IMOVINA IZVORI IMOVINE

Duguje Potrauje Duguje Potrauje
Poetno stanje Poetno stanje
Poveanje (+) Smanjenje (-) Smanjenje (-) Poveanje (+)

Slika 22. Knjienja na kontima imovine i obveza

4. poglavlje: OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVA Str. 75

4.4.3.3 Imovina, obveze i kapital u kontnom planu

Imovina u kontnom planu nalazi se u sljedeim razredima:

0 dugotrajna imovina,
1 kratkotrajna imovina (novac i potraivanja),
3 kratkotrajna imovina (sirovine, rezervni dijelovi, sitan inventar, ambalaa),
6 kratkotrajna imovina (zalihe trgovake robe, proizvodnja gotovih proizvoda i roba).

Obveze i kapital nalaze se u razredima:

2 kratkorone i dugorone obveze,
9 kapital i priuve.

Aktiva Pasiva
Duguje Potrauje
Razredi Razredi
0, 1, 3 i 6 2i9

Slika 23. Imovina, obveze i kapital u kontnom planu

4.4.3.4 Knjienja na kontima prihoda, rashoda i trokova

Osim navedenih pravila knjienja imovine i obveza, postoje i pravila knjienja na kontima
prihoda, rashoda i trokova.

Temeljno je pravilo da PRIHODI UVIJEK POTRAUJU, a RASHODI I TROKOVI UVIJEK

DUGUJU.

Prihode i rashode treba promatrati kao posljedice promjena na imovini i obvezama (izvorima
imovine), pri emu rashode vidimo kao vrijednost ulaganja u poslovanje, a prihode kao
rezultate koji se ostvaruju iz poslovanja.
Kod pojave rashoda za posljedicu imamo troenje imovine, tj. njezino smanjenje i poveanje
obveza (kod koritenja tuih usluga). Kod pojave prihoda kao rezultata poslovanja, za
posljedicu imamo poveanje nekog od oblika imovine ili smanjenje obveza.

Iz ovoga proizlaze sljedea pravila knjienja na kontima prihoda i rashoda:

IMOVINA RASHODI
Duguje Potrauje Duguje Potrauje

Smanjenje (-) Nastanak rashoda

IZVORI IMOVINE (OBVEZE)

Duguje Potrauje

Poveanje (+)

Slika 24. Pravila knjienja na kontima RASHODA I TROKOVA

Str. 76 KNJIGOVODSTVO PODUZEA 1

IMOVINA PRIHODI
Duguje Potrauje Duguje Potrauje

Poveanje (+) Nastanak prihoda

IZVORI IMOVINE (OBVEZE)

Duguje Potrauje

Smanjenje (-)

Slika 25. Pravila knjienja na kontima PRIHODA

Na kraju obraunskog razdoblja konta prihoda i rashoda sueljavaju se u raunu dobiti i gubitka
kako bi se utvrdio FINANCIJSKI REZULTAT.
Njihova razlika pokazuje uspjenost poslovanja poduzea, odnosno je li ostvarena dobit ili
gubitak te je li poduzee svoju poetnu neto-imovinu (kapital) uvealo ili umanjilo.

Razlika prihoda i rashoda kao dobit ili gubitak prenosi se u bilancu, odnosno kapital. Iz
ovoga proizlazi da prihodi, rashodi i trokovi nemaju poetni i zavrni saldo. Oni tijekom
godine pokazuju promjene na imovini, obvezama i kapitalu, a njihova se salda na kraju
godine sravnjuju na 0. Jednako tako, rezultat se prenosi u bilancu i sljedea godina na
kontima prihoda, rashoda i trokova poinje nulom.

4.4.3.5 Prihodi, rashodi i trokovi u kontnom planu

U kontnom planu vezano za raun dobiti i gubitka, nalaze se:

razred 4 trokovi poslovanja,
skupina 70 - 72 (pokrie rashoda),
skupina 75 - 78 prihodi.
Duguje Potrauje
7 (70 - 72) - rashodi
4 - trokovi 7 (75 - 78) - prihodi

Slika 26. Prihodi i rashodi u kontnom planu

Sva knjienja na kontima svih razreda mogu se saeti u sljedeem pregledu:

DUGUJE POTRAUJE
POETNI SALDO IMOVINE POETNI SALDO KAPITALA I
POVEANJE IMOVINE OBVEZA
SMANJENJE OBVEZA POVEANJE OBVEZA
SMANJENJE KAPITALA POVEANJE KAPITALA
ZAKLJUNI SALDO KAPITALA I SMANJENJE IMOVINE
OBVEZA ZAKLJUNI SALDO IMOVINE
RASHODI PRIHODI
GUBITAK DOBIT

Slika 27. Pravila knjienja na kontima svih razreda kontnog plana