Jedno od osnovnih ljudskih prava je zdravlje, a pravo na zdravstvenu zatitu, koja ukljuuje i

dostupnost esencijalnih lijekova, je osnovna pretpostavka za ostvarivanje tog prava. Lijekovi

imaju kljunu ulogu u mnogim aspektima zdravstvene zatite i ukoliko su oni dostupni,
prihvatljive cijene, te kvalitetni i na odgovarajui nain primjenjivani mogu na jednostavan i
isplativ nain doprinijeti rjeavanju mnogih zdravstvenih problema.

Esencijalni lijekovi predstavljaju veliki potencijal, posebno u siromanim zemljama, jer sa

njima se postie smanjenje morbiditeta od razliitih vrsta bolesti. Koncept esencijalne liste se
rado prima u zemljama irom svijeta.
Potrebno je da se lista regularno aurira i da se vri selekcija lijekova kako bi se ukljuile
nove terapeutske opcije. Takoer je potrebno da se osigura kvalitet lijeka i omogui daljnji
razvoj novih lijekova, lijekova za rijetke bolesti. Esencijalni lijekovi su najvie potrono-
efektivni elementi u modernoj zdravstvenoj zatiti i njihov uticaj na zdravstvo je znaajan.
Kada je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) publikovala prvi model Liste esencijalnih
lijekova 1977. godine, identifikovano je 208 navedenih lijekova koji zajedno mogu
obezbjediti tretman efikasan za veinu zaraznih i nezaraznih bolesti.

Lista esencijalnih lijekova - ELL (Esencijalna lista lijekova) ili EML (Essential Medicine
List) je osnovni alat za menadment lijekova. Definicija esencijalnih lijekova glasi:To su oni
lijekovi koji zadovoljavaju zdravstvene potrebe veine stanovnitva zbog ega bi trebalo da
budu dostupni u svakom trenutku u adekvatnim koliinama, adekvatnim doziranim oblicima i
po cijeni koje pojedinci i zajednica mogu podnijeti.

Posebna jedinica SZO je Drug selection and Information (DSI), koja je odgovorna za
obezbjeivanje novih do danas nezavisnih i komparativnih informacija o esencijalnim
lijekovima.
Jedna od njenih najvanijih teza je da revidira i odri SZO model esencijalne liste.
Na sastanku Ekspertnog Komiteta za upotrebu esencijalnih lijekova koji se odrava svake
dvije godine eminentni kliniki farmakolozi iz cijelog svijeta diskutuju postojeu listu i
predlau uvoenje novih lijekova na listu. Na njihovom zadnjem sastanku u aprilu 2015.
godine, usvojen je Dvadestprvi model liste esencijalnih lijekova i Peta WHO lista esencijalnih
lijekova za pedijatriju. Danas lista sadri lijekove koji su sigurni za tretman infektivnih i
hroninih oboljenja.

Da bi se garantovalo sinhronizovano funkcionisanje institucija, profesionalnih organizacija i

svih zainteresovanih faktora u okviru farmaceutskog sektora kao i van njega, radi postizanja
zdravstvenih ciljeva, potrebno je usvojiti nacionalnu politiku o lijekovima.

Ovim dokumentom se izraava fokusiranost ka cilju da se proizvodnjom i uvozom obezbijede

kvalitetni, sigurni i efikasni lijekovi za lijeenje graana i da se doktrina medicinske primjene
lijekova podigne na najvii nivo dostignutih standarda u svijetu u dijagnostici i terapiji
lijekovima. Nacionalna politika lijekova posebnu panju posveuje dostupnosti lijekova,
njihovom kvalitetu i racionalnoj upotrebi, kao njenim osnovnim ciljevima i definie akcioni
plan za njeno sprovoenje.

Nacionalna politika lijekova promovie jednakost i odrivost farmaceutskog sektora, a ciljevi

i zadaci se izraavaju u srednjoronom i dugoronom periodu.
Osnovni cilj nacionalne politika lijekova je da se u skladu sa potrebama stanovnitva,
znanjem, vjetinama i iskustvom zaposlenih u ustanovama koje uestvuju u pruanju
zdravstvene zatite, kao i standardima u funkcionisanju farmaceutske industrije, veledrogerija
i dravnih organa osiguraju uslovi da:

Esencijalna lista lijekova je jedna od goruih oblasti u zdravstvenom sistemu Bosne i

Hercegovine.

Osobe osigurane u razliitim kantonima imaju razliita prava i razliit pristup uslugama
zdravstvene zatite, naroito tercijarnoj zdravstvenoj zatiti, to je posljedica razliitih iznosa
prihoda sakupljenih kroz zdravstvene fondove.

Snabdijevanje stanovnitva lijekovima vri se u zdravstvenim ustanovama apotekama,

javnim ili bolnikim. Apoteke su u privatnom ili javnom vlasnitvu, a sve moraju imati
rjeenje nadlene institucije o ispunjenosti propisanih uslova za rad.
Prvi od uslova dostupnosti lijeka jeste da je isti odobren za promet na tritu BiH.

Listu lijekova ine dvije liste, i to:

1) A lista lijekova - lijekovi sa Liste esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje
zdravstvene zatite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Bosni i
Hercegovini sa ueem Zavoda u cijeni lijeka od 100%;

2) B lista lijekova - lijekovi koji nisu obuhvaeni Listom esencijalnih lijekova, a

obezbjeuju se stanovnitvu Kantona Sarajevo sa ueem Zavoda u cijeni lijeka u
iznosu od 25%, 50%, 75% i 100% (13)

Tokom 2007. godine radilo se na reviziji modela Pozitivne liste lijekova, to je rezultiralo
novim konceptom same liste.

Za razliku od liste lijekova koja se koristi u Bosni i Hercegovini, na Esencijalnoj listi lijekova
(ELL) SZO broj podataka je mnogo manji, to je i logino, s obzirom da model lista ima samo
lijekove po INN-u. U tabeli 1. na primjeru istog INN-a dat je izgled model liste SZO, koja
obuhvata:
grupu,
podgrupu,
INN,
farmaceutski oblik i jainu. (5)

Za Kanton Sarajevo Vlada je donijela Odluku o listi lijekova (Slubene novine Kantona
Sarajevo broj 19/12 i 19a/12), kojom je definisana A lista od 138 imena lijekova sa 100%
 ueem Zavoda. Takoe je definisana i B Lista sa 78 imena lijekova. Od ukupnog broja
lijekova na Listi B definisano je uee Zavoda i kree se od 25% do 100% (14).

U Tuzlanskon kantonu A lista lijekova sadri 140 imena lijekova sa 100% ueem
kantonalnog Zavoda i B lista sa 3 lijeka koje pokriva Zavod, takoer sa 100% uea.

U Zeniko-dobojskom kantonu A lista sadri 147 lijekova sa 100% ueem Zavoda za

zdravstveno osiguranje. B lista sadri 42 lijeka i ueem Zavoda za od 25% do 50%. U
Zeniko-dobojskom kantonu postoji i C lista koja sadri 7 lijekova i procenat uea
Zavoda se kree od 5% do 50% (14).

U Srednje-bosanskom kantonu A lista sadri 146 lijekova sa 100% ueem Zavoda za

zdravstveno osiguranje. B liste nema.

U Unsko-sanskom kantonu A lista lijekova sadri 139 imena i u tom kantonu nemaju B
liste.

U Posavskom kantonu A lista sadri 140 lijekova, nema B liste.

U Hercegovako-neretvanskom kantonu A lista sadri 120 lijekova, nema B liste.U

Kantonu 10, Odlukom o Listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret kantonalnog
Zavoda za zdravstveno osiguranje, spojene su liste A i B i ine ukupno 334 lijeka. Od toga
160 lijekova se finansira 100% od strane Zavoda, a ostali od 50% do 70 % (14).

Dakle, kao to se iz gore navedenog moe vidjeti, u kantonima Federacije BiH postoje
razlike (odstupanja nisu velika) u broju lijekova na esencijalnim listama (lijekovi koji su
pokriveni 100% zdravstvenim osiguranjem), odnosno kantonalne esencijalne liste nisu
upotpunosti usklaene sa Federalnom listom lijekova. Takoe, postoje razlike i u
dodatnim listama (B liste), koje pojedini kantoni ni nemaju (14).

Liste lijekova se razlikuju i po svojoj strukturi/izgledu. Pojedini kantoni imaju odvojene

liste, A i B, dok neki imaju liste gdje su navedeni lijekovi sa obje liste i pored obaveznih
podataka imaju i rubrike sa procentom uea zavoda u cijeni lijeka ili imaju rubrike sa
iznosima u konvertibilnim markama (KM), to se odnosi na uee osiguranika u cijeni
lijeka (nadoplata) (14).

Listu lijekova ine Osnovna lista lijekova i to, A lista (157 imena), A1 lista (16 imena) i B
lista (53 imena). I na listi A i na listi B nalaze se lijekovi koji su registrovani u Agenciji za
lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, odnosno koji imaju dozvolu za promet u
BiH. Listom lijekova koji se izdaju na recept obuhvaena je i podlista A1. Na ovoj listi se
nalaze lijekovi koji jo nisu registrovani u Agenciji za lijekove, ali su neophodni za lijeenje
odreenih oboljenja i nemaju zamjenu meu registrovanim lijekovima.

Farmakoekonomika predstavlja modernu znanstvenu disciplinu koja je poela igrati vanu

ulogu u razvoju i marketingu lijekova tek poetkom 1990-ih godina. Oekuje se da e i u 21.
stoljeu nastaviti dobivati na vanosti.
Sve vei trokovi medicinske zatite doveli su kupce i proizvae medicinskih aparata i
farmaceutskih proizvoda do prepoznavanja potrebe evaluiranja proizvoda i usporeivanja
investicija i trokova u odnosu na uinak koji se postie. Time se nadilaze tradicionalni
kriteriji uinkovitosti i sigurnosti koji su prije pojave farmakoekonomike inili standarde
istraivanja, registracije, odobravanja za javno finansiranje, propisivanja i praenja upotrebe
lijekova.

U farmakoekonomici postoji najmanje pet specifinih elemenata kojih nema u obinim

ekonomskim evaluacijama, a to su:

Suma svih navedenih elemenata je ukupna cijena lijeenja u kojoj su ukljueni potroeni, ali i
uteeni zdravstveni resursi.

Da bi se mogla donijeti odreena odluka temeljena na farmakoekonomskim principima,

potrebno je poznavati osnovne, tradicionalne tehnike farmakoekonomskih analiza, koje se
trebaju znati pravilno upotrijebiti i pravilno protumaiti.

TEHNIKE FARAMAKOEKONOMSKE ANALIZE

Selekcija esencijalnih lijekova ini najvaniji dio politike lijekova, kao vaan korak u
obezbjeivanju dostupnosti lijekova i znaaja za osiguravanje racionalne farmakoterapije.

Lista esencijalnih lijekova slui kao osnova za nabavku najneophodnijih lijekova za

stanovnitvo, kontinuiranu dostupnost esencijalnih lijekova u dovoljnim koliinama i
odgovarujuim oblicima, po cijeni koja je priutiva za drutvo i pojedinca.

U Federaciji BIH kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje utvruje listu lijekova koji se
propisuju i izdaju na teret zdravstvenog fonda. Kao baza za izradu ove liste posluila je
esencijalna lista lijekova. Lijekovi sa esencijalne liste trebaju obavezno biti u kantonalnim
pozitivnim listama. Pacijenti ove lijekove mogu dobiti besplatno (lijek ide 100% na teret
zdravstvenog osiguranja) ili uz odreenu participaciju (lijek za koji osiguranik plaa 50%
maloprodajne cijene).

Svaka zemlja, pa i BiH izdvaja velika finansijska sredstva za lijekove, a s obzirom da je BiH
zemlja u razvoju, potrebno je posvetiti posebnu panju izboru lijekova koji e biti na
esencijalnoj listi. Pri tome se moraju potovati kriteriji SZO za izbor lijekova na esencijalnu
listu.
Da bude zaista efikasan, farmakoekonomski pristup razvoja strategije mora ukljuivati analizu
podataka iz razliitih odgovarajuih izvora.
Uinkovit farmakoekonomski pristup veoma se esto u svojim analizama bavi lijekovima
visoke cijene, velikog volumena upotrebe ili uinka na kritina stanja (AIDS, rak, transplantat
organa).

Percepcija pojma farmakoekonomike esto je razliita ovisno o perspektivi iz koje je

promatrana. Ljekari je ponekad doivljavaju kao prisilni faktor koji bitno utjee na njihovu
konanu odluku o odabiru pravog lijeka za terapiju, a treba biti (i uglavnom jest) jedan od
alata koji pomae kod konanog odabira. Umjesto da farmakoekonomika bude brana za
neisplativu i nedovoljno sigurnu terapiju, pacijeni je esto doivljavaju kao sredstvo za
uskraivanje skupog lijeka, jer se vode definicijom skupo=dobro. Ispravnu percepciju
faramkoekonomske analize imaju jedino predstavnici zdravstenih osiguranja koji sastavljaju
liste isplativih lijekova, tj. lijekova koji imaju najprihvatljiviji omjer cijene i koristi u
pojedinoj indikaciji. Uz pomo farmakoekonomske analize farmaceutska industrija
procjenjuje svoje razvojne projekte i predlae cijene lijekova koje joj osiguravaju
reprodukciju i profit. Koristei ekonomske metode, farmakoekonomska analiza mjeri i
usporeuje trokove i ishode primjene lijekova na pacijenta, zdravstveni sistem i drutvo u
cjelini. Osnovni cilj farmakoekonomske analize je izmjeriti u novcu trokove postupka i ishod
lijeenja. Na taj nain se mogu usporediti razliiti postupci i razliiti ishodi, to dovodi do
zakljuka o najisplativijem koritenju ogranienih resursa raspoloivih za osiguranje
funkcionisanja zdravstvene zatite u zajednici.

Analizom potronje lijeka metformina u razliitim oblicima da se utvrditi da je Zavod za

zdravstvenog osiguranje Kantona Sarajevo u 2012 g. izdvojio cca 1.340.000 KM. Od toga 80
% izdvojenih sredstava izdvojeno je za oblik 60x500 mg, odnosno 60x850 mg.
Kompetitivnom analizom u skladu sa osnovnim farmakoekonomskim postulatima da se
utvrditi da postojanje 3 ili vie oblika generikog lijeka signifikantno utie na kontinuitet u
snabdijevanju, niu cijenu i racionalniju potronju. Udio oblika 60x850 mg metformina je
preko 42% (555.000 KM). Evidentno je da postoji farmakoekonomska opravdanost
uvrtavanja oblika 30x1000 mg jer smanjuje cijenu lijeenja za 5,8% po pacijentu, uz
zadravanje oblika 30x500 mg na Pozitivnoj listi Kantona Sarajevo (28).

Analizom potronje preparata flukonazola u razliitim oblicima u Kantonu Sarajevo u 2012.

godini izdvojeno je preko 140.000 KM, od toga na oblik 7x100 mg preko 105.000, a na oblik
7x50 mg preko 6.000 KM. Postojanje vie generikih oblika razliitih preparata znatno je
uticalo na cijenu DDD iako je farmakoekonomski netolerantno postojanje razliitih cijena
istog oblika (30).
Preparat Flukonal proizvoaa Hemofarm jeftiniji je za 64% od istih oblika drugih
proizvoaa (30).
Inkrementalnom metodom da se utvrditi da bi primjenom Flukonala utede na godinjem
nivou iznosile cca 4.000 KM (30).
Farmakoekonomski je opravdano egzistiranje preparata Flukonal 1x50 mg i Flukonal 7x50
mg proizoaa Hemofarm iz Banja Luke na listi lijekova Kantona Sarajevo (30).
 Farmakoekonomika ima jako veliki znaaj i ulogu pri formiranju esencijalne liste.
Famakoekonomske analize ne uzimaju u obzir samo cijenu lijeka, nego sveukupnu
dobrobit primjene odreenog lijeka koji e biti stavljen na esencijalnu listu lijekova.
Zdravstveno osiguranje koristi se farmakoekonomikom u sluajevima gdje postoje
znaajne varijacije u strukturi i volumenu propisivanja i upotrebe lijekova.
Esencijalna lista Federacije Bosne i Hercegovine, posljednji put revidirana 2015.
godine ukljuuje prioritetne lijekove koje pacijenti mogu uvijek dobiti i koji
obezbjeuju siguran tretman u najeim oboljenjima veine stanovnitva BiH.
Esencijalne liste se u pojedinim kantonima FBiH meusobno znatno razlikuju, to
generira neravnomjernu dostupnost osnovnih lijekova svim stanovnicima.
Rezultati farmakoekonomskih analiza sprovedenih od strane Zavoda zdravstvenog
osiguranja Kantona Sarajevo, prikazani u ovom radu, pokazaju potpunu opravdanost
njihovog sprovoenja prilikom odabira lijekova za esencijalnu listu, dajui jasan uvid
ne samo u efikasnost i ukupne trokove lijeenja ve i u potencijalne utede za
cjelokupan zdravstveni sistem.