{1.GRUPA - Cu, Ag, Au Zajednitka elekronska konfiguracia (1-t)é"nst, 9. vit Clementi imaju po jedan elekron u sorbitalnajvigeg elektronskog nvoa uz popunjene odgovarjuce d-obitale i 11GRUPA - Cu, Ag, Au Za razlku od alkalnih metala, koji su uvijek jednovalentni u ‘svojim jedinjenjima, jer njihovi atomi mogu otpustti samo po jedan elektron, metali skupine bakra u svojim jedinjenjima mogu biti i vi8e valentni, jer pored jednog perifernog elektrona mogu otpustii jo po koji elektion i iz pretposijednie |uske, koja sadr2i 18 elektrona. Tako bakar U svojim jedinjenjima moze biti jedno- i dvovalentan, srebro jednovalentno, a zlato jedno- | trovalentno. 41 GRUPA - Cu, Ag, Au U_ periferno] usci elektronskog omotata atoma ovih elemenata nalazi se 1 elektron, kao i kod alkalnin metala Medutim, za raziiku od alkalnih metala, pretposednia luska ‘toma elemenata grupe bakra drugadje je izgradena: u njoj se ne nalaze 8 elektrona kao kod alkalnih metala, ve¢ 18, elektrona, Ova razlika u strukturi pretposiednje juske Uvjetuje znatnu raziku u osobinama metala bakrove skupine U poredenju s osobinama alkalnih metala, Petter leon vatomina bake, stbraizlata raze se znato bie stomstom jez, nego perfer’elekreni u atomima kali, rubdia tazja.Zbog tga koa baka, srebra | ata atosa jzgra zatn Jace Privat pateme elkrone | soga se on tee ofpustau, 9 nyhow fom teze proiaze u Katine, nogo tof to sla Kod akan meal. 2 toga sHjea, da su metal skupne baka hems 2nsino mane akin, 2naino edo so oksrau, ako da so bakar ponaéa kao peluplment moa, dok su srero, 9 pogoow zit len plement eta, BAKAR, Cu Najstariji pronadeni bakreni predmeti stari su 6000 godin: 8to nam govori da je bakar metal, poznat od davnina. Dobivanje bakra redukcijom bakrova oksida drvenim tugljom primjenjivalo se 3000 godina p.n.e. Stari Rimljani su bakar pribavijali s otoka Kipra (lat. cyprium = novac) pa mu otuda i latinsko ime Cuprum. Kako je bakar osnovni sastojak bronce, legure bakra i kala, koja je u upotrebi od 3000 godina p.n.e. moze se re¢i da je bakar obijezio najdulje razdoblje u povijesti Covjecanstva. Zbog svoje primjene u elektroindustrij, bakar je i danas vrlo ‘znaéajan metal, li su njegova nalazista pred iscrpljenjem,Bakar je riiedak element u Zemlinoj kori. U prirodi ga nalazimo_u elementamom stanju (samorodno) iu obliku ‘spojeva, Poznatiji minerali su halkopir, CuFeS;; halkozin, Cu,S; kuprit, Cu,0; malahit, Cu(OH),CuCO;. Maseni udio bakra u bakrenim rudama iznosi uglavnom od 2 do 5 %. DOBIVANJE BAKRA Pri dobivanju bakra iz halkopirta rudni Koncentrat se najprije prdi da se dobije bakrov() sulfid ~ sljedi pojednostavijena Jednaéina: 2CuFeS,(s) + 40,{g) = Cu,S(s) + 2FeO(s) + 3S0,(g) Elementi teljez0 | cink takode su sastojel anode, a standard! redukcijski potencial njihovih redoks-sistoma je negativnji od lektrodnog potenclila. redoks-sisteme bakra, Stoga se lakse ‘oksiiraju od bakra, anastall oni se skupljaju u oloktrolitu. Da bi so Spriletlo lautivanje Uh elemenata na katod,elekroit se povremeno ‘mijona. Dobivent bakar je vlo cist, w(Cu) = 98,99 % pa se koriti bez daljeg preciséavanja Bakar jo mokan, lako so savija, a istodobno jo vro Zilav. Stoga éo bakrena ea” puknuti tek. nakon mnogobrojnih uzastopnih prosavijanja na istom mjostu. Bakar se dobro kuje 2vati u hladnom | vrugem stanju. Zahvaljujuet dobro] rastezlivost baka izvlagenjom se dobivaj tanke Bice. Bakar je metal svjetiocrvenkaste boje. Polirani bakar je ‘metalnog sjaja. Stajanjem na zraku sjaj Se gubi jer se bakar previadi tankim slojem éji sastav ovisi o netistocama i viazi u atmosteri Sirovi se bakar dobije iz bakrovog(! sulfida prdenjem: Cu,S(s) + 0,(9) = 2Cu(l) + SO,(a) Dobiveni bakar sadr2i od 2 do 3 % primjesa, od kojh su neke vrlo dragogjene, To su npr. zlato i srebro. Cisti bakar se dobiva elektrolitiékim postupkom. Blok sirovog bakra spoji se kao anoda u elektrolitiko} Celli Koja sadrzi otopinu madre galice, zakiseljenu sumpomom. kiselinom. Katoda je tanki im éistog bakra, . ‘Anoda (sirov Bakar): Cu -26"= Cu Katoda (ist baka) : Cu + 2e = Cu Napon potreban 2a elektrolizu lznosi od 0.1 do 0.4 \V ri tako matom naponu eloktolize srebro,ziato | ‘druge primese u anodl, koje se tede oksidiraju od je se u elementarmom stanju,lspod ‘anode kao anodn mul Visoka toplinska provodnost bakru omoguéava da se koristi za izradu uredaja u kojima se izmjenjuje toplina, na primjer u ‘griiaéima, hladitima itd Bakar se ne otapa u kiselinama koje nemaju oksidirajuée djelovanie, jer je standardni redukciiski potencijal redoks- sistema bakra E-(Cu*iCu), pozitvan. Otapa se samo u oksidirajucim kiselinama, primjerice u razrijedenoj i koncentrranoj duaiénoj kiselini, te zlatotopki. Otapa se i u hlorovodiénoj kiselii Kojo} je dodan vodikov peroksid, H;0,, te u 20 %tno| otopini Zejeznog(lI)hiorida‘SPOJEVI BAKRA Najpoznatiji spo} bakra je bakrov(ljsulfat_pentahidrat, CuS0,-SH,0, poznat zbog svoje plave boje pod imenom modra galica. Bakar je otrovan za nize organizme pa se bakrov(l)sulfat koristi u vinogradarstvu za zastitu vinove laze od Peronospore. Vinova se loza prska otopinom koja se priprema dodatkom kalcijeva hidroksida, gasenog vapna, Ca(OH), u otopinu bakrovog(l) sulfata Bakar se legira sa mnogim elementima. Poznato vige od 1000 legura bakra, Legure bakra s cinkom nazivaju se miedi (mesing). Svojstva legure ovise 0 masenom udjelu elemenata_u njoj. Legure s masenim udjelom cinka veéim od 50 % se ne koriste jer su im mehaniéka svojstva losa, ‘Srebro je hemijski malo aktivno i 2bog toga se ubrajau tipiéne plemenite metale. S kisikom se ne sjedinjyle direkino nina povigeno] temperaturi, pa se zbog toga ne oksidira na zraku ‘Medutim, duzim stajanjem na zraku srebro postepeno pocmi od tanke previake srebro sulfida, Ag,S, jer se u zraku skoro vijek nalaze male kolidine vodik sulfida, H,S, koji reagira sa stebrom stvarajuci crn srebro sulfid: 2Ag* + H,S(g) = Ag,S + 2H* Hlorovodiéna kiselina ne djeluje na srebro; koncentrirana sulfatna kiselina otapa ga na povigenim temperaturama, dok ga dugiéna éak i razblazena, otapa, pri emu nastaje srebro nitrat, AgNO, Legure bakra s kalajem nazivaju se kalajne bronce. ‘Aluminijeve bronce su legure s aluminijem. Vazne su joS legure bakra i nikla, koje nemaju poseban naziv. SREBRO, Ag ‘Srebro je manje rasprostranjeno u prfodi i najéesée se javlia u elementamom stanju. Najznaéajniji njegovi minerali su: argentit, Ag;S i cerargirt, AgCI Srebro je sjajan, bijeli metal, mekan, kovan i plastiéan, Od svih metala srebro najbole provodi elektriénu struju i topiotu. Gisto srebro zbog svoje mekoée malo se upotrebliava. Obiéno se upotrebjava legura srebra sa bakrom, sa 10-20 % Cu. Od sfebra se izraduju ukrasni predmet, nakt, posude i novac. Srebro se upotrebljava uelektrotehnici, u industri ogledalai dr ‘SPOJEVI SREBRA (Od spojeva srebra najvaznije su sol, od kojih je vetina te8ko i vrlo te8ko topiva u vodi Srebro(!)nitrat, AgNO, nastaje otapanjem srebra u nitratno} kiselini, To je najvaanija so srebra i jedina je lako topiva u vodi. Srebro nitrat sluzi kao osnovna supstanca za dobivanje drugih spojeva srebra. U hemijskim laboratorjima sluzi kao vazan analiticki reagens.Poznata su sva éetiri halogenida stebra. Srebro(!fiuorid, AgF. stebro(!)hlorid, AgCI, stebro(!)bromid, AgBr, srebro()jodid, Ag} Halogenidi su netopivi u vodi, upotrebljavaju se u fotogra su osjetiivi na svjetiost, koja ih raziaze. ZLATO, Au Ziato se java u prirodi gotovo iskljuéive u elementarnom stanju. To je sjajan,zut metal, vrlo mekan, kovan i plastiéan, dobro provodi elektriénu struu i toplot. Zlato je tipiéni plemeniti metal, hemijski je neaktivan, ne oksidira se i ne otapa u kiselinama. Otapa se jedino u “carsko} vod'’, j. smjesi koncentrirane hlorovodiéne i dusiéne kiseline (3:1) pri emu nastaje so aurihiorid, AuCl, ‘Sligno bakru srebru i zlato stvara kompleksne soli. nage ‘su sva jedinjenja zlata malo stabilna i pri zagrjavanju lako se razlazu izdvajajuti elementarno zlato. Zb0g velike mekote Zisto zlato se malo upotrebljava, pa se ‘toga legira sa bakrom ili srebrom,