Professional Documents
Culture Documents
Sažetak Rješenja Br. U-I-60-1991 I DR
Sažetak Rješenja Br. U-I-60-1991 I DR
SAETAK
Ustavni sud naloio je Hrvatskom saboru da u roku od dvije (2) godine donese novi
zakon u skladu s utvrenjima Ustavnog suda navedenim u obrazloenju rjeenja.
I. UVOD
Moralno pitanje
Pri tome se esto isputa iz vida da se moralni stavovi ne mogu uvijek, i ne moraju
nuno, pretoiti u pravne norme, a da moralne dunosti, i onda kada su zakonski
ureene, prelaze granice zakona. Moralne dunosti stoga ne mogu biti iskljuiva
osnova za pravno ureenje odreenog pitanja. Prekid trudnoe jest, prije svega,
moralno pitanje koje se tie ne samo savjesti, prava i dostojanstva ene (koja eli,
namjerava prekinuti trudnou), ve se ogleda i u stajalitu odreene drutvene
zajednice o etikoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog ina (javnom moralu),
filozofskim i etikim stavovima o pravu na zatitu i pravu na dostojanstvo ljudskog
bia i prije roenja i sl.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
2
Zbog toga ne udi to pitanje prekida trudnoe izaziva duboke podjele i rasprave u
svim drutvima.
Zagovornici gledita "za izbor" smatraju da je pravo ene na prekid trudnoe temeljno
ljudsko pravo koje proizlazi iz prava ene na ivot, samoodreenje, dostojanstvo i
zdravlje. Restriktivni zakoni koji zabranjuju prekid trudnoe samo izlau ene
poveanim zdravstvenim rizicima i djeluju diskriminirajue. Oni nee odvratiti ene od
prekida (neeljene) trudnoe, ve ju samo prisiljavaju da pribjegava alternativnim
rjeenjima i time dovodi u opasnost svoj ivot i zdravlje. Budui da je enino pravo na
reproduktivno samoodreenje temeljno ljudsko pravo, smatraju zabranu prekida
trudnoe nedopustivom.
Meunarodni dokumenti
Brojni meunarodni dokumenti tite pravo na ivot svih osoba, kao temeljno ljudsko
pravo, koje je iznad svih ostalih prava i koje je preduvjet ostvarivanju drugih prava.
Meutim, oni ne daju odgovor na pitanje kada poinje ivot. Drugim rijeima, ne daju
odgovor na pitanje kada neroeno bie postaje osoba.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
3
ESLJP pri tome uvaava da je u veini drava Vijea Europe (ipak) postignut
konsenzus prema liberalizaciji prekida trudnoe, kao i da je veina drava u svojim
zakonodavstvima rijeila suprotstavljena prava fetusa i prava ene (majke) u korist
lakeg pristupa prekidu trudnoe.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
4
Sud EU se tim pitanjem bavio do sada u jednoj odluci iz 2011. godine, Oliver Brstle
protiv Greenpeace eV. Utvrdio je da se svaka stanica, im je oploena, mora smatrati
"ljudskim embrijem" u okviru znaenja i za potrebe primjene lanka 6(2)(c) Direktive
98/44/EC Europskog parlamenta o pravnoj zatiti biotehnikih izuma (on the legal
protection of biotechnological inventions), jer tom oplodnjom poinje proces razvitka
ljudskog bia. Sud EU istaknuo je da se definicija ljudskog embrija "odnosi samo na
odreivanje opsega primjene Direktive". Dakle, ne moe se smatrati da je njome dan
odgovor na pitanje kada poinje ivot ni u znanstvenom, a osobito ni u pravnom
smislu.
Prekid trudnoe doputen je, uz vea ili manja ogranienja, u gotovo svim dravama
Vijea Europe / Europske unije. Veina europskih drava doputa prekid trudnoe na
zahtjev i/ili iz iroko postavljenih zdravstvenih i socioekonomskih razloga.
Irska doputa prekid trudnoe samo i iskljuivo zbog ugroenosti ivota ene. U
Poljskoj je doputen samo iz zakonom restriktivno odreenih razloga, kada postoji
ozbiljna opasnost za ivot i zdravlje ene ili zbog deformacije fetusa. Malta i Andora
ne doputaju ga ni iz takvih razloga (dakle, apsolutno zabranjuju prekid trudnoe).
Zakoni drava koje doputaju prekid trudnoe predviaju da nakon isteka razdoblja u
kojem se on moe zakonito obaviti na zahtjev, uz ili bez socioekonomskih razloga,
zdravstveni strunjaci mogu obaviti prekid trudnoe i u viim stupnjevima trudnoe,
ako postoji opasnost za ivot ene, za njezino tjelesno i mentalno zdravlje, te u
sluaju tekih ili fatalnih oteenja fetusa.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
5
drava koja u Ustavu ima odredbu koja izrijekom priznaje pravo na ivot neroenih.
Ustavi pojedinih drava (eki, maarski i slovaki) sadre odredbe koje se odnose
na prenatalni ivot (na zatitu ivota prije roenja), te propisuju da ljudski ivot
zasluuje zatitu prije roenja. Meutim, ustavni sudovi tih drava ocijenili su da se te
ustavne odredbe ne moe tumaiti kao ustanovljenje ili priznanje posebnog prava na
ivot neroenog bia, ve kao ustavnu vrijednost koja uiva posebnu zatitu drave.
Temeljni zakon Savezne Republike Njemake od 23. svibnja 1949. (BGBl p. 1),
izmijenjen lankom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Temeljnog zakona od 23.
prosinca 2014. (I, str. 2438) ne sadri odredbe o prenatalnom ivotu. Meutim,
Savezni ustavni sud Njemake u odluci 39 BVerfGE1, 1975., protumaio je pojam
svatko, iz lanka 2. stavka 2. tog zakona tako da on obuhvaa sve ljudske individue
neovisno o fazi njihova razvoja, a da ivot u smislu povijesne egzistencije ljudske
individue postoji prema sigurnoj bioloko-fiziolokoj spoznaji od 14. dana od dana
zaea.
Zakonodavni rezervat
Osporeni Zakon
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
6
odluuje o raanju djece. Pravo nije apsolutno, moe se ograniiti zakonom i to radi
zatite zdravlja (trudne ene - lanak 2.). Da je zatita ivota i zdravlja trudne ene
primarna vrijednost, potvruje i lanak 25. Zakona na temelju kojeg se prekid
trudnoe ima izvriti ili dovriti bez obzira na uvjete i postupak propisan Zakonom ako
prijeti neposredna opasnost za ivot ili zdravlje trudne ene ili ako je prekid trudnoe
ve zapoet.
lanak 15. Zakona definira prekid trudnoe kao medicinski zahvat koji se moe
izvesti do isteka 10. tjedna od dana zaea, a nakon proteka tog razdoblja samo po
odobrenju komisije pod uvjetima i u postupku utvrenima zakonom.
Prekid trudnoe obavlja se na zahtjev trudne ene, ako nije proteklo vie od 10
tjedana od dana zaea prekid trudnoe mora se obaviti. U protivnom, prekid
trudnoe moe se obaviti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i u postupku
propisanima zakonom (stavci 2. i 3. lanka 15. Zakona).
Prigovori predlagatelja
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
7
Ustavni sud utvruje da je osporeni Zakon donesen na temelju Ustava bive SRH iz
1974. godine. Taj Ustav nije na snazi; na snazi je Ustav iz 1990. godine, koji je
proglaen i stupio na snagu 22. prosinca 1990.
Ustav iz 1990. godine ne sadri takvu ili odredbu slinu onoj iz lanka 272. Ustava
SRH, koja je propisivala da je pravo ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece
koje se moe ograniiti samo radi zatite zdravlja. U daljnjem tijeku ustavnosudskog
postupka Ustavni sud morao je stoga odgovoriti na pitanje koje, kao svojevrsno
prethodno pitanje, istiu neki predlagatelji, a to je da je automatski prestankom
vaenja ranijeg Ustava prestao vaiti i Zakon donesen na temelju tog Ustava.
Ustavni sud je u izvjeu broj: U-X-838/2012 od 15. veljae 2012. ("Narodne novine"
broj 20/12.) upuenom Hrvatskom saboru ve zauzeo stajalite o hijerarhiji ustavnih
zakona za provedbu Ustava u sustavu pravnih normi, kao i o pravnoj snazi
(obvezatnosti) rokova propisanih tim ustavnim zakonima za usklaivanje "starih"
zakona s Ustavom. U odnosu na propisane rokove usklaenja, ocijenio je da oni nisu
prekluzivne ve instruktivne naravi, pa injenica da su pojedini zakoni doneseni po
"starom" Ustavu, vaeem prije donoenja "novog" Ustava iz 1990. godine, ne znai
da samim time oni postaju neustavni i prestaju vaiti, ve je njihova suglasnost
odnosno nesuglasnost s "novim" Ustavom podlona preispitivanju u svakom
pojedinom sluaju.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
8
Od Ustavnog suda oekuje se da razrijei prijepor, odredi kada poinje ivot i tako
arbitrira izmeu dviju strana - one koja smatra da ivot zapoinje zaeem pa je
neroeno bie od zaea u domeni zatite lanka 21. Ustava i iskljuuje "pravo ene
na prekid trudnoe" i one koja smatra da ivot zapoinje roenjem pa je neroeno
bie izvan zatite lanka 21. Ustava, u kojem sluaju preteu prava ene.
Ustavni sud istie da je pravo na ivot preduvjet svim ostalim pravima jer sva ostala
ljudska prava i slobode iz njega proizlaze. lanak 21. koji u stavku 1. propisuje da
svako ljudsko bie ima pravo na ivot prvi je lanak naveden u odjeljku 2. Osobne i
politike slobode i prava, glave III. Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Slijedom navedenog, Ustav jami pravo na ivot "svakom ljudskom biu". Meutim,
ne razrauje "pojam ljudskog bia", obuhvaa li on uz roene osobe (ovjeka), koje
nedvojbeno imaju pravni subjektivitet, i one neroene.
Takoer, Ustav svakome jami tovanje i pravnu zatitu osobnog i obiteljskog ivota i
dostojanstva (lanak 35. Ustava; u daljnjem tekstu: pravo na privatnost).
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
9
Ustavni sud istie da pitanje "kada poinje ivot" nije u nadlenosti Ustavnog suda. U
nadlenosti Ustavnog suda preispitati je zakonodavstvo kojim se ureuje pitanje
prekida trudnoe, kako bi ocijenio je li ono u suglasnosti s ustavnim naelima i
vrijednostima, odnosno je li njime ostvarena pravedna ravnotea izmeu
suprotstavljenih prava i interesa do kojih neizbjeno dolazi u sloenim pitanjima
poput ovog - pravo ene da sama odlui o prekidu trudnoe i interesa drutva da
zatiti ivot neroenog bia. Drugim rijeima, zadaa je Ustavnog suda ocijeniti je li
zakonodavac u okviru iroke slobode procjene pravilno balansirao njihova prava i
interese.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.
10
Ustavni sud naloio je Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi
zakon polazei od sljedeih utvrenja:
U okviru svoje iroke slobode procjene zakonodavac je slobodan odrediti mjere koje
smatra svrhovitima da se kroz edukativne i preventivne programe, primjerice
ukljuivanjem reproduktivnog i spolnog obrazovanja, promovira spolno odgovorno
ponaanje te odgovornost i mukarca i ene u prevenciji neeljene trudnoe.
Zakonodavac takoer moe, kako bi eni omoguio da njezino odreenje prema
trudnoi i majinstvu bude slobodno, odrediti primjereno razdoblje razmiljanja prije
donoenja odluke o prekidu ili nastavku trudnoe u kojem bi joj bile pruene sve
informacije o trudnoi i uslugama koje joj stoje na raspolaganju (primjerice, o
savjetodavnim centrima i zdravstvenoj zatititi za vrijeme trudnoe i poroda, o radnim
pravima trudnica i majki, o dostupnosti jaslica, o centrima koji osiguravaju
odgovarajuu kontracepciju i informacije o sigurnom seksu, te o centrima u kojima se
savjetovanje moe obaviti prije i nakon trudnoe). Na zakonodavcu je takoer
odrediti hoe li novim zakonom urediti pitanje trokova prekida trudnoe (hoe li ih i u
kojim sluajevima snositi ena ili e oni teretiti dravni proraun), pitanje priziva
savjesti lijenika koji ne ele obavljati prekide trudnoe i sl.
Ovaj saetak ima narav priopenja za javnost i nitko se ne smije na njega pozivati kao na pravni izvor,
pravo ili pravnu osnovu. Ovaj saetak nema karakter tumaenja rjeenja Ustavnog suda.