6 ONEIENJE KAPLJICAMA METALA - PRSKOTINE

Oneienje kapljicama metala ili prskotine smatraju se jednim od estih zavarivakih

pogreaka. To su kapljice koje su nastale u procesu rada kao produkt zavarivanja. One nisu
zavrile na mjestu zavara, nego na zoni utjecaja topline ili u dodatnom materijalu.
Kod nelegirani elika kad se to dogodi ne postoji bojazan da bi moglo utjecati na povrinsku
vrstou cjelokupne konstrukcije. To se smatra estetskom pogrekom. to je dovoljan razlog da
se na taj spoj utroi dodatno vrijeme za ienje u zadovoljavanju odreenih kvaliteta i estetike.
Vei problem stvaraju prskotine koje se nalaze na CrNi elicima. One mogu dovesti do
stvaranja poetka korozije i smatraju se ozbiljnom tehnikom pogrekom. Predstavljaju najvei
problem su za povrinsku vrstou.
Poetna korozija se vremenom poveava i uzrokuje smanjenje povrinske vrstoe te
poveava mogunost otkazivanja konstrukcije.
Mjesta gdje se nalaze rasprene kapljice metala treba nakon zavarivanja oistiti.
Postoji vie naina ienja kao to su: skidanje otrim alatima (tzv. ekiem), iza kojih
ostaje zasjeen materijal, bruenje, grubo bruenje polirani povrina iza kojih ostaju urezi na
materijalu, ienje obinom elinom etkom, podbruavanjem, koje dovodi do smanjenja
debljine zavara itd.
ienje se najee obavlja struganjem a nakon struganja, kod nekih elika (npr. CrNi i
aluminija), potrebno je vriti i poliranje. ienje takvih mjesta stvara dodatna mehanika
optereenja na povrini osnovnog metala ili zavara, to neminovno utjee na zavarenu
konstrukciju.
Skidanje estica otrim alatima moe se kvalitativno prikazati na dijagramu koji ovisi o
sili koja je upotrijebljena za skidanje (ureaj za mjerenje se nalazi na samom alatu) i veliini
prskotine koju treba skinuti.
ienje povrine je vano za kvalitetu zavarenog spoja.
Kvaliteta je skup karakteristika: mehaniki svojstava, kemijski sastav, dimenzija, a
ocjenjuje se na temelju mjerenja zahtijevanih karakteristika, koje se moraju nalaziti u
propisanim granicama.

F
N

veliina prskotine

Slika 6.1 Shematski prikaz odnos upotrijebljene sile o veliini prskotine

Iz dijagrama je vidljivo da sa poveanjem veliine prskotine raste i sila koju treba

uporabiti za njeno skidanje.
 Dodatno ienje iziskuje utroak vremena i sredstava. Vrijeme i sredstva nisu direktno
vezani za zavarivanje te ekonomski znatno utjeu na zavareni spoj.
Estetika je takoer jedan dio zbog kojeg se mora provesti ienje.
Uzroci koji poveavaju rasprskavanje kapljica metala tijekom postupka zavarivanja su:
- kod REL zavarivanja je predugaak elektrini luk, puhanje luka, pogrean pol na
elektrodi i prevelika struja zavarivanja koja preoptereuje elektrodu;
- kod MAG zavarivanja gdje su i najvea rasprskavanja uzrok je, kao i kod REL presjeka
struja, zavarivanja i preveliki napon luka u odnosu na jainu struje zavarivanja. Za to se
kod MAG zavarivanja preporua upotreba punjenih ica ili mjeavine plina. Pri
zavarivanju MAG postupkom s istim CO2 javlja se izraenije prskanje, a da bi se ono
smanjilo preporua se dodavanje kisika ili argona. Posebnu pozornost treba posvetiti
parametrima zavarivanja, odnosno uvjetima koje oni trebaju ispuniti.

Gubitak materijala koji je prisutan kod rasprskavanja jedan je od razloga koji je

privukao pozornost na ove pogreke pri zavarivanju. Na malom broju zavarenih komada
gubitak materijala je neznatan i na to se dugo vremena nije obraala panja. Meutim
ispitivanja koja su provedena u SAD-u pokazala su potpuno suprotno. [ 6 ]
Ispitivanja koja su provedena u posljednji godinu dana govore da je uteda u vremenu
na novom umjetno inteligentnom kontroliranom stroju 98%, dok je uteda na usporednom
stroju bila samo 53% .

Prikazani dijagram nam govori o godinjim utedama u SAD dolarima zbog

smanjenja udjela prskotina kod zavarivanja, kao i o trokovima zbog odstranjivanja
prskotina.
Vidljivo je da su gubici znatni i da su opravdan razlog privlaenja vee pozornosti na sebe.
Jo jedan od razloga zato treba obratiti veu pozornost na spomenute gubitke je zahtjev za
kvalitetom zavarenog spoja i cijele konstrukcije.

Godinje utede zbog smanjenja udjela prskotina kod zavarivanja

39589
Tipini CV MIG Spray arc postupak
40000
Trokovi zbog
Panasonic HM-II DipPulse
35000
odstranjivanja prskotina
u USA $ 30000
Godinja uteda
25000 32 859 $

20000 15836
Godinja uteda
15000 13 143 $
6730
10000
2692
5000

0
Zavarivanje uz pomo robota Polu-automatsko zavarivanje

Slika 6.2 Godinje utede zbog smanjenja udjela prskotina kod zavarivanja [ 6 ]
 Na mekom eliku zavar je napravljen s optimalnom kontrolom tradicionalnog izvora
struje. Usporeen je sa slinim zavarenim komadom, koji je potpuno bez prskotina
napravljenog Panasonic DipPulse procesom, koji se kontrolira pomou umjetne inteligencije.

Stvaranje prskotina (g./min.) usporedba DipPulse procesa i konvencionalnog postupka:

Godinja uteda zbog redukcije prskotina za polu-automatsko i zavarivanje robotom,
prikazana je na slici 6.2 Smanjeni trokovi izrade su rezultat redukcije prskotina zbog upotrebe
DipPulse procesa.

6.1 TENDENCIJA ZAVARIVANJA U CILJU SMANJENJA PRSKOTINA

Uvoenje automatizacije zavarivanja u cilju vee produktivnosti tradicionalno je

naglaavalo hardware kao to je strojna obrada i prijenos opreme. injenica da je brzina bilo
koje zavarivake operacije ograniena brzinom kojom strujni luk kod zavarivanja moe
obavljati svoju funkciju bila je razlog to se nije pozornost obraala na gubitke izvora energije
za zavarivanje. Maksimalna brzina luka je, prilikom bilo koje primjene, kontrolirana pomou
mnogo faktora, pa tako i samim izvorom energije.

Od 1950-tih i uvoenja prvog spray arc GMAW postupka zavarivanja, kojeg je pratio
prijenos pomou kratkog spoja i nakon toga pulsno GMWA zavarivanje, klju uspjenog
elektrolunog zavarivanja je priroda elektrinog luka koji je kontroliran pomou izvora struje.
Usporeivati dananje izvore struje i one napravljene tehnologijom koja se smatrala naprednom
prije samo 10 godina je kao usporeivati moni laptop i elektrinu pisau mainu.

Sve MIG tehnike stvaraju luk plazme izmeu neprekidno dovoene ice i kupke
zavara. ica se tali da bi osigurala dodatno ispunjavanje metala upotrebom dvije metode:
direktnim kontaktom s kupkom, kao u sluaju prijenosa pomou kratkog spoja, i prijenosom
sprejem, pri kojem vrh ice formira male otopljene kapljice na tekuim nivoima iznad
takozvanog transition current. Kapljice se prenose preko luka u kupku zavara u neprekidnom
toku. U pulsnom spray luku, kapljice se formiraju kada struja pulsira iznad prijenosa; u niim
nivoima, otvoreni luk se odrava bez prijenosa metala.
 6.1.1 Problemi

U prijenosu pomou kratkog spoja, opskrbu energijom osigurava nisko-naponski DC

izvor struje s dodanom induktivnosti da bi se ograniila amperaa kratkog spoja. Radi se o I2R
zagrijavanju ice i povlaenju topline iz kupke tokom ica kupka kontakta, a koji je
odgovoran za taljenje ice. Kupka se tako dovoljno hladi da omogui vertikalno zavarivanje i
zavarivanje iznad glave, jer vrlo brzo dolazi do njenog skruivanja.

Kod ovakvog zavarivanja, mogu se pojaviti pogreke u zavaru, posebno pri zavarivanju
nekih drugih osim tanjih materijala, jer reducirana energija luka niske struje i nia temperatura
kupke ograniavaju penetraciju u osnovni materijal. Osim toga, eksplozivna separacija ice od
kupke zavara uzrokuje prskotine i neto dima i para zbog oksidacije rastopljenog metala.
U spray prijenosu materijala otvoreni luk stvara znaajnu koliinu dima i para zbog
koliine rastaljene ice u ovom visokoproduktivnom procesu, a i zbog velike koliine manjih
kapljica poveava se povrina i vrijeme leta kroz plin koji sprjeava oksidaciju.
Uobiajeni cilj pri zavarivanju robotom je da se povea brzina kretanja luka radi
poveanja produktivnosti, obino pri spray transferu prijenosu metala ili pri upotrebi
metode kratkog spreja s visokom vrijednosti struje. Ipak, ovaj je cilj ogranien pri nekim
aplikacijama, jer luk tei da leti ispred skrutnjavajue kupke pri velikim brzinama kretanja.
Tada se javlja nedovoljna penetracija korijena zavara zajedno s nezadovoljavajuim izgledom
zavara i ruba zavara. Kao rezultat toga, potencijalno poveanje produktivnosti nije ostvareno.

6.1.2 Prva rjeenja

Nakon godina iskustva pri MIG zavarivanju, industrija je izbacila parametre koji se
preporuavaju za promjer ice, struju i napon luka, i zatitni plin za dobivene vrste legura i
debljine materijala. Pojava izvora energije upravljanog mikroprocesorom 1980.-ih udruila je
ove kombinacije s kompjutorskim ipovima, a rezultat je bio izbor pomou jednog dugmeta
(one-knob selection).
Ipak, zahtjevi za kvelitetom i produktivnosti prvoklasnih zavara poveali su
razumjevanje mikro-ponaanja luka kod zavarivanja, prema Kevinu Pagano, rukovodiocu
zavarenih proizvoda (welding product manager), Panasonic Factory Automatization, Franklin
Park, IL: U svakom sluaju, zahtjevana ekonominost i kvaliteta su povezane s kontrolom
luka pri zavarivanju. [ 2 ] Moderni strojevi s umjetnom inteligencijom (Artifical Inteligency)
dokazuju da se set pravila moe instalirati u stroj kako bi se kontrolirali izlazni struja i napon
nakon unoenja dinamiki promjenjivih upravljakih podataka (dynamics operating data). Ako
Artifical Inteligency izvor energije moe dovoljno brzo reagirati, tada je mogue postii
kontrolu prijenosa metala u realnom vremenu i realno utjecati na izvoenje zavarivanja. Raniji
strojevi su se fokusirale na implementaciju tranzistora i elektrinih induktora da se pobolja
izvedba. Danas je razvoj softwarea zajedno sa poznavanjem luka kod zavarivanja ono to je
budunost kontrole luka pri zavarivanju.

Uvoenje automatizacije kod zavarivanja se vri s ciljem vee produktivnosti. Brzina

bilo koje zavarivake operacije ograniena je brzinom kojom strujni luk moe obavljati svoju
funkciju, a ujedno to je bio i razlog zbog kojeg pozornost nije obraana na gubitke izvora
energije kod zavarivanja. Maksimalna brzina luka, prilikom bilo koje primjene, je kontrolirana
pomou mnogo faktora, pa tako i samim izvorom energije.

Uvoenjem prvog spray arc postupka zavarivanja, kojeg je pratio prijenos pomou
kratkog spoja i nakon toga impulsnog zavarivanja, su klju uspjenog elektrolunog
zavarivanja. Njegov nain kontroliranja je pomou izvora struje. Usporeivati dananje izvore
struje i one napravljene tehnologijom koja se smatrala naprednom prije samo 10 godina je
nemogue.
2CO2+Q=2CO+O2
2Fe+O2=2FeO
2Mn+O2=2MnO
Si+O2=SiO2

2FeO+Si=Fe+Sio2
2CO2+O2-Q2=2CO2 2MnO+Si=Mn+SiO2

Slika 6.3 Prikaz kemijskih reakcija u pojedinim fazama prilikom zavarivanja

Kod zavarivanja MIG postupkom je karakteristino da se stvara luk plazme izmeu

neprekidno dovoene ice i kupke zavara. U tom postupku se ica tali, to je uvjet da se
osigura dodatno ispunjavanje metala. Za taljenje ice upotrebljavaju se dvije metode:
- direktni kontakt s kupkom;
- sprey transferom materijala, pri kojem vrh ice formira male rastopljene kapljice,
koje se neprekidno preko luka prenose u kupku zavara.
Postoje dva osnovna naina prijenosa metala u elektrinom luku, a to su prijenos metala
slobodnim letom i prijenos metala premoivanjem. Prijenos metala slobodnim letom moe se
ostvariti trcajuim i impulsnim lukom, a prijenos metala premoivanjem se ostvaruje kratkim
i mjeovitim lukom.

a) Prijenos metala kratkim lukom (short arc)

Kod prijenosa metala kratkim lukom kapljica se formira na vrhu elektrode i raste uz
odranje luka sve dok se ne spoji s talinom na mjestu zavara. Tad nastaje kratki spoj, uslijed
ega dolazi do prekida luka, napon trenutano pada na nulu, a jakost struje se naglo povea.
Presjek ice se smanji, kapljica se otkida i ponovo se uspostavlja elektrini luk. Ako je porast
struje brz, dolazi do pojave rasprskavanja, a ako je porast spor oteano je odvajanje kapljice od
vrha elektrode, te se naruava stabilnost elektrinog luka.
Podruje kratkog luka postie se malim jakostima struje zavarivanja (50 - 170 A) i
malim naponima luka (13 - 21 V). Zavarivanje kratkim lukom primjenjuje se za tanke limove,
korijene zavara, te za zavarivanje u prisilnom poloaju u zatiti CO2 i mjeavina.

b) Prijenos metala trcajuim lukom (spray arc)

Prijenos metala trcajuim lukom karakterizira tanki mlaz sitnih kapljica metala pri
emu elektroda ni u jednom trenutku ne dolazi u dodir s talinom.
Podruje trcajueg luka postie se velikim jakostima struje zavarivanja (200-600 A) i
naponima luka (25-40 V). Time se ostvaruju velika penetracija i velik unos topline, to je
povoljno za zavarivanje debljih materijala, ali samo u vodoravnom poloaju uz zatitu argona i
njegovih mjeavina.
 c) prijenos metala mjeovitim lukom

Prijenos metala mjeovitim lukom je kombinacija trcajueg i kratkog luka sa krupnijim

kapljicama. Ovaj nain prijenosa metala se izbjegava.

a) kratki luk b) trcajui luk c) mjeoviti luk

Slika 6.4 Shematski prikaz prijenosa metala razliitim lukovima

U prijenosu pomou kratkog spoja, opskrbu energijom osigurava nisko-naponski DC

izvora struje s dodanom induktivnosti da bi se ograniila amperaa kratkog spoja. Radi se o I2R
zagrijavanju ice i povlaenju topline iz kupke tokom kontakta ica kupka, a koji je
odgovoran za taljenje ice.
I2 R t = Q
Q manji sporije se ica tali,
Q vei bre se ica tali.
Kupka se tako dovoljno hladi da omogui vertikalno i nadglavno zavarivanje, jer vrlo brzo
dolazi do njenog skruivanja.
Duljina slobodnog kraja ice se smatra ona duljina koja se nalazi izvan kontaktne
cjevice pitolja za zavarivanje, a sama duljina ice ovisi o udaljenosti od mjesta zavarivanja.
 Na slijedeoj slici je prikazana ovisnost duljine luka o automatskoj regulaciji.

RT
U
(V) L1 L0

L0 - L L
L1
L

l1 l0 l(A)
Slika 6.5 Automatska regulacija duljine luka

l
R = , ( )
A
U
I= , ( A)
R
gdje su:
U - napon struje zavarivanja, (V)
I - jakost struje zavarivanja, (A)
R - otpor struje zavarivanja, ()
- specifini otpor, ( mm2/m)
l - duljina vodia, (m)
A - povrina presjeka vodia, (mm2)

Ako se slobodni kraj ice povea pri konstantnoj brzini dovoenja, automatski uzrokuje
smanjuje se jakost struje zavarivanja. Da bi vrijednost jakosti struje zavarivanja ostala
konstantna, brzina dovoenja ice mora rasti, to u procesu zavarivanja osigurava regulator.
Kod ovakvog zavarivanja, mogu se pojaviti greke u zavaru, posebno pri zavarivanju tanjih
metala. Tu je jo karakteristino da eksplozivna separacija ice od kupke zavara uzrokuje
prskotine dim i paru zbog oksidacije otopljenog metala.
Zahtjevna ekonominost i kvaliteta su povezane s kontrolom luka pri zavarivanju. Ono
to e se u budunosti upotrebljavati za kontrolu luka pri zavarivanju, kao jednog od najbitniji
segmenata pri zavarivanju, je dobro poznavanje luka zajedno sa razvojem softwarea.

U sprey transferu materijala otvoreni luk stvara znaajnu koliinu dima i para zbog
koliine rastaljene ice u ovom visokoproduktivnom procesu, a i zbog velike koliine manjih
kapljica poveava se povrina i vrijeme leta kroz plin koji sprjeava oksidaciju.
Uobiajeni cilj pri zavarivanju robotom je da se povea brzina kretanja luka radi
poveanja produktivnosti, obino pri metodi spreja ili pri upotrebi metode kratkog spoja s
visokom vrijednosti struje. Ipak, ovaj je cilj ogranien pri nekim aplikacijama, jer luk tei da
leti ispred skrutnjavajue kupke pri velikim brzinama kretanja. Tada se javlja nedovoljna
penetracija korijena zavara zajedno s nezadovoljavajuim izgledom zavara i ruba zavara. Kao
rezultat toga, potencijalno poveanje produktivnosti nije ostvareno.
Duljina slobodnog kraja ice izravno utjee na produktivnost kroz poveanje ili
smanjenje brzine dovoenja, to se najbolje vidi iz slike 6.6
 Razmak izmeu kontrolne cjevice i radnog 10 18 25
komada, (mm)
Brzina dovoenja ice, (cm/min) 8 9,5 11
Jakost struje zavarivanja, (A) 300 300 300
Koliina nataljenog materijala, (kg/h) 4,2 5,0 5,8

Slika 6.6 Utjecaj duljine slobodnog kraja ice na koliinu nataljenog materijala kod iste
jakosti struje zavarivanja [ 2 ]
Nakon godina iskustva u zavarivanju industrija je razvila parametre koji se preporuuju za
promjer ice, struju i napon luka, kao i za zatitni plin za dobivene vrste legura i debljine
materijala.
6.1.3 Izbor optimalne brzine zavarivanja

Za, zavarivanje s velikom koliinom depozita i visokom amperaom, krajnji

korisnik mora uzeti u obzir mnoge faktora pri odabiru brzine zavarivanja. Ovo ukljuuje
dodatni materijal, zatitni plin, i oblik penetracije. Poznavanje utjecaja zatitnog plina je
neophodno za procjenu njegovog djelovanja na:
- fizikalno-elektrina svojstva elektrinog luka, odnosno prijenos metala sa elektrode na
radni komad i
- tehnoloke parametre.
Tipini izbor zatitnog plina u visokoproduktivnom/brzom MIG zavarivanju je klasini:
mjeavina argon-kisik. Ova se mjeavina esto izabire, jer radi na niim naponima i zbog toga
uzrokuje manje dima i minimalizira penetraciju u pulsnom obliku zavarivanja metalnih limova.
Vii sadraj CO2 poveava tendenciju kratkom spoju, koji tipini izvor energije ne moe
podnijeti. Ako se usporede najee uporabljivani plinovi, moe se uoiti da argon (Ar), koji
ima nisku toplinsku vodljivost, daje usku zonu jezgre luka za razliku od ugljinog dioksida
(CO2), koji ima veu toplinsku vodljivost i prema tome daje iru jezgru luka. Ova se svojstva
nadalje odraavaju na dubinu protaljivanja i izgled zavara.

Argon CO2 Mjeavina Ar+CO2

Slika 6.7 Izgled zavara u ovisnosti o primijenjenom zatitnom plinu

Koliina zatitnog plina se odreuje prema jakosti struje zavarivanja, promjeru ice,
obliku spoja, te mjestu i uvjetima rada. U procesu zavarivanja strogo treba voditi rauna o
koliini zatitnog plina jer ona ima direktan utjecaj na kakvou zavara.
 Ipak, pri zavarivanju s visokom strujom i velikom koliinom depozita sadraj vodika moe
uzrokovati iljati, duboko penetrirani korijen. Napon na elektrinom luku utjee na dubinu
protaljivanja, irinu i nadvienje zavara i moe se poistovjetiti sa duljinom luka pa tako veem
naponu elektrinog luka odgovara vea duljina luka. Na slici je prikazan utjecaj napona
elektrinog luka na protaljivanje i irinu zavara uz istu jakost struje u podruju trcajueg luka.

a) b) c)
Slika 6.8 Utjecaj napona luka na protaljivanje i irinu zavara pri istim jakostima struje
u podruju trcajueg luka
(a-niski napon, b-srednji napon, c-visoki napon)

Iz slike je vidljivo da vii napon uz istu struju zavarivanja daje manju dubinu
protaljivanja i veu irinu zavara (ljepi zavar). Previsok napon luka uzrokuje poveano
rasprskavanje kapljica rastaljenog metala zavara. Prevelika duljina luka smanjuje zatitu
metalnih kapljica u prijelazu i loe utjee na svojstva zavarenog spoja.
Ovo se lako moe usporediti sa irokim oblikom korijena kod CO2, koji daje
konzistentniji oblik penetracije.
Kod nedostatne brzine zavarivanja vei je unos topline, a time je i vea koliina
rastaljenog materijala, zbog ega dolazi do bjeanja taline ispred elektrinog luka na hladnom
materijalu, to uzrokuje pojavu pogrjeke naljepljivanja.
Pri prevelikoj brzini zavarivanja dolazi do rasipanja energije po veoj povrini, uslijed
ega je protaljivanje slabo i dolazi do pojave zareza, a zavar je uzak i nadvien.
Optimalna brzina se odreuje u skladu sa drugim parametrima zavarivanja.